Jedinstvo, April 20, 1956

              lffiie4W
IZUADJIVANJE I ZORKA
Sporazum o razoruzanju olaksao bi rjesavanje
drugifi medjunarodnih problema" - rekao je
Mosa Pijade u odgovoru Radio Varsavi
Varlava. — Radio Variaa obja-vi- o
je odgovore predsjednika Sa-vczn- e
narodnc skupitine Moie Pi-jade
na pitanja o izglcdima za po-stizan- jc
sporazuma o najvainijirn
problemima, koji interesiraju co-vjecamt- vo.
Pitanja su bila posta-vljen- a
u okviru medjunarodne an-kct- c
poljjke radiodifuzne sluibe.
Moia Pijade odgovorio je na
pitanje o kontroli razoruianja sli- -
jedece: "Smatram da je sporazum
medju velikim silama, kako o pi- -
tanju ostvarcnja razoruianja, tako
i o pitanju zabrane upotrebe oru-zj- a
za masovno uni{tavanje realan
i moguc On je cak i neophodan i
svi a ljudi occkuju. Odgovornost
za uklanjanje tako straine perspek-tiv- e
kao Jto je rat u atomskoj epo-h- i.
nesumnjivo leii u prvom redu
na driavama, koje raspolaiu nukle-arni- m
i drugim snainim sredstvima
za masovno uniftavanje. Smatram,
da sam tehniclci razvoj oruija po-sta- je
bitna cinjenica za likvidaciju
rata kao srcdstva za rjesavanje me
Rosenbergovi nevini,
kaze katolicki list
New York. — List "Ca-tholic
Workers" u osvtu na
knjiffii "The Judgment of
Julius and Ethel Rosen-berg- "
piSe da su Rosenber-Eov- i
bili nevini.
Slicno je nedavno izjavio
engleski filozof Bertrand
Russell. Russell je kazao da
su Rosenbcrjrovi irtva FRI.
Pisac £lanka u listu "Ca-tholic
Workers" Robert Lud-low
kaze da je on doSao do
zak)ju£ka da su Rosenber-po-vi nevini prouenvanjem
sudskog materijala objavlje-noj- r
u casopisu "Columbia
Law Review".
Ludlow izrazava uvjere-nj- e
la ccsluibeno priznanje
o nevinosti Rosenbergovi
drugu mogao
Dabinu kao
tako dosljednim postojanom
za radnog naroda svijeta,
stare i nove domovine u kojoj je
provco dugi niz godina. prije nego
je nije jcr
nema rijei kojima covjek odao
dostojno priznanje njegovom
nasebicnom i poirtvovnom radu.
rantm danima svoga
Toma, kao i mnogi od nas
je u potrazi za boljim i
doiio u Sjedtnjene Driave. gdje jr
odmah pristupio u redove Ltasno-svijesnt- h
radnika i zajednifkt sa
njima vodio borbu za poboljsanje
iirota. Kada je u Spanijt buknuo
v-oj-no
falisticki prevrat. protiv za-koni- fo
uspostaTljene rrpeWikan-sk- e
Toma je implika-cij- r
eve pobne i stupto kao do-brovolj-ac
redove Internacionalne
Brigade da svojim kromntm
uclni кећко megue
u zaastavljanfe faUsticlte poiasti.
koji je vef tada prijetila svijetu
putoJenjem i тЈгепјет. Srernim
slecajem Toma ie izilio iix ix bor--
ZA MIH
djunarodnih sporova. Dok nc bude
postignut sporazum moguce je. a
u svakom slucaju poieljno, postiza- -
nje djelomicnih sporazuma o pita-nju
ckspcrimcnata s termonuklear-ni- m
oruijem. Smatram da su do-zre- li
uvjeti, koji omogufuju da se
postigne sporazum o obustavljanju
tih eksperimenata".
Na drugo pitanje: "Da It sma-trat- e
da bi postizanje sporazuma o
razoruzanju olakialo stvaranje si-ste-ma
kolektivne sigurnosti i da li
pridonijelo miroljubivom rjeia-vanj- u
drugih aktuelnih medjuna-rodnih
problema"? Mod Pijade je
odgovorio:
"Sporazum o razoruianju ne bi
samo znatno olaksao miroljubivo
rjesavanje drugih medjunarodnih
problema, a medju njima i proble-ma
kolektivne sigurnosti, nego bi
jednovremeno bio i garancija nji-hovo- g
uspjeSnog rjcJenja. Drugi
put za takvo njihovo rjcfenje ne
postoji."
is£eznc sndn.snjn
histerija.
Ludlow zagovara ponovni
sud za Morton Sabella, koji
je osudjen na 30 godina za-tvor- a.
Uvodjcnjc obavcznos:
8-jjofUs-njoir
skolovaiija
u Crnoj Gori
Titograd. — Odbor 2a prosvje-t- u
i Odbor za zakonodavstvo Re-publik- og
vijctfa Narodnc skup-Jtin- e
Crne Gore usvojilo je akon
o ohaveznom osmogodi?njem iko-lovanj- u.
OsmogodiSnje Jkolovanjc u
Cmoj Gori bit ie obavczno, prcma
novom zakonu, za svu doraslu dje-c- u,
koja stanuju do Jest kilome-tar- a
udaljcnosti od ikole. repu-blic!
jos" ncnu dovoljan broj osmo- -
godiSnjih Skola da bi se uvelo ap-solut- no
obaczno osmogodisnje
obrazovanie
je
Pisati o pokojnome i obala Sjedinjenih
i attii dostojno priznanje pomorski radnik.
bor-c- u
prava
deportiran. zaista lako,
U iivota
otiiao
iivotom
vidto
u
do-prinose-m
doci kad
U
Driava
Povratkom Sjedinjene Driave
je zauzeo svoje mjesto u re-dovi- ma
klasnosvijesnih radnika i
borio sc гл bolji iivot naroda kao
cjcline i istovremeno na po-mo- tfi
drugo vima koji su ostali za
njime frzncuskim legorima i {pa
njotsktm zatvorima. kojima je bila
nulna preina pomcxf da ih se odrfi
aa iivotu.
to vrijeme 1940. godine. na-ciza- m
je prijetio svtma evropcjskim
driavama ratom, a tako i rodnoj
Dabinovej grudi JugoslavijL Zbog
neminovnosti jugesla-ensk- i tr-gova- cki
bredevi sve to ieUe su
poMi delaziti u Sjedkijene Driave.
x polto su uslovi na tim bfoJovima
bili najgeri medjti падогнп. To
ma je wa pemev otaKh irtgeva
ротлгасд poCee radki di te e
poboljia.
tokj 1941 gedme. na мнгђа-ttvt- i
Tome Babtfwu nekeiicme dm-- 1
gih i jeJnog drugog pokfnAa, koji
isto toi&e 2as4lan. Antimi
Ivana. tyiorskog kapetana in
Naoruzavanje Zapadne
Njemacke
Bonn. — Prvog aprila stuplli su J
na snagu zapadnonjemacki vojni
zakoni.
Prema planovima zapadnonjema-dko- g
ministarstva obrane, do kraja
ove godine treba da bude pod oru-ijem
9V000 vojnika. Formirat ce
sc tri divizije grmadira, dvije ten-kovs- ke
divizije i po jedna brigada
brdskih i Jovaca i padobranaca.
Otpocela su svoju djelatnost pri-prem- na
odjeljcnja za obuku novih
bataljona, koji treba u julu da ima-j- u
svoje potpuno brojno stanje —
po 8000 ljudi. U toku otog Ijeta,
od jedinica granicne policije stvorit
ce se kadar zz pjesadijske divizije.
Dosad se javilo 200.000 ljudi
za novu armiju. Od toga bilo
oko 150.0OO sposobnih za vojn'u
sluibu. Za formiranje novih snaga
Zapadnoj Njema&oj ie biti potre-bn- o
jo{ 2)0.000 ljudi.
Amcikanci na Okinavi
Na otoku Okinava, na Pa-cifik- u, koji nije tako velik,
Amerikanci su zaposjeli
12.953 akera zemlje za svo-je
vojniSke potrebe, a na-mjerav- aju zauzeti jos 40.-00- 0 akera.
Pokusi nuklearnog oruzja
opasni za Australiju,
kaze Dr. Evatt
Sidney, AuMralija. — Dr.
Herbert Evatt, vodja laburisti-ik- e
partijr je itjavio pokunl
nuklrarno; oruija oko Austra-Il- j
moRu imatl tcSkih polje-dic- a.
Гокилг izvrgtti Velika
KHtanlJa.
Dr. Eratt Jr traiio e io. kut obutare.
ime lezi
nam
sa
oni
U od Vadl
fCartuma, koji
kroz sjeernog
u s torn
2emljom, hmail
objaJnjavao to su-govorni- ku,
a sin
&
juga, debclih
i u
jugoslavcnske
organizirajufi
plovnim
su
su
paralelno i
higijenski
uskladjeni su
sa brodovima,
Vrijedno
se jugosUrenskih
©ko
52)
preke-vremene- m
se i
9tt
i ©kwpirala Jiglivifi.
mkevodsrvem
sa
MED JUNARODNOG RADNICKOG POKRETA
BudimpeSta. —
sluibena madjarska
agencija na zasjedanju
komunisti2kih i radnidkih
partija Sovjetskog Saveza,
Albanije, Bugarske, Ceho-slovafik- e, Madjarske, Polj-sk- e,
Rumunjske, i
Francuske donesena je
da raspusti Komin-for- m (Informacioni
komunistickih i radniCkih
partija).
( Vijest Moskve da
je urednik moskovske "Pra-vde- "
Sepilov izjavio, da je
Kominforma raspuStcna za- -
to §to komunisti6kc u
Evropi spro-vod- e
politiku bez jed-no- ff koordinacionog tijela).
Kominforma je uspo-stavlje- na zasjedanju ko-munisti£- kih radnidkih par-tija
u Varsavi 5. oktobra
komunistickih i
radnidkih partija spo-menut- ih zemalja u
je sudjelovala i Komuni-stick- a
partija Jugoslavije,
je napolje u
1948. godine
njezine politike. Beo-gra- d je Ko-minforma,
Bukure§t.
Posljednjih godina aktiv-no- st
Kominforma je
NOVA N
SUDMI CRniH LJUDI"
Kartum, marta.
Arapska пјеб "sudan" "zemlja crnih", i
odgovara drzavi, koja Gornjem Nilu i
slivu Plavog i Bijclog. To objaSnjenje sluzbena
vladina cdicija "Hiljadu i jedna 6injenica o Sudanu".
Za razliku od Etiopljnna, posebno vladajudih Am-hara- ca hamitskog porijekla, danaSnji Sudanci, a osobito
obrazovaniji, s ponosom ukazuju svoju tamnu
Crno urodjenidko stanovnistvo goleme zemlje
kroz mnoga stoljeda stavilo jc sna2an pe6nt neka-daSn- je zavojeva6e, trgovce i doSljakc — Arape sje-ver- a.
danas, boji kozc, bitno razli-kuj- u
od ostalih Arapa i postal! pravi Sudanci, svijesni
stanovnici kontinenta".
Kicnorovom
Halfc prolazi
uiarenu pustinju
Sudana. pnom kontaktu
sudanski student
pitanje svom
drugi mlaJii, ma-jor- a
sudanske arniije, porijcklom
usana, kratkog, Siro--
svaki
mosta koji
kog nosa kovrcavc kosc, narodima svijeta.
"Vidite, obojica toj africlcoj ulozi
BABIN - RADNICKI
XrJatno u kljtnuti trca. t&iniiki Tomo ВЉ. OtJjt
lUnak ft toga objario "SareJni Glasnrk".
bi
je
bi
u
opct
u
U
rata
tc
U
je
je
da
ir
da
je: O
oitrom energicnom klasnom bor-bo- m
raJom svoje redove pri- -
vukao pomorce,
bratske odbore na
skoro svim jedinicama.
Kroz kratko vrijeme poluieni
nczapamfeni uspjesi u plaama
uslovima rada. PIafe obinih po-mora- ca
povisene na oko S2O0
na vise, a pla-i- e
casnika, palube. stroja radio--
telegrafije. Zivotni
na brodovima
bili
uzoru je zabi-Ijeii- ti
su plate
pomoraca prije toga kretale
nekih na mjescc, a o higijen-ski- m
usknima. preHrani
rada ne govori.
jcr Mi najgeri medji njgo-rlm- a.
Nakon je ncWaiitiSia
prevaW
Babtn jfo4a-v-ensk- i
pornofd г4оФ pteri-1- W
ratne za4e na sve freateve
IZ
Kako
MTI
Italije
od-lu- ka
se biro
iz kaie
partije
danas mogu da
svoju
bila
na
1917. Pored
gore
nju
koja istupila
junu zbog kri-tik- e
bio prvo srediste
poslije
bila
znaci
daje
put.
Tako svoje
"crnog
vlaku
mjesec
osniva- -
Sudanci, iako on svjetlije
koie, govori o njegovom po-rijck- lu
iz porodice Turaka Ara-pa- ".
Sudan zemlja, u kojoj
obrazovani gradjanin osjeda "
po-treb- u
ukaie na historijsku ulogu
svoje domovine, kao
povezuje pra-- u Afriku s drugim
i dodao
Ismail i i svjetskoj
Vartjrt mro, borac ч
prcttositHO koga peveJem likaikt
Tomi
vlade.
radio
i
i
i
i
i us-lovi
modernim
ameriCkih.
t
rwlfa
pod
sa-opca- va
i
i
o Narodno-oslobodilafk- oj borbi u
Jugoslavije, Uabin joi" poirtvov-nij- e
i odanije posvetio radu za
poraz faiizma i ekspoziranju ne-prijate- lja
naroda, izbjcgle kraljcv-sk- e
vlade, koja u najtczm
nvnln fM.H-i- ! mnvl rru'Inf I
nemilost osvajaa paradira na
gozbama t u raskoii u Londonu.
dok njen predstavnik Draia Mi-hajlo- vit
sa $voj:m e'etnicima. u
starom kraju. {urovao sa naci-fali- -
stima i radio protiv svoga naroda.
Svi jugoslavenski pemofci su bili
upoznali u herojskom borbom svo-ga
naroda i predano sa kao dffni
sinovi svoga naroda. pod vodstvem
Kttfba pomoraca Jugostavije. radtfi
na pomoci svome narodu moraine,
raaterifamo i inxle.
Nebfejene sa ttsWe dekra. kefe
м pad ntkovod stvetn Bbtna ts4e
za pernc? n-are-d u detnevim. za
,
perncc" herefskej Crvenei afmL
z pomoc' beratto) Narodne-&Aebodi№k- oi
vetsci }ttgoIavie
Ne moie se
svedena izdavanje lista
"Za trajni mir, za narodnu
demokraciju".
Raspustanje Kominforma
je jedna od mnogobrojnih
promjena u politici komuni-sti£ki- h
i radnidkih partija u
svijetu zapo6etih obnovom
odnosa i suradnje izmedju
Sovjetskog Saveza i Jugosla-vij- e
u junu 1955. godine.
Vjeruje se da ce ove promje-n- e
dovesti samo do dalj- -
njeg poboljsanja odnosa iz-medju
Jugoslavije i Sovjet-skog
Saveza i zemalja naro-dn- e
demokracije, vec i do
stvaranja zdravijih odnosa
medju svim socijalisti6kim
zemljama i svim radnidkim
i socijalistidkim silama u
svijetu.
Rchabilitacija osudjcnih
vezi sa tim ponovno su
Ispitani i slucajevi bivsih ko-munisti£- kih vodja u Madjar-sko- j, Bugarskoj, Poljskoj i
Cehoslovadkoj, koji su bili
osudjeni zbog zavjere o-bara- nje
narodno-demokra- t- skih vlada tih zemalja. Kao
rezultat toga Madjarskoj
je rehabilitiran Laslo Rajk,
U Bugarskoj Trajco Kostov,
u Poljskoj Vladislav Gomul-ka- .
Tragedija je u tome Sto
su Rajk, Kostov i joS neki
objeSeni.
N E Z A V I S A Z E M L J A Г A F R I C I
to
na na
na
te
na
sc po
su
do
je
ja.
eJ
sve
po
da
da
smo je
Jto
je
da
se
je mo- -
m
da
je
na
ne
U
za
u
najmladje republike svijeta govo-ri- o
je i predsjednik vlade Azhari
i njegov najbliii suradnik, ministar
vanjskih poslova tubarak Zaruk.
Osnovna misao je bila, da se Africi
i njenim neoslobodjenim narodima
i plemenima najviJe moie pomodi
upravo davanjem Jto vecc ckonom-sk- e
pomoft nerazvijenom Sudanu,
c"iji bududi nezavisni razvitak bud-n- o
prati cio kontinent. Samo po-stojan- je
oslobodjenog i suverenog
Sudana, kao nezavisne driave tog
kontinenta, jmat ce snaian utjecaj
na cio bududi razvoj ovog dijcla
svijeta. U tome je historijska uloga
Sudana, koji se nalazi na najosje-tljivii- m
toCkama i granicama pre-ostato- g
kolonijalnog carstva.
Geografski je smjeStcn juino od
Egipta, u sjexroistoinoj Africi, a
zapadno od Ovenog mora, Eritrejc
i Etiopijc. Na njegovim juinim
granicama leie Kcnija, Uganda i
Iselgijski Kongo, a na istoku je
Erancuska Ekvatorijalna Afrika.
,
venskih pomoraca u 19-43- . godini,
kada je Klub pomoraca Jugoslavije
I jatno izilao i priznao Antifafisti- - Ло Vijcce Narodnog Oslobodje-nja- ,
kao svoju Icgalnu vladu, da-lek- o
prije nego je ista bila priznata
kao takova. Ne moie se ocijeniti
dizanje tfobojnice sa pctokrakom,
najprije na brodu '"Scnga", a po-to-m
i na ostalim brodovima trgo-- ...л._ __._..:„ t..__.t. ..::. I
i i
i radnom narodu Priznanje
za svoj dobar rad Toma je dobio
obliku imenovanja na diplomatski
poloiaj Jugoslavije u Sjedinjenim
Driavama. kojega je podriavao sve
prekida odnosa izmedju komin-form- e
i FNRJ 948~. nakon cega
mu je opozvana diplematska
on uhapfcn i korvacno depor-tiran
iz USA.
Predaleko bi tifi kad bi trebali
tannine vrline i I
ovou radAf&eg borca. je -- s4£e mnoo bolji pe4ufuk od
нгавс vlisti iz strog kraja nego
, Ste je to bio s4ua. Jugeskvemki
' pomerd bi trebali u рвгвегм pe--
kojwoga dntga Tome Babma. pe-- I
digmrfi jedan divan pomonki dom vrednet . i nazvati pa njegevfen imenem
bt i za pokojnega
штнтшвтшштттш
Raspustanje Kominforma
"ZEIMiilll
TOMO BORAC
U Cehoslovackoj je po-novno
pregledan biv-§e- g
generalnog sekretara
Komunistidke partije Rudol-f- a
Slanskog. CehoslovaSki
premijer Vilim Siroki je ovih
dana izjavio, da je Istraga
ustanovila da je bio
nepravilno optuzen za "tito-izam- ", ali da pravilno o-sud- jen kao imperijalisti6ki
agenat.
Smjcnjivanje Cervcnkova
U Bugarskoj je ovih dana
izvrSena reorganizacija vla-d- e. Dosadasnji premijer
Vlko Cervenkov je podnio
ostavku. Naslijedio ga je do-sadasnji
podpredsjednik
vlade Anton Jugov, Cerven
kov je i dalje ostao u vladi
jedan od podpredsjed-nika- .
Promjena je uemjena na
zahtjev samog Cen'enkova,
nakon je bio kritiziran zbog
gajenja kulta li6nosti. U
svojoj izjavi bugarskom Na- -
rodnom sobranju (parla-mentu- ) Cerenkov je izjavio
da jc kritika bila pravilna.
Zasjedanju Sobranja na
kojoj je reorganizacija iz-vrse- na
prisustvovala je i ju-goslaven- ska parlamentarna
delegacija, koju predvodi
Mo5a. Pijade.
Odsteta porodicama
uffuscnih scljaka
Kartum.— Sudanka vlada je
odlufila da dade 20.000 funti
odStete porodicama poginulih
reljaka u zatvoru Kosti. Krajem
frbruara u zatvoru Kowtl, zboK
krajnje nepainje i neovjent
traiara i lokalnih policijnkih !al, IzRubil je iivotr ruhc-njr- m tbog nrdotatka zraka,
200 pohapSenih aeljaka koji u xc
pobunili protlr velepooJrdnlckoR
izrabljivanja na pamucnlm po-IJim- a.
Sudan je jedna od najvcfih dr-lav- a
svijeta. Obuhvaca tcritorij od
blizu jedan milion kvadratnih mi-Ij- a
i ravan je prostoru koji zajedno
iine Jugoslavija, Francuska, Bel-gij- a,
NorveJka, Svcdska, Danska,
Italija, Spanija i Portugal. To je
zemlja kontinentalne klime s oJtro
odijcljcnom Ijetnom sczonom kiSc
i zirmkom bez oborina. U Sudanu
je, u oblasti Vadi Halfc, na sjc-verno- m
dijclu zemlje, u aprilu
1903. god. zabiljeiena tempcratura
od 53 Celzija, dosad naj-vctf- a
na svijetu.
Prema proracunima ranijih godi-na
Sudan broji blizu devet miliorut
stanovnika, a sada jc u toku prvi
popis stanovniitva, koji c"e vjero- -
jatno dati vetfu brojku. Ta je driava
prava babilomka kula mjciavine
raznih jezika. Rauna se. da ill
ima vise od 250, od kojih je. naj-noviji- m
izuavanjima, stvoreno
1D0 grupa raznih jezika, koji se
govore {irom Sudana.
wC Opca je crta svih stanovnika Su ...u...-,.l- C j,..,.S. ,JlnJU brojnjh rIcmena j Mjdnkat
Ogromni su doprinosi rad po-- ,vedrina hrabrost. Oni su odvazni
kojnika bili svojoj staroj domovini, ratnid, a odlikovali su se tim oso--
svijeta.
do
put-nic- a.
omsivati osobnosti
koji
ectjentti Te
vrircdito kare- -
slucaj
Slanski
je
kao
stupnja
binama i u velikom pokretu Mah-dij- e,
prije pedeset godina. kad su
vojnickom snagom protjerali via
turskih i cgipatskih namjesnika.
To je doslo do iztxiifi i a pro-{tor- n
ratu. prilikom akcija protiv
talijimkih trupa u Etiopiji i kam--
(Nastavak na Mr I)
Sudan ce nahaviti
cchoslovacko oruzje
Kaire. — Sddamki prenrijef
Ismail el-Aza- ri je izfavie da je-po- va
vlada rvamjerava kupki oruije
m Cehes4eva£kej, fceje ce pktki
panwkem.
(Ova vijest je sifne uzudda a- -
raericki State Deparrraent, k2e ye-d- ni
vijest iz Washiflgtona. )
svif era. a tiii sa i na nafofawwra peraoct ке?а fe u te vrtteme btla ,
[ u Jurosiaviii. a osobito Babinev
putovanja kao ona a Nfarnumk. ' prttfera na sve megve rvacine he-- tana Anruna IvanSca. jer i niegevi drugevi kojih tamo imx sva sila.
be. rroveo neko vrijeme u koncen- - J goslavenske trgova3ce rnornarice, srevemu Ruhjo. sa koith pwtovanja roiskom naroda a staroj domovini doprinosi su bfli veliki za svoju j poraditi da se ovome zasluinom
tracfonom logoru Argeles sar Mer. t uspostavljen je Klub pomoraca Ju- - f se nije znalo da П id se povratki Ne mole se ooieniti historijski f domovine. za trgovacku mornaricu . stnu domovine odade dostojno
c Francaskoj. a potom se opet do-- goslavije, koji je 2a kratko vrijeme Nakon je izbita trtlna na vidjeks zna&i priznanja od strane ragosla- - , Jugoslavije Nadamo se da ce vlasti ' priznanje
STRANA 3
ODCOVOR TEARSONU
Toronto, — Otrrrui i na
{хјати mtnistra vanjskih po-sJo- ra Pearaona p'odom
Hruifonljrra gorora na dra-drseto- m
Lonjrrrsu KPSS
"Canadian Triban prrp.
rula Planovima parlamrnta
da ami proitaja taj rtnror,
pa e dx5i do drukfijih za-kljua- ka od onih koje jc it-- nt Гагоп.
OsTrluli e na Гмтоооти
tvrdnju da komunistl eproro-- d паг1о Mokve, "Ca-nadL- an Tribune" Utifr da jr
Itadnifka progrrsirna partija
joi 1953. Rodine uavojila pro-gram
koji pozira na "izbor
parlamrntarn rin i na
rodne vlade" kao kanadki
put u ocijalizam.
Izjava Rakosija q reha-bilita- ciji
Lasla Rajka
BudimpeJta — Prvi sekretar
Partije madjarskih trudbenika Mi- -
{ii Rakoii izjavio je na sastanku
partijskog aktiva iupanije HeveS,
na kome je proradjivan matcrijal
sa Dvadesetog kongrcsa КР Sovjet-skog
Sacza, da je sudjenje biv-Jc- m
ministru vanjskih poslova La-sl- u
Rajku i licima koja su zajedno
s njim bila izvedena prcd sud bilo
"zasnovano na provokacijama,.
RakoSi je u svom govoru, koji je
objavljcn u "Sabad nep", organu
Partije madjarskih trudbenika, re
kao da je to ustanovljeno poslije
razoblicavanja Berije u Sovjetskom
Savezu i bivjeg iefa driavne si-gurnosti
Pctera Gabora u Madjar-skoj.
Zbog toga je Vrhovni sud
Madjarske revidirao proces i rcha-bilitira- o
Lasla Rajka i ostale koji
su zajedno s njim bili osudjeni.
Prema njegovim rijeflma, na slican
nacm su revidirani i drugi skica-jev- i:
nevino osudjeni su rchabil-tovan- i,
a drugi su amnestirani.
Govoretfi o revJdiranju sluajcva
osudjcnih socijaldcmokrata, MaaS
RakoSi je rckao da je najveci broj
njih ve oslobodjen, a da te po-sljed- nji
medju njima biti ovih dana
puStcni na slobodu. Prema njego-vim
rijcc'ima, nevini su rchabiliti-tiran- i,
odnosno bit fe rchabiltirani.
"Poduzeli smo mnoge mjere. re-kao
je Rakoii, koje treba da osi-gura- ju
poitovanje sodjalistic'kc za- -
konitosti".
Govorrfi o Dvadesetom kongre-s- u
KV Sovjetskog Saeza, Rakoti
je izjavio da su vcliki aspjesi koje
je sovjetska Partija ostvarila po-slije
Staljinove smrti postignuti
zahvaljujuifi tome {to je Kttmuni-sticlc- a
partija na svim podruepma
ponovno oiivotvorila Lcnjinove
principe kolcktivnog rukovodjenja
Partije. {to je pokrcmita borba
protiv kulta licnosti i ojaana unu-tarpartijs- ka
demokracija.
U Madjarskoj, nastavio je Rako-J- i,
ima joi mnogo ne dostataka,
mnogo da se uradi, mnogo ostataka
kulta licnosti i joJ ni izdaleka se
dosljcdno ne ostvaruje princip ko-lcktivnog
rukovodjenja. Na kraju,
Rakoii istie'e da se prcd madjarsku
Partiju trudbenika postavlja kao
zadatak jaanje kolcktivnog ruko--
i vodjenja, razvijanje partijske kri- -
tike, jacanje partijske demokracije
i zakonitosti, kao i dalje jacanje
borbe protiv svih obltka kulta lic-nosti.
Smijcnjcn Kcncralni
sekretar KP Grcke
Xikos Zaharijadis
I'ariz. — Na zasjedanju
Centralnog' komiteta Komu-nisti2- kc partije Grfike, koje
je odriano u BukurcJtu, smi-jcnjcn
je jreneralni sekretar
Partije Xikos Zaharijadis.
Na ovaj poloiaj izabran
je Apostolos Grozos.
Odgodjena parnica protiv
Mincrica
"Narodni Glasnik" iz Chicaga
javlja da je odgodfena parnica za
oduzimanj driavljanstva njego-vom
upravketju Antenu Mincric'u.
Parnka je odgedfena do septembra.
"Narodni Glaseik" kaie da ne-ma
swnnje da fe do odgodjanja
desso zbog ncpovoljnih Icomentara
na nedavtHi sudsku presttdu da se
oduzme driavljanstre uredniku
NG" Leo Fisheni.
List saopdava da su u toku pri-prem- e
za ulaganje apcla na vi{!
sud protir osude Fishera.