Jedinstvo, March 09, 1956

              А Н ШШ Lsflasasav ававш 'LaV
ж" '1 ввавававн asasal вввавв Basasasasasasiii вававЖ r v 'w BSSSSSSBaBSSSSSSSy SBSSSbV'— BSSSSV .BBSSSW BSSSSSV BSSSSSSSSSSSSSBSB BBBBSSSW BSSSSSSl BBSSBSBr BBBBBMaBBSSSBr
VOL. III. NO. 20 (642) BoL
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
a lg
Poziv clanovima federal-no- g
parlamenta da
aktuju
Na 19. marta clanovima
federalnog parlamenta ce
biti podnijet prijedlog da
urgiraju pospjesenje kanad-ski- h
napora za zabranu a-tom- skog oruzja i zakljude-nj- e
sporazuma o razoruza~
nju.
Prijedlog de podnijcti je-d- na delegacija iz Toronta,
Montrcala i drugih gradova,
koju organizira Kanadski
kongres mira.
Kao clan specijalnog ko-mite- ta UN za razoruzanje
Kanada moie mnogo udiniti
na ovom polju Zato Kanad-ski
kongres mira i mnoge
druge organizacije i poje-din- ci smntraju da ona trcba
biti pokretad novih koraka u
pravcu sporazuma. Sada jc
najpovoljnija situacija da se
to udini.
Bruce Mickelburgh, sekre-ta- r
Kanadskog kongresa mi-ra.
je saopcio da ce se u To-ron- tu odrzati konferencija o
razoruianju. Mickleburgh je
apelirao na sve one koje ovaj
problem interesira da prisu-stvuj- u konferenciji. (Konfe-rencija
ce se odriati 17. i 18
marta u King Edward Ho-telu- .)
Pismo kanadskih stud 9-n- ata
Autherine Lucy
Montreal. — Izvrfno vije-c- e studenata ovdaSnjeg Mc-
Gill univerziteta jc uputilo
slijcdece pismo Autherine
Lucy, crnackoj studentici u
Alabami : "Studenti McGill univer-ziteta
prate sa interesova-nje- m
i zabrinutoScu vaJu
borbu na Alabama univerzi-tetu- .
"Kao univerzitetski stu
denti pripadajudi velikoj
etudcntskoj zajednici diljcm
svijeta mi smo dirnuti va-o- m hrabroJcu i vaSom oda-noS- cu
onome u sto vjerujete.
"Vi ste pokazali veliku
snagu i odludnost u borbi za
svoja prava. Samo onda ako
su ljudi spremni da se bore
za prave principe ti principi
mogu biti ostvareni.
"Studenti McGill univer-ziteta
nude vara svoju podr-ik-u. NaJe oci i oci sviju dru-pi- h su upcrene u vas i mi
cvrsto vjerujemo u va kona-cn- i
uspjeh.
"Sa poStovanjem,
Udruzenje McGill
studenata."
Pismo jc upudeno nakon
je 1.801 studenata od 2 361
odglasalo da se izrazi soli-darno- st
sa mladom crnicom
u njezinoj borbi za svoja
prava.
Da sc nasmijctc
ХаЈм a ljudi pom ale konzer-ativn- i.
Ne ole netf rijrfL
— t kiirijfna vpada a nin
Sofbn — (totorio anitelki re-ferent
jednoc bataljena wdm
divizije. — budemo Ii e driali
tiicijene. bit rem. nalnijL. naSi
fe redrvl biti RaVi.
— Batali ti. dmkane reje
Mrijene. eartj ti zdravlje. t. tl
je pametnije. (ranizarka Jala
Iz proSIoz; rata.)
TORONTO, FRIDAY, MARCH 9, 1956
1Х1д&Л4&2АИЈ&
KANADA TREBA
Zakonodavna skupStina
Rritanske Kolumbije se jed- -
noglasno izjasnila za svjet-sk- o
razoruzanje i pozvaln
fedcralnu vladu da pojacn
napore u torn pravcu.
Oo je drugi sludaj u Ka-na- di, nnime, slidnu rezolu-cij- u usvojila je Zakonodav-na
skup§tina Saskatchewa-na- .
Rezoluciju za razoruzanje
u Zakonodavnoj skup&tini
B.C. podnijeli su sisieforski
Washington. — LT svom
pismu premijcru Sovjetskog
Savcza Bulganjinu predsje- -
dnik Eisenhower je ucinio
nove prijedloge po pitnnju
atomskog oruija i naoruia-nj- a
uopce.
Eisenhower je predloiio
da se obustavj daljna proiz-vodn- ja "cijepajudcg mate-rijal- a" za rat 1 da se stoko-v- i
takvog oru2ja "zamrznu"
na sada§njoj visini.
Medjutim, svoj prijedlog
Eisenhower je uvjetovao us-vajanj- em njegovog plana o
zracnoj kontroli kombiniran
sa Bulaniinovim nriiedlo- -
gom o uspostavi kontrolnih
jedinica na zemlji.
Eisenhower je izrazio u-vjer- enje da Se to "dovestl
do smanjivanja naoruianja,
ublaJcnja medjunarodne na-peto- sti
i poboljsanja izgleda
za mir."
Eisenhower je naglasio da
je su "Sjedinjene Driave od-1иб- пе
postici te ciljeve."
On je rekao da "na5i na-po- ri
narocito moraju biti us-mjere- ni na uspostavu kon-tro- le nad nuklcarnom opa-snoSdu- ". Pod uvjetom da se
London. — Situacija na
Srednjem i Bliskom Istoku
se jako zaoJtrila.
Prvi rezultai Jordanskog
prekida sa Britanijom je od-lu- ka britanske vlade da se
pod svaku cijenu odrii na
Cipru. Britanci su neposred-n- o
prekinuli pregovore sa
episkopom Makariosom i
drugim Ciparskim predstav--
nicima
rena jedna te5ka situacija.
Zaostrili su takodjer bri-tansko-gr- dki odnosl. Brita-nij- a
poku.iava da ometa gr-dk- e radio emisije za Cipar.
Oslobodjenjem od britan-ske
vojne kontrole Jordan je
pojadao odnose sa E-gipt-om
i ostalim arapskim
zemljama. Time je zadan
smrtni udarac Bagdadskom
paktu, koga su i
ameridki imperijalisti izmi-sli- li kao sredstvo za
svog gospodstva nad Bli-skom
i Srednjem Istoku i e--
Komwnje im
svoje ratne piano- -
POJACATI NAPORE
Rezolucija Zakonodavne
skupstine B.C.
zastupnici Leo Nimsick i
Frank Calder.
Usvajanje rezolucije pred-stavl- ja veliku pobjedu za
kanadski mirovni pokret, jer
je do toga doslo na inicija-tiv- u
B.C. Peace Council.
Kako je poznato, prije
kratkog vremena Victoriju
je posjetila jedna delegacija
toga tijela, koja je imali . д-zgov- ore preditavnicima
svih politickih partija, koji
su izrazili saglasnost sa sta-vo- m
i prijedlozima delega- -
Eisenhowerovo pismo Bulganjinu
u s V o s t a 1 odgovarajuca
zradna i kopncna kontrola
Sjed. Driave biti spremnc da zajedno sa drugim dria-vam- a
zakljuce sporazum o
"obustavljanju proizvodnje
cijepajuceg materijala bilo
gdje u svijetu" za ratne
svrhe.,
Eisenhower je ponovio i
svoj prijedlog od 8. deccm-br- a
1953. o stvaranju jcdne
medjunarodne ngencije za
mirno koriStenje atomske
energije. Zatim je rekao:
"Ove mjere, ako bi se pra-viln- o
sprovele, izmjenlle bi
sadnSnje naginjanjc k stal-no- m nuklcnrnog oruzja. Mo-j-a je konacna 2elja da sva
proizvodnja cijepajuceg ma- terijala bilo gdje u svijetu
bude posvedena . iskljuiivo
mirnim svrhama."
Eisenhower je rekao da
glavni napori na polju razo-ruzan- ja trebaju biti usmje-re- ni
na ogranidenje oruija, jer obzirom na situaciju na
Dalekom Istoku on ne vidi
mogudnost sveopdeg razoru-ianj- a.
On je izrazio natlu da de
Kriza Srednjem Istoku
Iveniuaino
ve. Porastao je pokret arap-ski- h naroda da se potpuno
oslobode imperijalistidkog
utjecaja i postanu svoji gos-poda- ri. Od arapskih zemalja
u Bagdadskom paktu je os-t-ao samo Irak. Misli se da de
posljednji dogadjaji djelo-va- ti
i na njega.
Ovaj razvitak situacije za- -
o§trio je odnose izmedju Iz- - ,
i najavili pooitrenje ; raela i arapskih zemalja.
terora. Time je u Cipru stvo-- Izraelska vlada na 5elu sa
se
svoje
britanski
oduva-nj- e
sa
ce
Ben Gurionom je oruije u
rukama americkog imperija- -
Svjetk.m
je rradairal ata-dena- ta rtdmtTZ reorije, a
PRICE 5c PER COPY
Sekrejar Peace
Council Gardner je poslije
izjavio da je sigurno da ce
rezolucija biti usvojena.
Kad je rezolucija bila
predlozena istupili su pred-stavni- ci radnidkih unija,
crkava i drugih organizacija
da se ona usvoji. Predsjed-ni- k Vancouver Labor Coun
cil Lloyd Whelan je torn pri-liko- m kazao: "Radnistvo
mora progovoriti. Ako ne
budemo govorili bit demo ra-znij- eti
na komadice."
dolazeci sastannk UN komi-tet- a
za razoruianje uspjeti
nadi rjeSenje.
Na kraju je izrazio zelju
da nastavi prepisku sa Bul-gnnjino- m.
Novinski izvjeStaji iz Mo-skv- c pokazuju da jc Eisen
howerovo pismo dosta po-volj- no primljeno. Tekst pis- -
ma je odmah objavljen u so-vjcts- koj Stampi, a premijer
Bulganjin je izjavio, da na
pogled pismo izgleda
"dobro", a'li je potrebno da
se dobro proudi.
Na drugoj strani n-mer- idki scnatori su Eisenho-werovo
pismo popratili izja-var- aa koje stvaraju dojam
da je samo jo5 jcdan ko-ra- k
u "hladnom ratu" sa
Sovjetskim Savezom.
Stanovislc socijalista
Prracl ocijaUiiliJkih partija
Krrope na аа1апки u Zurichu,
fiviraroka. Ulakli u da Je razo-ruian- je xadatak. Na za-Jrda- nju je bila zantupljena i
kanadk tKijaldemokra(ka
partija CCF. (VMi ijet na 3
olrani.)
na
lizma protiv arapskih
zemalja i to izaziva tr'enje.
Oruzani sukob moie biti
izbjegnut samo u torn slu-da- ju ako se Izrael otrese a-- 1
merickog utjecaja i podje na
' traienje sporazuma sa arap-ski- m zemljama. Naialost,
I Ben Gurionova vlada ne po- -, kazuje ni najmanje sklono-s- ti da to udini, ved naprotiv,
[govori o "neizbjeiivosti" o-ruia- nog sukoba i prijeti se
da de "pobijeti" arapske ze-mlj- e.
CSR cc isi)oruciti Indiji Zavien £trajk u cilcan-oprcm- u za dvijc tvornice , skim uplj'enokopima
Cehoslovacka it isporoctti lndii Zaxrlcn te Jtrajfc 22 000 rudara
kompletnu opremu za izpradflu u fileanskim u£lenokoproi Strajk
tvornice cementa tvornice je trajao tn mjescca Poskxiavo su
T%jmica cementa proizvodtt (e se sporazumjeli s predstavmoma
dnerno 4O0 teea cetaenta. dek ce , radniclcih smdiVata da se nadnice
ГЛ9тса secera гаоЛ da preradfufe po-c£a)-
u zx 46. posto
dnerne 1.600 dm 1.230 tena (efer- -
' —____
ne trskc.
Proile rodine
SaTexa MJOOQ
I
Kanadi 2Ф.
cije. B.C.
prvi
neki
ovo
slarni
Jec'era.
Veliki porast besposlice u
Zapadndj Njemackoj
Bona. — Knceai febraara a
Zapaaaaj Xjemafk{ je bit 2
mUijina neaptJeaih Hi 190.-0- 0
Tit nf prvilar Ijeta. L
Jugoslavenski sindikati
povratili se u Svjetsku
federaciju sindikata
3Iicunovic novi jugosla-venski
ambasador u
MosKvi
Beograd. — Za novog
jugoslavenskog ambasa-dor- a
u Moskvi imenovan
je Veljko Micunovic, po-rnocn- ik minitra vanjskih
poslova.
Sadainji ambasador Do-- I
brivoje Vidic ce biti po--
stavljen na drugu duf-- I
nost.
Kanadskc л i j c s t i
i U PAR REDAKA
Kafilfuju pottienjt njriu tueia
U svojoj prcdstaci Gordonoxoj
komisiji o ckonomskom nzvitku
Kanade udruienje klaoniara jc iz-javil- o,
da £c morati powdati cijcne
mcu, jer profiti "nisu dooljno
visoki."
Z poiefanje prohioJnje brjne.
U sojoj predstaci Gordonooj
komisiji Fcderacija poljoprivrcdc
je ukazala na potrcbu povrfanja
proizodnje hranc u toku idu6h 2
podina, obzirom da tt $e poxoiati
stanovniJtvo. Fcderacija kaze da tc
trcbati obraditi joJ 15,000.000 ake-r-a
zemlje na $jceru prerija.
Dobri su hgleJi za tneJjuuaroJ~
nit suraJnjtd na polju koriJtenja
atomske enerp'jc za miroljubivc
swhc, izjaio je ministar zdravlja
Paul Martin u Vancouveru.
List "The Financial Post" je
objavio opSiran flanak o sovjet-sko- m
planu za ublaienje klimc
ArkticTwO podrufja na bazi atom-ske
enercije. U c"Ianku $e kaJe da
bi to bilo od eIikog znaaja za Ka-nad- u
i SDA, koje trebaju sudjelo
vati u ostvarenju projekta. Clanak
su prenijeli i drupi dnexni listovi
KanaJa hna 16.000 lijttmia,
5.300 zubara t 10.000 rcpistriranih
bolntarki. To je premalo za 15,-000.0- 00
stanmnika.
RaJnitte unije u Torontu su osu-dil- e
proincij$ku vladu zbog upo-trtb- e
kaznjenika na nekim gradje-vinarski-m
projektima.
Trtba upoxnali Sorjete. — Kon-zenatn- ni
novinar J. Norman
Smith, koji je pratio ministra anj-ski- h
poslova Pearsona na putova-nj- u
po SSSR-u- , kazao je u Toron-tu
da je SSSR postigao velike us-pje- he
na industrijskom i politi-Tko- m
polju. Zato je potrebno da se SSSR
izuava, rekao je Smith.
GraJtko ttjele Osfaue je zatra-iil- o
da sc stiraAe penzije porfaju
sa 40 na 65 dolara mjeset!no.
OfogsJilni buJitt protincij
Saskatchcwana iznosi J87.147.080.
Za zdravstAO je predvidjena svota
od 24 miliona. pror-jer- u 17 milio--
na,ceste 25 miliona itd.
BuJitt Albtrtt iznosi 242 mili-ona.
#
Mhtiilar imirrjcije Pkhngttt je
obecao parlamenta da vile ne ce
tzdarati nezaVenitih deportacionih
nalopa PkkerspH je to ucinio na-ke- o
je Vrhorni sud poniitio jedan
takar deportaooni nalog. Sud je
pronaiao Ал je vlada dopustila su- -
vifc relika ovkfeenj inugradonim
sluibenkimx, swprotno narajerama
parlamenta.
1 rucrtd m Terontm je bile 34 -
489 nezaposksa radn&a. i radftka
NW se bate stejim pihm —
Osrrcufi sc na prijedlog пекЉ
STeenika Ujedinjenje alcve da se
oranica praro na ftrajk, George
Bart, kanadski direktof United
Automobile ЛГогкеп unije je ka-zao.
da W bilo bolje da 5 oni тГ-i-e
mole, a пилје ртгосе o stra-rim- a
u koje se ne razuznlu.
Izvrsni odbor Federacije ponlstio
otiluku o fskljucenju
Kako javlja Associated
Press, Louis Saillant, gene-ral-ni sekretar Svjetske fede-racije
sindikata je izjavio na
kongresu Talijanske Opde
konferencije rada u Iiimu,
da je Izvrsni odbor Svjetske
federacije sindikata poniJtio
odluku o iskljucenju jugo-slavensk- ih sindikata.
Jugoslavenski sindikati su
iskljudeni iz Svjetske fede-racije
1950. godine kao .e-zul- tat pocjepa izmedju jugo--
slavenskih komuntsta na je-dn- oj strani i komunista osta-li- h zemalja na drugoj strani.
Saillant je u svom govoru na
rimskom kongresu rekao. da
je to bilo pogreSno i poialio
Sto je to udinjeno.
Ovo znndi da se jugosla-venski
sindikati opet nalaze
u sastavu Svjetske federa
predsjednik
Francuska sa Dullesovom politikom
Karachi, — poslova Christian I'inenu je proglasio da
Francuska i pre-m- a
Sovjctskom Nil
demokracije.
Pineau je to ameri-dko- m drzavnom sekretaru
Dullesu i britanskom mini-str- u
vanjskih poslova
na zasjedanju SEATO (pakt
za "obranu" jugoistodne
Kao glavni razlog za ovu
francuske i tali-janske
politike Pineau je na-vc- o jakost francuskih i tali-jansk- ih komunista. On je
rekao da su dosadaSnje fran-cuske
i talijanske vlade udi-ni- le
sve moguce da uniste
upliv komunista, ali im to
nije uspjelo. Zato Francuska
i vise ne mogu idi pu-ter- n antikomunizma, kako to
hoce Dulles i Lloyd.
Ovo je javni istup
Pineau za izmjenu vanjske
politike. Pred u Ka-rachi
on je odriao govor na
zasjedanju Anglo-amerid-ko- g udruienja u Pa- -
rizu i da zapadne dr-ia- ve da izmjene svo-ju
politiku prema Sovjct-skom
Savezu.
Pineau jc dak lidno napao
Dullesa nazvasi ga "dovje-ko- m
koji uvijek govori samo
o oruianim solucijama "
Ottawa. — Ameridki "eko-noms- ki
u Ka-nadi
mora biti zaustavljen.
kazao je senator David Croll
na zasjedanju senata.
Croll je rekao da u zemlji
raste zabrinutost zbog "na-Se- g (mortgaged)
ameridkim
koje da
n a S u ekonomsku buduc-nost.- "
Ukazujudi na kanadski
invaziji britanskog ka- -
pitala u pro.losti Croll je re- kao: "Sadanja invazija nije
Croll je povodom
prijedloga da se inkorpori-r- a jedna nova firma za male
zajmove. koja je samo po- - dniinica jedne amcridke
ce ameridkih kom pan! ja.
тџ т ii штш аааиаррааиадажи
cije, koja broji vi5e od 100
milijuna
Kongresu Talijanske Op-de
konfederacije rada prisu-stvov- ao je i Marijan Vivoda,
sekretar Centralnog vijeda
jugoslaveivskih sindikata.
Meany sc
New York. — George
Meany, Ameri-ck- e
federacije rada — Kon- -
gresa industrijskih organi-zacij- a
u jednom veoma re-akcionar- nom
govoru o vanj-sk- oj
je osudio pono-v-ni pristup jugoslnvenskih
sindikata u Svjetsku sindi-kalu- u
federaciju i trazio da
Sjed. Drzave prestanu dava-nje- m ekonomske pomodi Ju-goslav- iji.
kida
Pakistan Francuski ministar vanjskih
otvoreno
Italija moraju izmjeniti svoju politiku
Savezu, Kini i zemljnma narodne
kazao
Uoydu
A-zij- e).
promjenu
Italija
drugi
odlazak
Atampc
kazao
moraju
zalofenja
podinju kontrolisu
otpor
govorio
dlanova.
Ijuti
politici
On je kazao da su sada
"otvorene velike mogudno-sti- "
i da ce Francuska pojn-da- ti
napore za kulturnu raz-mje- nu izmedju Istoka i Zn-pad- a.
On se obavezao da do
raditi na tome da za to pre-dobi- je
i svoje "anglo-ameri-dk- e
prijateljeM.
Iz svega ovoga zakljuduje
sc da je Francuska odludna
da prcstane klinsati za Dul-Icso- m, koji je glavni arhitckt
politike neprijateljstva pre-ma
Sovjctskom Savezu, Nil
Kini i drugim socijnlistidkim
zemljama.
(Talijanski predsjednik
Gronchi prilikom svoje
posjete u Washingtonu i
Ottawi takodjer se na je-dan
diplomatski nacin o-gra- dio od Dullesove poll-tik- e.
On je traiio da se po-sv- eti manje paznje naoru-zavanj- u,
a vise ekonom-sko- j
i kulturnoj suradnji.
U itampanom tekstu nje-go- va
govora u kanadskom
parlamentu bila je i jedna
kriticka primjedba na
vanjsku politiku zapad-ni- h
driava, ali ju je kas-ni- je
ispustlo.)
SENATOR CROLL PROTIV AMERIcKE
DOMINAGIJE
kolonyalizam"
korporacijatna
prihvatljivija."
korporacije.
Kanadjanima nije dozvo-Ijen- o da sudjeluju u ovdaS-nji- m podruinicima amerid-ki- h
korporacija, rekao je
Croll Na drugoj strani u
Sjed. Drzavama se cme za-pre- ke kanadskom kapitalu.
Tako je proSli tjedan drzava
Maryland zabranila jednoj
Ikanadskoj pivovari da iz- -
gradi podruinicu u toj dr-ia- vi.
Croll je rekao da on ne
pred laze usvajanje zakona
za kontrolu stranih kompa-nij- a. On smatra da je za vri-Je- me dovoljno ako se obavi- -
jesti kanadsku javnost Sto
se dogadja i ameridkim kom-panija- ma dade znati da Ka-nada
namjerava da ne4to u- -
kompanije. Croll je rekao da j dini.
su gotovo sve takve posudji- - i Crpll je kazao da je uzelo
vadke kompanije podruini-jmnog- o vremena dok Jc Ka--
nada dobila politidku neza- -
On jc iznio da uloici aroe- - J visnost, "a sada izgleda da
ridkog kapitala u Kanx.di iz-J- je nala velika potreba da se
nose viSe od 9 milijardi do-joslobod-imo
ekonomski I fi-la- ra. Jednu tredinu mani--1 nancijski . . . Ovo stanje se
fakture kontrolisu ameridke'ne moie trpjetL"