Jedinstvo, September 28, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO 76 (G98) TITO
l'ft'sij_.. ЧЈК- - 05P flRZ 77Г0,
prcJsjeJmk FXRJ
u
pitanju ptHitemigranata
U smo pre- - knji-nije- li
izvjeStaj "New York j ga, filmova,
povodom Hrusdov-- 1 kih dostignuda doprinosi
Ijeva boravka u vecem Siro- -
u kome je u glavnom izne-scn- o sa dime su Jugoslaveni
nezadovoljni, prema infor-macija- ma 'Timesova dopis-nik- a. Sada isti list javlja iz
VarSave da, prema nekim
informacijama, Centralni
komitet sovjetske komunisti-dk- e
partije nije posve zado-volja- n
sa stavom i radom
jugoslavenskih komunista.
Izmedju ostalog, kaze sc
u £Ianku, Moskva je nezado-voljn- a
sa stavom jURosla-venski- h
vlasti prema jupo-slavenski- m
koji se povracaju iz So-vjetskog
Saveza i zemnlja
narodnc demokracije. Kako
je ranije javljeno, neki od
njih su osudjeni na
zatvor kao "izdajnici'.
Izracl dobiva kanadskc
avionc, Egipat pscnicu
vijest iz Ottave kn-i- c
da je kanadska vlada od-ludil- a da Izraclu proda 25
aviona na mlazni pogon tipa
F—86, za koji 6c Izrael pla-ti- ti
6 milijuna dolara.
To je uJinjeno uz odobrc-nj- e
Washinstona.
Istog dana (21. septem-bra- )
je saopdeno da je izme-dju
Effipta i Kanade postip-nu- t
sporazum o prodaji
250.000 tona kanadske p5e-nic- e
Egiptu za 20 milijuna
dolara.
konipanijc
trazc poviSenjc tarifa
2с1јпЛс котрдтје u opct
?atrililc povijenje naplau гх pfc-vo- z
tcrcta — гх 7 poto.
Predsjednik CPR-- i je izivio da
niepwa kompanija mora imati 65
milijuna dolara profita poJiJnjc.
da hi dioni£arima mocla opjrati
&4 71 po dionki. Proilc podine je
mala "amo" 549.99 OOO profka
ill 13.75 х dionia. I
1 Zavrcn Jtrajk kod
Fcrranti Electric 1
Toroirto. — Znrien C ferajk
Jtrajk 320 raJnila koJ poduzeda
Fcrranti EJctnc Straik trajae
140 dana.
Skraccno radno vrijeme
u
Prag. — Сћо1огаЉа vlada e
u$vopta nert nVooa oaa se
frcdvidj герЛгnfc radno: тге-nx- nt
a zeraJji Tkn nacTtom se
prcdridfa u-rodjen-ie
кгаЛпор rad-no:
vrancna od 1. oktobra 196.
i to na 46 sati tiedno. Prrd-vidirn- o
ie da podawda za inTerti-ooc- u
izgradnpi mopa i peto-dncr-nu
radnu nrdjelja.
Ш — — Шл .
TORONTO. FRIDAY, OPET
TITO, I PUCAR
SKUPA
Prema radio ijestima iz Beograda, Nikita Hrusdov, pri sekretar Komunisticke partije Sovjetskog Saveza
je zavrSio svoj posjet u Jugoslaviji i povraca se natrag
u Moskvu.
Zajedno s njim putuje predsjednik FNRJ J B. Tito
sa suprugom Jovankom, podpredsjednik vlade Aleksan-da- r
Rankovid i Djuro Pucar.
proSlom broju umjotnidkih kolektiva,
naudno-tehnid-Timesa- "
Jugoslaviji, zblizavanju
politemifrranti-ma-,
viSejro-di§n- ji
Jedna
ieljeznicarske
Ccholovackoj
godine
RANKOVIC
PUTUJU
Pismo iz
"Jedinstvo" je prinjilo iz
Moskve slijedeci dopis:
Iz dan a u dan rastu i ja-da- ju
veze izmedju sovjet-skog
i jugoslavenskog naro-d- a.
Rnzmjena delegacija.
kih radnih masa obiju zema-lj- a.
U toku posljednjeg
vremena u Jugoslaviji su bo-rav- ili
sovjetski sindikalni
radnici, тпок predstavnici
nauke, kulture, umjetnosti,
uitelji, novinari, sportisti. I
svaki od njih je kod Jugosla-ven- a
nailazio na najsrdaS-nij- i
i prijateljski prijem.
— Mi nemamo blizcg i
rodnije naroda nego §to je
va§. Sovjetski Savez je паб
brat, — tako je govorio stari
crnogorski seljak Nikola
Vukcevic jednom 21anu sov-jetske
delegacije koja je bi-l- a
u JuKoslaviji.
Sa isto takvom toplinom
docckuju sovjetski ljudi iza-slani- ke bratskih jugoslaven-ski- h
naroda.
U jafanju prijateljskih
odnosa izmedju Jugoslavije
i Sovjetskog Saveza veliku je
ulogu odigralo uspostavlja-nj- e liinih kontakta izmedju
driavnika obiju zcmalja.
Vaian dogadjaj u historiji
sovjetsko-juoKslavensk- ih od-nosa
bila je posjeta koju je
Federativnoj Narodnoj Re-publ- ici Jugoslaviji u£inila
delegacija sovjetske vlade
na 6elu sa N. S. HruSovom
i N. A. Bulganjinom u pro- -
ljece 1955. eodine. Dolazak
'
Jugoslavije Josipa Broza '
Tita i drugih driavnika, nji-ho- vi
pregovori ,
sovjetske vlade i Ko-munistid- ke partije otvorili su
noNm etapu u razvitku prija-teljskih
odnosa izmedju obje
drzave.
odno-sa
i razvitak suradnje i pri-jateljst- va izmedju SSSR i
Jugoslavije koji je zatim us-lijed- io
doprinjeli popu- -
i stanju medjunarodne zateg- -
i nut0sti
Pozitivne rezultate dala
I_ i ..ninm"nn f4Tminna nar.
'lamentamih delegacija. Ju- -
goslavenskim poslanicima Гb":i,lesu date iiroke mogud-- ,
nosti za a - ] st,gnudima levjeUWM.
roda. Oni su posjetih mnoge i ..Г .~~1П. gradove sovjetsKe zemlje. ,I bГi.l.i. su u tvornicama i zavo-- ,
dima. kolhozima. u naucnim
i kulturn m ustanovama. u
Jkolama. Njih su vii da I
srdadno pozdravljali sovjet- i
ski ,l'judi. Oni su govorili Ja- - ' goslavenskim prijateljima o
djeltma. 2ivo su se. sa svoje j
strane. interesovali za iivot Г.' ", I
ielili dalje uspjehe u socija- -'
SEPTEMBER 28, 1956
U MOSKVI
SUPRUGA,
S HRUscOVifri
joS
trvesti
listi6kom preobrazaju do-movin- e.
Takodjer je u JuKoslaviji
toplo bila do2ckana sovjet-sk- a
parlamcntarna delega-cij- a. Clanovima delegacije
je bila data mogudnost da
posjete mnoge krajeve zem-Ij- e,
poduzeda, da se blisko
upoznaju sa zivotom jugo-slavensk- ih naroda.
ЛгеНк гпабај za razvitak
politidkih, ekonomskih i kul-turni- h veza izmedju SSSR i
Jugoslavije ima poznata Be-ograd- ska deklaracija, u £i-j- oj osnovi leie slijededi prin-cip- i:
poStovanje suverenite-ta-,
nczavisnosti i teritorijal-no- g intcgritcta, ravnoprav-no- st
i nemjeSanje u unutraS-nj- e
stvari jedan drugog.
Za kratko vrijeme, uz
uzimanje u obzir uzajamnih
interesa, rjesen je niz vrlo
vainih pitanja: regulisane
su uzajamne pretenzije;
ostvaruje se sporazum o
dugoroCnim uzajamnim is-poruk-ama
robe; obje zemlje
su se dogovorile o tehniCkoj
surndnji i razmjeni isku-stv- n, izmedju ostalog i o su-radn- ji
u oblasti iskorUcava-nj- a
atomske energije za
mime svrhe; postignut jc
sporazum da Sovjetski Sa
vez da Jugoslaviji kredite i
zajatn; zakljudena je kon-venci- ja
o Sirokoj kulturnoj
suradnji; potpisani su spo-razu- mi
o zradnom saobrada-ju- ,
o po§tanskoj telegraf-sko- j
i telefonskoj vezi izme-dju
obje zemlje i drugi.
Ve6 su udareni Cvrsti te-me- lji
za plodnu sovjetsko- -
_ . 2 _ шш. -- _ 1 a. .A kk 1 k % X 4 ♦ % ♦ 1
CKU SUritUIIJU. J ui-niii- ui u
1955. godine izmedju dvije
zemlje je bio zakljuden spo-razum
koji predvidja uza-jam- nu razmjenu iskustva I
tchnidkih dostignuda u obla-sti
industrije i poljoprivrede.
Sasvim neda-n- o je izme-dju
vlada SSSR. Njemadkc
Demokratske Republike i
Jugoslavije potpisan spora-- ,
zum o izgradnji u Jugosla-viji
aluminijevog kombinata
koji de godiSnje proizvoditi
100 hiljada tona aluminiju- -
ma a porazum, kao i
drugi, zasnovan je na prmci- -
p"imai puoztapjuanmeneravnKoopnrsanvonsot-i.-
Jugoslavenskoj strani de bcz __. _ . u .. .,
tehnidka dokumen- -
J „eophodne za izgrad- -
nju kombinata i organizova-- ; mje proizvodnje.
Taj sporaz„u"mV c,лe odigrau
vainu ulogu u ucvrscenju
, „ ujs,ej=.. . uv
vesn: Tc~e a, o -o- aijeg jacanj „.v i prija
'teljskih veza izmedju sov--
jetskog i jugoslavenskih na--4
roda. On prcdstavlja plodni
nastavak intenzivnih eko--
onuk ,d„o iIm.dJa Jo
(Nastavak na str. 4)
u SSSR predsjednika FSn™™™ V ,"ГГС
sa rukovodio-cim- a
Normalizacija sov-jetsko-jugoslavens- kih
su
LSS5Sf. '.".Sr."",
Moskve
PRICE he PER COPY
Х1К1ТЛ S HRVSCOV,
prtt sekretar CK KPSS.
Vijece sigurnosti ce
razmotrlt Sueski
problem
New York. — Vijece si-gurnosti
UN je zakljudilo da
sasluSa britansko-francusk- u
optuzbu protiv egipatske na-cionaliza- cije Sueskog kanala
i egipatsku optuibu da Veli-k- a
Britanija i Francuska
ugroiavaju svjetski mir i
sigurnost i gaze Povclju UN.
Za to da se sasluSa egipat-sk- a
optuiba glasao je i amc- -
ricKi cielegat, premda su
Sjed. Drzave saveznik Bri-tanij- e
i Francuske.
Za prijedlog su jos glasali
Sovjetski Savez, Jugoslavia,
Kuba, Peru, Cang Kaj-seko- v "kineski" delegat i Iran.
Diskusija de podeti 1. ili
5. oktobra. Odekujc se da ce
na zasjedanje dodi britanski,
francuski, egipatski i jugo- -
slavcnski ministri vanjskih
poslova, a moguce i sovjet-ski.
IZRAELSKI NAPADAJ
NA JORDAN
Izraelska vojska je upala
u Jordan i izvr£ila napadaj
na jordanske pogranidne po-staj- e.
U napadaju je sudje-loval- o
1.800 vojnika. Borba
je trajala oko 9 sati. Mnogo
je mrtvih na jednoj i drugoj
strani.
Izraelski predstavnici ka-z- u da su napadaj izvr&ili da
sprijede jordanske napadaje
na Izrael.
Borba je prekinuta po na-Io- gu
UN komisije, na celu
koje stoji kanadski general
Burns.
Noma sumnje da je izrael-ski
napadaj na Jordan pove-za- n
sa situacijom oko Sueza.
N a p a d a j 'Narod
U srijedu 12 septembra,
podela je parnica pred civil-ni- m sudom Federalnog Ok-ruin- og Suda u Chicago pro-tiv
Antona upravi-telj- a "Narodnog Glasnika".
Parnicu je diglo Odjeljenje
Pravdc, za oduzimanje ame-ricko- g
gradjanstva na tulbi,
koja je morala idi preko 28
god. nazad da nadje neSto
na osnovu dega bi se mogla
spakirati neka "svjedoian-stva- " da Minerid nije pra-viln- o
dobio svoje americke
gradjanske papire. Anton
Minerid — ili kako ga obid-n- o
zovu "Tonjr — dosao je
u Ameriku, ili todnije, bio je
Kazc da ce Kanada
morati da izmjeni
sta prema Kini
Associated Press javlja
da na kongresu kineske ko-- J
munistidke partije prisu-- I
stvuju predstavnici kanad-ske
Radnidke progresivne
f partije Leslie Morris, Tom
McEwen I A. A. MacLeod.
U svom pozdravnom go-vo- ru
Morris je rekao :
"Odbijanje kanadske vla-de
da uspostavi diplomatske
odnose sa NR KJnom, ukinc
embargo na trgovinu i podu-pr- e
primanje Kine u UN je
u suprotnosti sa zcljama ka-nadsk- og naroda. Javno mni-jenj- e
de prisilit vladu da iz-mjeni
svoje stanovi§te".
Kanadski masinisti trazc
vecu autonomiju
San Francisco. — Kanad-ski
delcgati na konvenciji
Medjunarodnog udruzenja
maSinista (International As-sociation
of Machinists),
trazili su vedu autonomiju
kanadskih lokala ovc unije.
Predloieno je da so iza-ber- e okruJni direktor za
Kanadu i poveda broj orga-nizator- a,
kako bi sc moglo
lakSe i bolje vrSiti duinosti u
interesu dlanstva. U Kanadi
se osjeda nejednakost unij-sko- g
predstavniStva, pa je
delegat Iz Toronta, Harold
Graham, istakao, da kanad-sk- o
dlanstvo trail pravo na
predstavniStvo srazmjerno
svome broju.
Konvencija je povisila dla-nari- nu na Л dolara mjesed-no- ,
pladu predsjedniku na
25 hiljada dolara, podpred-sjednik- u
na 22.500 i tajniku-blagajnik- u
na 20.000 dola-ra.
Duznost je radnika da
podupiru Ej:ipat, kazc
Svjctska federacija
sindikata
Svjetska federacija sind-ikata,
koja broji vi3e od 80
milijuna dlanova uputila jc
poziv svojim dlanovima i
radnicima opecnito da podu-piru
opravdanu borbu Egip-t- a
u pitanju Sueskog kanala.
To je intemacionalna dui-no- st svih radnika, kaie sc u
izjavi.
n I G 1 a n i
doveden po svojim roditelji- -
ma, kad mu je bilo tek dvije j
godine. 1928 godine, kad
bio 24 godine star, dobio je
svoje gradjanske papire.
Danas, 28 godina nakon to-ga,
Odjeljenje Pravde mu
hoce oduzeti gradjanstvo na
podlozi optuzbe da je "krivo
izvjestio" vladu za vrijeme
kad se je ugradjanio.
Ova tuiba o "krivom iz-vjesciva-nju"
se temelji na
dvostrukoj podlozi. Prvo, da
nije rekao examineru (ispi-tivad- u) da je bio uhapsen
prije nego je postao gradja- -
nm, a dingo, da nije rekao
bpitivadu da je bio dlan
FOLKLORNI ANSAMBL "KOLO
Kakvi su to Srbi koje ne raduje dolazak
srpskog kulturnog drustva?
(U v o d n i k)
Dolazak beogradskog folklornog a n s a m b 1 a
"Kolo" je znadajan kulturni dogadjaj i raduje sve rodo-ljubiv- e
Srbe, Ilrvatc, Slovence i Makedonce u Kanadi,
posebno Srbe, po§to je "Kolo" srpska umjetnidka sku-pin- a,
sastojeci sc od mladih Srba i Srpkinja i izvodcdi
uglavnom srpske narodnc igre i pjesme.
Pa ipak ima Srba koje dolazak "Kola" ne veseli;
oni su uznemireni i ljuti, odrzavaju protestnc sastankc
i Salju rezolucijc kanadskoj vladi da "Kolo" ne pusti
u Kanadu . . . Cudni Srbi, nema £tn . . .
Jedan od protestnih sastanaka odrian jc u Torontu
prosli pctak uveder u prostorijama crkve Sv. Save. To
nije bio obidair miting. Na prvom mjestu priredile su ga
"srpske folklorne grupe", koje su takodjer pokazalc
svoju umjetnost. Namjera je bila, pi5e Leon Kossar u
"Telegramu", da se dokaze da se srpska folklorna
umjetnost u Kanadi Siri i bez "kulturnih delegacija" iz
Jugoslavije. Drugim rijedima, Sto de tu "Kolo".
Nema kanadskog Srbina koga nc de obradovati na-pred- ak
srpske narodne umjetnosti u ovoj zemlji, a nji-ho- vu
radost dijelit ce i ostali Jugoslaveni. AH je dud no
§to srpski kulturni radnici u Kanadi ustaju protiv srpskih
kulturnih radnika iz Jugoslavije. Covjck bi mislio da dc
oni prvi pozdravit dolazak "Kola", sigurno jednc od
najspromnijih srpskih folklornih skupina do danas, od
koga ovdaSnji srpski folkloristi mogu mnogo nauditi.
Njima bi takodjer koristilo uspostavljanje veza sa "Ko-lom- ",
koje bi im moglo pruziti pomod u njihovom radu.
Umjesto toga, oni su ustali protiv "Kola". Branko Sta-nojev- ic,
predsjednik Srpskog omladinskog kulturnog
kluba je dapade izjavio, da "Kolo" "nema pravo da pri-kazu- je
kulturu Jugoslavenn, posto oni nemnju nita za-jednid- kog
sa jugoslavenskim narodima". Covjck zaista
mora imati dosta snage — ali i praznu glavu ! — da ne-S-ta
takova kaze.
Zasto se Stanojevid i njegovo druStvo protivi "Ko-lu"- ?
Mogude smatraju da umjetnost "Kola" nije na
visini? To bi svakako bio opravdan razlog za protest.
Ali kako ne&to takova kazati grupi umjetnika koji su
stekli svjetsku slavu?
Sve Sto je Stanojevic mogao da iznese protiv "Kola"
jeste to da ih ovamo "Salju komunisti". Netko bi mogao
redi: Ilvala komunistima! Da se to ne dogodi Stanojevid
odmah dodaje da "jugoslavenski narodi mrze komuni-ste"- .
I zato Sto netko (ne sav narod, jer i komunisti su
dio naroda) u Jugoslaviji mrzi komuniste, ovdasnji Srbi
i ostali Jugoslaveni treba da mrze "Kolo", da protiv
njega protestiraju i demonstriraju odnosno da pravc
benu od sebe, kao Sto radi Stanojevid i njegova "kultur-na-"
grupa.
Iza ove akcije "srpskih folklornih umjetnika" u
Torontu stoji politidka organizacija, Srpska narodna
obrana. Ova organizacija je takodjer bojkotirala kon-(Nastav- ak nastr. 2)
Sudjenje Antonu Minericu
Minerida,
munistidke partije USA.
Minerid ne poride da Je
bio uhapSen za vrijeme ru-darsk- og Strajka 192S. godi-ne
po driavnoj policiji u
Pennsylvaniji, koja je onda
bila poznata kao "Coal and
Iron Police, i koja je na-knad- no bila ukinuta radi ve--
likog protesta radnidkog po-- '
bilo.)
Prema tome, on
"krivo Izvjestio" ispiU-vanj- a. Drugo, u pogledu
novanja u Komunistidkoj
partiji, dinjenica se
pitalo Ijude H
su dlanovi Komunistidke
partije ili ne. ih se pi- talo li su anarhisti.
kreta i demokratskog J fakti jasno dokazuju
se rabila za [ Odjeljenje Pravde
Strajkolomadke svrhe . imalo ni Iegalne pod-Mine- rid uhapSen na- - za protiv Mine-ko- n, a ne prije, ispitivanja , navodno "krivo
po eximaneru, pa informiranje vlade
tivania 79 nm fa — — . . mogao da
toga nije
nije vladu
kod
dla-- j
jeste da
onda nije da
nego da ito
naro- - Ovi
da, jer ista da nije
Ali mrvu je bio loge tuibu
rida, niti je
niie niila kkroiod. isnpii-ti- loer tnVrn biotnrKaz-a-je
reci je bio
kad
Minerid sigurno nije bio.
- ~ — — -- -, а.г j ч_ w..
iz anti-demokr-at-
(Nastavak na str. 4)