Jedinstvo, April 27, 1956

              iHHpnwnMi,w.H" тџ чш
ZIVILO JEDINSTVO RADNICKE KLASE!
____ Шшшш HIB v )r0V —BaaaaLaLaLaLLLLVLLLLLLLH шЛ кмЈВвЛмчА .кшшкШЕкШр .Б#9Чм1НВ1Р"1г!!жБ%нмн'ввјклК
Jr?v ввввввкакавТ Kf Ml ввЗ. пвк. Lalfe &.™t ▼Jf alfk вввв1авввс_авт LaLaLaLafl ама¥ ЗгЈК ВЛЈ saLa ВК ВИвШвГ. "_.ааввввв''''вввввввв1а1аа --
.battaw _Lak
-- вввввввввввввввввн
ааава мнвнтнннвннввнннн
LIST
VOL. III. NO. 33 (655)
P R V O M A J S K I
Toronto. — Sene na podizanje zivotnog
komitct Radnidke progresiv
no partije u svom prvomaj
skom proglasu istide da "da-na- s
u svijetu postoji mocni
mirovni pokret, ujedinjnva-jud- i
vecinu dovjedanstva" —
f u tome je "ljudska moc da
ucJni kraj ratovima'
"Rat de bit! sprijefien i
Zapad i Istok zivjeti, raditi
I takmi6iti so u miru samo
onda ako narodi Kanade i
svih dnigih zemalja budu
ujedinjeni, uporni i nko к.ч-2- u da tako mora biti", knze
so dalje u proglasu.
Ako bl mir bio oaiguran.
kazo sc dalje, onda bi mili- -
WvCt--L
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI
Buducnost
radnickim
Kanade
rukama
o
biti unijskih naglasa- -
NASTAVAK DEBATE 0 NAGIONALNOJ POLITIC!
— Dcbata oko politike
zao§trava. okrece oko
nmerickog u ekonomskom
Posljednjih dann o tome
je bllo govora n parlamentu
i izvan nje'ga. Oglasio i
minbtar trgovine C. D.
glavni pobornik politike
ekonomskog podfiinjavanja
Sjedinjcnim On
je opetovao ono
ito je rekao u Vancouveru
ntnerifiki ambasador Stuart,
naime, da amcriiki kapital
ne predstavlja nikak4t opa-snos- t. Jedino u cemu on
od Stuarta jestc to
da bl ovdaSnje podrufnice
korporacija tre-ba-le
otvoriti vrata
kapitalistima.
To stanoviste i
poznati multimiljuner H. R.
MacMillan, koji obogatio
зл sumskim bla-go- m Britanske Kolumblje.
On je povezan sa
kapitalistima. Pod
tu zastavu stalj su i neki li-sto- vi, kao na primjer "To
ronto
Njihova je nova krilatica
da prctivljenje
gospodstvu vodi u krajnji
"nacionalizam" i to da je
Pri tome namjerno
ostnvljaju dojam kao da
ameriSke dominacije
ustaju protiv svih stranih u-lol- aka
i svakog izvoza etro-vin- a Ito nije Rije6 je
o ontm ulozima koji koe
industrijski razvitak zemlje
u korist ameridke industrije. Vodja konzervativaca
je ponovno optuiio u
parlamentu da iz-fe- je
чрппцдтд
parole поток ndnitkog kongrea јели Mpuno жароч.епје "jtarantirana zarada". I)fno: polled na komencijku a1u predjednUkos; mjeta.
TORONTO, FRIDAY, APRIL 27, 195G
P R O G L A S
u
Nacionalni
standarda, smanjivanje rad-no- g
vremena na 0 sati ne-djelj- no te prosirenje indu-strij- e
i poljoprivrede.
Proglas ukazuje na pro-padan- je kolonijnlizma i
stvaranje novih nczavisnih
drzava, kao Sto Indija,
Kina i Indonezija.
"Svijet se mijenja pred
naSim oCima", veli so dalje.
"Narod akq se ujedi-n- i, obuzdati kraljeve oruzja
i imperijnliste i sprijeciti da
no gurnu cSovjeCanstvo u tre--6i
flvjetski rat atomske smrti
i razaranja."
Zatim se u proglasu govo- - jarde koje se danas troSe na ri ujedinjenju knnadskih
naoruzanje mogle utro-- 1 kongresa i
OTTAWA. nacionalne se
nastavlja, i Diskusija se ulogc
kapitala kanadskom i politii-ko-m iivotu.
sc
Ho-we,
DrlSavama.
uglavnom
se
razlikuje
americkih
kanad-ski- m
podriava
se
trgovanjem
blisko a-meri- ckim
Daily Star".
ameriikom
opas.no.
pro-tivni- ci
istina.
Drew
protivnicl
IstaVnute godi&nja
su
moie,
krivljuju njegov stav. On je
kazao dayve sto on zagovara
jeste to da se sirovine prera-djuj- u
kod kuce umjesto §to
se izvoze u Sjed. Driave, da
kostati
gotovih proizvoda. 000
Toronto. — je kon--
cem proSlog odriana
kuglacka utakmica Hrvat-sk-e
Bratake Zajednice,
su sudjelovali kugla-- £i
iz Toronta, Hamiltona i
Wellanda.
U subotu uvecer odriana
je velika priredba u novom
Hrvatskom narodncm domu, gdje su podijeljene na-gra- de pobjednicima. Tu se
na stotine
Hrvatske Za
jednice od svih pet torontov- -
Bella
potpore Ovcarid.
je
832 Bratske
jednice.
Poslije bogate vecere ru- -
I l ii ГЦ.1 i J, vnri ' in 1ГТ!1пуггП1тргп11ппгтшп11"т1 i i i fii iii i iii mi ц jiinj;iiiiiiinj.iiimiTHpn.ii — i hi ii ; рцЈЦјррццри i цт„ i i u " '4 " .mi
r i
t . i X. x r .atf г
, ж. 4кв А д
I a
va da novi kongres predstav-Ij- a
silu od prcko milijun
6lanova.
Zahvaljujuci pokrctu za
ujedinjenje u proSloj godini
radniStvo je izvojevalo ne-koli- ko znadajnih pobjeda, a
u ovoj godini jedinstvo ce o-sigu- rati pobjedu 2eljezni-Carski- h radnika u njihovoj
borbi za vi§i standard zi-vo- ta.
se naglasava va2-no- st zblizenja i sve voce su-rad- nje radni5kih i farmer-ski- h
organizacija,
Jedinstvo radnika i farme-r- a
ce omoguciti da se izvo-juj- e zdravstveno osiguranje, i osigura zaposlenje i voce I
(Nastavak na str. 4)
Istovremeno sa tim parla-mentu
je podnijet zakonski
prijedlog da odobri izgrad-nj- u
jedne 22-mil- je dugaike
pruge u provinciji N e w
Brunswick do novog rudnika
olova, cinka i bakra. Rudnik
otvara podruznica American
letal Co. Pruga ce
bi se uvozile natrag u obliku iiZskC!Tjua6dinvJoa cteoj kompa$n2,i8ji. a
raditi
Ovdje
tjedna
u
kojoj
okupu cla-no- va
Potom
sluziti
Zatim je da zavisi od
Marijan Kruiic, koji je po-zv- ao
na slogu i su-radn- ju.
o potrebi
HBZ u Kruiid je
ukazao ! na stvari koje to
koce. zapreku u da-naS- nje vrijeme predstavlja
zapostavljenost
clanstva. Kaglasio je da naj-vecu
za to snosi
uprava, ali je krivo
i samo kanadsko
odsjeka. Prisustvovala I poSto nije dovoljno sloino.
je i velika grupa zajednica- - J On je traiio da se neposred-r- a Hamiltona. Iz gla%Tiogrno ovog ureda u Pittsburgh I problema, a ne da se reka do
pnsustvovali su glavni tajnik (idude konvencije.
i tajnik odjeljenja
bolne
Zabavu priredio odsjek
Hrvatske Za
ij in
bratsku
KanadI
kanadskog
odgovornost
rjesavanju
i Govor je popracen apla- -
uzom.
vi u Xaglasio l
PRICE 5c PE.R COPY
Vise od 1.000 potpisalo
apcl za obustavu nuklc- -
arnih pokusa
Vancouver, B.C. Apel
za obustavu nuklearnih
pokusa dosad je potpisalo
4,175 osoba, saopcava
B. C. Peace koji
je pokrenuo sakupljanje
potplsa.
Xajavljeni provincijalni
izbori u Qucbccu
Quebec. — Premijcr Du-pless- Ls je saopcio da ce se
provincijalni izbori odrzatl
20. juna.
Pripreme za docck
sovjct.skih zona
Toronto. — Kongres kanadskih
icna je izjavio da idc naprijed sa
pripremama za docck dclcgacijc
sovjetskih icna u maju, jcr vje-ruj- e
da ce oJluka ministarstva imi-graci- je
biti
Dclcpacija britanskih
clcktroprivrcdnili sti4i- - enjaka odputovala
u SSSR
London. — Sesnaeitog aprila
otputovala jc u Sovjctski Savez de-legac- ija
britanskih strufnjaka za
clcktrinu encrgiju $ lordom Sitri-no- m
(Citrine) na ttlu.
Sovjctsko-britansk- a trpovina u 1935.
London. — Wllka Itritanlja Ix-- el
J proSIp sodinr it SSSK
rohc u vrijrdnooli od 22,900.000
funti Ktrrlinsa. to jr dvotruko
15е пко 1931. Rodinr. V pro-Sl- oj
Rodlnl povrcan Je i britan-k- l
uvoz ic SSSKa. On Je pora-U- o
od 41.800.000 funti Merlin-K- a
u 1954. E'xlinl na 62.S00.O0O
funti.
SA VELICANSTVENE PRIREDBE HBZ
Glavni tajnik obecao da ce za rjesenje kanadskog problema
na§lo
Bratske
govorio pred- - to ne samo u-sjed- nik odsjeka 832 HBZ 'prave, ve£ iod samog kanad- -
Govoredi ja5a-nj- a
Najvecu
glavna
clanstvo.
skih
iz pristup!
HBZ
Council,
umjenjena.
skog flanstva, koje mora biti
slozno.
Prisutni su pozdravili nje-gov
govor, ali su se £ule i
primjedbe da ce brat Bella
svakako odriati svoju rijeC,
jer je takvih izjava kanad-sko
clanstvo imalo na pre-te- k,
osobito pred proJlu kon-vencij- u,
ali one nisu ispu-njen- e.
Poslije Belle govorio
brat Ovcaric. Xjegov gnvor
bio je u glavnom posvecen
sadasnjoj kampanji za novo
flanstvo. On je apelirao na
clanstvo da se zalaie za iz--
Osnutkom Kanadskog radnickog kongresa otvoren put za potpuno jedinstvo
radnistva, organizovanje neorganiziranih i vecu politicku djelatnost
TORONTO. — Jednodusnom odlu kom 1.919 delegata, predstavnika vise od
jcdnn milijun organizovanih radnika iz svih dijelova zemlje, stvorcna je nova
kanadska tredunijska sredisnjica, Kanadski radnidki kongres, polozen temelj za
organizovanje stotina hiljada neorganizo vanih i razvitak novih masovnih nkcija
koje ce osigurati bolji i sretniji iivot i rad nidkoj klasi i svcmu kanadskom narodu.
Pored ujedinjenja unija I ranijeg Zanatskog i radnid- - bivSi predsjednik Kanad- - kog kongresa (TLC) i Кд-nadsk- og kongresa rad a
(CCL) otvorcna su vrata za
pristup Kanadske i katolid-k- e
konferencije rada sa pre-k-o
100.000 elanova, te raz-ni- h
nezavisnih unija. Manj-kavo- st je u tome Sto je osta-vljen- a zabrana protiv pri-stu- pa unija koje sit bile is
kljucene iz starih kongresa
zbog njihovog borbenog ra-dnifik- og stava, ali nema su- -
mnje da ce i ta zaprcka e-ventu- alno biti uklonjena.
Priznavanjem prava pojedi-ni- m unijama da same vode
svoje poslove uklonjen je
glavni kamen smutnje.
Konvencija je donijela
odluku da se neposredno po-ve- de kampanja organizova-nj- n
neorganizovanih. U vezi
sa tim pale su vrlo optimisti-ck- e
izjave, ukljueiv to da ce
novi kongres u roku od 10
godina brojiti px-ek-o
2 mili-jun- a
51anova.
I spoloienje delegata
je to da prijedlog da osta-v- i
biti potpuno da
nezavisno tijelo odnosno
da ne ce biti potcinjeno
AFR-CI- O u Sjed. Drzava-m- a, kao ito je bio slucaj
sa starim kongrcsima.
Tn in l"iionn II nrnilirnvnrn
konstituciji izraieno!1"0" ViU "nijski
u nizu drugih odluka i od-rcda- ba. Osim toga glavni
predsjednik AFR-CI- O Geor
ge Meany je konvenciji izja-vio,
da ce AFR-CI- O prestati
svakom aktivno§cu u Kana-d- i
i unije koje su dosad bile
prikljucenc
da ce biti pripojene no-vom
kongresu.
Kanadske unije u budude
ne ce nositi oznaku AFR-CI- O,
vec samo CLC (Kanad-ski
kongres rada). Mcdju-ti-m, takozvane internacio-naln- c
unije (amcriike i ka-nadske)
i dalje biti pod-vrgnu- te ccntralama u
Sjed. Driavama, osim u slu- -
gdje su autonom-n- e.
Nova konstitucija je kom-prom- is
izmedju diktator-sko- g
stava vodja bivSih kon-gresa
(koji de takodjer sta-ja- ti
na celu novog kongresa)
i demokratskog sentimenta
delegata i clans tva koje oni
predstavljaju.
Razmimoilaienje se ispo-Ijil- o
u samom poietku. N'a-supr- ot stava vodstva da se
23 sekcije konstitucije ne
mogu diskusirati. poSto su u
njima sadriani principi uje-dinjenja,
pojedini delegati
gradnju svoje organizacije. 8U htjeli da se diskusira to--
Program je bio zavrsen cka po tocka. Neki delegati
Poslije njega govorio je ,' nesto poslije 9 sati, a zatim iz Vancouvera su kazali da
glavni tajnik Bella iz Pitts-- . je otpoceo pies, koji je tra- - ' oni nisu doSli 3.000 milja sa-burg- ha. On je priznao da se j jao do pola nodi. jmo to da prosjede
pre ma kanadskom clarutvu Moie slobodno red! da ' dana na konvencijskim klu--
kovoditelj programa John dosad sprovodila madehin- - je ovo bila jedna od najbo-- 1 pamii nego su doSli da rje-Stan- id je najavio pobjednike ska politfka. Obedao je da de Ijih priredaba HBZ u To-- iavaju svoje organi- -
takmidenja i im tro-- raditi tome da se to ispra- - j rontu do danas. J zacije. Kad je Izgledalo da
bududnosti. je
je
!-rje- tiiel j. ( de oni prevladati ustao je J
skog kongresa rada Mosher
i zaprijetio da ce se on po-vu- ci
sa konvencije ako bi se
diralo u te 23 tocke. To je
zna6ilo da ce se povuci i jc-d- an
dio drugih delegata, a
to bi predstavljalo ponovni
rascjep i vracanje na stare
pozicije. Pod torn prijetnjom
delegati su popustili, I tako
te 23 tocke nisu ni diskusi-ran- e.
Usprkos toga neka pita- -
i nja koja зи tim to6kama
stavljena izvan diskusije i
dalje su izbijala na dnevni
red. To je bio slucaj sa od-redb- om da se konvencije
odrzavaju svake dvije godi-n- o
umjesto svake te
sa pitanjem reprezentacije
.na tim konvencijama.
NaroSito mnogo debate
izazvala je to£ka koja za-branji- va komunistima da
mogu biti unijski funkcione-r- i
i delegati na konvencija
ma. Videci jo5 u pocctku ra- -
Veoma znacajna odluka vodstvo
konvencije ce no-- je ucmilo
kongres ne odredba komunisti ne
izravno AFR-CI- O
ce
svojim
za tjedan
se
pitanja
predao na
godine
mogu biti funkcioneri unija,
ali da mogu biti delegati na
konvencijama. To je bilo us-voje- no, ali poslije je opet
pokrenuto pitanje da li je
pravilno da komunisti ne
novoj i funkcione--
6ajevima
ri. Istaknuto je da ta odred
ba, povredjuje osnovna pra-va
pojedinih unija, Sto je u
suprotnosti sa osnovim prin-cipim- a
novog kongresa. Me-fljuti- m,
po§to je to pitanje
bilo obuhvadeno onim tod-ka- ma konstitucije koje je
! vodstvo zabranilo diskusirati
j odludeno je da ga ponovno
razmotri komitct koji je £o
unio u konstituciju.
Konvenciji je podneseno
579 rezolucija, od kojih 121
se odnose na konstituciju, a
158 na druga pitanja, kao
razvitak prirodnih bogatstva
sa gledilta bududnosti Ka
nade, izgradnju plinovoda,
usvajanje zdravstvenog osi-guran- ja, izgradnju stanova,
razvitak vanjske trgovine,
zabranu atomskog i nuklear-no-g
oruzja, smanjivanje na-oruian- ja, besplatno Skolova-nj- e, priznanje N.R. Kine itd. i Tredeg dana zasjedanja us-voje- na je rezolucija za nepo-sredno
usvajanje zdravstve
nog osiguranja. Konvencija
Istaknutih britanskih
pregovore sa ci-pars- kim U
vrijeme na Cipru se za-05tra- aju odnosi izmedju
grdkog stanovnUtva I
manjine ! razloga da se
vjeruje da je to potaknuto
cem izvrsnom odboru da po-ve- de Siroku kampanju po
torn pitanju.
Politicka djelatnost
Krupni problem predstav-ljalo
je pitanje ulogc novog
Kongresa u politickom
tu. Unije biv§eg Kanadskog
kongresa rada su podriava-l-e
CCF (zbog toga su iz re-do- va
CCL bile iskljudena
Mine-Mi-ll i UE unija), a Za-nats- ki
i radnidki kongres je
bio "neutralan". Te dvije
struje sukobile su se na kon-venciji
i rezultat toga jc jed-na
dosta znndajna
U rezoluciji o politickoj
aktivnosti se daje priznanje
CCF za podrzavanjc radnid-ki- h
borbi i ostavlja pojedi-ni- m unijama da podupiru tu
ielc.
Na drugoj strani osnovan
je centralni za poli-tid- ku prosvjetu, komo je da-t- o
u da stupi u vezu
sa svim unijama, farmer-ski- m organizacijama i ne-ki- m
politidkim partijama za
zajednidku djelatnost na po-litidk- om
i zakonodavnom
polju.
Neki smatraju da je ovo
znadajan korak i da
otvara put "novom narod-no- m
politidkom pokrctu" u
Kanadi.
i Rovornici
Konvenciji prisustvuju
bratski delegati ameridkih
i britanskih unija.
posmatradima n a 1 a z e se
Jean Marchand od Kanad-ske
i katolidke konfedera-cij- e
sindikata, Nels Thibault
od Mine-Mi- ll unije i C. S.
Jackson od unije elektridar-ski- h
radnika.
Konvenciju su oslovili on-tarij- ski premijcr Frost i fc--
deralni premijerSt. Iaurcnt.
Kao gosti konvenciji prisu-stvuju
rada, ili nji-ho- vi
zamjenici iz Quebcca,
Saskatchewana, B.C., Albcr-t- e, Newfoundlanda i Onta-ri- a. Interesantno je da
su delegati bukali on-tarijsk- om ministru rada Da-ley.
U govoru pr°mijer
St Laurent je relcao da je
poleljno da se radnlci orga-nizira- ju
{ da se stvore velike
unije, ali je zaprijetio da
unije moraju paziti na svoju
je stavila u zadatak budu-- 1 djelatnost.
BRITANSKI OKUPATORI P0TI6U
GRADJANSKI RAT NA GIPRU
London. — Edenova vla-io- d strane Britanaca, jer ako
daje odbila zahtjeve grupelbi izmedju Grka i Turaka
lidnosti
da obnovi
predstavnicima.
isto
turske
ima
iivo
odluka.
partiju ako
komitct
duinost
vrlo
Ilazni Rosti
Medju
ministri
samo
svom
izbio oruiani sukob, oni bi
dobili izgovor za svoju oku-pacij- u.
U Timesu' je objavljeno
pismo grupe btaknutih lid- -
nosti koji Izjavljuju da su
formirali komitet za Cipar.
(Nastavak na str. 4)