Jedinstvo, February 21, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. III. No. 15 (637)
BORBA ZA ZABRAXU N UK LEAR NOG ORU2JA
SADA JE VRIJEME ZA AKCIJU
U posljednje vnjeme u Kanadi culo se mnogo novih
glasova da atomsko i nuklearno oruzje vehku
opasnost za dovjecanstvo i da treba da se zabrani. Evo
tih glasova:
I' r v o, u Zakonodavnoj
skupUini Britanske Kolum-bij- e
predlozena je rezolu-cij- a
koja poziva federalnu
vladu da pojada napore za
postignuce sporazuma o ra-zoruza- nju
i da se zabrani
proizvodnja i upotreba nu-klearn- og oruzja i svakog
drugog oruzja zn masovno
uniStavanje ljudi. Itezoluci-j- u
su predlozili poslanici Leo
Nimsick i Frank Calder od
CCF.
(Zakonodavna skupatina
Saskatchewana usvojila je
slidnu rczoluciju proSIc go-din- e).
Drugo, U rekord federal-no- g
parlamenta je unesen
zahtjev Knnadskog Kongrc-s- a
Rada, koji broji 100.000
dlanova, da kanadska vlada
radi za zakljiidenje medju- -
nrodnog ugovora o zabrani
atomskog i nuklcarnog oru-zja
i kao prvi korak da se
zabrane pokusi nukleamog
oruija., Ovaj zahtjev Kn-nadskog
Kongresa Rada u
rekord je unio sisieferski
poslanik J. Noseworthy. Vo-d- ja
CCF Coldwell je ranije
istupio za obustavu pokusa
nuklcarnog oruzja.
Tredc, u Londonu, provin-cij- a
Ontaria, odrzana je go-di£n- ja konvencija Ontarij- -
ekc Federacije Rada (unije
Zanatskog i radnidkug kon-grcs- a) koja je odusevljeno
poduprla apel Ralph Hal-etcin- a,
predsjednika United
Packinghouse Workers u-ni- je,
da se odbaci rat kao
sredstvo za rjesavanje me-djunarod- nih
sporova. Hal-tei- n
je ukazao na opasnost
nuklcarnog rata i rekao da
je mir jedina obrana.
Cetvrto, vodstvo kanad
kog distrikta United Elec-trical
Workers unijc uputilo
je apel svim lokalima unijc
u Kanadi da pojadaju aktiv-no- st
po pitanju razoruianja
postoji toliko
da se podelo
govoriti o izja-vio
je sisieferski poslanik
Mervyn Johnson u diskusiji
vladinog prijedloga o zaj-movi- ma na neprodanu p5e-nic- u.
"Narod zapadne Kanade
je sit vladinog drzanja po
pitanju tzgradnje nasipa na
rijeci South i
drugim stvarima bi po-boljS- ale prilike u Zapadnoj
Kanadi", rekao je Johnson.
je
da se govori o
na Ottawu. Ja da iz- -
javim da ima i onih mi-l- e
o
"Ako ova liberalna vlada
ostane na vlasti jo koju go-di- nu zapadnim provincija
ma mogude ne drugo pre--
TORONTO, TUESDAY, FEBRUARY 21, 1956
predstavlja
i zabrane atomskog i nukle-arno- g oruzja. Narodito se
preporuca pisanje dlanovi-m- a
parlamenta.
Peto, kanadska Stampa je
objavila govor ameridkog
naudenjaka Dr. Francis Por-ze- l,
odrianog na jednoj kon- -
ferenciji u Chicago, je
pretrcsala mogucnosti
nukleamog rata
Dr. Porzel je otvoreno rekao
da obrane od nukleamog o-ru- ija
nema i da je jedini
spas u da ne dodje do
rata. On je pozvao ameridku
vladu da svecano izjavi i
da no de prva primje-ni- ti
atomsko ili nuklearno
oruzje. KomentnriSuci ovu
izjavu "Toronto Daily Star"
je u uvodniku napisao: Mir
je jedina obrana.
Sesto, Kanadski Kongres
je izjavio da ce poslati
novu delegaciju u Ottawu
da urgira na dlanove parla
menta da aktuju po pitanju
zabrane atomskog i nuklear-no-g oruija i za medjunarod-n- i
sporazum o razoruzanju.
Delegncija de u Ottawu podi
10 marta.
Borba protiv opasnosti a
tomskog i nukleamog' oru- ija ima i uspjeha.
je ovih dana ministar
zdravlja Paul Martin na-jav- io da ce biti poduzeta
istraga o a-tom- skih
i nuklearnih eks-plozi- ja
na Ijudska blca,
na porod.
Pojadanje borbe ce vladu
prisilitl i na poduzimanje
drugih mjera.
Interesantno je da je i Dr.
Porzel naglasio vainost pri--
sa stranc naroda. On je
rekao: "Da bi se izbjegla o-pas- nost (atomskog rata) i
mir podivao na nedemu si-gurni- jem od uzajamnog
straha izmedju velikih dria-v- a,
obicni ljudi moraju
uciniti promjenu.'
Veliko nezadovoljstvo u Zapadnoj Kanadi
protiv vladine politike
Ottawa. — U zapadnimTtirane onako kako iele.
provincijama
nezadovoljstvo
odcjepljenju,
Saskatchewan
koji
"Nezadovoljstvo do51o
dotle marsu
moram
koji
odcjepljenju.
de
koja
prezi-vljavan- ja
tome
o-be- ca
Mira
Tako
posljedicama
tiska
onda
Debata po pitanju zajma
je duza i 2eSda nego po bilo
kojem drugom. Opozicija
trait da se umjesto
na koje treba platiti kemate
farmerima isplati novdani
predujam na pSenicu koja
se nalazi u skladislima.
Masovno bjezanjc sa
farm a
Ottawa. — Medju pro vin-cijal- no ijede farmerskih 6r- -
gar.tzacija u izvjestaju o pri-- -
njihov ni-z- ak nisu u stanju se
izdrie.
izvjestaju se
de osigurati one budu tre-- 1 profitima.
poaebno
zajmova
podvladi
I
Ci1aRRaaaatt?,J'i'4%tvV W leaaaaB$'-'"u'J4nv,'- . Zit-- ' I II
.а.аааааааШаааШааа£т'ЛУ1 sS.r:' ч . Ч
.aaaaWaV 'ллЧаГ 0
Ч ; J w" ---
YOU JUST 5H0W EVERYBODY THAT WE
ARE NOT SCALED
Nova amerifika vojna
postrojenja u Kanadi
Ottawa. — Vlada je saop-cil- a
parlamentu je doz-voli- la
Sjed. Drzava da iz-gra- di
nova radarska postro-jenja
na kanadskom terito- -
riju, koja ce biti sastavni dio
takozvanog Pinetree lanca
koji se proteie od Atlantika
do Pacifika. Novim postro-jenjim- a
ce upravljati isklju
ameriiki
Minis tru obrane Campney
je bilo postavljcno pitanje
li to£no da de amcricki
avion! naoruiani atomskim
oruijem letjeti nad knad-ski- m teritorijem. Campney
jc odgovorio ne mogu lc-ti- ti
bez dozvole. AH nije re-kao
im ne ce dati doz-vol- u.
Dalje saopceno
za novog zapovjednika zra-cn- ih sila u Arktiku postav-Ijc- n pukovnik
JWoodrow Purcell iz Bir
mingham, Alabama. On
ima ured u zgradi kanad-sko- g
minLstarstva obrane u
OttawJ.
Studcnti trazc smanji- -
vanjc izdataka na
naoruzanjc
Montreal — Na zasjeda-nj- u
studentskog model par-lamenta
na McGill univerzi-tet- u
usvojena rezolucija
da se snize izdaci na vojne
svrhe za 25 posto.
Propao prijedlop za od- -
bijanjc svih lijccnickih trokova
Ottawa. — U parlamentu
likama u poljopri-red- i kaie ie u,° Predioen pnjeoiog aa
da su farmeri podeli masov-- e P" napladivanju poreza
ne nanu.ltati farm.. iVr' dohodak odbijanju svi
dohodak je tako
da da
U
"'J--
MLJ
da
vojnici.
da je
da
da
jc da je
ameridki
je
lijednidki izdaci. umjesto sa- -
jmo dio iznad detiri posto -
kupnog dohodka porezm'ka.
Ovo bi predstavljale veliko
olaksanje sitnim poreznici--
lormu zakonodavstva koja likih korporacija za visokim je glasala protiv pri
jedlog je propao
PRICE 5 PER COPY
Нс
NOW
6ivo
Gladovanje penzioniraca
Ottawa. O p u b
montrealskog konzervati-vno- g
lista "The Gazette"
da penzionirci Montre-al- u "gladuju" prouzrocila
je komeianje federal-no- m parlamentu.
Opozicioni potlanici su
pitali miniitra zdravlja
javne skrbi Paul Martina
da li je on vidio izvjeitaj
"Gazette" ito je podu-ze- o. Martin je odgovorio
da je izvjestaj citao da
je odmah zatrazio izvje-it- aj
od vlade provincije
Quebec.
Staracka penzija iznoti
tuno 40 dolara mjesecno.
Pravo na dobivanje pen-zij- e
imaju muikarci koji
su navrsili 70 godina,
iene 65 godina. Polovicu
placa federalna vlada
polovicu provincijalne.
Drugim rijecima, povise-nj- e
penzija zavisi od fede-raln- e
provincijalnih vla-da.
Odba£cn prijedlog da sc
smanjc kamate
Ottawa. Liberalna ve-ci- na
u parlamentu je pora-zil- a
opozicioni prijedlog da
se kamati ogranide na 12
posto, prvenstveno u kupo-vanj- u
na kredit
1S4.600 nczaposlenih
Ottavtra. Miniitarstvo
rada taopcava da je broj
potrazivaca posla kod Na-tional
Unemployment Ser-vice
na 21. januara iino-si- o
484.6O0.
Libcralni poslanik podu
pir pravo zcljcznicara
na htrajk
nog parlamenta. Frank E
Enfield, liberal, je izjavio da
2eljeznidarskim radnicima
ostati nego da stvore neku 1 da su farmeri irtva trke ve-- J ma Med jutim. liberalna ve- - treba da Jtrajkuju
j dina i da '
— t x a
u
u
i
i
i
a
a
i
— —
—
,
1
!
1
SAKONGRESAKPSSSR
GOVOR HMJSCOVA
MOSKVA. — "Mi smo se popeli na takve vrhove,
toliku visinu, da ved mozemo da vidimo 5iroke puteve
koji vode nasem копабпот cilju, komunistidkom dru-stvu- ". Sa tim rijedima otpodeo je Nikita HruSdov poslje-dn- ji
dio sog na dvadesetom kongresu Komu-nistid- ke partije Sovjetskog Saveza.
Kongresu prisus tvuje
1.430 delegata, koji zastu-paj- u
7,215.505 dlanova Ko-munisti-dke
partije SSSR.
Kongresu takodjer prisust-vuj- u predstavnici komunisti-cki- h
i radnidkih partija iz
55 zemalja, medju njima
Dolores Ibarruri, Palmiro
Togliatti, Maurice Thorez,
Cu De, MadaS Rakosi, Wal- - Jter Ulbricht i mnogi drugi.
Kanadsku Radnidku progre-sivn- u partiju zastupa Tim
Buck.
,
U izvjestaju koji je trajao
sedam sati IiruSdov je ne sa-m- o razradio pitanja od odlu-dujuc- eg znadenja za daljni
napredak Sovjet. Saveza i
blagostanje sovjetskog na
roda, ved se dotakao i me-djunarod- nog socijalistidkog
razvitka, i ukazao na razli-dit- e
puteve kojima razne ze-ml- je
mogu doci do socijali-zm- a.
Slavni put
Hrusdov se posebno qsvr-nu- o
na pitanje koegzisten-cij- e kapitalistidkog i socija-listidko- g svijeta i nemilo-sredn- o raskrinkao argumen-t- e
kapitalistidkih propagan-dista- .
"Sovjetski narod je prc--
ao veliki i slavni put", re
kao je HruSdov. "Pod vod- -
stvom svoje Komunistidkc
partije on jc postigao velike
historijske uspjehe. Na§e po--
bjede su izvojevane u teSkoj
borbi protiv vanjskih i unu-traSnj- ih ncprijatelja.
"Sovjetski narod je savla-da- o
mnogc potcSkode i nepo-godnos- ti,
i on dosljedno i
cvrsto provodi pianove za
preobraiaj zemlje i velidan
stvenc za razvitak
socijalistidkc privrede.
"Postignuda Sovjetskog
Saveza raduju i inspirisu
паб narod i sve naSe prija-telj- e. Cak su i na§i neprija-tel- ji
bili prisiljeni izmjeniti
ton. Dok su prvi sovjetski
petgodisnji plan dodekali sa
omalovaiavanjem i nevje-rovanje- m
u jakost socijali-stidkc
drzavc, sada pozivaju
na uzbunu.
"Danas i slijepi mogu da
vide kakve gigantskc rezul-tat- c
je postigla radni-dk- a klasa, radno seljastvo i
ditavi narod Sovjetskog Sa-veza.
"UzevSi sudbinu u vlasti-t- c ruke i stvorivSi pod vod-stvo- m
nase partije ргли u
svijetu socijalistidku drzavu
radnika i seljaka, nas narod
radi svom silom na izgradnji
komunistidkog drustva, da- -
judi time inspri§uci primjer
svim narodima svijeta.
Cilj na vidiku
"Sovjetska zemalja sada
rapidno napreduje. Mi smo
se podigli na takve vrhove.
toliku visinu, da ved mole-m- o
da pred sobom vidimo
Siroke puteve koji vode na-Se- m
konadnom cilju — ko-munistidk-om
druStvu.
"Put koji je naia zemlja
I prokrdila do tih visina bio
Toronto — Clan federal-- 1 je mudan i neobidno telak
dozvoliti
pianove
Sovjetski narod se svijesno
odricao mnogo toga u hrani
i odjedi, stanovima i udob--
ицшјпшИ лшиш "1jmu, ЈтЛ ... ,
izvjestaja
dom, побепја nepogodne pa-muc- ne odjede, i mi to pri-znajem- o.
"Mi smo sebi nijekali mno-g- e
stvari jer nije bilo dru-go- g
izlaza. Da bi se oduva-l- e
historijske tekovine veli-ke
Oktobarske socijalistidke
revolucije mi smo morali
stvoriti, u najkrade mogu-ce- m тетепи, modnu socija-listidk- u
industriju, iz teme- -
Ija obnoviti poljoprivredu,
stvoriti novo intelektualne
sile iz redova naroda, izgra-di- ti
socijalistidko dru§tvo.
Poraz ncprijatelja
"Neprijatelji su opetova-n- o
pokuSavali da iskuSaju
snagu i dvrstocu sovjetske
socijalistidke driave, ali svi
ti pokuSaji su propali a or-ganiza- tori ratnih pothvata
su slomili vrat. Sovjetska dr-2a- va ide od uspjeha ka us-pjeh- u.
Ona stoji kao modni
svjetionik, pokazujudi do-cjodan- stvu put k novom svi-jetu- ."
Sadasnji petgodisnji plan
Sovjetski Savez ce odvesti
daleko naprijed. Daljnim
r.izvitkom tc§ke industrije i
na temelju iste onih grana
narodne privrede koje pro-izvo- de
potroJadku predmete.
"Komunistidka partija do
svu svoju snagu i sposobnost
upotrebiti postignudu izgra-dnj- e
komunistidkog dru5-tva- ", rekao je HruSdov.
Nastavio jc:
"U historiji dovjedanstva
nije bilo nit! ima uzviseni
plcmenitijcg cilja. Ko-- 1 Ua Sovjetskog
munizam de omoguciti naj- -
puniji razvitak svih proizvo- -
sila druStva, to ce biti
drustveni porcdak gdje de
svi izvori drustvenog bogat-stv- a
slobodno gdje de
svaki pojedinac raditi sa o-dusevlj- enjem
prema svojim
sposobnostima a za svoj rad
de biti nagradjen prema njc-govi- m potrebama.
"Bit de stvoreni uvjeti
za svestrani razvitak poje-dinc- a,
svakog dlana komu
nistidkog druStva.
Pobjcda sigurna
"To je zaSto komunistid- -
ke ideje posjeduju ogromnu
privladivu snagu, dobivajudi
sve viSe pristalica.
"Mi smo uvjercni da de
komunistidke ideje priumfi-ra- ti
i nikakve gvozdene za-vje- se
i zapreke stvorcne po
burioaskim reakcioncriina
nc mogu zaustavit njegovo
sirenje.
"U isto Tijcme mi dvrsto
stojimo za mirnu koegzi- -
stenciju, za ckonomsko tak-mide- nje
izmedju socijalizma
i kapitalizma Mi provodimo
dosljednu politiku i
prijateljstva medju narodi-ma.
Na.ia partija ima mnogo
neprijatelja, ali i mnogo vi-se
proku?anih prijatelja I
odanih saveznika.
"Nasa stvar je nepobjedi-va- .
Ona je ncpobjediva zato
jer zajedno sa velikim so-vjetsk- im narod nju nose na-prijed
mnoge stotine miliju-na
u narod noj Kini i drugim
ZAmliama nsmdna гЧитл.
ako se pregevonma ne do-jjova- ni zaosUjanja kolonijalnog ugnjetavanja.
d je sporazuma. najnovijom pariskom mo- - Ona je nepobjediva Ito '
Mikojan kazc da jc
prcma Jugoslaviji
vodjena pogreSna
politika
Kako naoplata Iladio Mo ka. prti podprrdjcdniW ojctfkr lad Aniitan
Mikojan u voir covoru na
dvadrKtoin копкгги Komu. nilikc partije SojrUkoe
Saveza rekao, da komuni-tic- k
partija u toku poljrd-nji- h
20 codina nije iraala
prato kolektirno od.4to i
da su zboir toR napraljene
mnoR pogreitke.
Mikojan je izmedju
kazao da je na£om kriv-njom- "
doilo zaolrenja
odnoNa a nekim zrmljama,
a najanniji primjrr lopa je
JuRoIaija.
IT nom govoru N'ikita
HruWov je kazao da re So-YJft- uki Saez "na Dvaki na
lin pojafati prijalrlJRtn I
furadn]u м bratsklm naro-do- m Pedrratitne Narodne
Krpublike JuKlavije.
go podupiru radni ljudi cije-log- a
svijeta.
Lcnjinovim putcm
"Nas nitko ne moze zastra-§it- i,
prisiliti nas na povlade-nj- e
sa pozicija na kojima se
nalazimo, da se odreknemo
obrane mira, demokracije i
socijalizma.
"Bududnost je sa nama,
jer mi pouzdano idemo na-prijed
po jedinom pravilnom
putu, putu koji nam je uka-zao
nas uditelj, veliki Le-nji- n.
"Stotine milijuna ljudi i
2ena, inspirisani idejama
druStvene pravice, idejama
demokracije i socijalizma,
okupljaju se oko nas i naSih
prijatclja.
"Pod zastavom marksiz-ma-lenjinizm- a,
koji preo--
jeg i partija Save
dnih
tcdi,
mira
zato
osta-loj- ?
za de voditi sovjetski narod
do potpune pobjede komu-nizma- ."
Kad je Hru§dov zavrSio
dvoranom se prolomio burni
aplauz.
Standard zivota
Govoreci o porastu mate
rijalnog i kulturnog standar-d- a
sovjetskog naroda Hrui-do- v
je rekao, da su tri detvr-tin- e
ukupnog dohodka SSSR
u proSlom petogodiSnjcm
planu otiSlc na podmirivanje
lidnih potrcba stanovnistva
Realne plate radnika I na-mjcJten- ika
su porasle za 39
posto u porcdjenju sa 19."0,
a u toku sadainjeg plana t.j.
do 19G0. godine porasti de
za 30 posto, a zarada kolek-tivn- ih
farmera za 10 posto.
On jo rekao da strani
strudnjaci laino tvrde da
potrosadi malo dobivaju od
ovih planova. U proSlih pet
godina proizvodnja mesa i
mesnatih proizvoda je povc-dan- a
za 120 posto. masla П8
posto, odjede 98 posto, po-kuds- tva 207 posto. U isto
vrijeme pudanstvo je pora-sl- o
1G.300 000.
Mnogi ncdostaci
"Ali mi se ne baziramo na
uporedbama sa pro51im go-dina- ma — rekao je HruSdov
— ved stalno rastudim mate
rijalnim i kulturnim potre-bama
naroda. Kad se stvari
pridje sa te todke glediSta
onda se mora kazati da mi
jo5 nemamo dovoljno potro--
kracJIe. Ona i. nonobtVrlfv aWh prodmeU. da postoji
jeruiivapodr?kuisimpatijen.estaJ.cf atanva da mn°--
nostima iivota I svakom dru- - j naroda i zemlja koje su}1 a P1"00161" odnoseci
gom pogledu. Mi smo kriti--, se oslobodile nacionalnog i 1 8,° n.a iivotnl standard
_u__ za Ida io£ nisu riiSnt.
do
je
do
za
(Nastavak na st. 3)