Jedinstvo, January 13, 1956

              Izlozba "veze iseljenika sa
domovinom" u Beogradu
Beograd. — U Beogradu nasih naroda. U danima Pr-j-e,
u prostonjama Kabmeta i og sjetskog rata, a osobito
za vanarmijski vojni odgoj
otvoicna izlozba dokumona-t- a
o 2ivotu i radu nasih ises
Ijenika i djelatnosti Udru-zenj- a
iseljenika povratnika
Srbije.
Za prvih pot dana izlolbu
je razgledalo scdam hiljada
Beogradjana.
Izlozba sadrzi nekoliko sto-tin- a
fotografija, aksimila
iseljeni5kih listova i drugih
publikacija sheme, crtezi.
natpisi, slike, skulpture i niz
drugih raznovrsnih priloga
N'a izloibi je naistaknutije
mjesto dato djelatnosti ju-goslaven- skih iseljenika za
dobro nnsih naroda. Xiz iz-lozbe- nih dokumenata svje-doc- i.
da oni ni trenutka niu
zaboravili na voj rodni
k.aj. To nisu zaboravliali ni
oni velikani nauke koji su
cn'elog svog zivota bili obu-ze- ti
radom na veliklm dje-Hm- a
za prosperitet covje-canst- va
i tako pripali svlm
narodima svijeta.
"Ako mlslite, da cu svo
jim iskustvom biti od ikakve , koristi, pi£e jodnom prilikom
Nikola Tesla, ja bih savjeto-va- o
iseljenicima kao neSto
sveto i Sto se no smijo zabo-ravi- ti
— neograniccnu oda-no- st
domovini . . ."
U jednom dokumentu so
vidi, kako je poznati uce-nja- k
naSeg porijekla Miha-Il- o
Pupin 191G. godine u je-k- u
Prvog svjetskog rata i u
danima stradanja naseg sta-novniSt- va, apelirao na svoje
zemljake u inozemstvn, da
§to viSe pomognu stvar slo-bo- de svoje brade u zemlji.
On je tada bio i predsjednik
Srpske narodne obrane u
Americi, koja je samo u vrc-me- nu od august a 1914. do
augusta 1915. iodine za
Crveni kriz Cme Gore i Sr-- bijeeakupila 140.000 dolara
i velike koli5ine robe.
Izlozen je i niz fotoprafija
raznih objekata u zemlji,
koji su podignuti iz priloga
nasih Iseljenika.
Medjutim, treba istaci da
je moralna i polit!2ka pomoc
naSih ekonomskih iseljenika
јоб zna6ajnija od materijal-ne- .
Ona je bila neprekidna
u toku proSlih decenija, a
osobito je dolazila do izra-ra2a- ja
u te§kim trenucima
Hutl.
2a i po godinja ispunjcn
lestogodiinjeg u Pol;koj je
preko jcdana.st tisufa
raznih mdustrmkih objekata.
spomenutog mctalurp'pkog komfci-- 1
na ta u Novo j Huti jc is-ta- cj
novogodiinje festogodisfljeg
plana- - Mctahirpsku
"Bjerut" a Censtohovu, alummi)-sk- u
tvoratcu u kcnvijki
kombinat u tckstilna
poAacda a Petrakovu i Lodju,
ггогаке u Vartavi i
avijacione trornke, tvor-nice
papira, cfektrane i stotine
podazeda. Sada se izgra-djuj- e
S40 objekata.
Peljska e je iz agrame
zemlje prrtvorila u
dtixvu. To obajmu tndustrijske
proirrodnje ona je izaSLa na pcto
mjesto u Erropi, dok je po koK-fi-ni
induttrijske produkdje na je
za vnjeme narodnooslobodi-lack- e
borbe, mnogi su pohr-П- Н
ovamo da i svojim
sudjelovanjem sta-n- u
na branik svoje postoj-bin- e.
Kroz desetke iseljenickih
listova, koji sa izlazili goto-v- o
na svim kontinentima.
naii iseljenici su dizali svoj
glas protiv opasnosti od fasi-zm- a
i. osobito, protiv nena-rodni- h
re2ima u staroj" Ju-gosla- viji
U jednom broju
"Slobodne rijedi" od 1936..
koja je izlazila u New Yor--
ka. ditamo izvjeStaj s veli-ko- g
protestnog mitinga cr-nogors- kih iseljenika zbog
krvoprolicn na Belvederu
kod Cetinja. Odatle nasi ise-ljenici
fcalju protest pred-siedni- ku beogradske vlade i
piemo ohrabrenja slobodar-ko- j
braii u domovini. Po-sla-Ji
su i eaucestSa i znadnjne
novtfone priloge porodicama
poginulih demonstranata.
U tim listovima se vidi i
borba na ih iseljenika za is- -
Pravno shvacanjo Narodno--
oslobodilacke i Siroke
nkcijo za slanje pomodi os-lobodioc- ima
u zemlji. Sva
aktivnost istaknutih javnih i
kulturnih radnika naseg po-rijekla
bila je usmjerena u
torn pravcu.
Progresivna djelatnost
naSih iseljenika Sesto je pre-lazi- la okvire njihovih novih
domovina. U Spanjolskom
gradjanskom ratu i drugim
revolucionarnim pokretima
i naprednim organizacijama
oni su masovno sudjelovali.
Gotovo 60 posto od ukupnog
broja jugoslavenskih boraca
u Spanjolskoj bili su upravo
na§i iseljenici.
Na izlozbi je prikazan i
jjVot nasih iseljenika po--
vrntnikn koii d.inn.4 nono- -
Uredno sudjeluju u naporima
na socijalistiCkoj izgradnji
zemlje.
Ovo je prva izlozba te
vrste koja je organizirana u
naSoj zemlji povodom 10-godiSn- jice slobodne Jugosla-vij- e.
Udruienje iseljenika
je pokrenulo ini-cijati- vu za pripremu jedne
jo5 potpunije, op5ejugosla-vensk- e izloibe.
dnog stanovnika ona dostigla Fran-cusk- u.
Maiinogradnja jc premali-l- a
predratni nivo za osam puta.
Proizvodnja uglja povcdala se za
tri pttta. a proizvodnja elektroencr--
gijc skoro za tetiti puta.
Sodjahsticka industrijalizacia
Poljske i raxvoj poljopriv rede do-pno- oe
porastu blagostanja polj-sko- g
naroda. Samo u toka
godine realna plata radnika i ski-iben-
Aa
pove&d-- a sc otprilike . za 13, a prSwdi seljaka za 119.
U taroj Poljskoj, kao ko c
poznato. btk jc mlijn "suvilruh
ljudi. nisu mogti da sc za
po4e u saojoj zemlji oni su odla-zi- li
preko occana. U narodnoj
Poljskoj. kao i u drugim zemljama
narodne demokracije nema neza-posleno- sti
Broj radnika t skubeni
ka povecao se u porcdjenja sa pred-rami- m
za preko dva puta. Mnogi
(Nastavak iz proslog broja)
jeste ZdaiivnroivjesmkpieosmntiagerltoaadlunPregoilvjjslskaksiati.kvoPemolinkboeinsjaetnau"rsLopedjnenjheien"Puouindlu-jstrsijalikTzaoc--v-eiojlj Kad bude g-oto-dkPooosllijtksickoies.
4u,U5pmroivjieloijjruagntoaaditdnoainvva6a.clepsorvoneizc2ve3odmdanevjtaaatli6uergloiinkjosaklieukoPtvooCljresnlkiikcoaej
pet
plana,
izgradjeno
Osim
potrebno
tvornicu
Skavtnu,
Kendzeiinu,
aatomobibkc
Ljubliou.
drugih
tndustrijlah
xaostalc
tsdustrijsku
nepo-sredni- ra
borbe
po-Tatni- ka
proile
Poko
i-- iuii wm; шцрадц wi длјршншииш j" i ш л i4----4W- 4"jp
Jugoslavia zadovoljna
razvitkom frgovine sa
SSSR i zemljama na-rodne
demokracije
po malo
Beograd. — Tanjug u sa-opce- nju
o povoljnom razit-k- u
trgovine izmedju Jugo-slavij- e
i SSSR i zemalja na-rodne
demokracije veli:
"Ovakva aktivnost u raz-mje- ni
s ovim zemljama po-volj- no
se komentira u jugo-slavonski- m prirednim kru-govim- a,
posto je struktura
naSeg izvoza u isto6ne zem-lje
veoma pogodna za jugo-slavens- ku privredu."
U izvjeStaju se dalje kaze
da Jugoslavifa od spomenu-ti- h
zemalja dobiva razne
siroWne i "ne mora za to da
agazira dolarska savdstva i
slobodne devize, vec" se one
uvoze kliringom. Takar ie.
na primjer. slu6aj s uvozom
ugljena za koksiranje. zatim
kamenog ugliena. antracita.
nafte, pamuko, manganove
rude, valjanog materijala."
Jugoslavenski iz;voz u spo-menu- te
zemlje sastoji se od
poljoprivredne i prehram-ben- e
robe (00 posto). te ra-znih
kemikalija, koneentra-t- a
i slicno.
Svim trgoinskim spora-zumi- ma sa tim zemljama u
Suega
Miioljubivi Eskimi
LmgMsti su konstantirah, da jc-dm- o
u jcziku tskima ne postoji
njc2 rat.
Smrtrtost od raka
Prcma podacima sNjctske zdrav-stNcn- c
orgamzacije kod c%ropskog
i ameridkog pufansUa zabiljcicn
jc znatan porast smrtnosti od ra-ka,
Poctkom XX. vijeka postotak
smrtnosti od raka iznosio jc scgx
4%, medjutim 1947. godine povi
sio sc na 10—16 posto.
Sovjctska ckspedicija za
Afriku
Prcma vijesti Radio-Italij- c, So-jcts- ki
Savcz fc uskoro uputiti jed
nu svoju naufnu ckspedicija u
Екл-atorijaln- u Afriku. U sastau
ekspcdidje bit c poznati gcofizi-&ir- i,
mcteorolozi i plotolozi.
1300 djece spascno od
djccjc paralizc
Zahvaljujuli vakcinl dr Salka u
Sjcdinjenim AmericTcim Driavama
emigrant! vratili sa se u domovmu
t zajedno sa 6taim porodicom
pa da sa poljskim narodom tz
gradjuju novu Poljsku.
Xaprcdak Cchoslovackc
Velike promjene su sc za vrijeme
narodne vlasti desile u Cehoslova-Д.о- ј
Za vrijeme petoljetke u t-hoslov-ackoj
Republic! izgradjeno
je mnogo novnh rvornica. Mcdju
nj ima' 24 poduzeca matinogradnjc
ifiji proizvodi pomaiu drugim ze-mljama
narodne demokracije da ra-zvija- ju
tc5ku industriju.
Proizvodnja malinogradoje u
Cehosiovackoj povecala se u pare-djenj- u
sa 19-lS- . godinom za preko
tri pata. Sada Crh©s!ova1ca izvozi
malina i raznih urcdjaja za teilcu
iadustriju 40T. umjesto 6 koli-ko
je izvozil prije rata. Ona izvozi
raocne presc, ekskavatanz. kowpre
sore, generatore. nove ttpov--e tek-stitn- tfi
masmx. Ceboslovaki trak-tto- H
izvoze se u 4? zeaalja.
Poslije ispunjenja prvog petego-diJnje- g
plana, narodru Cehoslova-&- x
je po proizvodnji ceiika na je-dn- og
stanovnika pretekla Francu-sku- .
Svedsku i Zapadnu Xjemacku,
a po proizvodnji elektricne ener-gij- e
Francusku i Italiju.
Stalna brodska vcza
izmedju JuRoslavije
i R Ivine
Rijeka. — Krajem decem-br- a otpIoio je za Daleki ls-to- k
najveci jugoslavenski
brod "Bosna". Tom plovid-bo- m "Bosna" ce postojecu
stalnu brodsku vcza Jugo-slavens- ke linijske plovidbe
izmedju Rijeke l Hongkon-g-a
produziti za kinesku luku
Sangaj. To 6e biti pri puta
da jugoslavensko brodovlje
odriava stalnu liniju s kine-ski- m lukama. Na ovaj put
"Bosna" polazi kreata teie-to- m.
To je uglavnom tran-zit- ni teret iz Austrije, Ceho- -
slovadke i Madjarske za lu-k- e
Dalekog Istoka, od koga
su izvjesne kolicine namije-njen- e
luci Sanghaj. Osigu-ran- o
je takodjer dovoljno
tereta za povratno putova-nj- e.
Otvaranje linije s Kinom
uvjetovali su interesi jug,o-slavens- ke vanjske trgoine.
koja 6e so razvijati sa ze-mljama
Dalekog Istoka pa i
Kinom. Jugoslavia dena tu
prugu uklju5iti i tramper
"Dubrovnik", jedan od naj-vec- ih brodova danaSnjo ju-goslavensko
slobodne plo-vidbe.
1955. bila ie prodvidjenn
razmjona robe u vrijodnosti
od 108.5 milijuna dolara.
u toku oe godinc spaJcno jc od
djccjc paralizc 1300 djece. To je
objavljcno u jednoj studiji ameri£-ko- g
nacionalnog udrulcnja protiv
djecje paralizc na osno-- u statist!-£ki- h
podataka iz 11 od 48 drzava
Amcrike. Narofito smanjenje broja
oboljcnja od oe bolesti primije-ifcn- o
je kod djece od scdam i osam
godina.
Sve za djecu
U Rimu je prircdjena izlozba,
na kojoj jc prikazano sve {to jc u
svijetu ostvarcno za djecu u oblasti
knjiievnosti, umjetnosti, folklora i
igrac'aka. Izlozbu je organizirao ta-lijan- ski
Crveni krii, a na njoj je
u?cst%-oval- o preko 40 zemalja, sa
svih kontinenata. Se te zemlje
izloiilc su matcrijale, koji osvjet I Ja-va
ju umjetnidco obrazovanje djece
i njiho-- u razonodu u raznim ze-mljama
svijeta.
Uspjeh "Ncvjere" u
Budimpcsti
Prcma vijesti Radio Koiuta, u
Industrijalizacija
Buffarskc
Dugarska se pretvorila od za-osta- le
zemljoradnicke zemlje u
mdustrijsko-agrarn- u drlavu Za
ccuri godine, u toku kojih je bio
ispunjen prvi petogodilnji plan, u
Bugarskoj je izgradjeno i rckon-struisan- o
preko scdam stotina in
dustrijkih poduzeda Mcdju njima
je nekoliko tvornica maiinograd-njc- ,
kemij ski kombinat "Staljin",
metalurgijska tvomica "Lenjin.
najveca na Dalkanu tvornica cemen-ts
'ulkan. tvornica ccluloze,
novi ugljenokopi i rudn id
Prcdratna Dugarska je uvozila iz
ioosttanstva dak i kose. srpove i
cavle Sada ona proiridi lokomo-tiv-e
i vagone, elektrometore i stru-gov- e,
utedraje za radarsku indu
striju. gradjevinskc, saobracajne,
poljoprivredne i mnege druge tm-J+n- e.
Ukupan obtm indartrijikc
proizvodnje za pet pat je premaSio
predratni nivo.
Svcopcc poboljanjc
Uspjeino ostvarufu soojalistidku
industrijalizadju t druge zemlje
narodne demokracije. Ti cspjesi
stvaraju uslove za svestrani rarritak
poljoprivrede. za proJirenje proiz
Industralizacija i podizanje zivotnog standarda
o zemljama narodne demokracije
Historijska misija
Sovjctska btampa o putovanju Nikolaja Bulganjina i
Nikite HruScova u Indiju, Burmu i Afghanistan
MOSKVA. — Putovanje Nikolaja Bulganjina i Xi-ki- te Нги§боа u Indiju, Burmu i Afganistan siroko je
osvjetljavala sovjetska stampa. Sve sovjetske novine
jednodusno podvlade ogroman znacaj toga putovanja
kako za ucYrscenje prijateljst'a i suradnje izmedju
SSSR, Indije, Burme i Afganistana, tako i za udicenje
mira u cijelom svijetu. "Pravda" naziva to putovanje
"dogadjajem od velikog medjunarodnog гпабаја".
"Zahvaljujuci tome putovanju, pise list, ne samo da su
neizmjerno porasle i ojagale prijateljske veze izmedju
naroda Sovjctskog Saveza, Indije, Burme i drugih zema-lja
Azije, nego su se i poboljSale perspektive medjuna-rodn- e suradnje i ибт§сепја mira u cijelom svijetu".
Nail oboitrana tcinja za pnja-tdjitvo- m
i saradnjom. ujavio jc
Nikola) Dulginjin, uimla C mo-puci- m
poitizanje dobnh rcrultata
l u prcgOMifma po prtan;ima pro-iiren- ja
ttgostne, ekonomskih, kul-turni- h
i druph veza U tcmel) tih
vcza pololen jc ncpokolebljivi
prinrip jednakosti i uoajamne ko-risti
Mi smo z takvu ckonomsku
suradnju i veze, koji ne tuvljaju
nikaive poIitiAc uilove i ohivcze
budimpeiunskun kinematografima
prikazana ;c pfcfni)era jugoslaven-sko- g
filma "Ncvcra". Ovo je dru-g- i
;ugoslavcnski flim, koji se po-slcdn)- ih
ncdjela pnkazuje u Ma-djank- oj.
Dcbljina zcmljinc korc
U Kiruni, .na sjevcru Scdskc,
gcofizican su izracunab da ;e kod
njih zcmljina kora debcU 35 kilo-mctar- a. Ncdana mjerenja i izracu-naanj- a
na raznim tokama zemalj-sk- e
kuglc pokazala su, da zemljma
kora nije svuda jednako dcbcla,
da sc njezina dcbljina kret'e izme-dju
dvadeset i etrdesct kilomcta-ra- ,
a na dnu occana, na nckim mje-stim- a,
nije dcblja od 1800 metara.
#
Francuska vojska u
Sjcvcrnoj Africi
Od 320.000 francuskih ojnika
rasporedjenih u Sjcvcrnoj Africi,
oko 200.000 nalazi se grupirano
u Aliiru, koji je poslije sporazuma
s Marokom i Tunisom postao naj-ugrolen- ija
toclca francuskih preko-morski- h
posjeda.
Biccvanjc zbog1 prackc
Kako javlja Reuters, u
Nikoziji, glavnom sjradu
Cipraf na osnovu odreda-b- a
o izvanned nom atanju,
16-sodii- nji ciparski kovac
So z os Demostenus osu-dje- n
na 6 udaraca bicem,
zato Sto je kod sebe imao
pracku. Osudu je izrekao
britanski specijaln! sud
za politlcke prekrsaje.
vodnje lake i prehrambene indu-strij- e.
U zemlfama narodne demokra-dj- c
se iz godine u godinu podiic
blagostanje stanovniJtva. Za zado-voljan- je
materijalnih i kultumih
potreba trudbcnika te zemlje troic
oko tri cetvrtine nadonalnog do-hotk-a.
Stalno se povedava realna
plata radnika i sluibenika, poveda-vaj- u
sc prihodi seljaka.
U sv im zemljama nartn' ie demo-kradj- e
sistematski se srJiavaju
ajene robi Jiroke potrolnje. U Ru-mtuijs-koj
je ч proSloj godini pro-dan- o
stauovnittvu preko drlavne i
kooperativnc trgovinske mreie za
dva i po pata vise robe nego 1949
godine U Cchoslovadkoj je za isti
period prodaja mesa porasla za
36%, hljeba za 39%, a masnoda
za 32%.
IsTaliroko sc vrli stambena iz-gradn- fa.
Tako je u Dagarskoj, na
primf'er, samo u toka po-jednj- ih
pet godina izgradjeno oko tri i po
mJlijuna kvadratnih metara stam-beno- g
prostora- - Pevedavaju se ba-dzets- ki
rashodi na kultuma izgrad-nj- u.
na zaitjtu zdravlja. proiirenje
sodjalnog staran ja.
Uspon ekonomije i podizanje
iivomog standarda stanovniJtv u
zemljama narodne demokradje
jada narodno demokratsko uredje-nj- e
i njegOTU osnoru — savcz rad-nic- ke
klase i seljaitva.
P. ЕЛггЛо
Triumf politikc mira i
prijateljstva naroda
Izvjestija" podvladi da su mill-ju- ni
obidnih ljudi u svim dijelo- -
vima kuglc pupnmili to putovanje
kao "triumf politikc mira i prija-teljstv- a
mcdju narodima "U obja-vljcn- oj
zajednidkoj sovjetsko-burmansko- j,
sovjcHko-indijsko- j i
sovjetsko-afganistanvk- oj izjavi, is-ri- dc
list, pred ditavim svijetom je
ponovno nunifestovana dvrsta od-ludno- st
drzava, koje su potptsale
te izjave, da %e ncpokolebljhro pri-driav- aju
prindpa miroljubive ko-egzistenc- ije
svih zemalja. vclikili
i mahh, bez obzira na razliku nji-hovih
sodjalnih sistcma.
U govorma i izjavama Nikolaja
Bulganjina i Nikttc Hrusdova tzra-icn- e
su dubokc simpatije i saosjo
canja sovjctskog naroda prcma svim
ranije ugnjetavanim narodima A-zij- e,
koji se junadki bore protiv
mahinacija imperijahstickih koloni-zator- a,
za svoju nacionalnu ncza-visnos- t,
za mir u ditavom svijetu."
'Trud" naziva putovanje Niko-laja
Bulganjina i Nikitc Hruiiova
"misijom prijatcljstva" koja je
privukla pafnju ditavog dovjedan-stva- ,
"Moic se nasigurno rcdi,
podvladi 'Trud", da nijedno od
slidnih putovanja driavnika jedne
zemlje u druge nije izazivalo ta
kvo svcopcc interesovanje, takvo
mnoStvo odziva i komentara Jtam
pc.
Ljudi dobre volje i protivnici
medjunarodne suradnje — svi pri
znaju da misija sovjetskih rukovo
dilaca u azijske zemlje izlazi da
lcko izvan okvira obidne sluzbene
posjete".
Svi oni kojima Icii na sreu mir,
prijatcljsrvo i suradnja mcdju na-rodima
plameno pozdravljaju re-zulta- te
putovanja sovjetskih ruko
vodilaca u Indiju, Burmu i Afga-nistan.
Primjer svim narodima
"Putovanje sovjetskih rukovodi-lac- a
u Indiju, Burmu i Afganistan,
pise "Pravda", pokazuje narodima
ditavog svijeta i u prvom redu na-rodima
Azije, Afrike i Latinske
Amcrike da mcdju drzavama, bez
obzira na njihovo driavno urcdje-nj- e
i stepen industrijskog razvxja,
mole biti tijesna suradnja, zasno-van-a
na uzajamnom poitovanru i
potpunoj ravnopravnosti. Za raz-liku
od krupnih kapitaltstidkih
driava koje omctaju industrijski
rast tchnidki zaostaiih zemalja, So-vjets- ki
Savcz je manifestovao pot-pun- u
spremnost da suradjuje na
uzajamnokorisnoj osnovi sa svima
zemljama u politidkoj, ekonom-skoj- ,
kulrumoj, tehnidkoj i drugim
oblastima."
Za vrijeme boravka Nikolaja
Bulganjina I Nikite HruSdova u
Indiji, Burmi i Afganistanu ruko-vodio- ci
tih zemalja i Sovjetskog
SavTza doili su do zajednidkoj
stanovi$ta po nizu veoma vainih
pitanj a medjunarodne situacije,
napose. po pitanju o neophodno-sti- .
o ucVrSdenju ekonomskih, po-litidk- ih
i kulturnih vcza medio
drzavama, po pitanju neephodno- -
st! ncodloznog davanja NR Kini
njenog legitimnog mjesta w UN
"Moralno-poKtidk-a pobjeda ©ne
k'nije n svjetskoj polttki koja je
--ejperena protir stvaranja vojniti
bJoVova, protiv trke u naoroianjm.
za razvoj medjunarodne saradnje
i prijatcljstva, podvladi "Pravda.
postaje sve odevidnija. Putovanje
Nikolaja Bulganjina i Nikite Hru-Jdov- a
a azijske zemlje, koje je po-sta- lo
historijsko, odigledno je poka-zal- o
da milijonske mase ljudi koji
STRANA 3
live dalcko od £ranica zemlje so-djaliz- ma
zastupaju takv--ц pcliku,
da nju podriavaju driavnid mno-gi- h
2cmalja za koje je ta polttika
istinski nadonalna. Zar nije jasno
da de u tim uslovima jedino pra-vila- n
zakljudak biti nastavljanje
napora ka popu§tanju medjunaro-dne
zategnutosti. a pregovori os-ta- ju
jedina metoda rjeiavanja spor-ni- h
pitanja"
Xczadovoljstvo svjct.skc
rcakcijc
Kao Sto je i trebalo odekivati pu-tovanje
sovjetskih rukovodtlaca i
dokumente koje su oni potpisali
neodobravajuce je dodckala Stampa
koja izraiava poglede odredjenih
krugova na Zapadu.
'Ta Ctampa i njeni gnspodari
hoe da prsnu zbog sve jadih prija-tdjski- h
odnosa izmedju Smierskog
Saveza i azijskih naroda, koji su
zbxili okove kolonijalnog ropstva
i poili putem nczavisnog razvitka,
istide "Ievjcstiji".
Nckc novine SAO i Ilngleske
pokusalc su da falsi fikovanjem i
grubnim izmiiljotinama tzopacc
pravi tok dogadjaja i da uvcdu u
zabludu svoje ditaocc. Ah su falsi-fikato- ri
bili uhvadeni na lieu mje-sta,
a njihovc izmiJljotine raskrin-kan- e.
"Teicdi da oslabe utisak koji jc
na narodc Istoka ostavila odludna
osuda kolonijalnog sistcma od
strane sovjetskih rukovodilaca piJe
"Novoje vrcmja", zapadna propa-ganda
ncmodno brblja da Sovjet-sk- i
Savcz raduna da takvim putcm
tobozc pogorSa odnose izmedju
azijskih naroda i zapadnih drzava.
Sovjetski Savcz jc daltko od slidnih
zamisli. Osim toga nitko tako ne
pomaie pogorianju till odnosa kao
same zapadne driave svojom nera
zumnom egoistidkom kolonizator
skom politikom.
Sto se pak tide negau'vnog od-nosa
Sovjetskog Saveza prcma ko-lonijaln- om
sistemu, to on nije pri
vremeni faktor koji je nastao iz
taktidkih shvatanja, nego proistide
iz samih osnova sovjetske driave,
kao driave novog, socijalistidkog
tipa."
Obmana nemogrucn
Sovjctski listovi podvlade Сл svi
pokusaji da se posije sumnja u
iskrenost sovjetske politikc imaju
za cilj da potkopaju vjcru u mo-gun- ost
miroljubive i prijateljske
suradnje naroda, u mogucnost mi
roljubive koegzistendje dvaju si-ster- na
Medjutim, za takvu koeg-zistend- ju
i saradnju su zaintere-sova- ni
narodi, i oni se dobro sna
laze u tome tko je na djclu a tko
samo na rijedima za udvrJdcnje
mira i pcStene suradnje.
"Nitko i niJta nije u stanju da
omete ucVrJdenje prijatcljstva, po-vjere- nja
i suradnje izmedju naroda
Sovjetskog Saveza i azijskih zema-lja,
piic 'Trud. — Niita nede
pomodi rcakrionarnim krugovima
da suzbiju sve %-e-du
podrilcu miro-ljubive
sovjetske vanjske politike
od strane naroda Zapadne Evrope,
ditave zcmaljske kuglc
Sve miroljubivo dovjedanstvo pla-meno
pozdravlja historijsku misiju
prijateljstva sovjetskih rukovodila-ca
u Indiju, Burmu t Afganistan
U toj posjeti ono vidi trium ve-lik- ih
prindpa miroljubive kocgzi-stenrij- e.
valan doprino stvari
udvrSdenja opdeg mira i sigurnosti.
znak novih odnosa prijatcljstva I
suradnje naroda ta ime srede i pro--
gresa.
Danska parlamcntarna
dclcpacija posjetit cc
SSSR
Kopenhagen. — Predsjed
nik danskog parlamenta Gu- -
stav Pctterson i devet posla- -
nika, predstavnika svih po--
litidkih stranaka, posjetit ce
sluibeno Sovjeteki Savez po- -
6etkom maja ove godine. Ka
proljece treba da posjeti
Sovjetskl Savez i predsjeo- -
nik danske vlade i xnlnistar
vanjskih poeslova Hansen.