Jedinstvo, March 29, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL.III.NO. 2б (647)
Raport iz Ottawe
VECINA U
PARLAMENTU
PODUPIRE
RAZ0RU2ANJE
(SUieferski poslanik Cla-ude
Ellis na zasjedanju
parlamenta u utorak 27
marta je preclozio da
parlamenat pozove vladu
da zatrazi od Sjedinjenih
Drzava i Sovjetskog Save-z- a
da neposredno obusta-v- e
pokuse hidrogenskog
oruzja.)
Ottawa. — Vedina dlano- -
va fcdcralnog parlamenta sa
kojima su razgovarali dla-no- vi mirovne delegacije koja
je ovdje boravila 19. marta
izjasnili su se u prilog razo-ruzan- ja
i zabranu nuklear-no- g
oruzja.
Delegati su intervjuisali
jcdnu tredinu dlanova parla-menta,
pripadnike raznih
partija. Delegati su svugdje
bill lijepo primljeni, osim u
par sludajeva, njihova izla-gan- ja
pomljivo saslusana i
povoljno komentarisana.
"Jasno je da je vecina
dlanova parlamenta u prilog
razoruianja", rekao je sc-kre- tar Kanadskog kongresa
mira Rruce Miekleburgh,
"ali onf zele da budu sigurni
da ce to biti ostvareno pod
takvim uvjetima da ce Ka- -
nada I sve druge zemlje biti
osigurane protiv agresije.
"U tome i jcste problem
koga progovnrndi trebaju da
rijese i oni u tome trebaju
imati podrsku javnog mislje-nj- a, osobito u sadn§njim lon-donski- m pregovorima."
(Posljednje vijesti iz Lon-don- a kazu da je sovjettki
dclcgat u potkomitetu ko-misi- je
UN za razoruia-nj- e Andrej Gromiko pred-lozi- o snizenje naoruza-nj- a
i oruzanih sila. Po
torn prijedlogu SSSR i
USA bi smanjite svoje o-ruz- ane sile na 1.500 ljudi,
Britanija i Francuska na
650.OO a ostale zemlje !
proprocionaino tome.)
Mickleburgh je rekao da
bi razoruzanje trebalo po- -
deti sa zabranom pokusa j
atomskog oruzja. Za to nije
potreban naroditi aparat in- -
Svjedodenje protiv Fishe- -
ra. jc po
informerima, koji su
cili onako automatski, kakof
so dinili mnogim
gim za deporta--f cije. Smith
TORONTO. THURSDAY, MARCH 29,
А1архлх11пЛс и.а tffufe
Mine-Mi- ll nastavlja rad,
osigurat ce svoja prava
TORONTO. — Ontanjski odbor1 za radnidka prava
(Labor Relations Board) ponistio je pravo Mine-Mi- ll
unije da radnistvo kod poslodavaca. Time je po-godje- no
vi3e od 20.000 radnika koje ova unija pred-stavlj- a.
To je udinjeno pod izgo--
vorom da danaSnja Mine-Mi- ll unija nije ista unija ko-ja
je zakljudila originalne
ugovore sa a
ta razlika da se s a s t o j i se takodjer protiv au- -
u tome §to je kanatlska sek- - tonomije kanadskih
cija Mine-Mi- ll postala auto- - To je korak protiv interesa
nomna i uz ime kanad- - kanadskog radnistva i ka- -
! sku oznaku . nadskog naroda oncenito.
Nets Thibault, kanad-sk- i
prcdsjednik kanadske
Mine-Mi-ll unije je izjavio
da je pozadi svega
politika. To je takodjer
izjavio unijski odvjetnik
Joseph Sedgewick.
Takodjer je odevidno da
su u tome prsti reakcionar-ni- h lidera United Steelwork
ers unije, koji godinama vo-d- e
neuspjesnu borbu protiv
Mine-Mil- l. Posto nisu mogli
dobiti podrsku medju dlan-stvo- m
Mine-Mi-ll zatraiili su
pomod odbora za radnidka
u kome sjede i pred-stavni- ci
poslodavaca.
Da tako uvjerljivo radom
pokazuje odbora da poteSkoda sve
u nekim rudnicimn trebno osigura svoja
je i prava.
Drew da proglasit ekonomsku
nezavisnost
Konzen'a-tivn- i
vodja je ovdje
kazao da Kanada mora pro-glas- iti
svoju ekonomsku ne-zavisnost
od Sjedinjenih
Drzava.
On je rekao da je doSlo
vrijeme da Kanadjant kazu
da hocc budu gospodari
u svojoj zemlji a ne se
Kanadu tretira kao da je
"pedeseta driava Sjed. Dr-zava."
On rekao, da se mnoge
kanadskp sirovine vec nala-z- e
pod ameridkom
Nije pro-m- a
Sjed. Driavama traziti
da se sirovine pre-radju- ju kod kude izvoze
spekcije, posto naudenjaci I gotovi profzvodi, rekao je
(Nastavak na str. 4) ' Drew.
XOV1 NA
ODLUcIO PROTIV FISHERA PARNIGI ODUZIMANJE
GRADJANSTVA, PROTIV ODLUKE UL02EN PRIZIV
dana, tuliocsc slu.io
profcsionalnim inCormcrima, koji su "svjedocili
IK) kako su 6inili na druim parnicama
CHICAGO. — Usrijedu, 14 dovriena je
Leo Fishera. koja se vodila na federalnom
ddjbetlrjiakktnoбmmasrutad.uteu jCehtircaajgaola. Pdaervneitcadajnea.podela u pone
bilo profesionalnim
svjedo- -
to na dru-- j
parnicama
denaturalizacije I
1956
kompanijama,
nosi
toga
—
neprijateljstvo
NAPADAJI SLOBODU
knjige. Drzavni tuzioc je
javno na sudu
bez svjedodenja tih profesio-nalni- m
on ne bi
mogao dokazati svoje tvrd
Act parnice. Glavni svjedok j koier uopce ne po- -
ишс f4Ku jeizna, "svjedodio na vise nego tu-'AI- ex Wright
zastupa
priznao
et parnica. i to sve onako bill su
automatski. kao da dita I Casna u j
nati predstavnik radnika
predstavnidko pravo prene-s- e
na Steelworkers uniju.
Ovakom odlukom otibor
stavio
unija.
prava,
Za Mine-Mi-ll je sada stvo-re- n novi Ona moze
povrati predstavnidka
prava samo u torn sludaju
ako kompanijc s kojima ima
ugovor dobrovoljno pristanu
na ponovno zakljudenje u-gov- ora, a ako ne
onda mora ponovno upisati
dlanove i zatraziti certifi-kacij- u.
Postupak Labor Relations
Board naiSao je na sveopdu
osudu medju radnicima kojc
je Mine-Mi-ll unija dosad za- -
stupala, kao kod svih po- - stenih dlanova drugih unija.
Thibault izjavio dn ce
Mine-Mi-ll prosilijediti dalje
je to svojim usprkos svih
odluka i poduzeti po- se gdjo da
Mine-Mi-ll unija bila priz--
kaze treba
Hamilton.
Drew
da
da
je
kontro-lo- m.
kanadske
i
da
1
da
i
je
Proile godine u Sjed. Dr-2ava- ma je izvezeno 10 mili-jun- n tona 2eljezne rudade.
On smatra da u Kanadi tre-ba
tvornice koje de
rudadu pretvarati u gvozdje
i delik.
Xa isti nadin treba biti po-stuplje- no sa ostalim sirovi-nam- a, rekao je Drew.
americckec ocdaspoopreiszea?na
Ottawa — Mamicra miniNtrj
"- - ид uaan ixjrcz n--i
sc
opoziciju ne samo tih (isopiu. ne-р- т
i raznih kanadskih
koji bi oni mopli biti po--
rv-tfn- tl
Nlzl SUD U ZA
BITI CE
Parnica jc trajala devet drzavni
rcccptu
marta, par- nica protiv
svjedoka
Fisher
glavni
sluiba
problem.
pristanu,
podidi
Odustat
vojsci rata od
koji je onda bio
preko star,
nije znadila optuibu.
Vrandica tuiiladka
strana pokuiavala
"dokazati" da je Fisher isao
u da stekne
nntr iskuxtvn na ov
(Nastavak na str. 3)
л!Г
PRICE 5c PER COPY
Upotrebljcn od
15S1. za ponistenje
radnickih prava
Toronto. — onta-rijsko- g odbora za radnidka
prava odbijanje preko-vremen- og rada predstavlja
nezakoniti strajk naisja je
na osudu svih radnidkih
Protiv toga su oStro
mjesna unijska vijeca
Kanadskog kongresa rada i
Zanatskog i rndnidkog kon-gresa.
U diskusiji je iznijetito da
se ta odluka temelji jed-no- m od 1G81.
se za. Kanadu јоб
nije ni znalo.
Ovaj sludaj pokazuje ko-lik-o kapitalisti i
predstavnici idu daleko u
pokuSajima da ogra--
nide radnidka prava, da bi
osigurali izrabljivanje.
St. Laurent kod
Eisenhowera
White Sulphur Spring,
Va. — Kanadnki prrmijrr St. Iiurent mekikankl prrdnjrd-ni- k CortinrH nalazr м u Kmtlma
knd predwjednika Kirnhrra.
Ovo nije bian ponjrl, iei
ode vajni polltitki raiKovnrL
Iz doadaSnjih o pre-Rovori- ma razabire r da
nano]i dobill S. Iiurrn
ta Curtinesa da budu nrki pn-errd- ini Umrdju Sjed. Driava
azijkih zrmalja, kod kojih je
amrnVki utjrcaj na nulu.
Sovjctski ministar
u Kanadi
— Ministar ribo-lov- a James Sinclair je izja
vio, da ce sovjctski ministar
ribolova Iskov posjetit Ka-- 1 nadu da se upozna sa kanad- - i skom ribarskom industrijom
na oba oceana.
ISkov dolazi na poziv Sin-clair- a, koji je proSIe
posjetio Sovjetski Savez i
, """") 1ntko rilmsetlwsa, sitnanHje..m.Usov- - dohodak ko,i Sinclair je kazao da doia-Jtampa-ju
u Kanadi naiJla je na zak , sovjetskog ministra ri- -
male da i
je dak
kad
bolova u Kanadu predstav
Ija jo5 jedan korak u pravcu
zbliienja Kanade I
rOuieni- - Г11 .1- - I _t - ... V te pri.ic.dl.o.p .' po' 4r"f~e,-vn..-. w sdKnojeg. oaveza i razvitak sura
A M E R I C K O G NARODA
za Tijeme
Fishera vec"
45 godina nista
za
Pomocu
vojsku miHtar- - I
rfa mnfa
zakon
Odluka
kru-gov- a.
istu-pil- a
na
zakonu godi-n- e,
njihovi
svojim
i
e
aaopenja
Kien-how- er
I
i
dolazi
Ottawa.
godine
upoznao
ameriaih easor.Sa
Sovjet- -
Novi napadaji ugroza-- !.
vaju siooodu siampe i
politicke djelatnosti
dovelo
dje udinit sto je Tito p.ut!,a..,IJt?e". P™11 Pred
udinio u.JugosIavijr. ako-- SJe°"KU tuennowcru:
DremfoVnmJiee.mhmnri.' OUro Protestlramo
siljen priznati nasudu da je thra'a predsta%-nik-a Trea
hodittio ojesustd,u.neNbeikimoMgaalekiins-.- K.ad и,?е°тIjе,hnodfVKn"lmraeonata Ko™m..uDneispVtattorktrmekeeJnlta na urede
" rabiti JrJiJtY'!
na onda ! OVe WPo argumente. ?Т",",ГШ ?T f°"u-svd- S
ih ie drfavni odvjetnik мкоЈоготпжр11в poreza nije
ameridkej
publikacija.
nista drugo vec
(Nastavak na
I S"W esta konvencija
SJK zacrtala
novi put
VAzNA PORUKA NAsEM NARODU U KANADI
Sesta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana, odrzana koncem proslog
tjedna Torontu uputila je poziv svim Kanadjanima srpskog, hrvatskog i slovenskog
porijekla da se ujedine u za mir i bolji zivot. Savez i njegovo dlanstvo de sa svoje
strane udiniti sve moguce za ostvarenje tih ciljeva. (Tekst izjave nalazi se na 2 strani).
Konvenciji je prisustvova-l-o
38 sluzbenih predstavnika
Saveza, 26 nesluzbo n i h
predstavnika i gostiju te ne-kolici- na predstavnika Prija-telj- a
nove Jugoslavije na de- -
ш sa ..urazicem. stvo Savcza proudavati i di
Referat o stanju Saveza skusirati. uspjesi naroda
podnio je sekretar B. Steva- - Jugoslavije ce nas radovati.
nov, a referate o Stampi u- - U koliko im u tim naporima
rednik S. MioSic i upravitelj budimo mogli sto pomodi,
I. Stimac. U referatlma su ' pomodi' demo, a nikad nece-dotaknu- ta
sva vaznija mo, kao sto nismo ш do da-nj- a
i ukazan buduceg i proradunato i svijesno
rada. . udiniti niSta Sto bi im stetilo.
Osnovni zadatak konven- -
offr i hio dn nrnr'isti
milane politidke probleme
koji su kodili rad i napredak
organizacije i Stampe. Rje-Sen- ja ukazana u referatima Zakljudcno
bila prihvadena poslije i federalnoj vladi u Ottawu
i ozbiljne diskusije. da i mi podupiremo prijed-Posebn- o
je razmatreno da izgradnja plinovoda
pitanje Jugoslavije, podvu- - I b"dc nacionalni projekat.
dene udinjene pogreske i za-uz- et stav da je pitanje unu-tra§nj- eg uredjenja Jugo-slavi- ji stvar njezina naroda,
kome mi Kanadi ne mo-2em- p
da odludujemo, prem-d- a
mi nismo ravnoduSni
ma onome se dogadjn.
Odbadeno je stanoviSte,
da je vaino da паба organi-zacij- n
usvoji da se J u go-- si
aviji izgradjuje socijali-za- m, jer to bi nas odvradalo
od nnsih osnovnih kanadskih
kao je to bilo
proSlosti.
Podvudeno je dn jo nas
pokret kanadski i пабе osno-vn- e zadade sastoje se u po-dupira- nju borbe osigura--
i odbor
da
AL!
VODJE
Toronto. —- odgovoru
novi- -
jnara o kongre--
su hi' bovjetskog bavcza,
Morris, nacionalni
progre- -
partije je izjnvi6 .
je da , jc Savez
socijaTistidko drustvo i na-- ,
preauje u Komumzam, u ko-- ,
me ce svaki
: vati svojim [ ma. i Pita sc da U todne iz- -
ave o
Objavlljeni dokumenti
dvadesetog poka- -
ne je
Preostali je zadatak ukloniti
"Jedinstva".
Pitanje socijalizma u Ju-goslav- iji jedno od onih
pita- -
nja i koje ce dlan--
pita- -
put
je veca paznja
i
i poduprt cijeli
i od ko-ris- ti
za narod..
je da se pi§c
su
opsirne
log
zadaca,
zn
su
Poduprt je zahtjev
osigu-ra
nje
mjere za suzbijanje bespo-slic- e, mjere za omladinu ltd.
Raspravljan
na?e omladine i ukazana po- -
treba da se kod nje gaji po-n- os
na svoje po-rijek- lo. Redcno je to naj-bol- je moic biti postignuto
koriStenjem naih naroda i pove-zivnnjc-m
istog sa
stvaralaStvom.
Ukazana je potreba da
potporne organizacije
kanadske. je
kampnnjn 1IBZ.
o
novih
nascg StaSfd.
DA IZ
sivne
i
MORRIS
zuju da je u tri godine od i njemu de se
smrti obnovljeno pravo mjesto.
zaivarania u u o ркгсш u
Worker i ureda vajudi 1952. prevladavao storiji partije.
partije u kult lidnosti sto je do se u- -
odluka i loga
poreza prava gra-- partija je u- - djana. ovo otvoreno partije u
pro- -
Ti. 4 I
nuu
ииили neKi
z
4P-4IU1- "
da
opao
тлтт,.
biti
str. 4)
Svi
nas,
nntrn- -
o
pre- -
sto
Sto
i u 3 godi- - stidkog drultva.
odludno
sve ostatke ! ova-kvog- 1 sbtema i po--
ticati
je
niz
je
da
posta-n- u
LESLIE
partija o
mu
je dvade- -
se H ' velike
partija-- smatra koje kome- -
se disk re-- radnt Ijedl u svife- -
pozdravljaju
se mini
obaijinuv uupnnus iigrau- - i ocijatizma.
'" ив:-- Ц . Ц1
u
u
u
u
u
ielju novih doseljeni-k-a
su prisustvovali kao
delegati i posmatradi
je da se
uputi proglas na
nove doseljenika.
Konvencija je pozvala
nove doscljenike koji se sla-i- u
sa Saveza da
postanu dlanovi i ditaoci "Je-dinstva".
Zabiljeiena izjava A.
Draiida da je njegova grupa
spremna da
programu mira i bolje
ducnosti kanadskog naroda.
Jedna od glavnih nepo--
srednih zadaca je prosla- -
va 25-godisnj- ice izlaze- -
nja stampe. Godisnjica so
u no- -
vembru, pa je zakljuceno
se period od 1. aprila
do konca marta 1957.
smatra jubilarnom godi- -
nom, u toku koje ce biti
organizovano nekoliko
akcija za populariziranje
i "Jedinstva".
djelo konvenci- - je bilo izbor Nacionalnog
komltetR od 9 dlanova.
su Milos
Grubid, predsjednik, B. Ste-vano- v,
I. Stimac, Grbic,
Kru2id, S. Miosic, S. Bolf,
Bosnid i T. Ruzic.
DosadaSnja duznost
ukinuta i izabran se-kretar- ijat od Л dlana koga
sadinjnvaju Miosic, B.
i Stimac. Sekre-tarij-at
ce prakti- -
u odluka
jo i Nacionalnog odbora.
njo mira, izgradnju slobo- - doseljenika i ukaznno [ U Nadzorni izabra-dn- i
i nezavisni razvitak Sto oni treba nisu J. Kova-nad- c, te jadanje Saveza i 2ivotu naroda ovdje. idid i J.
"NEPRIJATEUI SSSR POKUsAVAJU STVARATI POLITICK! KAPITAL IZ
PRIZNAVANJA POGREsAKA, ON! NE VOLE TIH PRIZNANJA POsTO
ZNAJU PROIZLAZ! POJAcANJE SOCIJALIZMA"
ODGOVORI RPP LESLIE MORRISA NA PITANJE KANADSKIH
NOVINARA P0V0DOM KRITIKE KULTA LICNOSTI
U
na pitanja kanadskih
dvadesetom
Leslie or-ganiza- tor Radnidke
Istaknuta dinjenica
Sovjetski izgradio
gradjanin dobi--
prema potreba- -
Staljinu.
kongresa
Posvecena
zahtjeva
za
problem
bo-gatst- va
kulturnim
UVX
nji socijalizma
pn'davati
Komunisti- - Komunistidke
gradova, NaclaSava
izgovorom povrede narodnih
sa placanjem f zakonitih djelatnost Komunisti
Romumstidka izgradnji
priznaje, protekle
ispravljano.
posljedice
vodjenja
najpunije stvaralaltvo
odluke
za I
ditiranjem
savremenih drustvenih
problema
kanadskim pitanjima pro-blemi- ma
prijedloga
na-cional- no zdravstveno
povedanje
nacionalno
kulturnog
kanadskim
Poduprta
Na
na
Iza- -
S.
dni
problemu
Ka-- Pctranovid. J.
NJIH
stvaraladka
vjerujemo
Radnidka kongres
gresivna
potpunim
Staljina.
kanadski
penzija,
Odevidno svjetskem
kon-vencija
zakljudila
poseban
suradjuje
mjesecu
prosirenje
Posljednje
slijedeci:
sekre-tar- a
Stevanov
sprovoditi
suglasju
Covoreno
doprinesu
Staljinove
Radnidka progresivna par-tija,
poput komunistid-ki- h
i socijalistidkih partija u
svijetu proudava i diskusira
f glavno kongresa, a to
vclidanstveni SestogodiS--
I nji pojadanje principa
miroljubivc koegzUtencije
driava sa razliditim dru.Uve-ni- m uredjenjem, utvrdjiva-nj- e
dinjenice da nije ne-izbjci- iv
so-cijalizma
prevlada u svijetu.
za sve socija-list- e
glediste su kao
posljcdica toga otvo-ren- c
mogudnosti za
i mirni prelaz u spcijalizam.
Dvadeseti kongres ut-vrd- io
mogudnosti za zalijc- -
New York. — Povodom kolektivno vodstvo. Redeno gov doprinos de todno biti onje pocjepa u radnidkom
nsta -- Lram ie da fe 20 trod na za-ria- - 'nrinnpn novom diIn hi-- ! nucresu mira.
sa
dke pet
pod da su zaos- - naopakih masa kao i]
tali nekih dke
Sve se socijali- -
"ono '
. nje lista
:eno ali '
odevidno
radu
t
i
i
Nje- -
'
program Radnidke
progresivne partije
godine takodjer predvidja
mogudnosti narodito
zainteresirani stanovi-5t- a kongresa. takodjer
Pita sto Radnidka pro- - i.P"udava bogate i.ozitivne
gresivna misli eve- -
tome.
Mi da
Pita da pro-- setf donk hi-- da storijske
ide nisti svi
tu kao znada- - je da priznaje jan doprinos
ivan
koji
sve
programom
je'
bu- -
navrsava
da
je
brani
V.
M.
M.
je
rad
svih
djelo
je
plan,
rat
da danas ideja
Vrlo znadajno
je da
svega
nove
je
ureua
Polto
od 1954.
te
mi smo
u ta
RPP
se i
j
i
J
u
I
i
pouke za radnidki pokret u
svim zemljama koje se nala-z- e
u iskustvu Sovjetskog Sa-veza
tlduci se uloge pojedin-c- a
u kolektivnom sistomu.
Pita ве da li je promjena
u politic! Sovjetskog Saveza
samo nova taktika i da li de
(Nastavak na str. 4)