Jedinstvo, March 29, 1956

              -- - ,..л.: .11.1 „м mjpii.iujii ii гтт'"+ '-
-"
чи-Р- ' ryMPwpiyiwywywiT'ifiHwWW
STRANA 2 NASOJ JAVNOSTI
Bra co i sestre!
Zasjedali mo u Torontu dva da- -
na — 24. i 25. marta kao pred- -
stavnici organlzacija Saveza Jugo-slavenskih
Kanadjana iirom Kana-d- e,
dlskusirali tmo razna pitanja t
probleme, i ovime zelimo da va
obavijestimo o evojim odlukama, jer
drzimo da je vazno da evaki nai
covjek i zena u ovoj zemlji zna to
mi zastupamo ! to hocemo.
Na iznnd tvega interesira pita-nj- e
svjetskog mira, kao to intere-ir-a,
vjerujemo, vakoga od va. Mi
tmo doili dozakljucka da semedju-narodn- a
situacija talno pobolj Ja-va
i da su izgledi za osiguranje
trajnog mira sve bolji.
Mi drzimo da je ovo poboljianje
uglavnom plod mirovnog raspolo-zenj- a
iirokih narodnih slojeva i
organizovane djelatnosti stotina
milijuna ljudi u vim zemljama
svijeta.
Svoj skromni doprinos takvom
razvitku doprinijeli smo i mi Kana-dja- ni
srpskog, hrvatskog i sloven-sko- g
porijekla, jer vi smo mi za
mir, osim moida sacice onih koji
vjeruju da bi kroz rat doili do ost-varen- ja svojih politickih ciljeva, a
mnogi od na su ucestvovali Ui mo-raln- o
i materijalno podupirali razne
miroljubivc pothvate koji su podu-ztma- ni kod nas u Kanadi.
Ako su miroljubivost i djelatnost
u korist mira najjaca garancija za
postizanjc mira, onda bi bilo pogre-in- o,
a moguce i opaino, ako bismo
mi obicni ljudi prcstali da se zauzi-mam- o
za mir. Vrijeme za odmor joi
nije doilo.
Zato smo mi zakljucili da putcm
svoje organizacijc i stampe nasta-vim- o radom za mir, a pod radom za
mir podrazumijevamo uzbijanje
svega onoga to stvara zategnutost
medju narodima i dr2avama, pove-cav- a
opasnost oruzanog sukoba, na
jcdnoj strani, a na drugoj podupi-ranj- c
svega onoga, to ublaziva me-djunarod- nu napetost, stvara bolje
odnose medju narodima i smanjuje
opasnost sukoba.
Vas, braco i sestre, koji pripadate
raznim drugim org&nizacijama, ili
pak nc pripadate, bez obzira na po-litic- ku opredjeljenost ili neopredje-Ijcnos- t, kao i sve druge razlike koje
medju nama postoje, ali zelite mir,
pozivamo, da i vi djelujete u istom
smislu.
Bilo bi nam milo ako bismo mogli
u tome doci do neke suradnje, za-jednic- kog rada, ali to nije od pre-udn- og znacaja. Glavno je biti za
mir i za njega raditi, a nacina rada
ima vile. Ako ne mozemo zajedno,
radimo kako tko zna. Glavno je da
radimo.
Mir je danas najvaznija stvar.
Bolje su zrtve za mir od zrtava
rata.
Raditi za mir je najvece djelo
koga covjek moze da ucini.
Vjera u pobjedu mira je najple-meniti- ja
vjera.
Blagoslov buducih generacija pa-st!
ce na one koji budu cvrsto vje--
rovali i radili za mir.
Dalje smo na svom zasjedanju dl-skusirali
razne kanadske stvarL
Port Arthur, Ont. — Ni 22. fe-bnu- rz.
u so)oj surosti od 75 go-di-m,
umro je u bolnici Sv. Josip
dobro poznsti u ovoj okolici, Me
Corluka.
Pokojni Mate vioko je bio po-JtiT- sn
medju nsSim rurodom. On
je to poJtOTSnje stckao STojim do-bri- m
odnosinu sa ruJim narodom s
kojim se je гоо$ао ponositi pod
svoje stare dine, л oobito mcd;u
Ijudima s kojima
mlade dine.
broj njegovih
jedinStvO
Publish! Tonxlsy and Fridsr
in Serbo-Croatia-n and Slovenian 1Вгв8(г,
br Jedinstr PuNishinr 4T9 West.
Subscription rate: SSjOO per year. iSJOO p months
USA and other eoentries per year.
EoStors Miolic,
Manajrer: Iran Stimac,
Authorized as second class roail
Post Office DepartrneBt.
Rijec ucesnika seste konvencije Saveza
Jugoslavenskih Kanadjana nasem
narodu u Kanadi
Najvecu paznju posvetili smo pi-tan- ju kanadske buducnosti.
Mi smo se cvrsto opredjelili na
stranu onih Kanadjana, koji kazu
da put k boljoj buducnosti zavisi od
izgradnje industrije odnosno raz-vitk- a
ogromnih prirodnih bogatata-va- .
Danas postoje svi uvjeti za to,
samo manjkaju volja i odlucnost da
se podje tim putem, i to ne kod na-rod- a,
vec kod onih koji zauzimaju
odlufujuce pozicije u privrednom
zivotu i koji upravljaju zemljom.
Opasno je, vrlo je opasno ono to
se danas dogadja sa prirodnim bo--
gatstvima zemlje predaja u ame- -
ricke ruke.
Kanadske radnicke unije, far
merske organizacijc, razne politi-ek-e
partije i druge organizacijc za-uze- le
su stav da americka kontrola
kanadskog plina, ulja, zeljezne ru-de,
uraniuma, sumskog blaga i vo-de- ne cnergije ne samo da koci dalj-n- i
naprcdak zemlje, vec ugrozava
nacionalnu nezavisnost. Ako --se tim
putem nastavi Kanada ce doci u ta-kv- u zavisnost od Sjcdinjcnih Drza-v- a da se uopce ne ce raspoznavati
kao nezavisna drzava. Kanadski na-ro- d izgubio svoju slobodu.
Zato je danas obrana nacionalnih
intercsa i nezavisnosti prva duznost
svih patriotskih Kanadjana, svako-g-a
tko misli na buducnost.
Pitanje kojo danas narocito inte-rcsir- a
sav kanadski narod je izgra-dnj- a
plinovoda iz Alberte u istocnu
Kanadu i mi moodlucili da piiemo
nasoj vladi u Ottawu, da i mi podu-pircm- o zahtjev, da se taj projekat
uzme iz ruku amcrickih korporacija
i pretvori u nacionalni pothvat, ko-ji- m
ce upravljati drzava.
Mi smo takodjer poduprli zah-tjev
za opce-zemaljs- ko zdravstveno
osiguranje, kao i zahtjev za pove
canje starackih penzija i snizenje
godina za primanje penzije.
Poduprli zahtjev raznih om-ladinsk- ih organizacija da se posveti
veca paznja omladine i stvore bolji
uvjeti za pravilan odgoj omladine
kao buducih graditelja i branioca
zemlje, zadojenih patriotskim osje-cajim- a
i ponotom. Tu dolazi u obzir
naobrazba (ikolstvo), kultura i
sport.
Poduprli smo i zahtjev raznih
organizacija Jena da se radnim ze-na-ma osigura jednaka plata za jed-na- ki rad.
Poduprli i zahtjev radniclcih
unija i drugih organizacija da e
zakonom utvrde gradjanska prava
odnosno da se usvoji Bill Rights.
Takodjer smatramo da je porre-bn-o
odlucnije pristupiti rjeiavanju
problema nezaposlenosti, koja se
pretvorila a hronscnu pojavu. Drzi-mo
da bi izgradnja industrije i raz-nih
velikih projekata bilo najbolje
je provodio svoje poslove za svakodnevni iiii'Ot.
vidio nema dobrih
UMRO MATE CORLUKA
Sahrana je ооатЈјепа 25. febru
r Tim !e bio ziman. ali ie reliki
prijatelja sa svojitn
auiomoouuiu аоио ш г
na vje&ii pocrnik.
Pokojni Mite Corluka doiso iz
krine Hercegorine u Sjedinjene
DrliTe Amerike, mjeseca sugusta
190' godine Radio je razne teike
Co, Quen St.
6ЛХ
Stjepan
Bvainess
Ottawa.
bi
mo
mo
of
je da
Kad
izgleda
za zarsdu u toj "obedanoj zemlji,
preiao je u Karudu 1911. godine
t nastanio se u Port Arthuru.
18 godina sprovco je na farmi,
a ostalo vrijeme na gradjcTinskim
poslovima.
On je rodjen 1881. godine u sclu
Mimiii, kotar Mostar. Hercego-vina- .
U Argcntini iza sebe estavija
brsta, a u rodnoj Hercegovini bnta
i scstru i ovJje u Port Arthuru ve
Kid broj prijitelja.
Dd srca e zahvaljujem svima o-ni- ma koji su prtsustvovaJi srrovodu
pokejnega. Narocito se iz dna mo
ca srca zanraljujem Jozi Su{ke,
koji mi je najviie pomacao u svim
potretsicn stvanma oko pegreba. i
Xadcroboo slovo je izrekao pi-sa- c cmh redika, i
1гжч Bebm, i
sredstvo za osiguranje punog zapo-slenj- a.
Pomogli bi i javni radovL
Onda razvitak trgovine sa onim ze-mljama
sa kojima se danas ne trgu
je ili se trguje nedovoljno. U raz-vitku
vanjske trgovine nalazi se i
kljuc za rjeienje problema koji da-nas
suocava farmere.
Mi smo izrazili zelju da Kanada
ima dobre odnose sa svim zemlja-ma,
ukljuciv zemlje sa drukcijim
drustvenim uredjenjem od naieg a.
Razlike u druitvenom uredjenju ne
smiju biti zapreka prijateljstvu i
suradnji naroda. Mi smatramo da bi
bilo od velike koristi za naiu ze-ml- ju ako bi se uspostavili diplomat-sk- i
odnosi sa N. R. Kinom. Takav
korak predstavljao bi doprinos rje-sen- ju problema Dalekog Istoka.
Kao Kanadjani slavenskog pori-jekla
mi zelimo da naia Kanada
podrzava dobre odnose sa svim sla-vensk- im zemljama, posebno ze-mljom
naseg porijekla — Jugosla-vijo- m.
Narocito bismo pozdravili vecu
kulturau razmjenu.
Nas veseli ito je naia Kanada po-stig- la da zajedno s velikim drzava-m- a trazi rjesenje jednog od najva-zniji- h
i istovremeno najtezih pro-blema
danainjice — problema' ra-zoruza- nja
i zabrane atomskog oru-2j- a.
Mi se nadamo da ce nasi ka-nadski
predstavnici u tim prcgovo-rim- a ucinti sve u svojoj moci da do-dj- e
do sporazuma. To bi bio krupan
korak u pravcu osiguranja svjet-sko- g mira.
Eto braco i sestre, kako mi gle-dam- o
na naie kanadske stvari,
Mi smo diskusirali i polozaj Ju-goslav- ije
i doili do ovog zakljuckax
Pitanje druitvenog uredjenja u
Jugoslaviji je stvar naroda Jugosla-vij- e
i samo on! jnogu da o tome
odlucuju. Mijesanje iz vana je ne-dopusti- vo.
Mi smo uvjercni da ce narodi Ju-goslav- ije uspjesno rijeiiti sve pro-ble-me koji ih joi suocavaju.
Mi smo Kanadjani i glavna nam
je briga postici bolje Jivotne uvjete
za sebe i cijeli kanadski narod. Ali
mi smo Kanadjani srpskog, hrvat-sko- g
i slovenskog porijekla i nismo
ravnoduini prema onome sto se u
Jugoslaviji dogadja. Mi cemo prija-teljs- ki motritl napore jugoslaven-skih
naroda da dodju do boljeg i
sretnijeg iivota, i njibovi uspjesi
ce nas radovati. U koliko budemo
mogli da im nesto pomognemo, po-mo- ci
cemo, i nikad svijesno ne cemo
uciniti nesto sto bi im stetilo.
Na drugu ruku, bilo bi pogresno
ako bismo se mi ovdjeu Kanadi po-stavlj- ali na takve pozicije kao da
od nas zavisi sudbina Jugosla vije
i njezina naroda.
Uredniitu lista "Jedinsrto u
Toronto, Kanada.
Javljam Vim di redno prejemam
VaJ cenjeni list "Jedinsrto", iskre-n- a
hvala rcdniitvu i srinu surad-nki- mi
pri tistu.
Opet nakon viie godina najdem
i Ttdim men znana tmena dnigora
sa kojtma smo radili na proiirara- -
nju niiih radniOah norma t drugih ,
napredmh --radnickth itanora. 5ti
drugovj so meni joS urjek pred
ouma. svim nj ima sam i danas
mnogo bvalezen, svi su mene mno-- J
go nauSli, na prrdre&r moga £i
rota i sve sadove raznih borba u
radnickrm pokretu u tujem svetu
Ovo podvlacimo zato to smo se
uvjerili da smo mi-o- d Saveza Jugo-slavenskih
Kanadjana i "Jedinstva'
posljednjih godina u torn pogledu
isli previse daleko, pa su se dogo-dil- e
stvari koje su itetile nasem na-rodu
ovdje, kao to je bio masovni
odlazak nasin ljudi u Jugoslaviju
1947. i 1948. godine.
Mi smo ocjenili kao pogresno i
nase mijesanje u spor koji je u junu
1948. godine izbio izmedju Jugosla-vij- e
i drugih socijalistickih zemalja
i organizacija, jer nas je to odvelo
od naiih osnovnih zadaca. Mi poz-dravlja- mo
likvidaciju toga sukoba
i obnovu prijateljskih odnosa i su-radnje
izmedju Jugoslavije i Sov-jetsk-og Saveza i zemalja narodne
demokracije.
Sto se tice danainjeg druitvenog
uredjenja u Jugoslaviji mi smo za-uz- eli stav da je pravo svakog naieg
clana da se prema tome odnosi po
svom vlastitom nahodjenju. U na-ii- m redovima ima mjesta onima koji
vjeruju da je u Jugoslaviji socija-liza- m
i narodna vlast i onima koji
to ne vjeruju. Za naiu organizaciju
u cjelini to ce biti pitanje prouca-vanj- a
i diskusije, kao uostalom va
savrcmena drustvena i politicka pi-tanja.
Jedino ito se od svakog clana or-ganiza- cije trazi jeste privreznost
miru, odanost Kanadi i da prema
sVojim mogucnostima ucestvuje u
radu organizacijc
Mi smo takodjer ocjenili kao ste-tn- o
za nas narod ovdjc politicku
djelatnost bivsih srpskih, hrvatskih
i slovcnskih politicara, koji nemaju
intercsa za Kanadu i nas, vec samo
misle o tome kako ce se povratiti
na vodeco polozaje u Jugoslaviji.
Njihova djelatnost se uglavnom
svodi na raspirivanje nacionalne
mrinje — sovinizma. Stetne poslje-dic- e
toga osjetili smo vec svi.
Mi Kanadjani srpskog, hrvatskog
i slovenskog porijekla nemamo raz-Iog- a da se medjusobno dijelimo i
svadjamo, jer nasi zivotni interesi
su isti i svima nam je u interesu da
se medjusobno slazemo.
Mi od Saveza Jugolavenskih Ka-nadjana
cemo uciniti sve u svojoj
moci da se medju naiim narodom
ovdje stvore dobri bratski odnosi i
pozivamo sve one kojima je na sreu
bolja buducnost da rade u istom
pravcu.
Trebamo se slagati kao dobri Ka-nadjani,
a svadju prepustimo onima
koji za nase dobro nemaju ni volje
ni smisla.
Osvrnuli smo se i na posebna pi- tanja i probleme naseg narodnog
zivota.
Svima nam je na sreu buducnost
mladog pokoljenja i svi zelimo da
uiivim sada u svoju rojstm domo-vin- i.
i
Nikadi ne bi pomislio na vmitev
r rojsmi kraj ako bi ostala tista ,
stars mrinjs med naiim narodom v
Jugoslaviji. Dc€je sanje odraslih
djeca o neki пехлпнЧ Hrtattki i
ttlHi Srbiji su se razblinili zx uvjek
u naSi novi Jugoslaviji, istotako
kao se razblini ili razpofi baloncek
si kojima se igraju naia decs. Po-nos- an
sam da sam sin jedinstvene
drlave na svjetu, sin naie redera-tivn- e
Narodne RepuWike Jugosla-vije.
Xigde i nikada nisam ifrio tako
brez briga i brez skrbi kao bal sa-- :
da, priznam da je nam bilo vrlo
tefko prre godine ko sam se vratio
iivi
nadi, je j
jedan put
pozdrave
oni budu takvi dobri Kanadjani koji
u svijesni i ponosni na svoje nacio-naln- o
porijeklo.
Koristenje kuUurnih tekovina i
ucenje slavnih tradicija je
jedno sredstvo za takav odgoj om-ladine.
Zato je potrebno razviti sto
vecu kulturnu djelatnost u kojoj ce
se povezivati najbolje kulturne te-kov- ine naiih naroda sa kulturnim
stvaralaitvom kanadskog naroda.
Vaznu ulogu u zivotu igra-j- u
potporne organizacijc, ali da bi
one mogle uspjesnije ispunjavati
svoje zadace, osobito da bi se oko
njih okupljala nova pokoljenja one
moraju postati kanadske organiza-cijc
Mi cemo podupirati takav raz-vitak
potpornih organizacija.
Jedna od naiih najvecih potpor-nih
organizacija je Hrvatska Brat-sk- a
Zajednica, koja se sada nalazi
' u kampanji za novo clanstvo, pa
ako medju vama, braco i koji
ovo budete citali, ima netko tko nije
njezin clan, treba da pristupi.
Diskusirali smo i pitanje novih
doseljenika i uocili smo da postoji
neka razlika starih i novih
i da to predstavlja jedan problem
naieg druitvnoge zivota. Ta razlika
mole biti uklonjena naporima i no-vih
i starih doseljenika.
Novi doscljcnici mogu uciniti
krupan doprinos razvitku naieg
kulturnog zivota.
Mi smatramo da je osobito vazno
da svi zajedno —— star! i novi dose-ljenic- i,
kao i oni koji su ovdjc ro-dje- ni
—— osudimo diskriminaciju
koja se vrii prema novim doseljeni-cim- a
na poslu i u svakidasnjem Z-ivotu.
Trebamo sc takodjer boriti
protiv diskriminacije koja postoji
prema svima nama zbog naieg sla-venskog
porijekla. Radnicke unije
prcdstavljaju najbolju obranu pro-tiv
diskriminacije.
Savez Jugoslavenskih Kanadjana
i list "Jedinstvo" zauzimaju vazno
mjesto u naiem druitvenom iivotu
i njihovo pojacanje je u interesu
svega naieg naroda. Zato, braco i
sestre, ako se slazete sa ovim ito
smo ovdje iznijeli, bilo u cijelosti,
bilo djelomicno, mi vas pozivamo
da postanete clanovi Saveza i pret-platni- ci "Jedinstva.
U novembru ove godine navriit
ce se 25-godiinj- ica izlazenja "Je-dinstva"
i radovat ce nas ako nam
se prikljucite u proslavi tog historij-sko- g dogadjaja.
Braco i sestre!
Vrijeme u kome se nalazimo i
zadace koje pred nama stoje zah-tjeva- ju da jedni drugima pruzimo
ruke, zaboravimo na razne svadje i
trzavice, gurnemo ustranu sve ito
nam smeta i podjemo slozno na rad
za bolju buducnost sebe i svojih,
cijelog kanadskog naroda, cijelog
covjecanstva, a bolja buducnost —
to je mir, demokracija i narodno
btagostanje.
DELEGATI SESTE KOKVEN'CIJE
SAVEZA JUGOSLAVENSKIH
KANADJANA. Pis mo iz Ljubjane
u Jugoslaviju. oJkrito kaicm da je
bilo meni joi gore pne godine po j
aoiazjcu v rwuau, p uuui iu
imao svoj zanat i govorio viie ev-ropsk- ih
jezika.
Vec vite od dvije godine prinam
mesecnu penziju ovdje. u Kanadi
bi morao e'ekati joi pet godina da
bi dobto starostnu penziju, kako se
sa starmtnom
mi dovol
naiem
sestre,
i takvih muiterija, tamo sam vidio
i sktfao vUe javkanja bednih i za-puften- ih,
kao ovdje sve godine od-ka- d
sam se vratio u Jagoslavikt.
Joi
drugarske
izmedju
penzijo u Ka
znano imao sam ]
iskrena Vam hvala
Vama svima — .
TJrnjt Ljz't
P. S.
Moj predlog je bil pri Slovrnski
tzseijcnskt matici ta:
da se na Va{ list i uredniitvu
poiilja naJ izscljenski list "Rodn
grtrfS (upam da ste ovaj list vec
primili) pred neka; dana sem pred-lag- al
da se poslje na Valu adresu
nidi nil Shrtntkt nitl'ientll kole.
Jar, kojegs fetc primiti u najkraj
{em casa, sve to pa u zamenu za
Val list i VsX Koledar, sa moje
strane rrailim da ne tralim previJe,
bar upam da boste med tim casom
dobili ptsmo iz urada Slcvtntit
fcsetjenste metUe. Toloki za danas.
Val —