Jedinstvo, April 10, 1956

              ДШЕРјШШРИРШР!1!
STIIANA 4
M o
ITRAZIVANIA -- U ANTAEKTIKU
U toku Svjetske geofizieke godine 1957 —1958. 12
zemalja izgradit ce oko Antarktika i na samora Antark-tik- u
45 stanica za naucna ispitfvanja. Jedna od tih sta-nic- a
nalazit 6c se na samom Juznom polu. Smatra se, da
ce u toj godini oko 20.000 uccnjaka i tehnicara boraviti
na Antarktiku. Da bi se pripremio ovaj zaista znacajan
pothvat medjunarodne паибпе suradnje, odrzano je do-sa- d nekoliko medjunarodnih k nferencija. Posljednja je
bila u junu pro§Ie godine u Parizu. Osim to~a, na An-tarktiku
su vec stigle prethodnice polarnih ekspedicija
nekih zemalja — SAD, SSSR, Velike Britanije. Francu-sk- e, Australije, Argentine i Cilea.
Prva zcna na Antarktiku
Sastav j oprema ovih prcthodnica
pokazuju znacenje, koje se pndaje
prcdstojcdm najcnim istraiix-anji-rn- a
u polarnim oblastima. Tako
prethodntca amende апгагкиЛе
скчрсЈСЈс hroji 1УОО ljudi. raspo-1д- е
fa tcdam brodova, 14 aviona,
znatnim biojem hclikoptera i spc-cijaln-im
motormm kolima za x-o-2-
fiu
po Jcdu.
Soxjetska prethodntca je jes broj-mi- a
i inu 200 flanova, medju
koinu je 14 iena. To su u isto vri-le- me
i pne iene, kojc borac na
Itu Antarktika.
Ogromni ncispitani
tcritoriji
PoxrSina Antarktika iznosi oko
14 miliona kxadratnih kilometzra,
otprilike koliko Exropa i SAD za-jed- nt
Ta ogfomna oblast najxe-ci- m
je dijclom potpuno ncispitana.
Gotoxo cijcla poxrSina Antarktika
pokmena je slojcm leda debclim
oko 200O do 3000 metara. Iz oxog
leda i snijcga strSe samo tu i tamo
ostie stiienc nlaninskih srhox--a
Ako bi se led na Antarktiku isto-pi- o, nho svih mora na svijetu uzdi-ga- o
bi se za pr М.Лпо 100 metara.
Preko ovc 1е.!спг pustinje najfe-Sc- c
puSu oluje brsmom od 150 do
200 kilometara na sat. NajxiSi pla-nins- ki
xrh dosad izmjeren u oxim
oblastima iznosi 700 metara. Ne--
dalcko od obala dui Rosoxog mora
uzdiie se planimki lanac, iz tfjeg
jednog rlia, na tsint od 4300 me-tara,
iz kratera sirokog oko 100
metara, izbija lava. To je ulkan
Erebus.
Srednja tempcratura na Antark-tiku
iznosi minus 25 stupnjexa, ali
zimi se spuSta i do minus 80. Tu
unce Sest mjesea ne zalazi Po-slij- e
ooga dupog dana dolazi Jet
str. 1)
vex
odnosa
torn
bio je nedavni posjet
uske Vincent
je iet© kao
Mollett i
je
Moskvi
koji je ukazao va£-no- st
, nod. tada zemlju josvjet- -
ljax-- a potarna svjctlost.
U morima oko ulov-ljcn- o
je dosad oko milion kitoxa
Tu jo$ mnogo dobrocudnih
tuljana, ali i xrk opasmh i kro-iedni- b
morskih leoparda. Po oba-lam- a
Settju ata pingvtna. Ait tim
se fovitk odrmkne od monkOi o-ba- la.
ne ie viSe vtdjeti, patujufi
kroz beskrajrto ledeno prostranstxo.
niJta Sto tit, iak ni
biljku.
Topic oazc
Ipak nijc sxe na Antarktiku tako
jednohfoo ledeno i bijelo Jed an
hidroaxion Berdoxe polarne ekspc-dicij- e
otkrio je 1947. godine ncza-Icdjen- a
jezcra usred ovc ledene pu-stinj- e.
Ukupnb ih tada bilo 23
Aion se spustio na jedno od njih.
Jezcrska xoda je bila tako topla,
da su se avijattfari u njoj kupali.
Oxu cjdnu toplu oazu usred leda
ncdaxno su ispitiali clanoxi sov--
jctske polarne ekspcdidje, ll)x se
baza sada nalazi oko 370 kilomc-tar- ?
od oaze.
— 7amo6'o sain ruke u %odu
prvog nczalcdjcnop
do kojega smo doSli, bila je topla
— pri£a jetlan od njih.
Stijene oko jezcra IjubJaste su
iii encne i su obrasle
liiajevima i mahoM'nom. U moru,
u fjordoxima, koji se izmedju le-dcn- ih
brcgova proxlac se do onc
tople oaze, ima nba, tuljana i mor-ski- h
zxijezda. Oko fjordora lete
nckc morske pticc sa saijenim klju-noim- a,
— priJali su po poratku
u soju bazu sojctski itraiiaCi.
Tempcratura u oazi popcla se
na suncu do 25 stupnjeva iznad
njle Zrak ]e bio suh kao usred
pustinje PovrSina oazc iznosi ot
kulturne suradnje, izrazio
uvjerenje uepjeh novog
petogodisnjeg plana i
miroljubive ciljeve
Velika ainot pridaje se predstojeem poejet premi-jer- a
Molh-t- t i mtHiMra vanj-- J skih Pineu u Mm--j
kvi
vljn j etanak hie(ori4iira ! Albrt MaRfreda kejf nal- -
5av da je ova fraactfeska
xanieka politika rezoHat
parlamentam.b izbnra ja-nuar- u.
HAMILTON - FILMSKO VEcE
Organizaclja Saveza Jugoslasenaklh Kanadjana
prircdjujc zabavu safilmom — 'T'JESMA MLADOSTI"
— u nedjelju, 15. aprila, prostori.ama Jugoslavenskog
Doma na Bench Road. Zabava ce poceti u 7.Л0 na vecer.
Pozivamo eav na§ narod iz Hamiltona i okolice da
dodje na ovu zabavni i vidi ovaj divm film.
Svi nam dobro
Zabavni odbor.
Toronto - sjednica odsjeka 961 HBZ
Hedovita mjeseSna sjednica odsjeka 961 HBZ odr-z- at
ce se u nedjelju 15. aprila, 10 sati ujutro, na 1579
Dupont Street.
Poziva se clanstvo da prisustvuje.
Tajnik.
Windsor - sjednica ogranka Saveza
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odriat
ce redovitu sjednicu u nedjelju 15. aprila u 10 sati prije
podne u IJuskom Domu.
Sjednica je vrlo vaina, jer ce se dati izvjesca
sa Seste konvencije. XaS Xacionalni odbor poslao je
stanoviti broj proglasa konvencije, pak je nasa duznost
da ih Sto skorije podjelimo medju narod u nasoj koloniji.
Toga radi poziva se sveukupno clanstvo da posjeti ovu
vrlo vainu sjednicu 15. aprila.
Tajnik.
Francuska na novoni putu
(Kastavak sa
suprostavljanju Sjed. Drla-vam- a,
i u pobolj§avanju
sa. Sovjetskim Save-zo- m.
Krupom korak и prav-c- u
SSSR-- и Wxeg predsjednika
Franc Auriola.
Auriol socijaliet
Pinmi.
etampa objviia gevw
novog fmncuskor ambasa-dor- a
u Maurice Dp-tra- n. na
sovjetsko-francusk- e
mjescfna
jedino
Antarktika
ima
najprimitiv-nij-u
je
jezcra, jezera.
mjcstimit'no
u
nagla-si- o
SSSR.
jHwlova
I
u
u
do§li!
dele-gat- a
prilike oko 5O0 kvadratmh kilo-metara.
! Ufenjaci pOKuiavaju objasniti
tajnu oih toplih oaza. Pretpostav-Ij- a
se, da je tu zemljiite zagrija-san- o
toplim izsorima i vulkanom.
Spominje se i mogu£nost neobino
1 jake radioaktivnosti zcmljiJta. So-%jcts- ki
fizifari medjutim, pretpo- -
staljaju. da toplotu stsara jako
prelaman)c t odbijanje sunane
sjct!osti od ledenih zidina koje
okruzjiu oazu.
Sta ljudi trazena
Antarktiku
Prema iz jesnim znakoviina mo
ie se s dosta sigurnosti pretposta-viti- ,
da na Antarktiku postoje bo-gat- a
nabztSta zlata, srebra, bakra.
molibdcna, a narocito urantja. Ut-vrdje- no
c, da ima i ugljena u o-grom- nim
kolifinama, Sto dokazuje,
da na Antarktiku nijc bio uvijck
led, da su tu morale nckada rasti
velike Sume
Da bi se doslo do ovih bogat-stav- a.
neki ucenjari prcdlazu, da
se na Antarktilc bace atomskc bom-be- ,
koje bi otopile led i tako omo-gufr'l- e
eksploataciju ruda. Drugi u-cenj- aci,
naprotiv, smatra ju, da jc
Antarktik oakav, kakav je sada.
eoma pogodan da sluii kao elika
i jeftina hladnjaa.
Postoji i mogufriost, o tome se
narofr'to mnogo raspraIja, da se na
Antarktiku postaxe baze za Ietoc
izmedju Juine Amerike i Afrike.
Ne treba zaboraiti ni stratcsko
znaenje oih juinih polarnih o
blasti, koje bi narocito dobilo c-li- ku
siijednost, ako bi, u slufaju
rata, bio zatrpan Panamski kanal.
Da li £e Sjetska gcofizicka
godina, za koju se vrie takoxclike
pnpreme. oja£ati medjunarodnu su- -
radnju i pridonijeti da Antarktik
jednog dana postane opfe dobro
cijelog sxijeta?
Hi ie. naprotiv, sporoi, koji su
sc ле£ oJtro ispoljili izmedju ne-kih
zemalja oko prisrajanja poje-dini- h
oblasti na Antarktiku, jac'ati
i postati nov ozbiljan medjunarodni
prolIcm — nova prijetnja mini u
s ijetu.
Na ta pitanja, moida лсс naj-skorij- e,
budiu'nost priprema odgo-or- .
M. D
i zivotinjc
Nakin Stampanja
uplta njenog autora
Kiplinga:
— Prctpotalmo da forjrka
neotanf Zemljet koja bi ii-vot- inj bila da postane iiog
Kiplinc odRoxorit Slon
u kom luaju.
— Kako to?
Prrpotrn Je.
Pronadjen zub prcdhisto- -
rijskogr divovskog:
majmuna
U jednoj peSni u Kim prona
djen jc fosilni zub divo%kog pred-histonjsk- og
majmuna Ucenjact sa-da
ispttuju u kojc jc doba t poa
kojim u jetima oaj majmun mo-ga- o
da raste do taksih ogromnih
razmjera.
Papir od najlona
U Iaboratoriiu College u Lete-r-u,
u Vclikoj Dritaniji, proizedcn
je pn i papir od najlonskih s lakana.
Najlonski papir smatra e najjaim
na svijetu, jer se nc moze rastrgati
snagom Covjrfjih rukj.
nalazi.ta petrolcja
u Sovjetskom Savczu
Veoma bogata nalaztSta petrolefa
su u oblasti
srednjeg toka rijeke Volge Opse-2n- a
istraiivanja srie se i u susjed-ni- m
oblastima
Koliko Englczi jedu
mesa
Prema ijcsti Jladio-London- a, Englezi su jeli proilc м5с
mesa nego prctproslc Prosjrfna ko-Iifin- a iznosi po osobi 42 kg To
je za 4 posto i$e nego 1954., ah
joS uijck-- 4 posto manje nego pn-i- e rata! Jedna osoba prosjct'no jc
jela blizu 4 kg ssmjcline мЈе педо
prije rata, ah zato gotovo 3,5 kg
jpnedine i 2Л kg manje
Po stoti put
U gradu Sydne)' Mines, Nova
Scotia, je Karcj
stara 72 godine po stoti put baka,
kada je zcna njenog sina rodila
djcte. Roberta rodila je sama dcct
sinova i deset ke'eri, koji su si u
braku. Qd stotinu Robertc
87 su na iivotu.
Trg-ovin- a hijclim robljcm
cyijcta
Proile godine nestalo je u Ггап-cusk- oj
blizu hiljada iena
i djevojaka. Najcci dio njih dospio
je, po izjai nadlcinih, u jaxne
kue'e Sjescmc Hliskog Isto-k- a
i Juine Nadlezni u
Ггапсихкој su miiljenja da
jedna xclika, dobro orginizirana
banda trgovaca bijelim robljcm.
koja zene i djcxojke, silom ili la
inim obetfanjima, u ino
zemxtxo.
Najmocnija Iicnost
— Ine, obratl ne TemUtokle
Tom najmladjem ti 1
najmocnija lienowt u cijrlo] Пг-ik- oj.
Kako to?, zapita dijete.
— Atrnjanl komanduju Crf-ko- m,
ja komandujrm atenjani-ma- ,
men! komanduje tvoja mj. I, ti njoj.
Toronto - sjednica SJK
U ponedjeljak 10. odrzati dose redovita sjed-nica
ogranka SJK. Sjednica ce se odrzati na 38G Ontario
St., pocetak tocno u 8 sati na veier.
Pozivaju se svi Clanovi i lanice da ovoj_sjednici nefaljeno prisustvuju, jer imamo vaznih stvari za rje-Sava- ti.
Tajnik.
Ljudi
"Knjljfe o
diunRli"
a
dostojna
kraljem nvijrta?
— nl
—
Nova
otkrhena nedasno
godine
oxcctinc
baka
postala Roberta
unucadi
petnaest
Afrike.
Amerike.
postoji
odxlac'c
djrtetu.
—
a
aprila
SPORT SKE VESTI
N O G O 31 E T
U Jugoslasin jc gostox'ao deanski klub Grin kros ' i odigrao
dxe utakmice od kojih je dobio onu u Splitu protiv "Hajduka" sa
2 ., dok je protir "Dinima" (Zagreb) izgubio sa 5:2.
Beograd — BSK,— Kmjiii (Madjarska) 4:0.
Holandija —Ncmacla 2.1.
15 kolo Sax ezne lige donelo je nekoliko sisokih rezultau.
Nogemet postaje sxt zanimljixiji uz kola u kelo. Evo rezultata:
Zagreb: Dinamo— Vojx-odin-a — 3:2
Beograd: Partizan —Buda&iost —. 9:0
Subotka: Spartak — Sarajexo .--„ _ . . 40
Beograd: BSK— Radnicki „ 41
Mostar: Crrena Zrezda—Velei . . ,i
SfAtt: Hafduk— Zagreb J-- 3
Poredak na tabeli: (1) Crrena rezda 24, (2) PitHz 24.
C3 RadeJOd 19. (4) Dioame 17, (5) Vefci I, () Sarjere ie,
(7) Vejvedma 14. (8) Spartak 14, (f ) HafMc 13. Г1в) BWneM
13. (11) BSK 12. (12) 2енбг 12, (J) Zaer f, (14) P- -
HOKEJ
JiigHilaHpa—Ncmaaca (B) 5:5
KortwM (ћаКуа) —Partian 7 3-Kott-ina
— OveM zvesda 16.2
P P
K 1, E T V A
( iitortjskt r o m л n)
— AUGUST SENOA —
(28)
— A ti cci zbilja pridrzati dje-ojk- u
kod sebe? -
— H061.
— ZaSto je ne bi nama dao? Ti
si sx-et'en-iL
Sto cc jedna samotnica--u
tvojoj kudi.' K tomu idu, bojim
sc, burna xremena, xaini ti se na-mi- Cu
poslovi, ti 5e5 morati paziti na
svi jet, ne id imati kada paziti na
djexojku.
— Praxo gox-ori- l, Ix-an- e. ali ja
to obciah sestri i ne smijem vje-ro- m krenuti. A djcvojka ne bi isla
iz moje ku!c, tohko mi se je prilju- -
bila. Kad jednog dana proSloca
mjeseca naioj sestri proxali krv na
f usta te mrtva klonu na postelju,
miiljah, da ce Andjehja poginuti
od teSke muke No uz taj narijek
i plaf, nagnu mi se jadna djcx-ojk- a
kraj mrtxc majke na prsa i kriknu
"Ujace! Ujafc' Ex-- o izgubih maj-6'c- u
sxoiu, sxe mi je bolnoj propalo
osim tebe. Oh, ujae'e! Jeltc, ti me
ostaviti ne des, ti me ne cc$ goniti
iz ssoje kufe' Zakhnjcm te, ne-m- oj
! Ti si mi sada i otac i majka.
i ne znam, kamo bi u sxijctu stala,
da tebe ncmam " Tako goxorase
kroz plac diexoika, al toll milo i
gorko, da mi je sree pucaio. i 6bc-c'a- h
joj, da ce kod menc ostati a ona
nasmjehnu se kroz plac1, kleknu i
poe'e mi kao mahnita cjehxati ruke
Tako, tako, rcce, sad sam i u ne-sre- i'i
sretna A znaj, sxe da si me
i gonio od sebe, ne bih bila isla,
izagnana na jedna vrata, bila bih
sc poxratila na druga". VidiJ, ba-nc,
moje sxeto zx-anj- e mi nc da da
okusim srec'u obitcljsku, ncmam
djece, al imam tu djexojku, koja
mi xcdri mutne dasoxe zixota, koju
zclim uzgojiti k sretnu iixptu, kao
Jto vrtljar uzpaja od pupoljka div-n- u
ruzu Poxedoh ie sa sobom amo
Ta istom j0 pred mjesec dana u-m- rc
mati, joJ gori u njezinu sreu
zixa rana Niwim je htio ni smio
ostaviti u sxom zagrebackom dxoru
blizu majcina groba bcz utjebe. Tu
xidi nepoznat kraj, vidjet c mnopo
stranih Iica, ta promjena rastrcst c
moida mladu joj duSu, ublazit bol
Cudna je djcA-ojk- a Andjelija, kao
sxaka zenska osjcc'a iixlje, a kad
se je fuxstxo uhxatilo u njezinu
sreu, osjcc'a i trajno, duboko i oz-biljn- o. U icnskoj duJi mijenja se
sxijctlo i sjena kao na staklenoj
glaini jezcra, al Andjehja jc stal-na- ,
ozbiljna, u njoj ima gotovo nc-Jt- o muike iice.
— A ne kanis li udati jer — za-pita
Ixanis.
— Ne kanim jc ja udati, bratc,
neka sc ama uda. Znam, da to jako
srec ne bi podnosilo zapoxijcdi,
xjeruicm. da je ljubav minuti ne
ie, ali nikad ne e'e zaxoljcti ncxii
jednika, ne cc birajudi xojna pitati
samo oii, xc—cЖ sree, ne jc— traiiti sa
mo plemcnito, slaxno imc, e? i
plemcnito srec Nu pustimo zasad
sx-oj-u
obitdj, Ix-an- e, goxbrimo radje
o posloxima domovine u oxaj xa-z- ni trcn. PreSa je, eceras doc'i e
kraljica, a s njom i Nikola Gorjan-ski.
Iho zaxjcrnih pisama, naS sa.
xez jc jak, i po torn nadam --se do-br-u.
— Dobru se nadaS, Paxle —
odvrati Ix-a- n zavrtjcv glax-o-m — ot-ka- d
txojcmu xclikomu umu, tomu
oStromu oko ta slatka nada, ta brza
x'jera? Ti zbilja vjerujcS sxemu,
Sto nam Gorjanski obecfaje i Jeli-sa- x
a goxori?
Al prije nego ie Paxao odgoxo-riti- ,
ots-oriS- e se vrata, i u sobu banu
prior Ix-a- n Palilna.
— Dobro doSo, brate od mora
— kliknuSc Pax-a- o i Ixan u jedan
glas, priskociv k doSljaku.
— Bolje naSo, brafo moja —
odzdravi Ix-a-n prihx-ati-v ruke brae
Ногл-ata- . — Ex-o- . u hip dodjoh, 1
vrijeme je. Ne otepoh ni praha,
pohitih k vama, tohko je moje sree
ceznulo za aSim.
— Sjedni, poc'ini. Ixanc — po-nuk- a gi Paxao — jer si, xidim,
sustao.
— Kako naSa srrfa 1 nada, kako
-- }era u naSc brace — zapita Pa-lilna,
sjcdnuv kraj Pavla
— Vjera medj brafom jc dosele
txrda — cJgos-or- i IvaniS — ni jed- -
laBBBaHIL- - -- f."" ш faBEjr
пгигек zvunzn тп a
kom u djeloTata 4ladiea i
П Toronta. soprano na soprano; IVter Van nlel iz U kolonje.
noga ne mogase dosad prcdobiti
milostivim mitom, ni ciglc dufc ot-kin- uti od nasega bratstsa. joJ stoji
sxaka kanjea txrdo u lancu. A ku-ia- h sj i imaju im kusati, u njih
je si la i last. Nada, sreda nepo-znat- e
su mi rijefl, brate Pahzna, i
upraxo sam pitao brata si Paxil, da
U svemu vierujc, ito sc obecaje.
— Ah, prax'o si pitao — rcx!e
Palizna, skinuv sxoj sljcm i posta-si- x'
ga preda se — sad pitam i ja
tako.
— Vi kusate mojti duju, moju,
pamct, kao sto uuttlj djedarca. Ja
u svjetskim posloxima ne jerujcm
niita, cega nc znam, nego sada mo-ra- m
vjcrovati barcm onohko, ko-liko
znam. Njihox-- a slabost nasa jc
sretfa. Gorjanski htio je poput pa-uk- a
rasplesti oko nas mreiu Pisao
jc kralju Txrtku, "svomu dragomu
kumu", neka ga pomogne proti na-ma.
snubio gospodu mlctacku, ne-ka
se sxczu s njim, proti komu?
Dakako, proti nama To ide pcnaj-prij- e
tebe, brate Palizna, jer sjediS
pn moru Znam to, i dobro znam
Imam dosta znanaca u Mlccima, a
pred sxima Jakoba Quinnija, koji
mi dojavi tu zasjcdu nasega prija-teli- a
Gorianskoca A Tx-rtk- o ree'e:
"Ne cHi", i gospoda mlctacka re-ko?- c-
"Hx-ala- ", nauk sc prexario.
Sad dakako snubi nas, no mi nismo
lude muhe I sclim xam to, Gorjan-ski
mrzi na Sigmunda Lukscmbur-$kog- a
— Sto se ima njega bojati —
upita Paliina — ta nema mu vi?e
od sedamnaest godina, jos jc dje-fa- k.
— A I opet je muJka glax-a- , koja
ima uza sc zrclih muzeva iz dxora
pokojnog si oca. Ex-o- , zato hoe da
se palatin s nama cze
— A ti bi s njim' S krvnim na-Si- m
xragom — planu Ixani5
--— Ne x-ar-aj
sc, brate — nasmje
hnu se biskup — Ne brojim ja u
ох-а- ј rafun, Sto su naScmu plcmenu,
Sto su tcbi Gorjanski krixi. ja to
pitam samo za domovinu naSu.
Kfoja nada nijc xda nego bojazan
Ali sprcgnuti xalja tu iensku xla-d- u,
punu Iiira i nestalnosti, koja
pod idom xlasti 1 milosti iixi sa-mo
od milosti ohola milosnika
Dici se moramo svi na noge, da u
ox-o- j domovini x lada red, vlada za-ko- n, da se krixoidajudi ne izxinc
banskomu sudu ova ili ona kuka-xic- a. da tudje ruke ne trgaju kus
no kus od domoxme naSe, da cast
i xlast ne buoe plijcnom lakomih
j pustoloxa, koji od sxojc zaborav- -
ijaiu opcu srecu ie su jaKi u sx-oj- oj
sill, a slabi proti tudjoj. Braifo!
Jaki smo Vccma plcmstx-- a u Ilrx-at-sk- oj
Dalmaciji i Slax-oni- ji grne
pod nal stijer u naSu ligu, mnogi
madjarski boljari pristaju uz nas.
kxe. Jto'ie ' po?teno.
. —
uzdiSc za
. re
dom, sx'i zaziru od dtgismundoxc
xlade, koje se plaSim i ja. Proti na-ma
stoje dxije fenske, jedan milo-sni- k
i feta ulizica, koje te S5. kla-nja- ti
danas Bogu, sutra vragu, proti
nama, al nas snube. Hoc'cte li ih
odbiti i jariti ih na noxni silu, na
nox-- e spletke? Ne, to ne valja. lju-di.
Mudar s-ojskox--
odja nc sfoji pri-kox-a- n
na mjestu. nc st(e u vjetar
kao dijete, e! ide korak za kora-ko- m. da ossoji Sto vise otete mu
zemlje Tako xalja i nama Ne uz-da- m
se ja u vjem Gorjanxkoga,
znam, snubi nas, da dobije vrcme-na- ,
al dobit temo vremena i ml
PopuStati hoe'e, mora, inite nas ne
bi rofio amo. a dok on popuSta.
postaje i slabiji, a mi po torn jaifi
Zato se alja miriti.
— Badax-a- . Paxle, badax-- a — pla-nu
Palizna. — LJjcpo i kitno goxo-ri- S,
al ti prcdeS paukos-- u mreiu,
dok Gorjanski pod slatkim licem u
zasjcdi sprema grornoxe na nas. na
naSu slobodu Mirit fem se. al e'e
nas oni iz ttha mfra prex-ant-i
— Da, prax--o rece — potxrdi
IxamS — iz tiha mira Dole ti o
nv'ru prodic'cS, drie'e moja sabllja u
koncama, jer glatkost njihox-- a liea,
krotkost njihoxih rijei uti me. da
slutim na lumbu njihoxih rijefi
Pamti to. Pasle, sjeifaj se mojih ri-je- fi
E ej Dixim vam se rece
biskup cz preziran posmijeh ra
ба mudrost da!d;o vidi, a ja sam
slijep, vjere mi moje, nitfc manli
birati shjcpca za odju. Pox est c
x-- as u jamu. propast iete.
Brate! mahnu IxamS.
— Sta — produlji biskup stra-sn- o
— nisam li vise Pax-a- o Hor-xat- ?
Mislite xi, kad sc dadoh vama
za duSu, da izadjoh na buru sx ijeta
iz sxoga posxet'enog mira, da sam
bio djctetom, koje grabi za sx-ijet-li-m
mjesecem, kojc bez obzira Icti
za Sarenim lcptirom, da nijc moje
oko zapelo na sx-ak- oj zaprcki, koja
nam se moie namctnuti, da nisam
sracunao sxaku zasjcdu, na koju mo-zem- o nai6 Dobro, ja nisam siie
taj Paxao Horx-at-, za diju se hitrinu
otimao sam hitn, mudn Ljudevit.
dobro, ne pamtite, Sto Je bilo Reci
cu xam nje U mem ima srea za
oxaj zaxifaj, koji me rodi, tu zemiju
Ijubim, nju zclim tdjeti slaxnom
i sretnom, i tako mi Boga, tako mi
sxete x-je-rc,
u torn sxetom poslu je
razum robom mojega srea, a bijaSe
ei robom 1 onda. kad sam tjcrao
Mlefice u Skrip, one potajne rova-rc- ,
koji su radi otkinuti nam nase
hrvatsko more All Sta? Da se sada
xrgnemo u krx-ax- i boj, da funja
razdora plamti nad naSim plcm
stxom, da smrtonoxni plamen po-segn- c
i u kolibu zgazenog puka. a
medjutim da sc otkinc udo za udom
domoxine naSe. a nama da ostane
jedxa pedalj rodne zemlje. da u
nju zakopamo sebe i sxoju slobodu'
Oi vi mukom prosnivani dam. xi
brigom probdjexene noc'i, xi gorkc
suze ialosnice. koje u dalckom
kraju padostc za moj dom na no
sxcx'cnu grobnicu spasitelja sxiieta
xi mi budite sxiedokom, koliko
sam, ljubeifi sxoj dom, mislio, ko
liko sam, пиМссЧ, Ijubio ga. Mislite
li. da sxctinju staxljam na kocke '
Nc Tako mi iixoga Boga — pro
dulji Paxao sxccanim glasom. dig
nuv objc ruke — moje oft dopiru
sxakamo, i smotrc li x-ark-u.
tako
mi Uoga. prije ncgoli sc dosjetire
pokucat cu na korice vaSega mac"a
dox-ikn- ut cu xam- - Palizna, Ivaniiu'
DoSta jc bura na nas, i planut cc
boj' Prcko mora u Napulju five
coxjck, xi znate ga s-- i. Ondje se
rx--a mukom i trudom za napuljsku
krunu, al njegox--o srec uz naSc C
Medju nama je iixio, s nama se
bono, bix-S- i xojxodom kraljcvine
Hrxatskc. Dalmacijc i Slaxonijc
sudio jc praxedno, priljubio na
Ako nas prex-ar- e zenske mitnik
dignut cu iz daljinc, iza mora Karla
Drackoga, neka 111 satre, nek bude
on kraljem, rodjak zakonske lozc.
jer. praxo cu rcc!, zenska je po
odrcdbi boijoj podlozna mufu, a
nc rodiCe su muSkarci, da budu po dlolni zeni.
— To je пјес'1 — viknu Palizna
udariv Sakom u stol.
— Da — planu IvaniS, poscgnjv
za maccm — i ti iei pokucati na
naSc korice prije ncgoli misliS. Sa
da sam txoj.
— I ja duSom i tijclom — doJi
Paliina — no jesu li i ostali?
— Ex-- o va$e mudrosti — odvrati
biskup — je li svaka sablja od it
sta eclika, nc zardja li gx-oid-je
ni
kada, ne moieS li ga nikad prcvi
nuti? Poznam ja sxe u duSu, i ne
bih zk svakoga dao glax-u- , jer vie
rujte, scbii'nost je istofni grijeb io-vjefanst- sa
Mnogi bufi uz nas, 1
najviSe buu medju nama radi uv
riiediene korixti sxoje Jedna rijcsf
jedan kus pcrgamenc moie takora
risa ukrotiti, 1 prcbacit Tcse na dru
gu st ran u Ne pitajte tu za imena
vrebam na njih, na njihoxe strasti
i slasti, doxest 61 ih u Skrip, da ne
mogu naprijed, natrag. da moraju
s nama milom 11 silom do grola
Ha, t'ujcte HI Zxona zx-on- e. kr
Ijica primicx sc gradu Digmmo se
na noge, poklopimo hatoxc sx-oj-c
izadjimo pred nju kao junacka voj
ska. neka omjeri u mini, Sto bi u
ncmiru bit! moglo
— Izadjimo — rece IxaniS mir
--no — no ridiS, kako mi sablja drSce
za mira, to sluti na nemir
— Idemo da idimo — za vrSl
Paliina. junaci digoie se da poz-draxekraljt- cu
(Nastaxit ce sci
? l£ и" %--. г.ЈЈЈЈЈг i m &к.шш
pohjrdrici a pjevajkom takminja iMnBair i%t% of Tipr", w djeiojke ix osih кгајгта armlje. Sa lijeva a denol Ilona Kombrink.
.Millrtrman. iz inni pra. ћаЖоп. .MartjnrHe laffrrnr. iz Montreal.
innipr jr. bariton, ake od njin Je dobHo po hiljada dolara a daljn
(CBC rictvre SerrjcJ