Jedinstvo, July 10, 1956

              ш иш Оте rodin slarimo 25-godiinj- icti juruIvenJi-l.anadsk- e progreeirne Stimpf.
Prri brojMBORBET — Iita radnila 1 eljaka iz JugoftUrije u Kanadi — izaao je
Z. norembra 1931. eodinc u Toronto.
"BORBU"j 1936. nalijcdila "SLOBODNA MISAO- "- litt proreiTnih
kanadkih Нгтаи — I "PRAVDA", Wet prozTeairnih kanadkih Srba. "SLOBOD-XA-" MISAO" i "PRAVDA" eu bile zabraajene u jnlu 1940. zboe antiratnoc
tanoviita.
U decembra 1940. poieo j izlazit progrceirnl list kanadkih Hrrata "NOVOSTI"
u maju 1941. list progreeivnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASXIK", a u julu
1942. lit progreivnih kanadskih Slorenaca "E D I X O S T.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST U junu 194S. "XOVOST1", --SRPSKI GLASXIK-- i 'EDI-ХОб- Г ium ujedinili — otada fzlazi "JED1XSTV O".
VOL. VIII. — NO. 54 (676) TORONTO, TUESDAY, JULY 10, 1956 PRICE 5 PER COPY
cSW dalle,
RDIERICKR ZHBRRnn
POLITICKE DilEliRTnOSTI Kfl-RRDdf- lnR
U SUO1IO1I ZEIT1LJI
Kanacljaniraa uposlcnim
na ameridkim vojnim baza-m- a
u Newfoundlandu je za-branj- eno da sudjeluju u ka-nadsk- im
politiSkim aktivno-stim- a.
Nalog je izdala атепбка
vojna komanda (US North
East Air Command).
O tome se saznelo ovih
dana !z pisanja jednog New-foundlandsk- og
lista.
Pitanje je pokrenuo u
parlamentu sisieferski po-slan- ik
T. S. Barnett. i
Driavni tajnik R o c h
Pinard je priznao da je is-ti- na.
Pinard je kazao da je na-log
izdan 12. maja ove go-dine.
Razno iz
— UjeJmjene nacije prcdvi
djaju ozbiljan prircdni zastoj u
odctfim kapitalistiikim drzavama.
— Koitferencja koniomelttkib
premtjera u Londonu jc zavrJcna
bez sporazuma u £lanim medju-narodni- m
problemima.
— Poljski preJijediuk Zavadski
jc obctfao grupi laburita da ic u£e-smci- ma
ncreda u Poznanu biti su
djeno pracdno.
— Polfska jt uloitla pretest u
Washingtonu protiv izjava amen-l.- h
prcdtanika u czi sa doga--,
djajima u Poznanu, ito predstav- -
1Д mijeianjc u unutrasnje stvart
Poljskc. i
— P&lfska je odbila ameridke
ponude pomoi u hrani. Pol j ska je
kazala da ne treba milostinju, all
ic spremna da kupi amcrilko iito,
koje jc traiila jo5 u februara.
— U Telle je оЈггјп protestni
mmng protiv атепЛор ptisvaja-nj- a
Okinave. Pmustvovalo je 10.- -
— Palmtrc Trnghftti je izjavio
da u djclesti prihvaa objaSnjenjc sal
Centralnog komitcta KPSS o Sta-ll
inu. — ToIfcttti ic posjetit
Kino.
— Л#гг кгтлшка Iada je
iziavila da ic nasuvit peKtikom
ncutrateoMi prcfaa vojnwn Woko-мп- и. o
— Almtletsta ~РглгЈУ ukazu-i- c
na petreu da c poj£ bed-no- t u
preffu bt:nivnoj djlatno-s- n
Zapada.
— 14.000 i'eWft3i radafta e
Vclikoj Btitanifi ©Ј4огШ ш stapki
u Jtrajk 14. juU.
slova Pearson
Driave
ne zapocnu rat.
ulogu odi-gr- ao
u ratu.
bitke za Dien Bien
Fu, koja
i aLUsie
PROTIU
Vlada je ибшПа protest
na i State De-partment
je izjavio da ce
odluka biti
Parlamenat je
kanad-sko- g
H.W.
je traiio da se
mjere za osiguranje
kanadskog suvereniteta nad
Southampton, na kojima
su podignuta voj-na
je kazao da
vojne sile u Arktiku
kao na svom a ne
kanadskom teritoriju.
svijeta
— Velikj BritJtiijj je pristala
da likvidira vojnc bazc na Ccjlonu.
— S'rja je pmnaU N.R. Kinu.
— Ctjlon je izjavio da ic uspo-stav- it
diplomatskc odnosc sa Ki-no- m
i SSSR.
— Britain 1 1 laburita Dcvan je
osudio u isto£-n- oj
Evropi. On je kazao da to mo-le
docsti do treeg
— 74paJno-njttualk- i
mokrati su opct zatraiili da Zapad-n- a
napuni MATO.
— Sottetsli mmistar vanjskth
poslova Scpilov jc izjavio da po--
stoji SSSR
USA. On je osudio
Jtampc.
— SjtJ. Driaie su poCele "pre
soje politike pre-- ш
Egiptu- - Sjcd. Driavama sc ne
dopada
— InJiiskr pttmijtr Nehru jc
osudio podpredsjednika
Nixona i Dullcsa zbog
izjava protiv
— SSSR i KambeUXa su potpi- -
иролог. —
Hniov j Scpilov su
poziv dA posjete
—- U brmZ'tjtlej drzai Rio
Grande de Sul je 130.-00- 0
radnika protiv noog zakona
— U errellof 41.000
radnika — najveii brej ftrajkaia
25 gdma.
— jc zahvacna
(trajkotn Wkih radnika.
— U ЛШгм jc ©drian 24-sat- ni
Mrajk pretiv frarakc
bio onaj koji ih je od to-ga
♦ On je to saznao od
nekih zapadno-evropsk- ih
j ima jako slabo i; misljenje o americkim i hri- -
tanskim
ШЕ DA JE PEARSON SUZDRzAO USA
DA NE ZAPOcNU TREcl SVJETSKI RAT
cuveni novlnar rata.
Uonal u go-- kaie da su ame-vo- ru
f u Edmontonu je kazao jricki upravljaci bili j da je ministar po--, da intervenUu i da je Pear--
Lester B. spri-jeci- o
Sjedinjene da
tredi svjetski
Tu Pearson je
ihdokineskom u
vrijeme
je odluciia ishodom
Washington
povueena.
Pitanje sjevera
takodjer
dLskusirao pitanje
sjevera.
Sisieferski poslanik
Herridge po-duz- mu
artifikim otocima Ellesmere
атепбка
postrojenja.
Herridge a-meri- 6kc
ponaSaju
zapadno mijeianjc
svjctskog rata.
socijalde
Njemafka
mogutfnost zbliicnja
ratnohuika-nj- e
amcriAc
ocjenjivanjem"
cgipatska neutralnost.
ameri£ko£
sckretara
ncutralizma.
trgotnski Uulga-nji- n.
pnlna-til- i
Kambodiu.
(trajkovalo
mimmalntm plttama.
ttrajkujc
ЛиИгаИЏ gene-raln- mi
penerajfH
okupacije.
son
odvratio.
pred-stavni- ka
zemalja.
Shapiro
vodjama.
kanadski
Shapiro jednom Shapiro
spremni
vanjskih
Amerikanci polaze od
stanovista da otoci ne pri-pada- ju
Kanadi zatc Sto nisu
bili zaposjednuti po Kanadi.
Herridge je rekao da o-to- ci
pripadaju Kanadi zato
Sto su atkriveni po Kana-djanim- a
190:. godine.
On je tra2io da vlada u-tv- rdi kanadsko pravo na
otoke.
"Kanadski Arktik pripa-d- a
Kanadi i sada je pogod-n- o
vrijeme da naglasimo
svoj suvcrenitet nad tim po-dru6je- m", rekao je Her-ridge.
Zahtjev su poduprli kon-zervativ- ci.
Vladin predstavnik je o-be- cao da hode.
Jed no Howeovo
priznanjc
Minintar IrRorlnp Howe je
priznao da kanadnka trRoina
a Klnom ne moie ргалИпо rai-vija- ti
Wz uipofttate diplomat-ki- h
odnoiui.
iiNrfaetroklpripzcnialannjciclpriInlializlrlnnuЛг-кR-аne
i Coldwell.
Ostavka Duncana
J. S. Duncan j dao oota%ku
nzaadulpnoolnjotipripwrerddintjrednmikaaSlnpcordljue
Mry-Harr- i.
V erojuj otavri Duncan je
Utakao ке ora irrana induMrije
nalazi u teSkom zatnju. ali vje-ru- je da c"e e tanje popratit.
Ponosna Lika data je na
svijet genija, kojim se da-n- as
ponosi citavo 6ovje-canstv- o.
Bilo je to 10.
jula 1856. godine. Intel!-gentno- m
pravoslavnom
popu Milutinu i nepisme-no- j, ali pametnoj i pleme-nit-oj zeni Djuki, punoj
pronalazackih sposobno-st- i
(tzradila je sama jed-n- u prakticnu spravu za
pravljenje masla i radila
iz vanned ne motive narod-ni- h vezova) rodio se dru-g- t
sin u selu Smiljanu —
Nikola.
Svoju prvu naobrazbu
Nikola je primio u Smilja-nu
i u Cospicu, a kasnije
je proveo tri godine, do
navrsene sesnaeste, u Vi-i- oj realci u Karlovcu. U
to vrijeme studirao je ma-lemati- ku
i fizaku s ciljem
da predaje ove predmete.
Kasnije je promijenio
svoje planove; prihvatio
se tehnike i studirao na
Politehnici u Cracu, u
Austriji. Nakon toga do-pun- io je svoje obrazova-nj- e
na univerzi-tet- u
t diplomirao, kada je
imao oko 23 godine. Ve£
u to vrijem postao je i
vtIo vjest jezikoslovac
Kao djecak Nikola Te-sla
bio je njeian i slabe
UKRATKO IZ KANADE
Vlada ne ce poduzeti
nibta u poglcdu
goriva
М1еГегк1 poolanik GillU je
predloiio da e obrazuje jedan
odbor koji bi uttrdio kanadkke
rrzerte gorita (ugljen, ulje,
plin, uranium) i regulUao nji-ho- o
korietenje.
Miniwtar ruda I'rudham je od-bi- o.
On je kazao da bi to bio
korak u pracu hocijalizma.
Indijanci (raze
pravo glasa
115 Indijanaca iz Aiberte je
podnijelo mflbu da napuati a-da- inji "pecijalni flatus" i do-bij- u pra0 к'аа.
Indijanci na rezerama eu
pod Mza(titomw driae i nemaju
Kradjanskih praa.
General potvrdjuje
bezvrijednost radara
General (iuy Simmond, biii
naelnik generalitaba kazao je
u Torontu da adatnja radamka
postrojenja koja ie podiiu u
Kanadi rijcme malo. To nije
nhrana.
Na druRoj Ktrani, Slmmond
je ponotio noj raniji prijedloR
za konskripciju mladia od IB
sodina pa dalje.
Minlntar obrane Campney je
opet odbio konnkripciju. On
kaie da za nju nema potrebe.
CCF dobila jos
jedno mjesto
Hezultat izbora u okrugu
Athabaka, ejoerni Saskat-chewan
pokazuje pohjedu CCF.
CCF ce imati 36 poslanika.
S%ih ima 53.
Porast menfalnih
bolesti
Toronto Mental Health Clinic
izJ-4tav- a da je brnj mentalnih
oboljenja u 1У.1.". godini bio f'
ponto etl nego 1954. .
Deficit u trgovini
Deficit u ranjkoj trgoini u
тјекеси mju iznoio je М1У,-300.1)0- 0, aopата Dominion
Itureau of Statitica.
Za vih 5 mjeneel deficit iz-no- oi
$181,200.000. IT Ulom raz-dobl- ju
proile godine iznoaio je
$127,300.000.
а1ввввввн
(POVODOM 1
i Or
Bista Xiiole Tell.
fizicke konstrukcije. Dva
puta je skoro umro prije
nego je postao zreo cov-Je- k.
Iz svoga rmnog djetin-stv- a Tesla se sjecao mno-gi- h
pojedinosti. Do dva-naes- te
godine bio je vrlo
stldljiv i bojazljiv, a ve
do sedamnaeste godine
imao je prividjanja ! buj-n- u maitu. Slike prizora,
koje je vidjao, bile su ie-st-o
jasne kao tvarni pred- -
MISKOVIC ZRTVA USTASA?
1STRA2XA POROTA IJE 3IOGLA DOMIJETI ODLUKU
Kako javlja dnena stam
pa, istrazna porota u Hamil-ton- u
nije ток1а da ustanovi
da li je Ljubomir
pocinio samoubojstvo ili je
ubijen.
Kako smo javili ranije,
sagoreno MiSkovicevo tijelo
nadjeno je na hamiltonskom
groblju 17. juna.
Provincijalni patologist
Dr. Ward Smith je izjavio
Diskusija o razoruzanju
KANADSKI PREDSTAVXIK XA UN
NA OPASNOST
New York. — Kanadski
predstavnik na zasjedanju
Komisije UN za razoruzanje
Paul Martin u svom govoru
je naglasio potrebu da se
ukloni strah od nuklearnog
(hidrogenskoK) rata.
Martin je kazao da postoji
opasnost da razvitnk atom-sko- g oruija otidje predale-ko- .
Mi se rapidno pribliiava- -
Od pr'e ntomeke bombe
umrlo je 230.000 ljudi, jav-Ij- a
iz Tokia dopisnik lista
"Toronto Daily Star" Wil-liam
Stevenson.
Prva atomska bomba eks-plodira- la je nad HiroJimom
u augustu 1915.
Od nje je na mjcstu pogi-nul- o
125.000.
75.000 drugih umrlo je u
toku prvih mjeseci poslije
eksplozije, a jo5 50.000 u
I "godinama hladnog rata".
0 0 — G O D I S N J I C E
raJ кгрлтл Melirotti
meti. Svaka njegova mi-sa- o bila je
spol jainom jasnom i stvar-no- m slikom. Narocito mu
se javljalo prividjanje
svjetlosti u obliku sjeva-nj- a, koje bi nastupilo u
trenucima kakve opasno- -
sti.
Prica se za njega, da je
do zapanjuju-ce- g
stepena sposobnost da
vidi predmet svog prona-Iask- a, da ga rarvije u mi- -
da mu je u stomaku naSao
tlvije trecine p' a g-asoli-na
— vj§e nejro $e moie pri-sil- it
Covjeka da popije. Ista
vrsta jasolina upotrebljena
je za spaljivanje njegovog
tijela.
Detektiv Ken Piatt je iz-javio
da postoji moKucnost
da je MiSkovic: irtva usta5a,
koji su na takav na£in ubi-ja- li
u doba rata.
Piatt je kazao, da je od
KOM1SIJE
UKAZUJE ORUzJA
k J- - A Л I ] I V 4 rf-- k 1 % JI1U lUtAI KUJC nUIIUUItl i'-- f- 1 stoje nemoguda, rekao je
Martin.
On je apelirao na SSSR
da popusti u svom stavu.
Sovjetsku odluku o sma-njivan- ju vojnih sila za 1,-200.- 000 okarakterisao je
kao beznacajnu.
Sjed. DrZave, Britanija i
Kanada su podnijele rezo-lucij- u
koja ponavlja njihove
AmeriCke vlasti kriju ove
porazne podatke, osobito
smrt 50.000, ka-ie
Stevenson.
Atomska bomba bacenn
na Hirosima jc samo "baby"
prema danasnjim hidrogen-ski-m
bombama.
Dacanjc bombe na Hiro.sl-m- u naredio je ameriiki
predsjednik Harry Truman.
On io npdnrnn l-n7n-n Hn mil t
250.000 ZRTAVA PRVE ATOMSKE BOMBE
nije 2ao i da bi to u6inio nog rjeScnja spornih pita-op- et "ako bilo Nikola Tesla i njegovo djelo
Praskom
MiSkovic
popracena
posjedovao
posljednjih
RODJEXJ A)
slima kroz mnoga stanja
i do sitnih detalja i ujed-n- o da predstavi njegov
rad pod promjenljivim us-lovi- ma. Nisu mu bili po-treb- ni ni crtezi ni model! :
svoje pronalaske probao
je vec u maiti, stavljao ih
u djelovanje, cinio popra-vk- e
i usavrsavao ih. Kad
je bilo bez grijeske,
onda je pristupao njiho-vo- m ostvarivanju. Ova
crta, koju je tspoljavao
kroz citavi svoj iivot, bez
sumnje mu je olaksata
stvaranje velikog broja
pronalazaka Iznesenim u
desetinama patenata, koje
je pronasao.
U Pragu se bavio prou-cavanje- m ceskog i ruskog
jezika i pohadjao je pre-davan- ja iz fizike i mate-matik- e,
a mnogo je vre-me- na provoditi i u
razmisljanju o motoru na-izmjeni- cne struje, jer iz
njegovih rijeci proizlazi
da se tim problemom ba-vio,
narocito intezivno za
vrijeme svojih studija u
Pragu. je ostao bez
sredstava, ponovo je is
traiio sluzbu i dobio mje-sto
asistenta u Driavnom
telegrafskom zvanju u
Budimpeiti.
1 tako Testa se nalazio
Miikovicevih sunarodnjaka
saznao da je on kolaborirao
sa nacistima u vrijeme rata
i da postoji mogucnost da su
jra ustaSe sada uhvatile i pri-sili- le da po6ini samouboj-stvo.
Medjutim, ostaje nera-zjaSnje- no zasto su ustae to
u6inile. Moida su se bojali
da ih ne otkrije ?
Detektiv Piatt je izjavio
da de nastavit istraiivanjem.
ZASJEDANJU
ATOMSKOG
j
bi potrebno". nja.
sve
morao
Kad
prijedloge na zasjedanju
Potkomiteta za razoruianje
u Londonu.
Rezolucija je jako neodre-djen- a
o razoruzanju a na
glaSava uspostavu kontrolo
prije nego se pristupi razo-ruzanju.
Osim toga zapadne silo
povezuju pitanje razoruia-nj- a
za гјебепје raznih me-djunarod- nih sporova, kao
Sto je njemacki.
Sovjetska delcgacija jo
predlozila rezojuciju, koja
trail da se sve 61anice orga-ntzaci- je Ujedinjenih naroda
obaveiu da ne ce pribjega-va- ti
sili u rjeSavanju medju-narodn- ih problema i da no
ce upotrebiti atomsko i hi-drogen- sko oruije.
Jugoslavenski d e 1 e g a t
Brilej je kazao, da jugosla-vensk- a
vlada vjeruje da jo
moguc izvjesan "ogranideni
predhodni sporazum" o ra-zoruian- ju,
koji ne bi pro-mjen- io ravnotelu svjetskih
siln nH rnvisi m Tionnsrei!
u Budimpetti od 1881. go- dine. Vec tada istakao se
sa nekoliko svojih prona-lazaka
iz oblasti telefon-sk- e
sluzbe. Tu je dosao na
ideju kako bi trebalo kon-struir- ati elektricni motor
sa obrtnim magnetnim po-Ije- m kakav je kasnije, po-slije
est godina, i kon-struir- ao.
U Budimpetti je Tesla
zivcano obolio. Sluh mu
je bio toliko razvijen, da
je mogao £uti kucanje sa-t- a
u cetvrtoj sobi. Zbog
takve nervne osjetljivosti
nocu nije mogao da spava.
Osim toga i puis mu je bio
nepravilan.
Pocetkom 1883. godine
Testa je stupio u slulbu
Eduonovog kontinentat-no- g druitva u Parizu, a
odatte 1884. odtazi u A-meri- ku. gdje je poceo da
radi kao aiittent u Ediso-nov- oj tvornici elektricnih
masina u New Yorku. Nje-gov
opstanak kod ovog druitva bio je kratkog vi-jek- a. Edisonovt interest
bili su posveceni u to doba
maiinama jednosmjerne
struje, dok je Testa bio
viie zainteresiran spect-jaln- o
naizmjenicnim stru-jam- a.
(Nastavak na str. 2)