000061 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. III. No. 16 (638) Jedinstvo radnka I farmera u borbi za OTTAWA — Ovdje je odrzan sastanak predstav-nik- a centralnih tredunijskih organizacija (Zanatski i radnidki kongres i Kanadski kongres rada) i pet provin-cijalni- h farmerskih organizacija, koji su u ime jednog milijuna organizovanih radnika i 200.000 organizovanih farmera poduprh zahtjev dasefarmerima zapadnih pro-vinci- ja pruii financijska pomod umjesto bankovnog zaj-m- a kako predlaSe vlada. Oko toga se vodi iestoka borba u parlamentu Vlada je predloiila da se farmeri-m- a omoguci podizanje ban-kovnog zajma na p§enicu koja je pohranjena na nji-hov- hn farmama, na koji mo-raj- u platiti 5 i pol posto ka-rri ata. Opozicija predlaie da ee umjesto zajmova farmeri-m- a omogudi da na radun kod kucc pohranjene pSenice po-dig- nu jednu sumu novca, kao fito je sludaj sa pSeni-co- m koju su predali u dria-vn- a skladiSta. Usprkos oStrih istupa opo-zici- je i zahtjeva radnidko-farmcrski- h organizacija vla-da nc pokazuje ni najma-nje- g znaka poputanja. Vla-din- a upornost se pripisuje ministru vanjske trgovine C. D. Howe, koji je najviSe od-govor- an da je doSlo do sada-snj- c krize jer je upropastio kanadeka pSenica trii§ta od-nos- no predao ih Sjedinjenim Driavama. I isti taj Howe, koji odbija pomoc kanad-ski- m farmerima, darovao je amcridkim kapitalistima u obliku plinovoda stotine m-ilijuna dolara. (Intcresantno je da je i predsjednik Eisenhower o-v- ih dana poniStio neke plja-скаЗ- кс planove till istih a-meri- dkih kapitalista kojima je Hove izrudio kanadski plin.) Zasjedanju farmersko-radnidko- g vijeca prisustvo-va- li su predsjednik Zanat-sko- g i radnidkog kongresa Jodoin, predsjednik Knnad-&ko- g kongresa rada Mosher, J. L. Phelps, istaknutt vodja farmerskih organizacija koji 1c izabran za predsjednik Vijeca. Jack Schulz. pred-sjednik Medjuprovincijal-no- g vijeca farmerskih orga-nizacija to preclstavnici far-merskih organizacija triju zapadnih provincija. Britnn- - ske IColumbije i Ontaria. Na zasjedanju je jo zak-ljude- no da se podupre zah-tie- v za izjednadenje cijena farmerskih proizvoda. da se podupre zahtjev industrij-sko- g radnitva za 30-sat- ni radni tjedan kao sredstvo ptotiv besposlice koju pro-uzroku- je automatizac i j a prrjzvodnje te da se podigne nivo minimalnih nadnica u cijeloj zemlji. posebno u za-ostal- im predjelima. Iduci sastanak Farmersko-radnidko- g vijeca odriat ce se u aprilu, odmah poslije tajednidke konvencije Za-natsk- og i radnidkog kongre-sa i Kanadskog kongresa ra-da. na kojoj de biti provede-n- o ujedinjenje ovih dvaju centara. Karroania RPP u Saskatchcwanu Reg-n- a — Provincijalni kom:tet Radnidke progresiv-ne partije je istakao slijcde-c- i program za suzbijanje ra- - TORONTO, FRIDAY, FEBRUARY 24, 1956 Branitclji vclikih korporacija Ottawa. — Sad£nji cakon u porrzu na dohexlak odrrdjuje da izvjrStaji korporacija o njl-hoto- m dohodku i porezu na in. tog ne rnniju bill obJavIJni — ootaju tajnom. Sieirferaki potlinik Stanley Knowlr ]e prrdloiio da e ta odredba ponUti odnonno da te dozol{ ohJava tih izvjrStaja, kako bi anot mogla upoznati iinu korporadjokih profit a i oreza. Za prijedlog je glasala name ССГ grupa, a Mi otall — lib, rati, konzrrvatirri i ocijalkrr. dileri — protir! St raj k 2.500 radnika u Mont real u Montreal. — Stupilo je u Strajk 2.500 radnika uposle-ni- h u 18 poduzeda odjevne industrije. Traie 10 centi poviSice. Fordov profit Windsor. — Citi profit Ford Motor Co. of Canada u proSloj godini iznosio je svo- - tu od $20,729.723 ili preko 6 milijuna vi5e nego u 1951. Pad dohodka pacifickih ribara Vancouver. — Dohodak ribara Britanske Kolumbije u 1955. godini iznosio je $27,500.000 ili $6,750.00 manje nego u 1954., izjavio je A J. Whitmorc, predstav-ni- k federalnog ministarstva ribolova. 300.000 penzioniraca u Ontariu Toronto. — U ontarijskoj Zakonodavnoj skupitini je izneseno da oko 300.000 oso-b- a prima staradku penziju od 10 dolara тјезебпо. Za hiljade njih to je jedini do-hodak. Provincijalni izbori Ottawa. — Predvidja se da ce se ov godine odriati provincijalni izbori u pro-vincija- ma Saskatchewan. Quebec i Newfoundland, a moguce i u Nova Scotia, New Brunswick I British Colum-bia. stuce krize u zapadnim pro-vincija- ma : Prvo, isplata beskamat-no- g predujma na svu pohra-njen- u psenicu. Trede. trgovati sa socija- - listidkim zemljama. Cetvrto. garantiranie ci- - jena pSenice, najniia ci-jena $2.05 po buelu. Peto. sniienje vojnih ix-- dataka za 25 posto i time bivenl novae da se upotrebi svoje Vlada odbija poduzeti mjere protiv besposlice Ottawa. — Premijer St Laurent je kazao parlamen-tu da vlada ne ce sazvati konferenciju za suzbijanje besposlice. I premijer i mi-nister rada Gregg su izjavili da sadaSnja situacija nije takova da su potrebne iz-vanre- dne mjere. JoS proSle godine radnid-k- e unije su predlo2ile saziv jedne konferencije predsta-vnik- a vlada (federalne i provincijalnih), industrij-ski- h poduzeda i radnidkih unija, koja bi diskusirala razne mjere za suzbijanje nezaposlenosti. Prijedlog ponovljen ovih dana kad driavni izvjeStaj pokazao se broj nezaposlenih u Unija trazi mjerc protiv dumpinffa Montreal. — U svojoj predstavki Gordonovoj ko-mis- iji o ckonomskim per-spektiva-ma Internatio n a 1 Garment Workers Unija je zatraZila se prouce mjere za spredavanjc dumpinga stranc robe u Kanadi. Veliko bogatstvo sjevcro-zapadno- sr Ontaria Toronto — Gordon ooj komi-sij- i o ckonomskim perspektivama podncscn jc opJiran memorandum o bopatstima i mogulnostima cko-пот$к-од гагмЧка jjeero-zapadno- g Ontaria. U memorandumu sc istk't mo-ufno- st razvitka Jamskc i dnnc industrije. rudar-a- , otvaranje 1.00 000 ekcra zemlje za ohradji-vanj- e itd SSSR ce kupovati kanad-sk- u pcnicu Ottawa. — Sovjetiko-kanadt- kt trgovinsk! pre-govo- ri u pri kraju. Vje-ru- je se ce po novom trgovlnskom ugovoru So-vjet- ki Savez kupiti izvje-n- u kolicinu pienice, neki predvidjaju 15,000.000 buseli godiinje. Drugo. trgovina na teme-- Odjck sterlinga (sada se trguje J vensko? sporazuma samo na bazi ameridkog do- - , lara). I ako sa malko xakaJnje-- sxe do-- je je da da da nja javiti da je sporazum napravio utisak u naej koloniji. Na-stalo je previranje po raz- - nim druStvima i grupema. BRATSTVO je pozdravilo svesrdno sporazum i bez ok- - PRICE 5 PER COPY drugoj polovini januara po-pe- o na 181 000. St. Laurent je odgovorio da vlada ne vidi potrebe za saziv konferen-cije i da je "uvjerena" da se sada cini sve sto je potrebno. Ministar rada Gregg je pokusao umanjiti znadaj be sposlice navodedi da je indu- - strijska radnasnaga za 300.-00- 0 radnika veda nego pro-Sl- e godine a broj Jiezaposle-ni- h da je oko 100.000 manji. On je kazao da se 6itava ka-nadska privreda nalazi u "poletu". (Tri zapadne provincije je zahvatila kriza, broj ne-zaposle- nih dostigao skoro pola milijuna, a Gregg samo vidi "ekonomski polet"') leda u Jcdna vijest iz Beograda ka2e da su se na uscMma ju-goslaven- skih rijeka koje u-tje- du u Jadransko more na-gomil- ale velike naslage leda i da je vojna avijacija робе-l- a da ih bombardira sa ci-Ije- m da otvori put vodi. U nckim predjelima dolo je do poplave, pa je prouz-roden- n velika Steta. Duboki snijeg i studen su ugrozili usjeve. Od studeni je dosad pogi-nul- o 70 osoba (u cijeloj Ev-ro- pi vi5e od 700). Kanada sprcmna pomoci od studeni u Evropi Ottawa. — Premijer St. Laurent je izjavio da vlada namjerava pruiiti pomoc zemlja-m- a, koje su postradalc od velike studeni. Program po-mo- di ce biti objavljen kas-nij- e. BE LA KUN "PrarJa" e objavila Љгик po%ctfen 7Vjjod:$nKi rodjenia madarkop гсл о1ш toner Be(e Кила. koji ie oeremeno bio oimniKcn lao trorktua za mir na svijetu l za brats ki sporazum sa svima zemlja ma narodne demokracije U HP.VATSKOM DOMU je izbila na svijetlo jcdna grupica koja je bila poraiena i po-vak- la se iz Hrvatskog Doma i sa sobom povukla jednu omanju grapu dobronamjer- - nih ljudi. za koje se je na- - dati da dim uvide svoiu gre- - Velika promjena u sovjetskojupoIa-lj- u mo£emo4vam sovjetsko-jugoslavens- ki duboki Jugoslavenska avijacija bombardira naslae rijekama postradalima zapadno-evropski- m ustaSko-madekovs- ka TITOU POZDRHU KOnGRESU KOmuniSTIGKE PRRTIdE SSSR MOSKVA. — Predsjednik FNRJ Josjp Broz Tito uputio je pozdrav dvadesetom kongresu Komunistidke partije Sovjetskog Saveza, koji glasi : Dragi drugovi: Dozvolite da va§em dvadesetom kongre.su Komuni-stidke partije SSSR u ime Saveza komunista Jugoslavije i Socijalistidkog saveza radnog naroda Jugoslavije izru-di- m drugarske pozdrave i zafelim uspjeh i plodan rad za blagostanje vaSe velike socijalistidke zemlje i za daljni miroljubivi razvitak medjunarodnog prijateljstva i suradnje. Izjave Hruscova i Mikojana na XX kongresu KPSS odnoseci se na Jugoslavia U pocetku svog govora. izlaiuci uspjehe socijalistid-ki- h zemalja HruJdov je ka-zao (prevod iz Pravde,,) : "Ne manja postignuda u socijalistidkoj izgradnji za-bilje?.- ena su u Jugoslaviji. U 1955. ргетабеп je predratni nivo industrijskc proizvod-nj- e za 2 i pol puta." Na drugom mjestu Hru§- - dov navodi uspjehe sovjet-sk- e vanjske politike u borbi za oslguranje mira, pa u te uspjehe ubraja obnovu pri-jatcljsk- ih odnosa i suradnje sa Jugoslavijom. Govoreci o razliditim for-mam- a razvitka u socijali-zam- , Hru§dov je rekao: "U Federativnoj Narod-no- j Rcpublici Jugoslaviji, gdje vlast pripada trudbeni-cim- a, a druStvo se temelji na drustvenom vlasnistvu sredstava za proizvodnju, u procesu socijalistidke izgra-dnj- e stvaraju se jedinstvene konkretne forme upravlja-nj- a privrednom i organiza-cij- e driavnog aparata." Govorcdi o ciljevima so-vjets- ke vanjske politike HruSdov je kazao, da je je-da- n od tih ciljeva "svestra-n- o jadanje prijateljstva i Zadovoljstvo U Beogrndu su veoma za-dovol- jni govorom HruSdova i drugih sovjetskih vodja na dvadesetom kongresu Ko-munistid-ke partije Sovjet-skog Saveza, javlja "New York Times". "Izgleda da je jugoslaven-ska vlada toliko zadovoljna razvitkom sovjetskog partij-sko- g kongresa da je pred-stavni- k ministarstva vanj-ski- h poslova udinio povoljne komentare na redovitoj tje-dn- oj konferenciji za Jtam-pu- ". pi§e "Times". Taj predstavnik je na pr-- vom mjestu rekao, da se go-- I vor Hrusdova jos uvjek pro- - [ udava, ali da se ved sada i "znadajnih promjena" i da su mnogc tocke u govoru HruSdova "slidne jugosla- - venskom gledistu." STVU nije bilo novosti osim uspostave bratskih odnosa- - ' ja. A'clicanstvena proIava 29. novembra U najljepsem sporazumu. suradjujudi bratski, HR-VATS- KI DOM. PREKMUR-SK- O DRUST0. JUGOSI.A- - ENSKO BRATSTVO i NA- - za davanje kredita zemlja-- J lijevanja izrazllo svoju soli- - 5ku. povratiti de se u Hrat-- 5A TAMBURICA organizi-m- a koje iele kupe kanad- - ' darnost sa jugoslavenskom ski Dom rab su zajednidku proslavu slcu psenxu Ivladom u borbi i naporima V PREKMURSKOM DRt- - 29 r.ovcmbra sa udelcem suradnje sa bratskim narodi-m- a Federativne Narodne Republike Jugoslavije " Ova izjava je bila popracena ap-lauzo- m. U svom govoru Anastas Mikojan je medju ostalim rekao (prevod sa engle-skog- ) : "Na iznenadjenje mnogih bur2oaskih vodja, паба vla da se nije bojala iznijeti di-njen- ice u nizu medjunarod-ni- h pitanja kada su u pro-slos- ti napravljcne izvjesne pogreSke u пабој vanjskoj politic!, i kad jc u nckim slu-dajevi- ma naSom pogreSkom doslo do pogorSavanja od-nos- n. "Sovjetska vlada je odlud-n- o preSla na odstranjivnnje ncdostaka u nasem radu u oblasti vanjske politike. Ovo je narodito bio sludaj u rje-Savan- ju problema odnosa izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Naravno, samo pravi lenjinisti su sposobni djela poduzctih po Central-no- m komitetu u periodu iz-medju devetnaestog i dvade-seto- g kongresa. Sada se jas-n- o vidi koliko su pravilne bi-le ove mjere, koliko su se pokazalc plodonosnc z a stvar mira i socijalizma." u Jugoslaviji To je osobito sludaj sa idejom da postoje razliciti putcvi u socijalizam i da so-cijaliz- am moie biti postig-nu-t i parlamentaraim pu-te- m. Predst4nik ministarstva je dalje rekao da je u Нгиб-devov- u govoru doSla do iz-ra- za sovjetsko-jugoslaven-s- ka deklaracija potpisana u Beogradu u junu proIe go-dine. On je takodjer ocjenio kao "veoma pozitivnu" Hru-Sdev- ou izjavu da je So v jet-s- ki Savez spreman ogranicit pokuse nuklearnog oruija. Medjunarodni sporazum o tome pomogao bi da se po-- nju naoru2anja i ројабдпје medjunarodnog povjerenja. rekao je jugoslavenski pred-stavnik. druga otpravnika poslova FNR Jugoslavije Mirdete Cvorovida. Odkako postoji jugosla-venska kolonija nikada se nije ovako velika jugosla-venska zabava napravila. sa ovakovim uspjehom i sa toli- - kim brojem Jugoslavena. Proslava je odriana 4 de-cemb- ra u prostorijama Slo-- venskog Prekmurskog Dru- - Г mo2e kazati da je doSlo do.stigne sporazum o ogranide- - jugoslavenskoj koloniji da Ja sam uvjeren da de va5 kongres biti od veliko zna-da- ja ne samo za daljnu unu-traSn- ju izgradnju i udvrJce-nj-e SSSR, vec i u oblasti vanjske politike za u5vrSde-nj- e mira i mirno rje§avanje sporova koji danas zabrinju-j- u svijet svojom hitnosdu i aktualnosti i koji zahtjevaju da se sve progresivne silo u svijetu ujedine i zbiju u spredavanju novih ratnih su- - koba, koji bi imali strahovi-ti- h posljedica za dovjedan-stvo- . U пабој zemlji danas je dobro poznato kakve veli-danstve- ne uspjehe ste posti-g- li u industrijalizaciji svoje zemlje, a mi, kojima je poz-nat- a zaostalost vaJe zemlje u proslosti, moiemo najbolje ocjeniti kakve ogromne na-po- re je morao uloiiti narod SSSR i koliko lenjinske do-eljedno-sti, dvrstine i usrtaj-nos- ti su moral! pokazati ko-muni- sti, dok ste doSli do tih velikih uspjeha. NaSe vlastito iskustvo, na-si napori, poteSkoce i svako-vrsn- e zaprekc u naSoj soci-jalistidkoj izgradnji omogu-cavaj- u nam da pravilno o-cjenju- jemo poteSkode koje ste vi morali savladiti i na-po- re koje ste morali uloSiti dok ste postigli dnnasnji ni-vo svog razvitka Posjetom vaSih rukovodio-c- a drugovn HruSdova, Bul-ganji- na i Mikojana proSle godine u naSoj zemlji i zak-Ijudcnj- em Beogradske dek-laraci- je nastalo je novo do-b- a ne samo u razvitku odno-sa izmedju naSih dviju ze-malja i odnosa sa ostalim ze-mlja- ma narodne demokra-cij- e, ved je imalo povoljan utjccaj na razvoj medjuna-rod nih odnosa kako zn poja-danje mirovnih sila, tnko I zn postepenu obnovu medju- - sobnog povjerenja i razu-mjevan- ja medju narodima I ubla2enjc medjunarodne za-tegnut- osti i odstranjivanje straha od rata. Ja smatram da mi ne mo-icm- o јоб ni izdnlcka biti za-dovol- jni sa medjunarodnom situacijom, ali moicmo sa punim pouzdanjem reci, da glas mira. sve vi5o zaglu3iva pozive na rat. U zakljudku, drugovj, u-vje- ren sam da moiemo biti zadovoljni postepenim i stal-ni- m poboljSanjem naAih od-nosa i da je ovaj pos'teppm put najbolji za obnovu me-djusobn- og povjerenja i su-radnje, jer omogudava da se u svakodnevnoj praksi od-stranju- ju svi elementi koji bi mogli zaustavit udvi-sc- e nje na?cg medjusobnog pri jateljstva. Sa drugarskim pozd --a vom. Jotip Broz-Tit- o Kad je pozdrav proh-- tan dvoranom se prolorruo Jburnl aplauz Svi su ustali dalDi rsuvgeovojd izseBbeRAzTa SITtoVAbosljut uspjeh zabave. IJratski odnosi u koloniji Vec prije zabave su so us-posta- vili bratski odnosi iz medju Prekmurskog Druit-v- a i BRATSTA i izmedju Hrvatskez Doma i BRAT-vSiTleVAp. oObvoiljoladlnio?apjoislsiuicsenrjoo-?- slave. Nikada паДа kolonija nije bila tako sloina i uje-dinje- na kao sada. Stvarno ovome Je najvKe doprinio sovjetsko-jugoslavene- ki sno- - razum. Sada noma priredbc nijednoga druitva a da na stva. koje su bile premalene fT- 4_Г1гГ.7 .,_,.._JU. pn. adnci da prime cijeli narod toga01111 dana I Petar Kurtic.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, February 24, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-02-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000116 |
Description
Title | 000061 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. III. No. 16 (638) Jedinstvo radnka I farmera u borbi za OTTAWA — Ovdje je odrzan sastanak predstav-nik- a centralnih tredunijskih organizacija (Zanatski i radnidki kongres i Kanadski kongres rada) i pet provin-cijalni- h farmerskih organizacija, koji su u ime jednog milijuna organizovanih radnika i 200.000 organizovanih farmera poduprh zahtjev dasefarmerima zapadnih pro-vinci- ja pruii financijska pomod umjesto bankovnog zaj-m- a kako predlaSe vlada. Oko toga se vodi iestoka borba u parlamentu Vlada je predloiila da se farmeri-m- a omoguci podizanje ban-kovnog zajma na p§enicu koja je pohranjena na nji-hov- hn farmama, na koji mo-raj- u platiti 5 i pol posto ka-rri ata. Opozicija predlaie da ee umjesto zajmova farmeri-m- a omogudi da na radun kod kucc pohranjene pSenice po-dig- nu jednu sumu novca, kao fito je sludaj sa pSeni-co- m koju su predali u dria-vn- a skladiSta. Usprkos oStrih istupa opo-zici- je i zahtjeva radnidko-farmcrski- h organizacija vla-da nc pokazuje ni najma-nje- g znaka poputanja. Vla-din- a upornost se pripisuje ministru vanjske trgovine C. D. Howe, koji je najviSe od-govor- an da je doSlo do sada-snj- c krize jer je upropastio kanadeka pSenica trii§ta od-nos- no predao ih Sjedinjenim Driavama. I isti taj Howe, koji odbija pomoc kanad-ski- m farmerima, darovao je amcridkim kapitalistima u obliku plinovoda stotine m-ilijuna dolara. (Intcresantno je da je i predsjednik Eisenhower o-v- ih dana poniStio neke plja-скаЗ- кс planove till istih a-meri- dkih kapitalista kojima je Hove izrudio kanadski plin.) Zasjedanju farmersko-radnidko- g vijeca prisustvo-va- li su predsjednik Zanat-sko- g i radnidkog kongresa Jodoin, predsjednik Knnad-&ko- g kongresa rada Mosher, J. L. Phelps, istaknutt vodja farmerskih organizacija koji 1c izabran za predsjednik Vijeca. Jack Schulz. pred-sjednik Medjuprovincijal-no- g vijeca farmerskih orga-nizacija to preclstavnici far-merskih organizacija triju zapadnih provincija. Britnn- - ske IColumbije i Ontaria. Na zasjedanju je jo zak-ljude- no da se podupre zah-tie- v za izjednadenje cijena farmerskih proizvoda. da se podupre zahtjev industrij-sko- g radnitva za 30-sat- ni radni tjedan kao sredstvo ptotiv besposlice koju pro-uzroku- je automatizac i j a prrjzvodnje te da se podigne nivo minimalnih nadnica u cijeloj zemlji. posebno u za-ostal- im predjelima. Iduci sastanak Farmersko-radnidko- g vijeca odriat ce se u aprilu, odmah poslije tajednidke konvencije Za-natsk- og i radnidkog kongre-sa i Kanadskog kongresa ra-da. na kojoj de biti provede-n- o ujedinjenje ovih dvaju centara. Karroania RPP u Saskatchcwanu Reg-n- a — Provincijalni kom:tet Radnidke progresiv-ne partije je istakao slijcde-c- i program za suzbijanje ra- - TORONTO, FRIDAY, FEBRUARY 24, 1956 Branitclji vclikih korporacija Ottawa. — Sad£nji cakon u porrzu na dohexlak odrrdjuje da izvjrStaji korporacija o njl-hoto- m dohodku i porezu na in. tog ne rnniju bill obJavIJni — ootaju tajnom. Sieirferaki potlinik Stanley Knowlr ]e prrdloiio da e ta odredba ponUti odnonno da te dozol{ ohJava tih izvjrStaja, kako bi anot mogla upoznati iinu korporadjokih profit a i oreza. Za prijedlog je glasala name ССГ grupa, a Mi otall — lib, rati, konzrrvatirri i ocijalkrr. dileri — protir! St raj k 2.500 radnika u Mont real u Montreal. — Stupilo je u Strajk 2.500 radnika uposle-ni- h u 18 poduzeda odjevne industrije. Traie 10 centi poviSice. Fordov profit Windsor. — Citi profit Ford Motor Co. of Canada u proSloj godini iznosio je svo- - tu od $20,729.723 ili preko 6 milijuna vi5e nego u 1951. Pad dohodka pacifickih ribara Vancouver. — Dohodak ribara Britanske Kolumbije u 1955. godini iznosio je $27,500.000 ili $6,750.00 manje nego u 1954., izjavio je A J. Whitmorc, predstav-ni- k federalnog ministarstva ribolova. 300.000 penzioniraca u Ontariu Toronto. — U ontarijskoj Zakonodavnoj skupitini je izneseno da oko 300.000 oso-b- a prima staradku penziju od 10 dolara тјезебпо. Za hiljade njih to je jedini do-hodak. Provincijalni izbori Ottawa. — Predvidja se da ce se ov godine odriati provincijalni izbori u pro-vincija- ma Saskatchewan. Quebec i Newfoundland, a moguce i u Nova Scotia, New Brunswick I British Colum-bia. stuce krize u zapadnim pro-vincija- ma : Prvo, isplata beskamat-no- g predujma na svu pohra-njen- u psenicu. Trede. trgovati sa socija- - listidkim zemljama. Cetvrto. garantiranie ci- - jena pSenice, najniia ci-jena $2.05 po buelu. Peto. sniienje vojnih ix-- dataka za 25 posto i time bivenl novae da se upotrebi svoje Vlada odbija poduzeti mjere protiv besposlice Ottawa. — Premijer St Laurent je kazao parlamen-tu da vlada ne ce sazvati konferenciju za suzbijanje besposlice. I premijer i mi-nister rada Gregg su izjavili da sadaSnja situacija nije takova da su potrebne iz-vanre- dne mjere. JoS proSle godine radnid-k- e unije su predlo2ile saziv jedne konferencije predsta-vnik- a vlada (federalne i provincijalnih), industrij-ski- h poduzeda i radnidkih unija, koja bi diskusirala razne mjere za suzbijanje nezaposlenosti. Prijedlog ponovljen ovih dana kad driavni izvjeStaj pokazao se broj nezaposlenih u Unija trazi mjerc protiv dumpinffa Montreal. — U svojoj predstavki Gordonovoj ko-mis- iji o ckonomskim per-spektiva-ma Internatio n a 1 Garment Workers Unija je zatraZila se prouce mjere za spredavanjc dumpinga stranc robe u Kanadi. Veliko bogatstvo sjevcro-zapadno- sr Ontaria Toronto — Gordon ooj komi-sij- i o ckonomskim perspektivama podncscn jc opJiran memorandum o bopatstima i mogulnostima cko-пот$к-од гагмЧка jjeero-zapadno- g Ontaria. U memorandumu sc istk't mo-ufno- st razvitka Jamskc i dnnc industrije. rudar-a- , otvaranje 1.00 000 ekcra zemlje za ohradji-vanj- e itd SSSR ce kupovati kanad-sk- u pcnicu Ottawa. — Sovjetiko-kanadt- kt trgovinsk! pre-govo- ri u pri kraju. Vje-ru- je se ce po novom trgovlnskom ugovoru So-vjet- ki Savez kupiti izvje-n- u kolicinu pienice, neki predvidjaju 15,000.000 buseli godiinje. Drugo. trgovina na teme-- Odjck sterlinga (sada se trguje J vensko? sporazuma samo na bazi ameridkog do- - , lara). I ako sa malko xakaJnje-- sxe do-- je je da da da nja javiti da je sporazum napravio utisak u naej koloniji. Na-stalo je previranje po raz- - nim druStvima i grupema. BRATSTVO je pozdravilo svesrdno sporazum i bez ok- - PRICE 5 PER COPY drugoj polovini januara po-pe- o na 181 000. St. Laurent je odgovorio da vlada ne vidi potrebe za saziv konferen-cije i da je "uvjerena" da se sada cini sve sto je potrebno. Ministar rada Gregg je pokusao umanjiti znadaj be sposlice navodedi da je indu- - strijska radnasnaga za 300.-00- 0 radnika veda nego pro-Sl- e godine a broj Jiezaposle-ni- h da je oko 100.000 manji. On je kazao da se 6itava ka-nadska privreda nalazi u "poletu". (Tri zapadne provincije je zahvatila kriza, broj ne-zaposle- nih dostigao skoro pola milijuna, a Gregg samo vidi "ekonomski polet"') leda u Jcdna vijest iz Beograda ka2e da su se na uscMma ju-goslaven- skih rijeka koje u-tje- du u Jadransko more na-gomil- ale velike naslage leda i da je vojna avijacija робе-l- a da ih bombardira sa ci-Ije- m da otvori put vodi. U nckim predjelima dolo je do poplave, pa je prouz-roden- n velika Steta. Duboki snijeg i studen su ugrozili usjeve. Od studeni je dosad pogi-nul- o 70 osoba (u cijeloj Ev-ro- pi vi5e od 700). Kanada sprcmna pomoci od studeni u Evropi Ottawa. — Premijer St. Laurent je izjavio da vlada namjerava pruiiti pomoc zemlja-m- a, koje su postradalc od velike studeni. Program po-mo- di ce biti objavljen kas-nij- e. BE LA KUN "PrarJa" e objavila Љгик po%ctfen 7Vjjod:$nKi rodjenia madarkop гсл о1ш toner Be(e Кила. koji ie oeremeno bio oimniKcn lao trorktua za mir na svijetu l za brats ki sporazum sa svima zemlja ma narodne demokracije U HP.VATSKOM DOMU je izbila na svijetlo jcdna grupica koja je bila poraiena i po-vak- la se iz Hrvatskog Doma i sa sobom povukla jednu omanju grapu dobronamjer- - nih ljudi. za koje se je na- - dati da dim uvide svoiu gre- - Velika promjena u sovjetskojupoIa-lj- u mo£emo4vam sovjetsko-jugoslavens- ki duboki Jugoslavenska avijacija bombardira naslae rijekama postradalima zapadno-evropski- m ustaSko-madekovs- ka TITOU POZDRHU KOnGRESU KOmuniSTIGKE PRRTIdE SSSR MOSKVA. — Predsjednik FNRJ Josjp Broz Tito uputio je pozdrav dvadesetom kongresu Komunistidke partije Sovjetskog Saveza, koji glasi : Dragi drugovi: Dozvolite da va§em dvadesetom kongre.su Komuni-stidke partije SSSR u ime Saveza komunista Jugoslavije i Socijalistidkog saveza radnog naroda Jugoslavije izru-di- m drugarske pozdrave i zafelim uspjeh i plodan rad za blagostanje vaSe velike socijalistidke zemlje i za daljni miroljubivi razvitak medjunarodnog prijateljstva i suradnje. Izjave Hruscova i Mikojana na XX kongresu KPSS odnoseci se na Jugoslavia U pocetku svog govora. izlaiuci uspjehe socijalistid-ki- h zemalja HruJdov je ka-zao (prevod iz Pravde,,) : "Ne manja postignuda u socijalistidkoj izgradnji za-bilje?.- ena su u Jugoslaviji. U 1955. ргетабеп je predratni nivo industrijskc proizvod-nj- e za 2 i pol puta." Na drugom mjestu Hru§- - dov navodi uspjehe sovjet-sk- e vanjske politike u borbi za oslguranje mira, pa u te uspjehe ubraja obnovu pri-jatcljsk- ih odnosa i suradnje sa Jugoslavijom. Govoreci o razliditim for-mam- a razvitka u socijali-zam- , Hru§dov je rekao: "U Federativnoj Narod-no- j Rcpublici Jugoslaviji, gdje vlast pripada trudbeni-cim- a, a druStvo se temelji na drustvenom vlasnistvu sredstava za proizvodnju, u procesu socijalistidke izgra-dnj- e stvaraju se jedinstvene konkretne forme upravlja-nj- a privrednom i organiza-cij- e driavnog aparata." Govorcdi o ciljevima so-vjets- ke vanjske politike HruSdov je kazao, da je je-da- n od tih ciljeva "svestra-n- o jadanje prijateljstva i Zadovoljstvo U Beogrndu su veoma za-dovol- jni govorom HruSdova i drugih sovjetskih vodja na dvadesetom kongresu Ko-munistid-ke partije Sovjet-skog Saveza, javlja "New York Times". "Izgleda da je jugoslaven-ska vlada toliko zadovoljna razvitkom sovjetskog partij-sko- g kongresa da je pred-stavni- k ministarstva vanj-ski- h poslova udinio povoljne komentare na redovitoj tje-dn- oj konferenciji za Jtam-pu- ". pi§e "Times". Taj predstavnik je na pr-- vom mjestu rekao, da se go-- I vor Hrusdova jos uvjek pro- - [ udava, ali da se ved sada i "znadajnih promjena" i da su mnogc tocke u govoru HruSdova "slidne jugosla- - venskom gledistu." STVU nije bilo novosti osim uspostave bratskih odnosa- - ' ja. A'clicanstvena proIava 29. novembra U najljepsem sporazumu. suradjujudi bratski, HR-VATS- KI DOM. PREKMUR-SK- O DRUST0. JUGOSI.A- - ENSKO BRATSTVO i NA- - za davanje kredita zemlja-- J lijevanja izrazllo svoju soli- - 5ku. povratiti de se u Hrat-- 5A TAMBURICA organizi-m- a koje iele kupe kanad- - ' darnost sa jugoslavenskom ski Dom rab su zajednidku proslavu slcu psenxu Ivladom u borbi i naporima V PREKMURSKOM DRt- - 29 r.ovcmbra sa udelcem suradnje sa bratskim narodi-m- a Federativne Narodne Republike Jugoslavije " Ova izjava je bila popracena ap-lauzo- m. U svom govoru Anastas Mikojan je medju ostalim rekao (prevod sa engle-skog- ) : "Na iznenadjenje mnogih bur2oaskih vodja, паба vla da se nije bojala iznijeti di-njen- ice u nizu medjunarod-ni- h pitanja kada su u pro-slos- ti napravljcne izvjesne pogreSke u пабој vanjskoj politic!, i kad jc u nckim slu-dajevi- ma naSom pogreSkom doslo do pogorSavanja od-nos- n. "Sovjetska vlada je odlud-n- o preSla na odstranjivnnje ncdostaka u nasem radu u oblasti vanjske politike. Ovo je narodito bio sludaj u rje-Savan- ju problema odnosa izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Naravno, samo pravi lenjinisti su sposobni djela poduzctih po Central-no- m komitetu u periodu iz-medju devetnaestog i dvade-seto- g kongresa. Sada se jas-n- o vidi koliko su pravilne bi-le ove mjere, koliko su se pokazalc plodonosnc z a stvar mira i socijalizma." u Jugoslaviji To je osobito sludaj sa idejom da postoje razliciti putcvi u socijalizam i da so-cijaliz- am moie biti postig-nu-t i parlamentaraim pu-te- m. Predst4nik ministarstva je dalje rekao da je u Нгиб-devov- u govoru doSla do iz-ra- za sovjetsko-jugoslaven-s- ka deklaracija potpisana u Beogradu u junu proIe go-dine. On je takodjer ocjenio kao "veoma pozitivnu" Hru-Sdev- ou izjavu da je So v jet-s- ki Savez spreman ogranicit pokuse nuklearnog oruija. Medjunarodni sporazum o tome pomogao bi da se po-- nju naoru2anja i ројабдпје medjunarodnog povjerenja. rekao je jugoslavenski pred-stavnik. druga otpravnika poslova FNR Jugoslavije Mirdete Cvorovida. Odkako postoji jugosla-venska kolonija nikada se nije ovako velika jugosla-venska zabava napravila. sa ovakovim uspjehom i sa toli- - kim brojem Jugoslavena. Proslava je odriana 4 de-cemb- ra u prostorijama Slo-- venskog Prekmurskog Dru- - Г mo2e kazati da je doSlo do.stigne sporazum o ogranide- - jugoslavenskoj koloniji da Ja sam uvjeren da de va5 kongres biti od veliko zna-da- ja ne samo za daljnu unu-traSn- ju izgradnju i udvrJce-nj-e SSSR, vec i u oblasti vanjske politike za u5vrSde-nj- e mira i mirno rje§avanje sporova koji danas zabrinju-j- u svijet svojom hitnosdu i aktualnosti i koji zahtjevaju da se sve progresivne silo u svijetu ujedine i zbiju u spredavanju novih ratnih su- - koba, koji bi imali strahovi-ti- h posljedica za dovjedan-stvo- . U пабој zemlji danas je dobro poznato kakve veli-danstve- ne uspjehe ste posti-g- li u industrijalizaciji svoje zemlje, a mi, kojima je poz-nat- a zaostalost vaJe zemlje u proslosti, moiemo najbolje ocjeniti kakve ogromne na-po- re je morao uloiiti narod SSSR i koliko lenjinske do-eljedno-sti, dvrstine i usrtaj-nos- ti su moral! pokazati ko-muni- sti, dok ste doSli do tih velikih uspjeha. NaSe vlastito iskustvo, na-si napori, poteSkoce i svako-vrsn- e zaprekc u naSoj soci-jalistidkoj izgradnji omogu-cavaj- u nam da pravilno o-cjenju- jemo poteSkode koje ste vi morali savladiti i na-po- re koje ste morali uloSiti dok ste postigli dnnasnji ni-vo svog razvitka Posjetom vaSih rukovodio-c- a drugovn HruSdova, Bul-ganji- na i Mikojana proSle godine u naSoj zemlji i zak-Ijudcnj- em Beogradske dek-laraci- je nastalo je novo do-b- a ne samo u razvitku odno-sa izmedju naSih dviju ze-malja i odnosa sa ostalim ze-mlja- ma narodne demokra-cij- e, ved je imalo povoljan utjccaj na razvoj medjuna-rod nih odnosa kako zn poja-danje mirovnih sila, tnko I zn postepenu obnovu medju- - sobnog povjerenja i razu-mjevan- ja medju narodima I ubla2enjc medjunarodne za-tegnut- osti i odstranjivanje straha od rata. Ja smatram da mi ne mo-icm- o јоб ni izdnlcka biti za-dovol- jni sa medjunarodnom situacijom, ali moicmo sa punim pouzdanjem reci, da glas mira. sve vi5o zaglu3iva pozive na rat. U zakljudku, drugovj, u-vje- ren sam da moiemo biti zadovoljni postepenim i stal-ni- m poboljSanjem naAih od-nosa i da je ovaj pos'teppm put najbolji za obnovu me-djusobn- og povjerenja i su-radnje, jer omogudava da se u svakodnevnoj praksi od-stranju- ju svi elementi koji bi mogli zaustavit udvi-sc- e nje na?cg medjusobnog pri jateljstva. Sa drugarskim pozd --a vom. Jotip Broz-Tit- o Kad je pozdrav proh-- tan dvoranom se prolorruo Jburnl aplauz Svi su ustali dalDi rsuvgeovojd izseBbeRAzTa SITtoVAbosljut uspjeh zabave. IJratski odnosi u koloniji Vec prije zabave su so us-posta- vili bratski odnosi iz medju Prekmurskog Druit-v- a i BRATSTA i izmedju Hrvatskez Doma i BRAT-vSiTleVAp. oObvoiljoladlnio?apjoislsiuicsenrjoo-?- slave. Nikada паДа kolonija nije bila tako sloina i uje-dinje- na kao sada. Stvarno ovome Je najvKe doprinio sovjetsko-jugoslavene- ki sno- - razum. Sada noma priredbc nijednoga druitva a da na stva. koje su bile premalene fT- 4_Г1гГ.7 .,_,.._JU. pn. adnci da prime cijeli narod toga01111 dana I Petar Kurtic. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000061