Jedinstvo, December 04, 1956

              STRANA 2 Neophodno je priznatt zakonta
prctva Kine u organizaciji U. N.
Pitanje davanja NR Kini
mjesta koje joj pripada u
organizaciji UX jeste jedno
od najsazrelijih i najostrijihi
pitanja medjunarodnog zi-vo- ta
danaSnjice. To je i ra-zumlji- vo. Otvoreno ignori-sanj- e
prava takve velike
driave kao Sto je Narodna
Republika Kina jeste abnor-maln- a
i nedozvoljiva poja-v- a.
Sve do sada u organiza-cij- i
UN noma predstavnika
Gno-milijunsk- og kineskog
naroda, a jo5 uvijek istupa
na sceni dclegat Cang Kaj
Seka Takvo abnormalno
stanje smeta toj medjuna-rodno- j
organizaciji u ispu-njavan- ju njenog plemenitog
zadatka obrane mira, a,
prema tome, smeta dalje po-p- u. stanje medjunarodne za-tegnuto- sti.
Kina je jedna od drzava
— osniva6a UN i stalni dlan
njenog vaznog organa —
Vijeca slgurnosti.
Ved poslije stvaranja UN
41 Kini je izvrSena narodna
rovoluclja koja je oborila
truli kuomintanSki rezim i
zahvaljujudi kojoj je obra-zovnn- a
NR Kina. Vlast na-rod- ne vlade obuhvada sve
teritorije zemlje, osim otoka
Formoza (Tajvana), gdje
gospodare ostaci reakcio- -
narne kuomintanSke klikc
1'rema tome, u sKiauu sa
opce primljenim normama
medjunarodnbg prava, jedi- -
no predstavntci NR Kine
mogu da predstavljaju kine-sk- u
drzavu u modjunarod-nir- r
poslovima. Tnko su
shvatali stvorcnu situaciju
nc samo n Kini. Dovoljno je
istaci da je baS John Foster
Dulles a ne ko drugi pisao
u svojoj knjizi "Rat ili mir"
(1950.) slijededc: "Ako ko-munlstid- kn vladn fnktidki
pokaze da je sposobna da
upravlja Kinom bez ozbilj-no- g unutrasnjeg otpora, on
da ona takodjer treba da
bude primljena u organiza-cij- u Ujedinjenih nacija".
ProSlo je preko sednm go-di- na
od stvaranja Narodne
Republike Kine. Za to vrije-tn- c je mlada drzava pruiila
ved mnogo dokaza da jc
sposobna za zivot, a sto je
glavno dokazala je da je
natjesnije povezana s najsi-ri- m
masama kineskog naro-da.
Poslije agrarne reforme
milijuni seljaka dobilo je ze-mlj- u, seljakn koji su done-davn- a
trpjeli glad i bijedu.
Ogromnn bogatstva bivsih
kkuoojamisnutansstekkihli puuptermavljada o naj-zvjersk- ije eksploatacije i
ugnjetavanja radnika i se-ljaka.
spekulactja i drugih
mracnih poslova, postala su
dobro trudbenika. njihove
driave Osigurano je i ga-rantira- no najJire ибебсе na-rodn- ih
masa u driavnom u-pravlj- anju. sa
Te neosporne
dinjenice nepamdene demo-kratizaci-je
zivota kineskog
naroda potvrdili su ved mno-g- i
stranci kojt su posjetili
NR Kinu. Jedan od njih —
australiski kanonik May-nar- d
pisao je nedavno u
australijskom melburnskom
li&tu "Guardian' da ga je
sve ono &to je vidio ubjedilo
u to "da sadaSnja forma u-pravlj- anja predstavlja za
vecinu naroda najbolju for--
mu od svih koje su bile u
mnogovjekovnoj historiji
Kine".
Ogromne promjene desile
suse u ekonomskom zivotu
Kine. Narodna privreda NR
Kine, kojoj su mnogogodis- -
nji ratovi nanijeli ogromnu
Stetu, obnovljena je vec kra-je- m 1952. godine, a prema
prvom 5-godi§n-jem
planu
(1953.—1957. god.) indu-strijsk- a
proizvodnja u Kini
povecat ce se u toku pet go-di- na
za dva puta. Nova in-dustrij- ska poduzeca Kine
vec proizvode kamione, mo-cn- e
generatore, krupne odli-v- e valjanog eclika. najmo-dernij- e maiine i drugo. Ti
uspjesi kao i razvoj poljo-privred- ne proizodnje dim-osnov- u
socijalistidko indu-strijalizaci- jo zemlje i daljeg
podizanja zivotnog standnr-d- a naroda.
Razumije se, da drzava,
koja je obuzeta takvim u-por- nim stvaraladkim radom.
mora da bude zainteresova-n- a
za dvrsti i trajni mir, dijt
je postizanje, kao sto jo po--
znato, najglavniji cilj UN.
Narodna vlada Kino mnogim
primjerima je potvrdila svo-j- u
miroljubivost. O tome u
prvom redu svjedodi njen j odnos prema dogadjajima u
Koreji. Zahvaljujudi inicija
tivi NR Kino i drugih .miro- -
ljubivili snaga krvoprolide u
Koreji je bilo obustnvljeno
Opdepoznata je zasluga na- -
rodno Kine u obustavljanja
ratnih operacija u Indokini.
NR Kina je Zajedno sa
Indijom i Burmom istakla 5
poznatih principa mirolju- -
bive koegzlstencije. li prin--
cipi su dalje razvijeni na
Bandunskoj konferenciji za
uspjeh koje je takodjer vc-lik- u
ulogu odigralo udeSce
predstavnika narodne Kine.
Principi miroljubive koegzi-stencij- e
sada se primjenjuju
kao osnovno rukovodedc nn-ccl- o
u uzajamnim odnosima
izmedju NR Kine i niza dru-gih
evropskih i azijskih ze-mal- ja.
Sada vlada NR Kine istu-pa
kao inicijator takvih va-ini- h
prijedloga usmjerenih
na dalje popuStanje medju-narodne
zategnutosti kao sto
su : regulisanje kinesko-ameridki- h
odnosa. saziv da--
lekoistodne konferencije za
regulisanje pitanja o mir-no- m ujedinjcnju Korejc, sa-ziv
novo konferencije u te-ne- vi
po indokincskom pita-nj- u da bi se osiguralo ostva-renj- e
sporazumn o Vijetna-mu- .
Nnjzad, zasluzuje pa2- -
nju prijedlog kineske vlade
mogucnosti тЈгпок1 oslobo-djenj- a
Tajvana — iskonske
teritorije Kine.
Uspjesi koje je NR Kina
postigla u oblasti unutrasnje
politike. kao i jasno izraze-n- a
spremnost kineskog naro-da
da prijateljski suradjuje
svima zemljama bez obzi-r- a
na njihovo socijalno ure-djen- je doveli su do proSire-nj- a
vanjskopolitidkih i vanj-skotrgovinsk- ih veza narod-ne
Kine. Sada ved 29 drzava
ima diplomatske odnose s
NR Kinom i preko 60 dria-v- a
ima s Kinom trgoinske
veze. Posljcdnje oznadava
da veliki broj zemalja sma-tr- a
NR Kinu — zemlju
ogromnih ekonomskih mo-gucnosti
— za povoljnog
trgovinskog partnera. I nije
sludajno agencija United
Press u jednom od svojih
nedavnih saopcenja o proSi- - JedhIStvO
PuMikhfd Ти-1а- у and Friday
in Serbo-Croatia- n and Slornlan Unfraap.
br Jedintro Publiihlrp Co, 479 Qun St. West.
Toronto 2-- R Ontario, Canada. TL EMpir MM!
Editor: S. MlotV, Busist Manaptr: L Stimae.
SobMTlption rat: tSJM pet jrear. 13.00 pn в months
USA and other coontnee SA.00 per year.
Authorized aa second cJass mall
Tost Office Department, Ottawa.
ГЧ№л V "fill fr " H Фјмж j?
7ШкЂЈвЕ23£%£;Ш1ШЊлшк 4.ШЕ~—л'е3г iHBBnjflHI'i
ЛиМгаНја. naljcu ie и
нПс! е icli kanadoka
rivanju trgovine zapndnih
drriava s NR Kinom isticala
da se niz drzava "takmidi
za trgovanje s Kinom".
Tako autoritet i uloga
NR Kine u medjunnrodnim
poslovima raste iz dana u
dan. Zato situacija pri ko-joj
ta velika svjetska miro-ljubiv- a dr2ava ostaje van
organizacije UN postaje se
neopravdanija. .Na to obra-caj- u paznju najrazliditiji
dr2avnici i druStveni radnici
mnogih zemalja svijeta". Ne
priznavanje vlade zemlje sa
stanovnistvom od GOO mili-jun- a
u svojoj suStini je po-гобп- о", izjnvio je, na pri-mje- r,
G jula 195G. predsjed-ni- k
indijskc vlade Nehru. O
nedozvoljavanju ignorisanja
od strane nekih zapadnih
krugova prava NR Kine u
UN govorio je veoma oStro
clan engleskog parlamenta
laburista Jan Mikardo koji
je nedavno posjetio Peking.
Arapske zemlje i njihova
vojna snaga
Egipat una porrfina od 994 v
fcvaJratnih kilomctara sa 22 mid
juni ttincvnilca.
Donedavna e ukupna rinj I
xnikx U uttaru armije rula §e
dvij piciadijske diriiijc. oJnono
sedam pjeiadijkih brigaJj i jcdai
oklopna formadja. Nacionalna gtr-d- a
ima 40.000 Ijudi.
U no%-ij-e %Tijnc ubrzano c ti-ri- la
Nacionalna garJa, tc e ovjbi-t- o
omladina. tkolka i dra, obu-faral- a
u rukoranjti orszjem. Na
ta} se nxiin Naciorwkva parda o'fi-fal- a
za л-t- sc stottna ttswfa.
Do nekih novijih nabava. koje
nisu javnoti poznafe. Eppat je
imao oko 200 tenkora tipa Sher-man
i 30 Centttriorta. PoCetkem
ove odtne Eppat je iz Enteske
rnorao dobrti oko TO novih Certtu-rion- a.
Ali Eppat ima 190 do 2)
tenkova tipa Valentine. 40 Stafjina.
150 ovjetikih T-5-4 i 40 ffnok
lakdi eklepnih k©4a.
Eppatka artttfertfa ima btftaa--
ke kemraarkMuke tpe%-- e s jf
lama od 17 ftmti i potk tepove
s panatama od 24 ftmti To к
stara опота. U nevije тпие E- -
ppat je nabavlfao iz CefcettevaA
znata
artajerifa- - KoKko i feo - nije po-- j
Avijadja Ep'pta sastoji se od 80
mlaznih Vampirea i Mttcora (bn- -
tanski), oko 100 sorjetsklh M.g
j 15 i 50 sorjetskih mlaznih dro- -
л Ul.I.ul'U 1л I Sa olimpiJkim israma
iA(inKum Miortukom duhu впогЦ ч atletlfarka Krne-.lin- - НичгИ it Vind.otj
fa rem I-onid- om ltarlrn(im
"Ne dopu.tai Kit;u u IX.
istakao je on. znaci biti di-je- te
koje kad zatvoii oci mi-s- li da sve ono Sto postoji ne
postoji'
Isto tako osudjuju politiku
nedopu-itanj- n NR Kine u UN
i neki driavnlci I strudnjaci
za medjunarodne poslove
SAD. Nedavno je u americ-ko- m
kongresu istupio sena-tor
Mansfield. Ocjenjujuci
trezveno situaciju na Dale-ko- m
Istoku, on je istakao
rastuci medjunarodui autori-tet
NR Kine i uticaj koji je
"ta nova azijska sila vec
izvrSila van svojih granica".
Mansfield je izjavio da SAD
ne mogu zatvarati o6i na po-stojnn- je Kine. jer je "u inte-res- u
SAD da pogledaju u
lice dinjenicama na Dalekom
Istoku". Ne5to ranije pisao
jo u listu "Post" koji se iz-da- je
u Denveru o torn istom
i poznati ameridki bankar i
publicista James Vorbcrg. '
not imiF homSardcra IL C k
1 -- rjjrt m. poriinu il 0 '~ч
iIratnih kilomctara м '. -- шии
NtinoMiika C
Yoika Jordana sattoji c od po-znati
Arapke Iegie, Icofom jc do
po&tka ove godine komin4irao
britanxki general Qlebb, ali j
rmkmit Ona te aoji od tr bn-gad- ne ie
grupe, da pvka oklopoih
kota i jedfw: dirixioaa konrraten-kovski- h
saraohodnib tofoa.
Avijaciji je slaba. Iffia eka4nki
od 17 Vamfira i okadnlu oiffla-tracn- ih
aiona.
Pored Arapke tegtje, ali ped
njenim naJaorem, poitofi i Nacie-naln-a
parda od ДО-00- 0 Ijudi. Zaia-tak- -
joj je tcrkorijihii obfaea za
Trijeme rata.
Velika brkanifa miu u Jordan
}edan okleprvi puk u Man i Aka-t- l
a britatuka avifaaja ima sto}c
base ta Mifnku t A mam
Irak irtu pevrHmi od 432.4O0
kvadratnih krtomctara sa pet i po!
mWruna stanoMvika
Ifaca armta vitalena je od
Ui d+vizije. sa tn puka ciltoili
Pomoc NR Kins
Peking — Kmeska vlada ie od- - „j' mitmttktm , fm№.
dfsku рокки! Ntadfarskej U po-rac- i.
koja te uputio predjednflce
radxiKko-seI)a£k- e lade Janoia rCa- -
daru, Idneski premtjer Cu En Laj od
kale, da su "kineski narod i k:ne-- (
и Kradu Ме11кигпг, ој 0 if оапа Na
a noirt-kit- n ai'rtl
Politika n'pnznavanja NR
Ivino nailnzi na osudu i sa
strane poznatih struenjaka
za medjunarodno pravo pro-feso- ra K. Rajta, Kunca i
drugih.
Takvo abnonnalno stanje
kada u UN noma zakonitog
predstavnika Kine vec oda-vn- o izaziva pi-otes-te
vlada
SSSR, Indije. Indonezije,
Rurme, Poljske, Cehoslova-dke- ,
Jugoslavije i drugih dr-zava.
Oni poduzimaju sve
nnpore za ukianjanje toga
bezprimjornog medjunarod-no- g bezakonja. Priznavanje
medjunarodnih prava NR
Kine — velike miroljubive
drzave — jeste neodlozno
pitanje dije ce rje?enjc oz--
draviti medjunarodnu atmo
sferu i biti novi vazan dopri
nos stvari poboljSanja cjelo
kiipne medjunarodne situa
cijc, a za to su, kao to jc
noznato, zainteresovanl svi
narodi. B. Gurjevic.
'a i est artrljcrikth puko%a 0L pxiine fonsirala se i fetArta
Jiizia Tenfcori sa uglavnom tipa
cntunon.
Aiarija ша pet cskadrila, a
od toga fedau Vamprca i jedmi
Venoffix.
Areuja i avifaaja Iraka ргПк!по
dobro ipremljeni i итјсЉаги.
Ima britamke taruktore i tchni-b- e
strofnjafce. Ofgkzi sa jaCali
ira&a araa'ia. jer je Irak u Rag-dadiko-ra
pakta.
Sirijj im& porrjtsa od 187.100
kvadratnSi kilemetara sa 3 i po!
mffijuna stanovTifta.
Armtja Sirije e mala, ima samo
24.O0O ljdi. Sartoji se od Jest
brigada. I atiacifa Sirije je rtla-tnm- o
sktba.
L&anen ie mala zemlja. inta
stega 10.OOO kra4ramth kilomcta-ra,
a stanornika 1 тШјип i 300 ttsa.
Arrmfa nema vOc od d.000 Iju-di
Aijarifa je takodjer mala, od
starth tah)ankiti irinu. U norij-vriem- c
nahatljeno je ntk№e
Vampirea
Madjarsknj
tka tada veWcoj mieri zabrinnti
iNhc telkoca. кок ргевИјије тл--d
mkt narod " U brzofaru se ka-i- e
dt je ksneska Hada stega od-kaM- a
da pruii madjanko radnic-ko-dark- oi
!adi pomof u iznosu
30 mil-- j una ruhai,a, bez ikakrth
UTjeta.
MIUJENJE CITALACA
USTASKI NAPAD NA VUKELICA
I ako se nalazimo u zemlji
slobode i demokracije, jo§
uvijek ima takovih koji tu
1 slobodu koriste u soje svr- -
he. Xe stavljam se u obranu
Filipa Vukelica, jer se sa
i njima ne slazem u mnogim
stvarima po pitanju pisanja
u "Zajednidaru" , ali smat-iar- a
napad na njejra od stra-ne
ustaSa bespravnim i drs-ki- m.
Brat Vukelfc nije dolao u
Windsor da vodi politiku ili
raspravlja bilo o cemu Sto
nt-m- a veze sa H.B.Z.. ve da
astumafi rad i ulogu brat-k- e
organizacije po pitanju
nienog poslovanja, kao i ne kampanje za idulu go-iin- u.
UstaSo kojima nije u
interesu bratstvo i sloga po-kaza- Se svoje lice mislodi da
. nalazo, u N.D.II.
Oni da imaju stida i obra-г- а
nebi napadali covjeka
Huji sluii H.B.Z. i njenom
t lanstvu. Sa kojim oni pra- -
m postavljaju pitanje za--- t
"Zajedni6ar" ne pi§e u
rijihovu korist. Zar mislc
ako je to bratska dobrotvor--
na ustanova da mora biti
pod kontrolom usta§a? HBZ
nisu ustaSe svtrali niti podi-gl- i,
prema tome nemaju pra
va istu napadati, a jos manjc
kontrolisati.
Noma ovdje u demokrat-sko- m svijctu tko de veci noi
izvaditi taj de gospodariti,
to su mogli diniti tamo gdjo
nije bilo zakona i pravdc,
ved njihov Bog i Ante Pavc-lic- c.
Da imadu i malo obraza
nebi se nikada smjeli poka-za- ti
na svjetlost i sunce. Zar
It I O G It
UN
Odlukum Grncralne kuptline
imenovan je ca iefa snaica Uje-dinjenih
naroda, kojp (e biti
tacioniranp u Eftiptu radi pro-vodjrn- ja
u iivot odluka o povla-fenj- u
stranih trupa ка гц1ра1-ko- jf
trritorija. kanadki кепе-r- al
major Hum.
Kodjrn 1837. RtMlinr u Wf(-mount- u,
u (Juebecu, EdUon
Ilurn poinje моји Tojniku ka-rije- ru
pred мт lri nvjetki
rat. Nikon iarrtka rrdnje
£kole ulati u ojnu akademiju u
KingMonu, Ontario. Ne lrfr-kav- ii iarirtak Sko1oanja u
akademiji, joi kao pitomac ra-porrdj- rn
u piunirokv trupr Rf-di- ne
(1915.) I jednom inir-njerko- m
jedinicnm upufrn na
front u Етгори, кНјг jf proit-edje- n
u in potporunika. Na-ko- n
unaprrdjenja nalacio u
tabu, д neko тНјетг kod jrdi-nic- a
za теси.
I'fxlijr rata ininjerki oHcir
I turn bin je ipra na duino-- ti
u tabu jedne divizijr. a catim
potavl]en za komandant pio-nirnk- ov
bataljona. m malo kani
JaTKt Ntosloe obiljeida te
110-godtinj- ku rodjenja istaknutog
srpskog publiciste. fitozofa iav
nog radnika Svetozara Mirkoviia
27. septembra sa SIa%-en- k fcon-.:t-ct (
SSSR. Institat filozofije i Initjratj
slavistike Akadermjc nauka SSSR
odriili sjednku pesvedenu torn da-tam-u.
Sjednku }e otxre direktor In-- j
sthuta skristike Trecakov Podra
kavH MUknutu ulogu Svetozara
Markerrfa u htstertfi o!olodi!atke
borbe $rpkeg naroda. Tredakov je
istakao da HfesAt kontakt Svetozara
Markerida sa mskka revoIac;arur' '
mm demokratifika predstatlia icdr.j
od vaiafli stranka t bneonji rjsko-- 1
STpskfli reza.
Referat "Sretezar MarkoiC is-takn-eti
srpsld rcrokiciener — de-mokr-at,
edrzao
jc dopisni flan Akademije nauka
SSSR i flan Slarenskog komitera
SSSRJor&dt
xnisle ako je proSlo 10 go-di- na njihovog klanja, da su
to ljudi zaboravili. Nisu i
nece ntkad dok bude svijeta.
Kukavice erne sad se provin-ce
u janjecu kozu, kako bi
zapadu kazali, da su se oni
borili protiv komunista. To
im ne pali, jer Amerika zna-d- e tko joj je rat navjestio,
tko je njenog konzula u Za-gre- bu zatvorio. Zar mislo da
se u zapadnom svijetu ne
zna o njihovim zlodinima.
Sve to poSteni ljudi znadu i
no diu svoga glasa, jer se
stidc spominjati o izrodima
svoga naroda.
Sam tajnik Budak koji je
prod edavao nije poduzco
niSta da sprijeci ustaSki iza-zo- v,
s ttm gore §to jo dozvo-li- o da govori dok je sam htio.
Za malo da nije dollo do
tudnjave.
Svi posteni Hrvati trobali
bi odstraniti ovakve tipovo
iz svojih redova jer od njih
nema korisU I1BZ ved £tetu i
ponizenje. Ja sam novi dosc-Ijeni- k
i dlan sam HBZ i kao
takovog duznost da pUe o
novoj emigraciji, odnosno o
onima koji su zablatili ime
medju nnma novodoscljeni-cim- n
Sa punim pravom odo-brava- m prezir starih dose-Ijeni- ka
napram nnma, jer
nns nema viSo od 5 posto
koji smo doSli putem nasih
starih. Nas imadc mnogo
manji broj i zato nam je
duznost usko saradjivati sa
naSim starim i poStenim do-scljcnici- ma.
Toliko o dobroj nnmjeri.
Dinko Danilov.
General Edison Burns komandant snaga
na Srednjem Istoku
A V 1 J E
je preuzima komandu puka. U
cinu pukovnlka trii neko vrije-m- e
duinottt iefa GeorafkoR
inatituta pri Rlatnom Rrneral-tab- u
kanadjike armije u Ottawi.
Na dulnontlma u iilm itabo-ti- mi satire ga I Drugi avjrtaki
rat. Godine 1913. prima koman-du
nad V. kanadkon oklopnom
diviiijom.
Nakon rata general Hurnit raa ке u Kanadu, gdje mu je
u odgovarajuc'ein miniMarntTU
и1тјегта dulnoat iefa odjeljr-nj- a
ca taranje o demnbilizira-ni- m
vojnim licima.
Najnntij dulnont, koju mu
je povjerila Generalna kup&ti-n- a,
ne predntatlja za generala
Iturnna asrim пото podruje u
doadaSnjoj karijeri. Vr pune
dvije godine on м-- rtalazi na
Srrdnjrm ltoku u Bojntu Sefa
knmioije Ol'N ca nadzor primi-rj- a
u Palestini. to mu je bee
umnje donijelo ogromna iku-ftv- a.
koja eV mu polulitl na
oion odgovornom i ojetljiom
zadatku.
SX'ETOZAR MARKOV1C
Sjjedniti sa radnici
ambasade FNRJ a SSSR.
Cdaoph "SUrfenjr.
Broj 10 za 1956. g.
Uspomena na Svetozara Markovica
filozof-marerralis- t"
prfsttsrvoraK