Jedinstvo, July 06, 1956

              s STRANA 3
ODGOVOR ONIMA KOJI Dekiaracija o odnosima SU PITALI DA LI JE SAMO
STALJ1N KRIV izmediu KPJ i KPSS
(N'astavak sa str. l )
nata zcmJp je bila pmiljena pod-w.- i
sc izvjesnom ogranidenju de-токгаа-је,
to je bill logika borbe
r.aicg naroda za socijalizam i us-Јом- та
kapitalisticTcog zaokruienja.
Ah ta su ogranicenja t u to vrije-m- e
raatrana po partiji i narodu
ka privremena, koja ce bid uklo-mcn- a
jacanjem sovjctske driave i
razMtka sila demokracije i sodja-lizm- a
u cijelom tvijetu. Naxod je
M'Csno prihvatto ovc privrcmenel
zrte obzirom na sve vece uspjehe
s jetskog sorijalistilkog uredjenja.
'Sve te poteikoce bile su savla-dan- c
po sovjetskom narodu pod
odstvom partije i njezina CK,
K)i je dosljedno sprovodio Lcnji-rn- u
opi'u liniju".
Zatim se spominju postignuca i
kae da je to utjecalo aa razvitak
radna'kog pokreta u ostatom svi-jetu
Zatim se kafe da je Staljin. kao
gcncralni sekretar partije, zajedno
s ostalim vodjama vodio borbu za
ostsarenje Lcnjinovih planova.
"Kao odani marksist-Icnjinis- t,
kao tcoreticar i vrsan organizator
on je predvodio borbu partije pro-ti- v
trockista, desnih oportunista i
burzoaskih nacionalista i protiv ka-pitalistif-kih
intriga.
"U ovoj politidkoj i idcoloikoj
borbi Staljin je stekao veliki auto-rite- t
i popularnost. Mcdjutim, sve
naSe elike pobjede poccle su se
nepravilno povczivati za njegovo
ime. Uspjesi postignuti po Komu-mstidk- oj
partiji i Sovjetskoj ze-m- lji
i oboiavanjc Staljina udarili
su mu u glavu. U toj atmosferi
pocco se stvarati kult Staljinove
licnosti".
Tome je, kafe se u rczoluciji
pndonio sam Staljin, koji je imao
neke slabe strane, na kojc je uka-za- o
sam Lenjin. To su grubost,
kaprtcioznost i nedrugarska ophod-nj- a
sa drugima. Lenjin je 1922.
pisao da je Staljin uzeo previse
vlasti u svoje ruke i ne zna sc ka- -
ko ce ju upotrebljavati, a u januaru
192). je kazao da je Staljin nepo-desa- n
odja i da treba nac"i nadna
da fi se smijeni.
Lenjinovc prcporuke dikusiranc
su na trinaestom partijskom kon-gres- u,
ali je zakljuceno da sc ostavi
na poloiaju gcncralnog sckretara
pod uxjetom da on uzme u obzir
Lcnjinovu kritiku i povuee odgo-varajuc- e
zakljucle. U poCctku on je
to utinio, ali je poslije po?co da
previse isticc svoje zasluge i vje-ruj- c
u soju ncpogrciivost.
Plenerana zasjedanja Ccntralnog
komitcta i partijski kongrcsi svej
iijcdje su sazivani, a poslije nisu
sazivani cijcli niz godina. Ma taj
nafin Staljin sc postavio izvan
kritike.
Dalje se u rczoluciji kaie da je
cliku itctu nanijela Staljinova po-stak-a
da u koliko vise jaca socija- -
lizam u toliko se viSe zaoitrava I
kiana borba.
Ta jc postavka toJna u izvjesnom
prrlaznom pertodu, kad sc rjeiava
pitanje tko e koga", kad je
u pitanju tzgradnja tcmelja, ali
ona c postavljena tei. 1957., kad
ic socijalizam vet bio pobijedio i
ldoidirane izrabljivacke klase i
nnhova ekonomska baza.
Iz te pogreSfle tcoretskc postav
ke proizaile su povrede socifalisti6 kg zakona i masovnc rcpresalije.
V toj situaciji ojacala je uloga
organa sigurnosti, u koje se imato
ogr.nnno povjerenje kao branioce
trkovina revolucije. Za jedan dosta i
dugacki period organi dria-n- c $i-gurn-osti
zasfuiivali su pos-jerenj-e
nithw poebni potoiaj nije stra-ra- o
nikak-- u opasnost. Stanje se
izmienilo kad'je kontrola partije
i vtade nad njima bila zamijenjeaa
lis'nom kontrolom Staljina t nor-naln- o
funkoonisanje pravnih or-px.- -j
zamijenjeno njegotim liftura
odlakama.
Situacifa se pogortala kad je na
ielo organa driavne sigttmosti do-i- U
zlotHvitka Bcrijina banda kn-perfiaJisticT-i;
ih
agenata. Tada je de-fl- o
do tcikih povrrda sovjetske za-konitosti
i ma50vmh progerva. Re-z-ul- tat
tega je bio kino optuiiranje
pTOgccifanje mnegih iskrcnfli ko--
munista t sovjetsk3i nepartiskih
radnikr I
diadeseti kongres i citata politika
Ccntralnog kormtcta poslifc Stall ,
oove imrti jesu vidan dokaz da jc
u CK postojalo jezgro lenjinistK-ki- h
vodja koji su shvacali presne
potrebe u unutrainjoj i raedjuna
rodnoj polrtki.
"Ne mole se red — kale se u
rczoluciji — da nije bilo protu-akcij- a
negatrvnim pojavama ko-j-e
sa proizlazile iz kulta Ii£nosti ;
i ko£ile napredak socijalizma.
"Staviic. bilo je perioda, na pri-mj- cr
u godinama rata, kad su Sta-- 1
Ijinova licna djcla bila strogo ogra-nicen- a,
kad su negativne poslje- - j
dice nezakonitosti i nasilja znatno I
smanjene. i
"Poznato je da su baS u period u
.ata clanovi CK i istaknuti sovjet-sk- i
vojskovodje prcuzeli izvjesne
sektore akthnosti u pozadjni i na ,
frontu, donosili nezavisne odluke, j
i svojim organizaciohim, politi£kim, j
eknomskim i vojnm radom, Zajed-no
sa mjesnim partijskim i sov- - ;
jet skim organlzacijama, osigurali
iviKicli tnvirttV-гк-. плгпЈл ti ratu. I
Polije pobjede ponovno su sc po- -
javile negativne posljedice kulu
linosti".
Zatim se kaie da je lenjinisti£ko
jezgro CK odmah ролПје Staljino-ve
smrti povclo oitru borbu protiv
kulta licnosti i njegovih posljedica.
"Moida (e sc postaVit pitanje —
kaie se u rczoluciji — zaJto ti
ljudi nisu otvoreno ustali protiv
Staljina i makli ga sa rukovodstva?
To nije bilo mogut'c u postojeim
prilikama.
"Cinjenicc newmnjivo govore
da je Staljin kriv za mnoga bcza-konj- a,
osobito u posljednjim godi-nama
iivota. Ali se ne smije zabo--
ravit da je sovjetski narod pozna-va- o
Staljina kao 6ovjcka koji uviick
brani SSSR od intriga ncprijatclja
i bori sc za stvar socijalizma. U
isto vrijeme u toj borbi on se slu-ii- o
nedozvoljcnim mctodama i ga-zi- o
Lcnjinove principe partijskog
iivota. U tome Icii tragedija Sta-ljina.
"Sve to oteialo je borbu protiv
bezakonja, poto su uspjesi u so-cijalhttf- koj
izgradnji i uivrtcnje
SSSR pripisivani Staljinu.
"Svaka akcija protiv njega pod
takvim okolnostima ne bi bila
shvacena po narodu, a ovo ne zna-t- i
da je manjkala Iiina hrabrost.
StaviJe, takav stav pod takvim uvje-tim- a
smatrao bi sc kao isrup protiv
stvari socijalizma i udarac jedinstvu
partije i driave, vcoma opasan u
prisu$t%4i kapitalisttfkog zaokru-ienja- .
Osim toga, uspjesi koje je ra- -
Јпј пдпјЈ sssr q poJ Vod- -
stvom Komunistiikc partije izazi-va- li
su ponos u sreima svih sov-jetsk- ih
ljudi i stvorcna je atmosfcra
u kojoj su individualne grcJke i
ncdostaci izglcdi ncznaajni prema
ocromnim uspjesima, dok su ne
gativne posljcdice tih pogreiaka
Mpjjno nadoknadjivane kolosalnim
porastom zdravih sila partije t sov-jctsk- og
druJra.
'Treba takodjer driati na urou
da su mnoge Staljinoc pogreSne
akcije. osobito u povrcdi sovjetske
zakonitosti, pronadjene tck poslije
njegovc smrti, uglavnom a vezi
raskrinkavanja Bcrijine bande I
usposUve parfijske kontrole nad
organima dria%nc sigurnoti.
'To su glavni uslovi i uzrod
postanka i razitka kulta l&oti
J. V. Staljina. (Xiglcdno, sve re-ce- no
objaJnfava. ali ne opravdava
Staljinov kult, koji И take o?tro
opravdano osudjen po naioj par--
tnr.
(Nartavit ce se)
Kairo. — Prilikom obilaska e-gipats- kog
sodjatnog centra Berne-k- a
u okelki Kaira, sovjetski miru-sta- v
vafljskA роола Scpitov. pri-Kko- m
svog boras ka u Egiptu, ista-ka- o
je da SSSR vodi mtroljtibtvu i
prijatelfsk potkcu prema кгтЈја-ra- a
Bltskeg i SredftfCg Istoka. Ta
pottttka. istakae ie en. ne poticce
it rrivrpmgnA . . tik-ttrlit-i tvJ-.1- i — — — ™. — .— I j g j тес predstaTlia izraz osnornih pos-- 1
Zatun se a tezolud: kale datavk) sovjetske ranjske poljtike
I" Sjedinjenim Drlaram глпоко triivore o Spijunaii. fipijOnmfa
nije nova ftar i njom c bave vp driae. Kvo jednoK dokaza amf-rif-kr ipijunair u lUrlinu. Amrrifka obavjeatajna eluiba jr iskopa
la tunel i xapadnox u iotoni nrktor IU-rlin- a, i u UtoR emjettila
k pa rat za priluikivanje telefonxkih raiRoora itovjelnke ojnr ko-tnan- de
na Mixtkvom. Na ulici tidi dio tog aparata.
Radioaktivne mase zraka
nad Japanom
Toklo. — Profefor to-kijsk- og
instituta za mete-oroloi- ka
ispitivanja CihU
ro Hi izjavio je, da ualijed
eksperimenata s hidro
genskom bombom, koji u
izvieni k o d Bikinja,
mase zraka veoma radio-aktivn- e
uzdigle su u at-mosferi
i sada lebde nad
Japanom na visini od oko
4000 metara.
Prorice 280,000 bcsposlc- -
nih u Michiganu do
scptcmbra, 195G
Lansing Mich. — Ako si-tuac- ijn nnstavi knko ido u
Michipanu ce biti od 2G0,-00- 0
do 280,000 otpuStenih
radnikn do septembra mje-sec- a
ovc podine, rekao je
Max M. Horton, upravitelj
od Michigan Employment
Security Commision jjuver-ner- u
Wililams.
NajviSc smrlnih hluca-jev- a
od sreanc Iwlcsti
Najnosijc tatstikc iz urcda U. vitalnih statistika ukazuju da
su bolcsti srea i krvnih sudova bile
daleko ispred sviu drugih bolesti
u smrtnim sluajcvima u Sjcdinje-ni- m
Driavama 195. Ovc bolesti
su bile uzrocnikom 810.200 smrt-ni- h
sluiajeva, ili 554 viju
smrtnih sluciajeva u nariji. Druge
sodei'e bolesti su: rak — 242,430
ili 15.9%; nczgodc — 91.270 ili
Gfc ; pneumonia 45,140 ili 5S ; i
diabetes — 25.000 ili 1.6 .
Vijcca bijclih pradjana
u WashinRtonu
Washington. D. C. — L' kam-pan- ji
za zaustavljane rasne inte-gtacij- e
i ponovnu uspostavu segre-gadje-u
glavnom gradu Sjediniemh
Driava ospostavlja se Vijeca
Bijclih Gradjana u Ditriktu Co-- i
lumbtc j
Sepilos je rekao. da Sovjetski
Savez ne traii za sebe nikakve po--
sebne prednesti na BKskem Isteku. '
r+ki u btk kojewi drugom podru- -
Ifa svifeu. "Sovfetski Savez tako-djer
ne naroferava izarrati negodo- - '
vanje naroda arapskSi zemaJfa pre-- '
ma bilo kojoj zapadnoj zemRi" —
rekao fe ?eptlov — "naprotT. mi '
cemo uloiiti rve napore. da se po--
sticne sraanjenje sadatoie xategnu- -
tosti i u ovora dijelu svijeta""
sepilov istice prijateljstvo SSSR prema
zemljama Bliskog i Srednjeg Istoka
ili
se
Istocna Xjcmacka
smanjiva vojnc silc
Berlin. — Viada Хјетпб-k- e Demokratske Ilepublike
je izjavila da ce smanjiti
svoje vojne sile za 110.000
— 120.000 na 90.000.
Istovremeno sa tim isto5-no-пјетаб- ка Ujedinjena so-cijalisti- cka partija uputila
je poztv Socijaldcmokrat-sko- j
partiji Zap. Хјетабке
da se bore za smanjivanje
vojnih sila Zapadne Xjema-бк- е.
USA i Antartik
Americkim sluibenim krugovi-m- a
saznajc se, da je americlca vlada
odluA'la odbaciti ideju o kontrolt
UN nad oblaJcu Antartika. U tim
krugovima sc dodajc, da USA za-s- ad
ne tc isticati nikakve svoje za-htj- ce
u ovoj oblasti. niti e priz-na- ti
zahtjeve drugih zcmalja, ali da
rczerviraju scbi pravo. da to uftne
u buduifnosti.
Bog-alstv- a Ju?.nc
Jakutijc
VeJ mnogo godina se u zabace-ni- m
mjestima tajgi, planinama i
rijrfnim dolinama Juine Jakutijc
vrJe geoloika iitrazivanja. Sovjet-ski
gcotozi su tu otkrili nove zali-h- e,
ugljena i ieljeza, zlata i srebra,
planinskog kristala i dijamanata i
drugih rijetkih minerala.
U 19)2. god in i u dubokoj taj
gi, u rajonu naselja .Ncrjunpra,
pronadjena je vclika naslaga uglje
na za koks, koja se nalazi sasvim
blizu zemljine povrJine. ОлчЈјс u
polumjeru od 100 kilomctara pro
nadjena je prvoklasna zeljezna
ruda.
Proc"i ce IzvjesnO vrijeme i u
tagi Jakufije nidi e metalurtki
kombinat. koji (c davati milione i
tona proiZAoda.
sirite i pomazite
radnicku stampu! t
PREGLED
— U Nevr Yorku je otpo-cel- a
zasjedati Komisija
UN za razoruzanje. Prvi
govori sovjetskoj, americ-ko- g
i britanskog predsta-vnik- a
ne pokazuju mnogo
novoga — svatko stojs na
pozicijama na kojima je
stajao na zasjedanju Pod- -
komitcta u Londonu.
— Zapadno-njemac- ki Bundestag je izglasao za-ko- n
o obavezatnoj vojnoj
sluzbi za mtadice od 18
godina. Opozicija se ze~ stoko odupirala, 200 opo-zicion- ih tosIanlka napu--
stilo ie dvoranu u nak
protest.
d-- u Saieza knmnnitta JogosJa-;- .
' Kemtmittitte pcrtift 5- -
ч . kog Sateza, koj je 25. ana
t4tpi;ana tt Aleikri gtari;
Za vrijeme sluzhenog posjeta
dclcgatije vlade FNRJ Sosjet-- k
m Savczu od 1. do 25. jurta
- godine, Joiip Broz Tho,
£tmrr.i!ni sekretar SKJ, Edvard
K'JlIj, sekretar IzvrSnog ko-m.tc- ta
CK SKJ, i clanovi CK
SKJ Jakov Blazevic. Veljko
Mn'anoid, Кси5а Popovic1 i Mi-alk- o
Todorovi — kao pred-sfavni- ci
SKJ i Socijalistickog sa-ve- za
radnog naroda Jugoslavije,
i N. S. HruScbv, pni sekretar
CK KPSS, dlanovi Prczidijuma
CK KPSS N. A. Bulganjin. K.
J Vorolilov, A. I. Mikojan. V.
M Molotov i kandidat za dlana
Prczidijuma CK KPSS D. T.
Scpilov — kao . predstavniri
KPSS, izmijenili su u duhu dru-gars- ke
iskrenosti i otorenosti
miiljcnja o odnosima i suradnji
izmedju SKJ i KPSS.
Prilikom tih razgovora oni sa
sc sloiili u ovome:
1. Bcogradska dcklaradja od
2. juna 1955. godine postavila
je na zdrav temelj odnoe izme-dju
obje socijalistike zemlje. i
nac'ela objavljena u njoj nalaze
svc Jiru primjenu u njihovoj me-djusob- noj
suradnji.
2. Suradnja i орб razvitak
odnosa izmedju obje zemlje po-slije
Beogradskc dcklaracijc. kao
i kontakti izmedju politiclcih i
drugih druJtvenih organizacija
njihovih naroda stvorili su po-volj- ne
politifke uvjete i za su-radn- ju
izmedju SKJ i KPSS.
Polazedi od gornjih konstata-cij- a
i uzimajut'i u obzir konkret-n- e
uvjete, u kojima sc razvijaju
suvrcmeni sorijalistilki pokreti,
a u duhu intcrnacionalistivkih
principa marksizma-lenjinizm- a,
dclcgacije SKJ i KISS sloiile
su sc, da je korisno i prijeko po-treb- no
postojcfc kontaktc izme-dju
obje partije nastaviti i raz-vija- ti
radi suradnje u intcresu
daljnjeg uvrsfivanja i naprctka
na!ih socijalistickih zcmalja. ra-di
suradnje u medjunarodnom
radniikom pokretu i na mnogo-brojni- m
pitanjima suvrcmenog
razvitka socijalizma, a isto tako
i radi razvitka mirnc koegzisten-dj- e
i suradnje medju narodima
cijeloga svijeta, bcz obzira na
razlikc u njihovim druitvenim i
poIiti£kim sistcmima, u intcresu
uc"vr$ccnja mira, slobodc i neza-visno- sti
naroda.
Pri tome predstavnici partija
polaze od toga, da ce razvijanje
%cza i suradnje izmedju SKJ i
Utjecaj
Opasnosti. kojima se izlaie po--
, tormtro ljudi, koji su bili izloieni
radioaktivnom zracenju, su, moida,
%-e-fc
nego fto se dosad prctpo-stavljal- o.
U SAD su vricni pokusi s mi-Sevi-ma
i muhama i utvrdjcnc su
znatne promjene u potomstvu os-i-h i
iivotinja, Jto je dalo pooda da sc '
sumnja i u vjerojatnost prenofenja
promjena. izazvanih radiicijom. i
— Povecala se napetost
n& granicama Izraela i
Jordana. Jordan kaie da
Izrael koncentrise vojsku
i namjerava napasti. Iz-rael
porice. Vlade Leba-non- a
i Sirije su izjavile da
ce pomoci Jordan ako bu-d- -
napadnut- - — Generalni sekretar
UN Hamarseld doputovao
je u Moskvu Ал pregova-r- a
sa ovjetskim predstav-nicim- a
o miru na Sred-nje- m Istoku.
— Francuzi javljaju da
je njihova vojska samo u
jednoj operacijt ubila 70
aliirskih ustanika.
KPSS kli rukooJi.-Ji- h parti ]a a
zcmljama. u koyuna c radntcka
klasa nalazi na vlasti. i koje
imaju kao opci dlj izgradnju
potpunoga sodjzlistiAog drui-tv- a
a svojim zcmljama. osigu-ranj- e
progrcsa cbvjocansta i
£vntog mira — ncsumnjivo ce
pridonijeti raz-ijanj- u daljnje
suradnje izmedju FNRJ i SSSR
i ucVrScenju trajnog prijateljsrva
izmedju naroda Jugoslavije i fo-vjetsk- og
Sareza.
5. Obje strane, pridrzavajtMfi
se glediSta, da su purovi socija-lisriclco- g
razvitka u razlidittm
zcmljama i uvjetima razlititi. da
bogatstvo oblika razitka socija-lizma
pridonosi njegovu jaanju
i polazetfi od dnjenicc. da je i
jednoj i drugoj strani tudja sva-ka
tendencija za nametanjem
stoga misljcjna u odredjivanju
putova i oblika socijalistickog
razvitka. sloiile su se u tome,
da gore spomenuta suradnja
treba da se tcmclji na potpunoj
dobrovoljnosti i ravnopras noti,
na prijateljskoj kritid i na dm-garsko-m
karakteru izmjene mii-ljcnja
o spornim pitanjima iz-medju
naSih partija.
4. Baziraju(fi se na spomenu-ti- m
temelj ima, suradnja izme-dju
SKJ i KPSS odvijat fcscu
prom rcdu putem sestranih
uzajamnih upoznavanja oblika i
metoda sodjalistk'kc izgradnje
obiju zcmalja, slobodnc i dru-garsk- c
izmjene iskustava i mii-ljcnja
o pitanjima od opceg in-tcrc- sa
za razvitak socijalistikc
praksc i unaprcdjenjc socijalisti-IV.- C
misli, a isto tako i o pita-njima,
koja se ticu mira. zbliia-vanj- a
i povezivanja medju naro-dima
i naprctka iovjecanstva
uope.
5. Suxremeni matcrijalni i
duhovni preobraiaj svijeta, koji
nalazi svoj izraz u golemom po-ras- tu
snaga socijalizma, u jaca-nj- u
nacionalnooslobodilakog
pokreta, u povecanju uloge rad-nitk- e
klasc, u rjeJavanju kon-kretni- h
pitanja suvremenoga me-djunarodn-og
razvitka, postavlja
pred medjunarodni radnicki po-kr- et
mnoge krupne zadatke. Ta
emjenica pokazuje i na prijeku
potrcbu naunc analizc pojava i
osnonih materijalnih i druitve-ni- h
cmilaca i tendencija razvitka
u suvrcmenom svijetu.
Iz tih razloga delcgacije su
se sloiile, da, rukovodeci sc
principima marksizma-lenjinizm- a,
svestrano potiu — i u u-zajam- nim
odnosima, i u medju-narodnom
radnickom pokretu
uopec — uzajamnu suradnju i
izmjenu miiljenja u podrucju
socijalistickc naunc misli.
6 V poglcdu konkrctnih ob--
radioaktivnog zracenja na
na ljudsko potomsts-o- . Ncki ame--
, riclci uenjari smatraju. da ce sc te
promjene smanjivati ukoliko sc po- -
veca vremenski razmak izmedju ra-dijad- je
i samog oplodjenja, odno-sn- o
da postoji raogufnost "opora%--Ijanja- "
od geneticlcih roremecaja.
Ukoliko su ovi pokusi i njthovi
zakljucxi tocni, uenjad smatraju.
da bi u interesu zaJtite od genc- -
tclcih opasnosti, koje sobom do- -
— Dulles je izjavio da
su izgledi za rat slabiji
nego u ovo doba prosle
godine.
—— Predsjednik Eisen-hower
je odobrio program
za razmjenu informacija
i lica izmedju SAD i SSSR.
U SAD !ma 1,193.--
20O nezaposlenih radnika
koji prlmaju drzavnu po-mo-c.
— Na otoku Celebes,
Indonezija, ubijena su 143
pripadnika reakcionarne
buntovnicke vojske.
— Americki ambasa-do-r
u Beogradu povratio
se u Washington. Pred
hka Nuradnjc. izmedu SKJ i KP
SS, delcga.i)e su e dogovorile,
da se ona osrsaruje ptrtcm Itfnth
kontakta, pismenog i usmenog
izBOJcnja i izmjene miiljcnja.
putem izmjene delegadja, matc-rijal- a,
literature, a isto tako, kad
je to potrebno, i putem organi-ziranj- a
medjusobnih susreta par-ti
jskih radnika radi raspravljanja
aktuclnih pitanja oJ opceg inte-res- a
i, uopec. pomoco svili obli-ka
konstruktivoe, drugarskc dis-kusij- e.
7. Prcdstavnkri radniclog po-kreta
obiju zcmalja smarraju
takvu uzajamnu suradnju saitav-ni- m
dijelom svojih kontakta sa
drugim komunistickim i radnif-ki- m
partijarna, kao i sa socija-listicki- m
i ostalim progresivnim
pokretima u vijetu.
8. SKJ i KPSS smatraju, da
jc u intcresu borbe za trajni mir
i sigurnost naroda, kao i za so-cijal- ni
progres prijeko potrebna
{iroka suradnja svih progrcsiv-ni- h
i miroljubivih snaga, koja
sc sve jace manifestira u najraz-novrsniji- m
oblicinu i u svjet-ski- m
razmjerima. Ta je suradnja
jedna od najpreih potreba su-vremenoga
drustcnog razvitka.
Tc xczc treba da budu ravno-pravn- c,
otvorene, demokratske i
pristupanc svjetskom javnom
mnijenju. One treba da sluic u-zajam- nom
upoznavanju i kon-zultiran- ju
o raznim problemima
od opeg interesa i da pridonose
uzajamnom razumijevanju na
temelju strpljivog razjainjava-nj- a
stavova i poglcda razliitih
strana. Pri tome se razumijeva
sloboda akdja svakoga pojedi-nogiucsni- ka
u toj suradnji pre-ma
uvjetima njegova razvitka i
u skladu s opc"un progresivnim
ciljevima, kojima oni teie.
Predstavnici SKJ i KPSS u-vje- reni
su, da e suradnja iz-med- ju
radntfkih pokreta FNRJ
i Sovjctskog Saveza na temelju
spomenutih principa i oblika
sluiiti intcresima njihovih naro-da
i intcresima socijalisticke iz-gradnje
u njihovim zcmljama.
Oni su uvjereni, da time daju
svoj prilog ope'em zbliiavanju
medju socijalistickim i drugim
progresivnim pokretima u svi-jetu,
a to ce podjednako sluiiti
intcresima mira u svijetu, intc-resima
opceg naprctka covjean-stva- .
Mokva, 20. juna 1956.
Za Centralni komitet SKJ
gcncralni sekretar,
. B. Tito.
Za Centralni komftet KPSS
prvi sekretar, S. S. Hn№or.
SVJETSKIH DOGADJAJA
potomstvo
nosi mimodopska upotreba atom- -
ske energijc, bilo potrebno ograni- -
c"iti ne samo prosjecnu dozu radija-dj- e,
kojoj se izlaie ukupno sta-novnii- tvo,
л--ei i one doze, kojim
se izlalu pojedind. Potrebno je
utvrditi i postaviti jednu gornju
granicu ukupnc doze, kojoj se
smije izlagati £orjek kako bi se po-jedind
zaititili. a takodjer i nji-ho- so
potomstvo.
odlaskom imao je sasta-na- k
sa Titom. Kaie se da
su razgovarali o odnosima
SSSR I Jugoslavije.
— Cang Kaj Sek je od-bi- o
poziv Cu En Laja za
pregovore o oslobodjenju
Tajvana.
— U Kini ce se pove-ca- ti plate i nadnice za
14.5 pos to.
— U Argentini je uhap-ien- o
vise od 200 protivni-k- a
vlade.
—— U Cuatemali jo u-vi- jek vlada napeto stanje.
Nedavne demonstracije su
tazdrmale relim diktatora
Armas