000183 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
_ вва_Ва_вВш_в_в_вву_вујв_ВЈввкавкВк ~ jl _ Ore godiive alavimo 25-Ktxlin-jicu ju£XkIavenkokanadke progresivne Stamp. Ггт! broj "BORBE"-li- U radnika i eljaka iz Jugotlatij u Kanadi — iza&ao je Z. norerabra 1931. coding a Torontu. "BOKBU"j 1936. nalijedila "SLOBODXA MISAO" — lUt prozreUnih kunadVih HrTata — i "PRAVDA", lit prasreeimih kanadkih Srba. "SLOBOD-XA- " MI SAO" 1 "PRAVDA" u bile zabranjene u julu 1940. zboC antiratnos tanoviita. U decembni 1910. poceo {e izlazit progwivnl lut kanatUkih Ilnata "NOVOST I n maju 1941. list prt?reeirnih kanadskih" Srba "SRPSKI GLASNIK, a u Julu . 1942. lit prosreivnih kanadskih £lovenaca "E D I N O S Г. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKR ATSKI LIST V junu 194b. XOVOSTl", "SRPSKI CLASXIK" i "EDI-N'O- Sr au ujedinili — otada izlazi -J E D I X S T V O". VOL. VIII. — NO. 46 (G68) TORONTO, TUESDAY, JUNE 12, 195G PRICE 5 PER COPY b U L G Л X J I X O V O P 1 S M O S T. LAUREXTU Poziva. Ka.na.du na konkretne prt'oge opcem razoruzanju Ottawa, Ont. — Premijer Sovjetskog Saveza Niko-Ia- j Bulganjin uputio je pismo premijeru St. Laurentu po pitanju razoruzanju. Pismo je predao sovjetski am-basad- or u Ottawi Dimitrij Cuvahin. Slijedece je tekst pisma: "Zelim da izmjenim poglede s vama o jednom tako vainom medjunarod-no- m problemu kao Sto je razoruzanje u prouiavanju koga uzimlju ибебса obje nnSe zemlje u Podkomitetu UN za razoruianje. "Sada je vidno da viSegodi3nja dis-kusi- jn u UN nije donijela pozltunih rezultata. Mcdjutim, mi moramo priz-na- ti da hitnost rjeSenja ovog problema, osobito sa pojavom takvih novih vrsta oruija masovnog uniStavanja kao §to su atomske i hidrogenske bombe, po-sta- je sve veca. "Ja mislim, gospodine predsjednice vlade, da ccte se sloziti samnom da u sadaSnjim uslovima odredjenog popustanja medjunarodne napetosti postoje dobre mo-gucno- sti za sve driave da poduzmu konkretne mjere smanjivanja naoruianja i oruZanih sila. "Sovjetska vlada je sa zado-oljstvo- m p r i m i 1 a izjavu kanadskog ministra vanjskih poslova (L. B. Pear-son- a) u pariamontu 20. marta, da ce uciniti sve Ulozcn priziv protiv od- - Iukc, kojont se prckida IK)slupak za izruccnjc zlocinca Artukovica Beograd. — Jugopres sa-zna- je, da je Jugoslavija u-Io- 2ila priziv protiv odluke suca americkog kotarskog suda u Los Angelosu Pear-лоп- а Hulla, kojom se prcki-da postupak za izru6enjo Jugoslaviji ratnog zlocinca Andrije Artukovica. Jugo-slavija zahtijeva ekstradik-cij- u Andrije Artukovida za-t- o, Sto je on kao ministar unutrasnjih poslova t. zv. XDII odgovoran za ubistva preko П00.000 nevinih gra-dja- na izrSenih za vrijeme proSlog rata i пјетабке o-kup- acije u Jugoslaviji. Od-luko- m americkih sudskih vlasti, ratni zloJinac Artu-Tiov- ic pritvoren je joS 1952. godine, ali je kasnije uz ka-uci- ju od 50.000 dolara pu-St- en da se brani iz slobode. U Kanadi orpanizirano l,3IG.O00 radnika Ottawa. — Clanstvo vih rad Tiikih unlja e Kanadi brojt lie.000. vaopaa mlnUtamtto rada. Sudburj- - — U redovima lokala 598 Mine-Mi-ll unije raskrinkana je 1 osudjena grupa razbijafa kojoj je pripadao i gosp. M. MeheS, 'radnicki struenjak" popov-eko-usta5k- og lista "Danica" iz Chicaga. Vodja grupe Jame- - Kidd je zauvijek is-klju- crn iz unije. Kidd je poznat kao orga-nizat- or i5e razdornih ak-ci- ja u redovima unije ali se preko toga prelazilo. Kad je ped konac rajeseca marta Ontario Labor Relations Board dono zloglasnu odlu-k- u — koja je poslije povu-cen- a — da je Mine-Mi-ll iz-gub- ila predstavnicka prava kad je postala autonomna. Kidd je objavio oglas u "Sudbury Daily Star" pozi- - Jm N. Iiulganjin Kanada world poznato, Beau-doin optuien napustio otvoreno pomo-ga- o guSenju debate prijedloga. Kon-zervativ- ni rodja predlozio prijedlog t vajudi International i Nickel uurugc Kompanije , prestanu uniju. clanarinu ! odbiju J pregovore Pored oglas potpisalo i ustanov- - I ! ljeno pot-pis- ali Kidda i njegovih saucesnika. uopce unije. optuieni unijskoj konstituciji i odbor Ispitavsi cijeli i sasluavi optuiene odbor dosao moguce postigne efektivno razoruianje, bi pomoglo smanjiti medjunarodnu napetost i doprinjelo sporazumu drugih nerijesenih problema. duboko ubjedjeni bi smanjivanje nao-ruzanja i oruianih drzavama i prije postignuca medjunarodnog ugovora o problemu doprinjelo uspestavi povjerenja medju drzavama i ројабапји sveopceg "Vodjena tim teinjama sovjetska odlucila ponovno smanji oruznne sile Sovjetskog Saveza 1.200.000 i u skladu tim smanji naoruianje i vojne izdatke, pored i ved provedenog smanji-vanja sovjetskih oruianih G 10.000 "Upucujcm vam poruku ieljom kanad-sk- a vlada, zastupljena u Podkomitetu organiza-cij- e Ujedinjenih i nnroditu odgovornost rjeSenjc problema razoruianja, prouci priloienu izjavu sovjetske maja pitanju razoru-zanj- a i nadje moguce poduzme pridonijeti гјебепји problema razoruianja u interesu pojacanja i sveopce iskrenim Bulganjin." Slitna pisma premijer uputio araeriJ-ko- m predsjedniku Eisenhoweru, britanskom premijeru Edenu, francuskom premijeru Mollettu, zapadno-nje-ma£ko- m kancelaru Adenaueru i talijanskom premijeru Segniu. Telegra Hon. Jack Pickersgill, Minister of Citizenship and Immigration. Ottawa, Ont. Sir:— protest the admittance to Canada of the confessed collaborator and war criminal Dobrosav Jevdjevic. His mission here to stir national animosity among Canadians of Yugoslav origin. an advocate of war. His presence therefore undesirable. Federation of Yugoslav-Canadian- s, B. Stevanov, Secretary. (Toronto, June 9, 195G) Vlada pobjedila na glasanju, ali . . . ОТТАЛУА. — Poslije usvajanja vladina prijcdloga o pozamljivanju 80 miliona dolara ameriikim miljar-derim- a izgradnju sekcije plinovoda i odobrenja 118 miliona za izgradnju sjevcro-ontanjsk- e sekcno, ic poslije predana istoj kompaniji — povratio na ulogu predsjedatelja (spikera) Rene Beaudoin u lG-dnev- ne borbe. Kao sto je je po opoziciji da je svoj ncpri-stra- ni i vladi u njezinog Drew je da mu Izglasa ukor. Za njegov Nickel I Co., Falconbridge .Mines an priznavati Mine- -' Mill da zadrie unij- -' sku dalj-- ne njom. Kidda je jo5 55 lica. Poslije je da su neki od njih po nagovoru Troji-c- a clanovi Oni su bili po iza-bra- n porotni da im su-d- i. slucaj je do zakljuka da je Kidd radio na da se Sto "Mi smo da sila po ovom veceg mira. vlada je da za ljudi da iznad sila za ljudi. ovu sa da koja je naroda snosi za brzo vlade od 11. po za da kprake koji ce mira sigurnosti naroda. "Sa poStovanjem, N. Bulganjin je We self is He is also new hero is za pne koja biti paria-men- at se toku stav se sa nisu sa glasalo je 35 clanova par-lament- a, protiv 109. Iako je vlada, imajuci nadmasnu vecinu pobijedila na glasanjn, pravilno funk-cionisan- je parlamenta je i dalje n pitanju. Uvjet za pravilno funkcionisanje je da i vladina i opoziciona Spontani iti-aj-k Sndbary. — Koncpia tjrdna u talivniri International NkkH Co. n Copper Cliff radnici a prrkinali rad iz protrsta prot It radnih prilika i plate a nedjelju le terorlciranja kompanljkih baova. V ooj protect no J aVcijI ece-tvora- lo je ЗјООО radnika; мпо afka njih n radilL Mlrve-Mi- ll je pozwla radnike da м" povrate na poao i natae orranizoranom borbom za avoja prava. posljednje Tijeme on je to otvoreno proglasavao. Uzev-S- i sve to u obzir odbor je pre po ruck) da se Kidd zau- - 1 vijek iskljuii iz redova uni-- uspostavlja- - je. desetorvca njegovih ak-- rnejduovpiomseabnuenijoergsaaniczialjceimje u-u- dtiavnsiehsususpraednndiikraajui pzoamgaogdiancua Mine-Mi-ll unije. U dane i globe 50 dolara Ve- - strana imaju puno povjerc-nj- e u predsjedatelja. A sa-mi- m tim Sto je podnijela pri-jedlog da se Beaudoin ukori — prvi takav slu6aj u histo-ri- ji kanadskog parlamenta — opozicija je kazala da je on izgubio niezino poyjero-nj- e. Borba oko plinovoda stvorila je dva krapna pita-nj- a idudih izbora: pitanje prodaje plinovoda suneriC-ki- m miljarderima, kao i os-tal- ih rezursa, i pitanje ulo-- ge parlamenta n rjesavanju nacionalnih poslova. OSUDJENI UNIJSKI RAZBIJACI U SUDBURY niltenja a grupa njih kainjena je sa 25 dolara globe. U ovoj grupi nalazi s Mehe. Pcto-ric- a su rijescna krinje jer su priznali da su nesvjesno dalj svoj pot pis. U ietvrtak 24. maja bili su sazvani unijski mitinzi na kojima je proditah izvje- - 5taj porotnog odbora. Od 490 Clanova koji su prisu-stvova- li prijepodnevnom mi-tin- gu u unijskoj hali u Sud-bury protiv preporuka po- rotnog odbora glasala su sa-mo dva tlana. obojka iz op-tuientc- ke grupe. Na vecer-nje- m mitingu od 800 priset- - ' nika protiv je glasalo samo 9 clanova. Na mitingu u Creightonu protiv je pao 21 glas — 20 optuienika i jos (Nastavak na str 2) Г ~ 'JL ШГ — —Г— IFik ~-ba- .HrK&.t 'К. Н2ј :?мЈ1шшшт£:1сштшшшшу~чт£ ~ Sa pnjema и hrcmlju и cast predsedntka FRJ Tita. Sa hcva na desno: I cccslaO Л. Molotoi, Edtard hardrl, premijer Iiulpanfin. predsjedmk Tit(K prcdsjcdnib lrczidiuma J rfmvnop sovjeta J orosilov I ikita lruscov. Sjedinjene Drzave ce "preispitati" stav prema Jugoslaviji Washington. — Na s%ojoj kon-ferenci- ji гл itampu 6. ипд prcd-sjedni- k Eisenhower je izjavio, da e njegova Uda "preispitati" stav prema Jj£os!aviji. "Mi moramo pogledati gdfc sa-da stojimo sa ovim individuom (Titom) i ito najbolje sluii na-Si- m intercsima", rckao je fred-sjedni- k Eisenhower. Eisenhower, mcdjutim, nije re-ka- o da fc njegoa idi prekinut daljnu pomo Jugoslav iji zbop nje-zin- a pribliienja Sovjetskom Sac-2u- , kao ito traze krajnji reakcio-ner- i senatora MtOrthy. U vladinu prijcdlogu za vanjsku porno! koji se sada nalazi pred Kongresom za Jugosladju je pred-vidjen- a svota od 30 miliona do-lara. Senator McCarthy je u scnatu prcdloiio da se Jugoslaviji obustavi svaka pomod, л Paul Л. Fino je izjavio da c slian prijedlo; pod-nije- ti u Prcdstavnikom domu. Jos jedan predsjednik poljskc izbjcglickc vlade povraca sc u domovinu London. — Stanislav Mackie-wicz- , predsjedmk poljske izbjegh-c'k- e ' vlade" do proilog juna pri-hvati- o je pozi poljske vlade da se poxrati u domovinu. ProJle godine u Foljsku e po-vratio jedan drugi premijer poljske izbjeglifke vlade — Hugon Hankc. Mackiewicz napuita London 23. juna. On je izjavio da je on isto to-li- ki antikomunist kao Sto je bio. ali se razo£arao u izbjegli£ki po-kre- t. "Izbjegliflca politika je samo san", rekao je Mackie-ic- z sa o-gorfenj- em. ZavrScn St raj k 6.000 tckstilnih radnika u Qucbccu Montreal." — Zavrien je Hraik R. 000 tpk-etilni- h rni potpu- - centi Komisija UX razoni-zanj- c saslat pocctkom jula York organi- - Ministar rada Grcffjr kazc trcbaju naci drugo zapoIcnjc podirnato aotoniobita poljprivredne maiinerije. Minitar odar-vor- le otpnSteni msa гаЛ zapo-len- je indaMrija-m- a kje rade. ш soj tipa dobro Izjava predsjednika Tita o posjeti SSSR--u JUGOSLAVENSKI-SOVJETSK- I ODNOSI DOBILI SU POTPUN'O JASAN STABILAN KARAKTER ODN'OSA DVIJU RAVNOPRAVN'IH DRzAVA Beograd. — Pred odlazak Sovjetski Savez predsjed-ni- k FNRJ Tito molbu do-pisni- ka agencije TASS Beogradu dao je slijedecu izjavu : ч "Odlazim posjetu Sov jetskom Savezu, Zajedno sal svojim suradnicima, po-zi- v sovjetske vlade. Cinimo posjetu velikim zado-voljstvo- m, jer smo uvjereni da cemo itnati mogucnost samo da svestrano izmije-njam- o mi§ljenja problemima koji intcrcsuju пабо dvije zemlje, i pro-blemima medjunarodnog ka-rakte- ra, nego isto i da upoznamo rezultatima ogromnog napredka je Sovjetskom Savezu ostva-rc- n poslijeratnom pcriodu. druge stranc, mi idemo s velikim zadovoljstvom posjetu Sovjetskom Savezu i kao zemlja s kojom nas vc-zu- ju zajednifke borbe i jednifcke patnje proSIosti, na5i narodi soko cijene zbog ogromnih irtava kojc je nnrofito posljednjem ratu protiv faSisti£kih osvaja6a. NaSu posjetu treba pos-- matrati kao rczutlat vrlo normalizacije odnosa i I'spostavljanjn prijateljskih veza i suradnje izmedju dvije zemlje. torn po-gle- du naroSito odigrali veliku ulogu Beogradska dcklaracija i razgovori smo torn prilikom vodili s rukovodedim sovjetskim lju-dim- a. da ovom mo-men- tu mozemo konstanto-va- ti da sve to5ko de-klaraci-je, tiiu nika u tvornicama Dominion medjusobnih odnosa, Tcxtile Co. raznim mjestima Izcne. provincije Quebec. bi da podvugem i ve-- Radnici dobili povisicu oma einjemeu da od G po satu. za ce sc New — Iz da t" parlamenta a rada da I u na u u na tu s ne o o se s u u S u za- - u vi- - u na- - se U su u su te se no su su je glavnnm svi koji bi stavljati zacije Ujedinjenih naroda jzUihJlUnmdnnoitul lt.nkav InhranVufnp,tinnttam. otputcni tpotfih ra-dnika indotriJi Grejrr raznim tako koji zemlji dala brze tako vaznu bi Medju nekih krupnih rje.4-vi- h s-- suradnju na ekonomskom, politi6kom kulturnom po-Ij- u. Nasa dosadaSnjn surad-nj- a na ekonomskom polju je dobre rczultate, i ja da ka2eni da mi potpuno sadovoljni tim rezultatima, naroSito a-- ko se ima u da tu postavljena granica i da postoje mogucnosti za dalje proSirenjc produb-ljenj- e suradnje, co jo3 vise uSvrstiti medjusobno povjerenje. Sto so kulturnc suradnje, otm je tek u po-2ct- ku razvoja. Ja sma-tra- m da nikakvo smct-nj- e da se i ta suradnja vi-se prosiri i ројаба, jerSSSIt posjeduje окготпи riznicu tckovina koje narodi visoko cijene. To cc tako'djer predstavljnti vco-m- a prilog boljcm u-znjam- nom upoznavanju nn-s- ih na raznim poljima kulture. U poglcdu suradnje na vanjsko.politickom planu mislim da se ne bi smjcli potcenjivati ostvareni rezultati, jer Sovjetski Sa-vez Jugoslavija imaju glediSta na takva krupna pitanja, kao Sto su, na pri-mje- r, razoruianje, kolck-tivn- a sigurnost, miroljubiva i aktivna kocgzistencija, ибхтбсепје mira, medjuna-rodn- a ckonomska i kultuma suradnja itd. U koliko sc mi razilazimo u gledanju na neka medjunarodna zbiva-nj- a, to od bitnog zna-бај- а, to je, po mom nesto normalno driava vode politiku. Razumije se da u procesu razvijanja suradnje na sko-politi£ko- m planu moie izmedju dvije do indentignih gledilta zemlje dobili potpuno jasan i u onftn stvarima na i stabilan karakter odnosa danas joS razlicito gledamo. dviju ravnopranih driava se Prati dosadaSnia da su u toku godine u-ivan- jska politika vlade. uklonjeni ele-ment! mogli Tim_ sasvim u kojoj dominira'felja za ouvanje i medjunaro-dne suradnje. za miro-ljubio- m je sazoap!enosadsatactie skeompoicseit-j-a1 nporeddmaetпnаaк]лs%vaГтondaanasguadbjeas----' nmaedju drfavakmoesaghzlbLeemszte,nocboiznjoidrmaa j nja koja g? s nekjhmfalim da se ne dove- - Ottawa. — pitanje i je dracim koju koje koje naSih Zelio i isetrapnna.jetdia oJpuagsonsolsatvidjia tiozbgou-'-s-t-i u sumnju cilj posje-- ; te i za ito сЧтот su nezavisan pokIaj. nama ve nema i teSko problema. Ml smo s 1 dala vrlo mornm smo vidu joS nije i ekonomskc koja na-б- е ,ti6c na.5e svog nema Sto kulturnih nasi vnian dostignuda na§e dosad i i slic"-- na nije miSljc-nj- u, izmedju koje samostalnu vanj-- odnosi na$e doci koje Ako ove nale mira ielja LkoNm jurlaazuruzanje. ane unutraSnji moie na?e ielja svoj radnjom izmedju Jugosla- - viie i Sovjetskog Saveza. Pred na? odlazak u Sov jetski Savez upacujem u ime pjehom HkvidiraH skoro sve naroda Jugoslavije tople po-o-no negativno to se nago- - zdrave i najbolje ielje na-mila- lo u proilosti, izvukli rod ima Sovjetskog Saveza, no obostrano pouke iz to- - za njih ovu srecu t dalji sve-g- a i utrli put za svestranu strani napredak".
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 12, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-12 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000146 |
Description
Title | 000183 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | _ вва_Ва_вВш_в_в_вву_вујв_ВЈввкавкВк ~ jl _ Ore godiive alavimo 25-Ktxlin-jicu ju£XkIavenkokanadke progresivne Stamp. Ггт! broj "BORBE"-li- U radnika i eljaka iz Jugotlatij u Kanadi — iza&ao je Z. norerabra 1931. coding a Torontu. "BOKBU"j 1936. nalijedila "SLOBODXA MISAO" — lUt prozreUnih kunadVih HrTata — i "PRAVDA", lit prasreeimih kanadkih Srba. "SLOBOD-XA- " MI SAO" 1 "PRAVDA" u bile zabranjene u julu 1940. zboC antiratnos tanoviita. U decembni 1910. poceo {e izlazit progwivnl lut kanatUkih Ilnata "NOVOST I n maju 1941. list prt?reeirnih kanadskih" Srba "SRPSKI GLASNIK, a u Julu . 1942. lit prosreivnih kanadskih £lovenaca "E D I N O S Г. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKR ATSKI LIST V junu 194b. XOVOSTl", "SRPSKI CLASXIK" i "EDI-N'O- Sr au ujedinili — otada izlazi -J E D I X S T V O". VOL. VIII. — NO. 46 (G68) TORONTO, TUESDAY, JUNE 12, 195G PRICE 5 PER COPY b U L G Л X J I X O V O P 1 S M O S T. LAUREXTU Poziva. Ka.na.du na konkretne prt'oge opcem razoruzanju Ottawa, Ont. — Premijer Sovjetskog Saveza Niko-Ia- j Bulganjin uputio je pismo premijeru St. Laurentu po pitanju razoruzanju. Pismo je predao sovjetski am-basad- or u Ottawi Dimitrij Cuvahin. Slijedece je tekst pisma: "Zelim da izmjenim poglede s vama o jednom tako vainom medjunarod-no- m problemu kao Sto je razoruzanje u prouiavanju koga uzimlju ибебса obje nnSe zemlje u Podkomitetu UN za razoruianje. "Sada je vidno da viSegodi3nja dis-kusi- jn u UN nije donijela pozltunih rezultata. Mcdjutim, mi moramo priz-na- ti da hitnost rjeSenja ovog problema, osobito sa pojavom takvih novih vrsta oruija masovnog uniStavanja kao §to su atomske i hidrogenske bombe, po-sta- je sve veca. "Ja mislim, gospodine predsjednice vlade, da ccte se sloziti samnom da u sadaSnjim uslovima odredjenog popustanja medjunarodne napetosti postoje dobre mo-gucno- sti za sve driave da poduzmu konkretne mjere smanjivanja naoruianja i oruZanih sila. "Sovjetska vlada je sa zado-oljstvo- m p r i m i 1 a izjavu kanadskog ministra vanjskih poslova (L. B. Pear-son- a) u pariamontu 20. marta, da ce uciniti sve Ulozcn priziv protiv od- - Iukc, kojont se prckida IK)slupak za izruccnjc zlocinca Artukovica Beograd. — Jugopres sa-zna- je, da je Jugoslavija u-Io- 2ila priziv protiv odluke suca americkog kotarskog suda u Los Angelosu Pear-лоп- а Hulla, kojom se prcki-da postupak za izru6enjo Jugoslaviji ratnog zlocinca Andrije Artukovica. Jugo-slavija zahtijeva ekstradik-cij- u Andrije Artukovida za-t- o, Sto je on kao ministar unutrasnjih poslova t. zv. XDII odgovoran za ubistva preko П00.000 nevinih gra-dja- na izrSenih za vrijeme proSlog rata i пјетабке o-kup- acije u Jugoslaviji. Od-luko- m americkih sudskih vlasti, ratni zloJinac Artu-Tiov- ic pritvoren je joS 1952. godine, ali je kasnije uz ka-uci- ju od 50.000 dolara pu-St- en da se brani iz slobode. U Kanadi orpanizirano l,3IG.O00 radnika Ottawa. — Clanstvo vih rad Tiikih unlja e Kanadi brojt lie.000. vaopaa mlnUtamtto rada. Sudburj- - — U redovima lokala 598 Mine-Mi-ll unije raskrinkana je 1 osudjena grupa razbijafa kojoj je pripadao i gosp. M. MeheS, 'radnicki struenjak" popov-eko-usta5k- og lista "Danica" iz Chicaga. Vodja grupe Jame- - Kidd je zauvijek is-klju- crn iz unije. Kidd je poznat kao orga-nizat- or i5e razdornih ak-ci- ja u redovima unije ali se preko toga prelazilo. Kad je ped konac rajeseca marta Ontario Labor Relations Board dono zloglasnu odlu-k- u — koja je poslije povu-cen- a — da je Mine-Mi-ll iz-gub- ila predstavnicka prava kad je postala autonomna. Kidd je objavio oglas u "Sudbury Daily Star" pozi- - Jm N. Iiulganjin Kanada world poznato, Beau-doin optuien napustio otvoreno pomo-ga- o guSenju debate prijedloga. Kon-zervativ- ni rodja predlozio prijedlog t vajudi International i Nickel uurugc Kompanije , prestanu uniju. clanarinu ! odbiju J pregovore Pored oglas potpisalo i ustanov- - I ! ljeno pot-pis- ali Kidda i njegovih saucesnika. uopce unije. optuieni unijskoj konstituciji i odbor Ispitavsi cijeli i sasluavi optuiene odbor dosao moguce postigne efektivno razoruianje, bi pomoglo smanjiti medjunarodnu napetost i doprinjelo sporazumu drugih nerijesenih problema. duboko ubjedjeni bi smanjivanje nao-ruzanja i oruianih drzavama i prije postignuca medjunarodnog ugovora o problemu doprinjelo uspestavi povjerenja medju drzavama i ројабапји sveopceg "Vodjena tim teinjama sovjetska odlucila ponovno smanji oruznne sile Sovjetskog Saveza 1.200.000 i u skladu tim smanji naoruianje i vojne izdatke, pored i ved provedenog smanji-vanja sovjetskih oruianih G 10.000 "Upucujcm vam poruku ieljom kanad-sk- a vlada, zastupljena u Podkomitetu organiza-cij- e Ujedinjenih i nnroditu odgovornost rjeSenjc problema razoruianja, prouci priloienu izjavu sovjetske maja pitanju razoru-zanj- a i nadje moguce poduzme pridonijeti гјебепји problema razoruianja u interesu pojacanja i sveopce iskrenim Bulganjin." Slitna pisma premijer uputio araeriJ-ko- m predsjedniku Eisenhoweru, britanskom premijeru Edenu, francuskom premijeru Mollettu, zapadno-nje-ma£ko- m kancelaru Adenaueru i talijanskom premijeru Segniu. Telegra Hon. Jack Pickersgill, Minister of Citizenship and Immigration. Ottawa, Ont. Sir:— protest the admittance to Canada of the confessed collaborator and war criminal Dobrosav Jevdjevic. His mission here to stir national animosity among Canadians of Yugoslav origin. an advocate of war. His presence therefore undesirable. Federation of Yugoslav-Canadian- s, B. Stevanov, Secretary. (Toronto, June 9, 195G) Vlada pobjedila na glasanju, ali . . . ОТТАЛУА. — Poslije usvajanja vladina prijcdloga o pozamljivanju 80 miliona dolara ameriikim miljar-derim- a izgradnju sekcije plinovoda i odobrenja 118 miliona za izgradnju sjevcro-ontanjsk- e sekcno, ic poslije predana istoj kompaniji — povratio na ulogu predsjedatelja (spikera) Rene Beaudoin u lG-dnev- ne borbe. Kao sto je je po opoziciji da je svoj ncpri-stra- ni i vladi u njezinog Drew je da mu Izglasa ukor. Za njegov Nickel I Co., Falconbridge .Mines an priznavati Mine- -' Mill da zadrie unij- -' sku dalj-- ne njom. Kidda je jo5 55 lica. Poslije je da su neki od njih po nagovoru Troji-c- a clanovi Oni su bili po iza-bra- n porotni da im su-d- i. slucaj je do zakljuka da je Kidd radio na da se Sto "Mi smo da sila po ovom veceg mira. vlada je da za ljudi da iznad sila za ljudi. ovu sa da koja je naroda snosi za brzo vlade od 11. po za da kprake koji ce mira sigurnosti naroda. "Sa poStovanjem, N. Bulganjin je We self is He is also new hero is za pne koja biti paria-men- at se toku stav se sa nisu sa glasalo je 35 clanova par-lament- a, protiv 109. Iako je vlada, imajuci nadmasnu vecinu pobijedila na glasanjn, pravilno funk-cionisan- je parlamenta je i dalje n pitanju. Uvjet za pravilno funkcionisanje je da i vladina i opoziciona Spontani iti-aj-k Sndbary. — Koncpia tjrdna u talivniri International NkkH Co. n Copper Cliff radnici a prrkinali rad iz protrsta prot It radnih prilika i plate a nedjelju le terorlciranja kompanljkih baova. V ooj protect no J aVcijI ece-tvora- lo je ЗјООО radnika; мпо afka njih n radilL Mlrve-Mi- ll je pozwla radnike da м" povrate na poao i natae orranizoranom borbom za avoja prava. posljednje Tijeme on je to otvoreno proglasavao. Uzev-S- i sve to u obzir odbor je pre po ruck) da se Kidd zau- - 1 vijek iskljuii iz redova uni-- uspostavlja- - je. desetorvca njegovih ak-- rnejduovpiomseabnuenijoergsaaniczialjceimje u-u- dtiavnsiehsususpraednndiikraajui pzoamgaogdiancua Mine-Mi-ll unije. U dane i globe 50 dolara Ve- - strana imaju puno povjerc-nj- e u predsjedatelja. A sa-mi- m tim Sto je podnijela pri-jedlog da se Beaudoin ukori — prvi takav slu6aj u histo-ri- ji kanadskog parlamenta — opozicija je kazala da je on izgubio niezino poyjero-nj- e. Borba oko plinovoda stvorila je dva krapna pita-nj- a idudih izbora: pitanje prodaje plinovoda suneriC-ki- m miljarderima, kao i os-tal- ih rezursa, i pitanje ulo-- ge parlamenta n rjesavanju nacionalnih poslova. OSUDJENI UNIJSKI RAZBIJACI U SUDBURY niltenja a grupa njih kainjena je sa 25 dolara globe. U ovoj grupi nalazi s Mehe. Pcto-ric- a su rijescna krinje jer su priznali da su nesvjesno dalj svoj pot pis. U ietvrtak 24. maja bili su sazvani unijski mitinzi na kojima je proditah izvje- - 5taj porotnog odbora. Od 490 Clanova koji su prisu-stvova- li prijepodnevnom mi-tin- gu u unijskoj hali u Sud-bury protiv preporuka po- rotnog odbora glasala su sa-mo dva tlana. obojka iz op-tuientc- ke grupe. Na vecer-nje- m mitingu od 800 priset- - ' nika protiv je glasalo samo 9 clanova. Na mitingu u Creightonu protiv je pao 21 glas — 20 optuienika i jos (Nastavak na str 2) Г ~ 'JL ШГ — —Г— IFik ~-ba- .HrK&.t 'К. Н2ј :?мЈ1шшшт£:1сштшшшшу~чт£ ~ Sa pnjema и hrcmlju и cast predsedntka FRJ Tita. Sa hcva na desno: I cccslaO Л. Molotoi, Edtard hardrl, premijer Iiulpanfin. predsjedmk Tit(K prcdsjcdnib lrczidiuma J rfmvnop sovjeta J orosilov I ikita lruscov. Sjedinjene Drzave ce "preispitati" stav prema Jugoslaviji Washington. — Na s%ojoj kon-ferenci- ji гл itampu 6. ипд prcd-sjedni- k Eisenhower je izjavio, da e njegova Uda "preispitati" stav prema Jj£os!aviji. "Mi moramo pogledati gdfc sa-da stojimo sa ovim individuom (Titom) i ito najbolje sluii na-Si- m intercsima", rckao je fred-sjedni- k Eisenhower. Eisenhower, mcdjutim, nije re-ka- o da fc njegoa idi prekinut daljnu pomo Jugoslav iji zbop nje-zin- a pribliienja Sovjetskom Sac-2u- , kao ito traze krajnji reakcio-ner- i senatora MtOrthy. U vladinu prijcdlogu za vanjsku porno! koji se sada nalazi pred Kongresom za Jugosladju je pred-vidjen- a svota od 30 miliona do-lara. Senator McCarthy je u scnatu prcdloiio da se Jugoslaviji obustavi svaka pomod, л Paul Л. Fino je izjavio da c slian prijedlo; pod-nije- ti u Prcdstavnikom domu. Jos jedan predsjednik poljskc izbjcglickc vlade povraca sc u domovinu London. — Stanislav Mackie-wicz- , predsjedmk poljske izbjegh-c'k- e ' vlade" do proilog juna pri-hvati- o je pozi poljske vlade da se poxrati u domovinu. ProJle godine u Foljsku e po-vratio jedan drugi premijer poljske izbjeglifke vlade — Hugon Hankc. Mackiewicz napuita London 23. juna. On je izjavio da je on isto to-li- ki antikomunist kao Sto je bio. ali se razo£arao u izbjegli£ki po-kre- t. "Izbjegliflca politika je samo san", rekao je Mackie-ic- z sa o-gorfenj- em. ZavrScn St raj k 6.000 tckstilnih radnika u Qucbccu Montreal." — Zavrien je Hraik R. 000 tpk-etilni- h rni potpu- - centi Komisija UX razoni-zanj- c saslat pocctkom jula York organi- - Ministar rada Grcffjr kazc trcbaju naci drugo zapoIcnjc podirnato aotoniobita poljprivredne maiinerije. Minitar odar-vor- le otpnSteni msa гаЛ zapo-len- je indaMrija-m- a kje rade. ш soj tipa dobro Izjava predsjednika Tita o posjeti SSSR--u JUGOSLAVENSKI-SOVJETSK- I ODNOSI DOBILI SU POTPUN'O JASAN STABILAN KARAKTER ODN'OSA DVIJU RAVNOPRAVN'IH DRzAVA Beograd. — Pred odlazak Sovjetski Savez predsjed-ni- k FNRJ Tito molbu do-pisni- ka agencije TASS Beogradu dao je slijedecu izjavu : ч "Odlazim posjetu Sov jetskom Savezu, Zajedno sal svojim suradnicima, po-zi- v sovjetske vlade. Cinimo posjetu velikim zado-voljstvo- m, jer smo uvjereni da cemo itnati mogucnost samo da svestrano izmije-njam- o mi§ljenja problemima koji intcrcsuju пабо dvije zemlje, i pro-blemima medjunarodnog ka-rakte- ra, nego isto i da upoznamo rezultatima ogromnog napredka je Sovjetskom Savezu ostva-rc- n poslijeratnom pcriodu. druge stranc, mi idemo s velikim zadovoljstvom posjetu Sovjetskom Savezu i kao zemlja s kojom nas vc-zu- ju zajednifke borbe i jednifcke patnje proSIosti, na5i narodi soko cijene zbog ogromnih irtava kojc je nnrofito posljednjem ratu protiv faSisti£kih osvaja6a. NaSu posjetu treba pos-- matrati kao rczutlat vrlo normalizacije odnosa i I'spostavljanjn prijateljskih veza i suradnje izmedju dvije zemlje. torn po-gle- du naroSito odigrali veliku ulogu Beogradska dcklaracija i razgovori smo torn prilikom vodili s rukovodedim sovjetskim lju-dim- a. da ovom mo-men- tu mozemo konstanto-va- ti da sve to5ko de-klaraci-je, tiiu nika u tvornicama Dominion medjusobnih odnosa, Tcxtile Co. raznim mjestima Izcne. provincije Quebec. bi da podvugem i ve-- Radnici dobili povisicu oma einjemeu da od G po satu. za ce sc New — Iz da t" parlamenta a rada da I u na u u na tu s ne o o se s u u S u za- - u vi- - u na- - se U su u su te se no su su je glavnnm svi koji bi stavljati zacije Ujedinjenih naroda jzUihJlUnmdnnoitul lt.nkav InhranVufnp,tinnttam. otputcni tpotfih ra-dnika indotriJi Grejrr raznim tako koji zemlji dala brze tako vaznu bi Medju nekih krupnih rje.4-vi- h s-- suradnju na ekonomskom, politi6kom kulturnom po-Ij- u. Nasa dosadaSnjn surad-nj- a na ekonomskom polju je dobre rczultate, i ja da ka2eni da mi potpuno sadovoljni tim rezultatima, naroSito a-- ko se ima u da tu postavljena granica i da postoje mogucnosti za dalje proSirenjc produb-ljenj- e suradnje, co jo3 vise uSvrstiti medjusobno povjerenje. Sto so kulturnc suradnje, otm je tek u po-2ct- ku razvoja. Ja sma-tra- m da nikakvo smct-nj- e da se i ta suradnja vi-se prosiri i ројаба, jerSSSIt posjeduje окготпи riznicu tckovina koje narodi visoko cijene. To cc tako'djer predstavljnti vco-m- a prilog boljcm u-znjam- nom upoznavanju nn-s- ih na raznim poljima kulture. U poglcdu suradnje na vanjsko.politickom planu mislim da se ne bi smjcli potcenjivati ostvareni rezultati, jer Sovjetski Sa-vez Jugoslavija imaju glediSta na takva krupna pitanja, kao Sto su, na pri-mje- r, razoruianje, kolck-tivn- a sigurnost, miroljubiva i aktivna kocgzistencija, ибхтбсепје mira, medjuna-rodn- a ckonomska i kultuma suradnja itd. U koliko sc mi razilazimo u gledanju na neka medjunarodna zbiva-nj- a, to od bitnog zna-бај- а, to je, po mom nesto normalno driava vode politiku. Razumije se da u procesu razvijanja suradnje na sko-politi£ko- m planu moie izmedju dvije do indentignih gledilta zemlje dobili potpuno jasan i u onftn stvarima na i stabilan karakter odnosa danas joS razlicito gledamo. dviju ravnopranih driava se Prati dosadaSnia da su u toku godine u-ivan- jska politika vlade. uklonjeni ele-ment! mogli Tim_ sasvim u kojoj dominira'felja za ouvanje i medjunaro-dne suradnje. za miro-ljubio- m je sazoap!enosadsatactie skeompoicseit-j-a1 nporeddmaetпnаaк]лs%vaГтondaanasguadbjeas----' nmaedju drfavakmoesaghzlbLeemszte,nocboiznjoidrmaa j nja koja g? s nekjhmfalim da se ne dove- - Ottawa. — pitanje i je dracim koju koje koje naSih Zelio i isetrapnna.jetdia oJpuagsonsolsatvidjia tiozbgou-'-s-t-i u sumnju cilj posje-- ; te i za ito сЧтот su nezavisan pokIaj. nama ve nema i teSko problema. Ml smo s 1 dala vrlo mornm smo vidu joS nije i ekonomskc koja na-б- е ,ti6c na.5e svog nema Sto kulturnih nasi vnian dostignuda na§e dosad i i slic"-- na nije miSljc-nj- u, izmedju koje samostalnu vanj-- odnosi na$e doci koje Ako ove nale mira ielja LkoNm jurlaazuruzanje. ane unutraSnji moie na?e ielja svoj radnjom izmedju Jugosla- - viie i Sovjetskog Saveza. Pred na? odlazak u Sov jetski Savez upacujem u ime pjehom HkvidiraH skoro sve naroda Jugoslavije tople po-o-no negativno to se nago- - zdrave i najbolje ielje na-mila- lo u proilosti, izvukli rod ima Sovjetskog Saveza, no obostrano pouke iz to- - za njih ovu srecu t dalji sve-g- a i utrli put za svestranu strani napredak". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000183