Jedinstvo, May 29, 1956

              .' тШЧЈЈ.ЈЧЏ! HUM" IUIILUi.
STRANA 2
Ђшттттнтт m тзштшштвшттшшшшшш w 49ft WF'UPt'i ФШ. ' ""%1H Jjy-miLw- y
-- '
Razgovor sa drugom Stojevicem koji smatra da se ' s°vinizam je velik0 z,°
Staljina ponizuje i da nismo u pravu kad kazemo
da je stav prema Jugoslaviji bio pogresan
Pnmili smo pismo od dru- - Staljina
ga Tome Stojovida iz "Van- - reci da
couvera, koje glasi:
Od kada su sadaSnji gla-va- ri
Sovjetskog Saveza na
Dvadesetom kongresu KP
SS izjavili da Staljina treba
malo poniziti, jer da nije
zasluiio da stoji na onoj vi-si- ni
gdje se je bio uspeo za
vrijeme svoga zivota, eto
vidim da se i naSe "Jedin-stv- o'
s time slaze i u svakom
broju poneSto o tome progo-vor- i.
a u broju od 11. maja
kaze, da je na§ stav prema
Jugoslaviji poslije 19-1- 8. go- dine bio pogresan, jer su
dinjenice da je FN It Jugo-slavia
bila na pravom putu.
Odavno nisam ni§ta napisao
u novinama, ali ovu stvar
no mogu gledati mirne duSe,
ielim redi svoje miSljenje.
Daleko sam od toga da mo-gu
raspravljati zasto su sa-daS- nji glavari Sovjetskog
Saveza naSli za shodno da
traze dlaku u jajctu kako bi
Druze Tomo, ti si pravilno
postupio kad si odludio da
nam redeS 5to ti se ne dopa-d- a. To je tvoje pravo i dui-no- st kao pretplatnika.
Mi, medjutim, smntramo
da ti nisi potpuno u pravu.
Vjerujemo da se neceS naci
pogodjen ovora izjavom, jer
si ! sam izrazio zelju da sta-vim- o svoje primjedbe.
Da budemo odredjeniji;
Ti si u pravu tamo gdje nas
kritikujeS za upotrebu raz-ni- h uvredljivih rijedi i izra-z- a. Slazcmo se I sa tvojom
izjavom, da u svakom po- kretu ima dobrih i losih lju-- di
i da nesuglasice treba
rjeSavati na mirni nacin.
Ali, mi smntramo da nisi
u pravu kad tvrdiS da smo
se mi prikljudili "poniziva-nju- " Staljina, koje da spro-vod- e
sadaSnji sovjetski ru-kovodi- oci. Nama je zao da
si ti stekao takav dojam, jer
o tome se ne radi. Ne ide se
za tim (In se . ponizi" Sta-ljina,
vet o ispravljanju po-gresa- ka koje su nastale iz
njegovog sistema rukovodje-njn- ,
kako bi se ubrzao na- -
predak Sovjetskog Saveza i
ditavog medjunarodnog rad-nidk- og
i socijalistickog po-kre- ta Pozitivni rezultati to-ga
su vec" dosta vidnl.
Staljin je velika lidnost i
dovjedanstvo mu mnogo du-guj- e.
On ima velikih zaslu-g- a
i nitko mu to ne moie o-du- zetl, niti ce itko ozbiljan
to pokulati. Takvim stvari-m- a
mogu da se bave samo
mali ! povrSni ljudi. ciji je
posao da blate Sovjetski Sa-ve
z i sve sto je socijalisticko.
U Sovjetekom Savezu se pri-zna- ju Staljinove zasluge u
ruskom revolucionamom po
kretu, u gradjanskom ratu i
ponizili, ali mogu
to nije opravdano
sa nikakve strane pa makar
i donijelo neke privremene
koristi u nekom pravcu. Si-gur- an sam da ce skoditi op-Ste- m
radnidkom pokretu l
ono Sto je najglavnije, da je
sramota premecati kosti
mrtvom u grobu a kada ni-kak- va potreba to nije zahti-jeval- a.
Sada da predjem na Ju-goslav- iju
i vaSe greSke (jer
ne mogu reci moje jer sam
zato vrijeme bio u Jugosla-viji).
GreSke su vase ne
samo prema Jugoslaviji ne-g- o
uopste da upotrebljujete
dosta puta nepotrebne uvri-jedlji- ve
rijedi, kao na pri-mj- er
'faSisti", "izdajnici" i
slidno protiv onih sa kojima
se ne slazete bez obzira na
njihove zasluge a kad se sve
to moze i ljepSim rijedima
kazati, jer u svakom pokre-tu
ima i dobrih i slabih lju-di,
ali ako mislite da je ona- - Odgovor urednistva
listidkog uredjenja. Staljin
je predvodio sovjetski narod
u velikom domovinskom ra-tu.
Ali to ne znadi da je Sta-ljin
uvijek i u svemu bio is-- j pravan, da nije pravio po--
greSaka. u to zna-- f pravde
iilo vjerovati nadnara- - j sovjetskih Takva
vna bida, zapadati misti-ciza- m,
Sto prili£i religioznim
fanaticima, a ne borcima za
socijalizam. Sigurno je da
su neke od pogreSakn koje
je Staljin po6inio bile neiz-bjeziv- e, treba se samo sjetiti
prilika pod kojima se izgra-djiva- o
socijalizam u Sovjet-sko- m
Savezu (zaostalost ze-ml- je, kapitalistiiko zaokru-zenj- e
i neprekidni pokuSaji
neprijatelja da potkopaju
sovjetsku driavu), ali sada
kada su pogreSke upoznate
one moraju biti odbadene
isto tako da su bile namjer-ne- .
Pogreske su pogreske.
All ima kod Staljina stva-r- i
koje se nicim ne mogu op-ravd- ati. Kao Staljin
je vrlo dobro znao ulogu vo--
dja, on je znao da je kult
licnosti tudj marksizmu-lenjinizm- u,
on ga je na rije-cim- a
i osudjivao, ali u praksi
ga je podriavao. Najlosija
mu je strana bila konccntri-sanj- e
vlasti u svojim ru-kn- ma
i zapostavljanjc ko-lektiv-nog vodstva. Tim Buck
je o-i- h dana izjavio da je za
vrijeme svog boravka So-vjetsk- om Savezu saznao da
se Centralni komitet Komu-nistii- ke partije Sovjetskog
Saveza nije sastao za 13 go-din- a,
a da se i ne govori o
partijskim kongresima. Sta
se kod nas dogodilo ako
se tako dugo ne sastali
vodeci organ! nale organi- -
zacije I sve se radilo po volji '
covjeka? Takav na
poslije u izgradnji socijali- - cin rada I vodjenja ne valja,
zma. On je predvodio borbu i mi, kao pobornici istinske
za industrijalizaciju, ka-- 1 demokracije i boljeg dru5-ka- v
je to teiak zadatak j tvenog poredka, raoramo da
bio mogu ocjenitiga osudimo I odbacimo.
samo oni koji su poznavali Cast Staljinu za njegova
zaostalost stare Rusije. On dobra djela, kojih je mnogo,
je takodjer predvodio borbu ali zbog tih djela mi ne smi-z- a
kolektivizaciju poljopri-- , jemo podriavati ono sto je
vrede, bez koje se neda za- - nevaljata
mislit punu pobjedu socija- - Ovo nije akademsko pi- - JedmstvO
PcMithed ТвеМаг nd Fridr
In S#rtx-Crot- in and Sltyrnian lnif, by Jedint-?-o rabllhin Ctv, 479 Qnn St. West.
Toronto 2-- R Ontario, Canada. 1L ЕГр1гв м: EttoT Stjpan Mlolit!.
Basinss Manar: Iran Stirnac
Subscription rat: tSJOO pr yar. {3.00 per nonth
USA and ether countries ЗЛ.00 per rear.
Aotboriied as eeend е!ам глаП
Tort Office Department. Ottawa.
kav stav jugoslavenskih ru-kovodil- aca bio opravdan,
onda ste i vi rekli poStenju
zbogom. Ja sam odima gle-da- o
i uSima slu£ao kad sam
bio u Jugoslaviji, kakvim su
izrazima kitili velikog i ne-umrl- og Staljina, a kroz nje-g- a
i svu politiku Sovjetskog
Saveza, nazivali agresijom
i porobljavanjem drugih na-ro- da
i pomagali americke
planove i blokoe uperene
protiv Sovjetskog saveza,
svoje protivnike dojuderas-nj- e
borce i heroje za slobo-d- u zatvarali i progonili.
StraSno je duti da vi kazete
da ste bili pogreSni, jer ste
se protiv toga borili. Dugo
bi trebalo pisati da se ovo
ra§cisti ko je bio kriv a ko
prav, ja sam se bio potpuno
slozio da je opravdano i naj-korisn- ije za opStu stvar da
se nesuglasice rijese mirnim
putem i da se priznade
stvarnost da je bilo greSaka
i precerivanja i od jedne i
tanjc, vec pitanje od velike
praktidne vaznosti. Takav
sistem rukovodjenja ne sa-mo
da je sputavao puni raz-vit- ak
sovjetskog druLUva, ne
go je prouzrocio i velike ne
Vjerovati dcsetinama hiljada
bi u gradjana.
u
marksist
u
bi
bi
jednog
a
a
atmosfera je narogito pogo-dova- la
Berijinoj bandi im-perijalisti-dkih
agenata, koji
su se starali da je u6ine јоб
gorom.
Ne, druze Tomo, sovjet-sk- o
rukovodstvo ne zasluzu-j- e kritiku vec pohvalu za
odstranjivanje nepravilnih
Staljinovih metoda rada i
ispravljanje pogreSaka 1 ne-pra- vdi koje su otuda nasta-le.
Njima treba cestitati. Svi
mi vidimo da sada stvari
idu bolje.
Pouka iz svega ovoga je
slijedeca:
Itadni6ki pokret mora
imati svoje vodje i radnici
moraju slijediti i cijeniti te
vodje, ali istovremeno mo
raju paziti da vodje ne pro-dj- u
daleko, postanu uobra-ze- ni
i samovoljni.
Neka nam bude dozvolje-n-o citirati Sto je o tome re-k-ao Lcnjin.
'Mase moraju imati pra-vo
da izabiru svoje vodje",
pisao je on. "Mase moraju
imati praVo da mijenju svo-je
vodje, mase moraju imati
pravo da znadu ! prcgledaju
svaki i najmanji korak svo-ji- h vodja u njihovom radu.
Mase moraju imati pravo da
unaprede sve radne dlanove
bez izuzctka na upravljaju-6- e
pozicije. AM to ne znaci
da se tok kolektivnog rada
moie obavljati bez defini-tivno- g
vodstva, bez tocnog
odredjivanja odgovornosti
vodja, bez strogog reda us-postavlj- enog jedinstvenom
voljom vodstva". (Lenjin,
Djela knjiga 27, strana t86, !
rusko izdanje).
Toliko o Josipu Staljinu.
Sto sc tide Jugoslavije, od-lu- ke Seste konvencije SJK u
tome pogledu su dosta jasne.
One su plod vilemjesecnog
razmiSljanja i opsudjivanja
te stvari
sukob je bio jedan rezul- -
tata lidnosti. Situacija
od druge strane i da se na
1 osnovu toga odnosi norma-'liziraj- u,
a ne podcenjiva-nje- m Staljina, a velidanjem
Tita. I ovdje se moze vidjeti
da je bilo zica stare krila-tic- e
slavoljublja i da se je
islo za lime da su prece sla-vopoj- ke
i velidanje Tita i
Titovih doglavnika nego
opSta narodna stvar, i ovo
vase priznavanje gre§aka
ide u prilog pojedinih lidno-s- ti
i ja ga smatram neoprav-dani- m. Ako bude potreba
nastaviti cu.
Napisao sam ovo nekoliko
rijedi iz dobre i iskrene na-mje- re kao £to sam i uvjek
bio, pa nebi zelio da ga ba-ci- te
u kos. Ako se ne slazete
sa mojim stavom vi stavite
primjedbe a ja cu za
snositi odgovornost a kao
pretplatnik novine mislim
da imam pravo ne§to napi-sat- i,
naprotiv mislim da de
koristiti a ne §tetiti.
Tomo Stojovic.
podrzavaju kritidko stanov-niSt- e
prema jugoslavenskom
politi6kom rukovodstvu i
njegovoj politic!, a drug! su
opet skloni da sve posmatra-j- u
u ruiicastom svijetlu.
Nije pravilno ni jedno ni
drugo. NaS zadatak u sada-Snje- m
momentu sastoji se u
tome da Sto bolje upoznamo
jugoslavensku situaciju, o-nn- kvu kakva ona zaista je-st- e,
objektivno, bez preuve-H6avan- ja
i omalovazavanja,
vodedi raduna o svemu Sto
ju £ini takvom, poev od hi- -
storiiskih uvjeta pa do da- -
naSnjih medjunarodnih pri-lika.
Ako tako postupimo mi
demo dobiti sliku zemlje u
procesu razvitka iz stanja
ekoitomske i kulturne zao-stalo- sti k viSem stupnju.
Taj proces je povezan sa
mnogim poteSkocama, ali sc,
Ide naprijed. I nema sumnje
da de sada, poSto je likvidi-ra- n
spor sa njezinim socija-listidki- m susjedima proces
razvitka biti pojadan.
Svijesni smo, druie Tomo,
da ova pitanja iziskuju op-Sim- ije
objaSnjenje ovo-ga,
ali vjerujemo da de ti
sada stvari biti neSto jasnije
nego su bile dosad.
$2.00 dolara u fond
"Jedinstva"
USA. — PoJtovani drujivi, mo-j- a
pretpUu ii koji din istjcCe.
Ncbl iclio dx zaostajctn sa obno-%tx- n
i cvo tiljcm 58.O0, гл obno%--u
56.00% a ti (md 52.00.
Mcni izglcda da tncdjunarodna
politidka situadja sc pobotjiava u
korist mira. Tome jc mnogo do-prin- io
Sovjetski Satez i medjuna
rodni pokret mira. I mi pretplatnici
"Jcdinstra nismo po tntm pita-nj- u
bili neutralni %--cf doprinaiali
pobjedi ow -- elikc strari u korist
OTjcSanstva sroj skromni dlo.
Drugarski ponlrar.
PretftMnii.
Stovano uredniStvo, tome
ima dva mjeseca sto sam
javio da mi novinu privre-men- o
obustavite, xlok na-dje- m
drugu rabotu. NaSao
sam drugu "deracmu", ka-ko
to kazu nasi radnici, i
novinu mi u buduce saljite
na novu adresu.
Ja sam dosta zadovoljan
sa vaSim uredjivanjem novi-ne.
"Jedinstvo" je jedini list
na srpsko-hrvatsko- m jeziku
u Kanadi koji na pravilan
i posten nadin tretira medju-narodn- a
politidka pitanja, a
iznad svega se zalaze za
pravo radnika.
Dobar dio novih. i starih
iseljenika zaveden je po re-akcionar- nim politidarima
stare Jugoslavije. Oni su me--
dju njih posijali sovinizam,
koji se dobro primio, i sada
pomalo zanju plod — dok
se pusta raja ne osvjesti.
UstaSe i detnici, a i ovi
drugi malo "umjereniji",
preko njihove Stampe skoro
se hvataju za vratove za
"veliku Srbiju" ili pak "ve-lik- u
Hrvatsku", dok za vri-jeme
rata su sluzili zajedno
Hitlcru i Mussoliniju, kao
sto i sada zajedno sluze naj- -
rcakcionarnijtm I j u d l m a
Kanade. Nesretna raja nece
to da vidi vec nasjeda tipu-sim- a
koji nastoje da pod
svaku cijenu zavade naSa
dva bratska naroda: Srbe I
Jlrvate. Bez svake dvojbe da
de se naSi radnici osvjestiti
i uvidjeti da su oni braca,
da su njihovi interesi jedna- -
ki i da se za njih zajednidki
moraju boriti sa ostalim rad-nici- ma Kanade.
Petar iz B.C.
Slabe vijesti iz
Windsors
Windsor, Ont. — Dragi
druf e Stimac, vjerojatno se
dudite Sto se nitko iz Wind-sor- a
me javlja. Ba§ i jesmo
nekako zapeli. Mjesedno se
sastajemo na savcznim sjed-nicam- a, a ovog mjeseca sje-dni- ca je odgodjena za tje-da- n dana, pa se to nekako
odufjiTo.
U Windsoru ima dosta
slabih novosti. Svaki dan je
sve vise radnika bez posla.
Ove de nedjelje, govore.
Ford otpustiti sa posla 750
ljudi na neizvjesno rijeme.
I druge tvornice pomalo ot-puSt- aju radnike. Ford se iz-gov- ara da je proizvedeno
mnogo automobila, a za njih
nema trziSta. Govore, da je
to razlog za otpuitanje rad
nika.
Kompanij'e uvijek nadju
razlog za otpuStanje radni-ka.
Ako je po srijedi trliSte,
zaSto nebi kanadska vlada
priznala Narodnu Itepubli-k- u Funu i s njome sklopila
trgovadki ugovor, vjerojat-no
da u toj velikoj zemlji
ima dovoljno trfiSta ne samo
za kanadske automobile,
'c6 I za ostale proizvode.
U listu Saljem $10.00 za
dvije godiinje obnove.
Toliko za sada primite
drugog puta mnogo drugar-ski- h
pozdrava,
Ilija.
OBJAVE
Toronto — piknik 10, pa
ч
Organizacija SJK priredjuje svoj prvi ovogodilnji
piknik, koji ce se odriavati u nedjelju 10. juna na vec
poznatom mjestu Turkey Palace Farm.
Na pikniku ce biti mlade na rainju pedene janje-tin-e
i drugog sto obidavamo svake godine imati na poz-natom
mjestu.
Pozivamo sve prijatelje i simpatidare nase organi-zacij- e
da nas u Sto vecem broju posjete redene nedjelje.
Tu demo takodjer nadi svoje znance, prijatelje i rodja-k- e.
Stoga nemojte propustiti ove prilike, koja nam se u-kaz- uje
po prvi puta ove godine.
Odbor.
Sudbury - piknik odsjeka 793 HBZ
Odsjek 793 HBZ priredjuje svoj prvi piknik u ne-djelju
17. juna na "odev dan". Posto je poznato cijeloj
javnosti u naSoj koloniji da su sestre naSeg odsjeka
priredile banket za "majdin dan", Ijepo nas pogostlle,
i mi muskarci smo odludili da njih pogostimo na "odev
dan". One su nas pogostile sa raznim jostinama, a ml
demo njih sa mladom janjetinom i prasetinom.
Piknik ce se odrzati na nasoj odsjednoj kempi u
Azildi. Za prevoz, ako nemate svog automobila, obratite
se na brata predsjednika i tajnika odsjeka ili pak na
upravitelja podmlatka.
Pozivamo u prvom redu sve dlanove i dlanice na§eg
odsjeka na piknik, a takodjer i bracu i sestre drugih
odsjeka u mjestu i okolici, te ostali nas narod da nas
posjeti.
Za pies de svirati dobra muzika.
Vec kako rekoh na pikniku de biti mlade janjetine
i prasetine, mekog pida i kave i daja. Za dobro zabavu
i podvorbu, brine se Priredjivadki odbor.
D. £mbrek,
perovodja odsjeka 793 HBZ.
u
piknik
Hamilton - Sveslavenski piknik
p-dje-lju
3. juna odrzava Sveslavenski odbor- - Ashleywood park, West Hamilton iza Westing--
house. Oni koji nemaju svojih automobila, neka uzmu
Aberdeen bus, koji do ih dovesti do mjesta piknikn.
Pozivamo naS narod Hamiltona i okolice da posjeti
ovaj Sveslavenski piknik.
Odbor.
Vancouver - piknik odsjeka 787 HBZ
Odsjek broj 787 HBZ priredjuje svoj piknik, koji
ce se odrzati u nedjelju, 3. juna 195G., u Con federation
Parku, u Burnaby, British Columbia.
Biti ce dovoljno pedenke i sabave za mlade i stare.
Stoga pozivljemo sve dlanove naSeg odsjeka, kao i
szpvrikaenkipukruiijauutezl§jeteolenvmoejcjeesmstaumb1 ircooikjuo,plircpoeav,esdceailaimsneoasskpiuopusajgeotndeannosavjoevicorma poza-bavim- o.
Odbor.
Toronto - poziv na zabavu SNPJ
Drustvo "Bratska Sloga" broj G18 Slovenske Na-rod- ne zabavu PoulpsourbnoctuJed2n. ojtuenau, TuoroBungartsukoj-Makepdornsikr- eoj djuje plesnu Zdvaobraavnai, p2o3d7injeSauck7v:i3ll0e uSvetrdeeer.t Sv(DiruatnddaesdoibrSaaocrkkveislltera).. Uiaznica je za muSkarce $1.00, zene centi.
Pozivaju se dlanovi I prijatclji drustva, Slovene! i
ostali Jugoslaveni, da prisustvuju ovoj priredbi, i u krugu svojih znanaca i prijatclja provedu ugodno vede.
Druitveni odbor.
Elcktricna ccntrala koja koristi Sunccvu encrgiju
Sovjetski ruutenjaci u posljcd-nj- e
vrijeme vtonu mnogo prouda-vaj- u
mogudnosti koriitenja Sunft-s-- e
energije. Upravo, oni vrte mno-g- e
ekspcrimente i prave uredjaja za
prikupljanje Sunevih zraka. Mo-id- a
sc na torn polju najvise radi
u Energetskom instirutu Akadcmijc
nauka SSSR, gdje postoji i speci-jal- ni
helio-Iaborator-ij.
Kanadjani na pocasnoj listi graditelja HBZ
(koji sa presli 100 tockica)
Prema izvjestaju "Zajed-- , kich, odsjek 975, Toronto — Zebic, odsjek 644, Hamilton
Кеки oi samo to, da je pi-- ] _,„_j. __ __.._ д1__..._ tm,7 ' j.t.t. oa c..i :♦ xt-- ;.. n;tr oon лглпма1
suaxnjeStajullgionoslvaivmije kuplotovmezan—o I1 k.t,aW,!. su 8Hjededi Kana- - I O..ntario„ — 373 .ittockica; 184 todkice; K.jo Mateljan, -- D- _j._i. -- i f __._ — ш~ш i wm л m — к mr w%. w w vv nn a кг л r a ш ж i u вс ~ п ш ш w~w в п ___ _ __ _-- т od t kulta
sve
od
do
50
Mary Heixejr, odsjek 930, j Vancouver — 371 todkicu; todkica; NikoU Jurceric,
se saaa popravija t na torn 56- - to2kica JosJp S9cm 0d- - Toronto — 356 toikica todkicu : Stjep.n Budak, od-seKto- ru. sjek gl4 Val d,0r Quebec Joseph a. Glarai, Sault Ste. , sjek 952. Windsor — 107
Neki od na jo5 uvijek j — 433 todkica; AnCeU Ko-- Marie — 335 todkica; Filip J todkica.
Nedavno je u helio-laboratori-ju
zavrseno ispitivanje novog termo-clektrogenerat- ora
za Surtfeve zra-k- e,
koji su njcgovt suradnici i kon
struirali. Kapxcitet termoclektroge.
neratora je 40 Vati. U njegovoj
konstrukciji utpjelno su primije-nje- ni
polusprm odnid.
Takodjer je u helio-laboratori- ju zavrtcn rad na projektu velike cen-tral- e,
koja le koristhi Sunevu ener-£ij- u i fiji e kapacitet iznositi hi.
Ijadu kilovata. Ovakva centrala tre-ba
da sc podigne u krajevirna, u
kojima u toku godine ima najmanje
200 sanan ih dana. Za to su po-£od- ni
Srednja Azija, Jermenija i
neki krajevi Gruzije. Takva centra-l- a
davat ce i oko lO rona nare na
j sat Soabdijevat de elektri&xxn e- -
ncrgtjom a zinu i zagnjavati na
selje od 20.000 ljudi
U energrtskom tnstituu sada se
radi na izgradnji jikih rermoclek- -
trogeneratora s primjenom pola-sprovodni- ka.