Jedinstvo, January 31, 1956

              'mmmmmjmmmmimimmmm
VOL. III. No. 9 (G31)
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSK1 LIST
Pa KawcujU
Vcjni izdaci, ekonomshe prilike,
pitanje nezavisnosti, upozorenje
jednog banhara i drugo
Proracun izdataka
Ministar financija Harris
je objavio ргогабип izdata-ka
za iducu fiskalnu godinu,
u iznosu od $4,528,141.589
ili 43 milijuna vi5e nego pro-sle
godine.
Povedani su izdaci za a-tom- sku energiju, ministar-stv- o
driavljanstva i imigra-cij- e,
ministarstvo vanjskih
poslova, ministarstvo finan- - j cija, pravdo, za kaznione, '
ministarstvo rada, osigura-nj- c
nczaposlenih, ngenciju
filmova, ' sjeverne pos'ove,
policiju i trgovinu. Smanjeni !
su izdaci za poljoprivredu,
radio i televiziju, ribolov. '
rudnikc, zdravljo (za 24 mi !
lijuna!), saobracaj i jos
ncki.
Povecanje svih izdata-ka
za 43 milijuna znaci
da porezi ne ce bit! ni-zc- ni, dapace, ncito po-veca- ni.
Koliko sc trosi za vojnc
svrhc
Direktni izdaci za vojne
svrhc iznosu $1,775,000.-00- 0
ili iato koliko prosle go-din- e.
Tome treba pridodati svo-t- u
od 14 milijuna za tako-zvan- u '"obrambenu proizvo-dnju- ". zatim 7 milijuna za
"civilnu obranu", 18 mil-ijuna
za "istrazivanje" (Re-search
Board).
List "Hamilton Specta-tor"
u posebnom izvje-staj- u
iz Ottawc kaze da se
mnogo toga troii beskori-sno- .
Tako na primjer. velike
svote novca troe -- so na iz-grad- nju radarskih linijn na
sjcvcru. Ali, koliko ce tc li-ni- je vrijediti u buducnosti,
kad Rusi budu iniali oruije
koji ce letiti previsoko i pre-brz- o da se uhvati radarom?
U istom dopisu se iznosi:
Da je od mjcseca jula
na obranu utroscno vise
nego su iznosili svi kanad--
ski izdaci u Prvom svjct-sko- m ratu, a u proi'ih 10 I
godina utroseno je vise
nego u Drugom svjctskom
ratu. I
Ove godine de se potrosit I
$355 dolara na svaku upo-- 1 slenu osobu.
Xovi lanovi
Prosle godine izgradjeno
je 101.212 stambenih jedi-nic- a.
To nije dovoljno ni za
smjestanje novog pucanstva
(doseljenici i prirast).
Problem stanova je oso-bi- to teiak u velikim grado-im-a, gdje je pelovica sta-nova
dotrajala i ne odgova-r- a
uslovima savremenog ii-vo- ta.
Smrt od tuberkulozc
Prosle godine u provinciji
Ontario od tubcrkuloze je
umrlo 225 lica.
TORONTO. TUESDAY, JANUARY 31, 1956
Popis pucanstva
1. juna obavit ce se popis
pucanstva. Posljednji popis
je bio 1. juna 1951.
Vjeruje se da ce pudan-stv- o biti oko 1G milijuna ili
2 milijuna viSe nego 1951
(porast od 11 posto).
Pudanstvo gradova se po-vecal- o, a farmersko smanii-lo- .
Farma ima oko 000.000
ili 23.000 manje nego 1951.
П9И. bilo je G77.500 far-ma.)
Prosle godino porod jo
nadmasio pomor za 311.000.
Prcjuislit c~ Amcri-kancim- a
Ottawa je dala znati I da, automobila i
de na dalekom radarskom
lancu (Distant Early Warn-ing
— DEW) biti smjeStcno
nmeridko osoblje,.jer Kana-d- a
navodno noma dovoljno
takvog osoblja.
I ovo interesantno :
Po ugovoru o zajcdnidkoj
Kanada
je pralzvcla 180 topova za
ameridku ratnu tnornaricu,
koji su koStali $35G.0O0
svaki, a Sjod. Driave su od-bi- le
da plate vise od $244.-00- 0. Kanada je Stetovala o-k- o
20 milijuna dolara.
Izvjcstaj o silicosisu
Ovih dana objavljen je iz-vjeS- taj komiteta koji je izu-cav- ao
silicosis u rudnicima
provincije Ontario (silicosis
je bolest prouzrode-n- a
udisanjem silikaste pra- -
sine).
Odbor je pronasao da o--
' boljenja od ove bolesti po- -
i kazuju opadanjc od 1933.
' godine. Od 192G. svega jo
bilo 1.173 slucaja.
Dok je 192G. bolest na-stup- ala poslije 13—1Л godi-na
zaposlenja, sadn se po-kazu- je tek poslije 22—23
godine. U 192G. prosjedne
05 G6.
Ovo gla-vnom
pripisuj boljoi ven-tilac- iji rudnieimn. којл je
I92G. porasla za 12 puta.
Hankiotstva
proSloj godini bankro-tiral- o je 1,789 poduzeca. po- rast poredjenju sa
1954. (Podaci Dominion
Bureau of Statistics).
Izobiljc bijcda
U listu "Toronto Daily
Star" objavljen je izvje-ita- j
jednog svecenika !z
Saskatchewana, koji kaze
da "gotovo svakom
farmerskom dvoriitu na-laz- e
gomile zita." uvo-dno- m clanku "Star" pise:
"Ovdje u Torontu, najbo-gatije- m gradu Kanade,
mnogi pate od gladi."
Kupovanjc na kiedit
ProSie godinc Kanadjani
kupili 125.000 stanova,
3G0.000 automobila i 850.-00- 0
televizijskih prijemni-ka- .
Naravno, vecina tih ku- - da televizijskih
jo
aparata je kupljcna na kre-di- t.
Bankarevo upozorenje
James Muir, predsjednik
Royal Bank Bank of Cana-da
je ovih dana rekao, da
porast stranog (u glavnom
ameridkog) kapitala pred
vojnoj proizvodnji stavlja opasnost za zemlju.
plucna
poboliSanie
U
On je iznio ove podatke:
1945. godinc strani kapital
je kontrolisao 2,522 poduze-ca
krajem 1953. godinc
4,253. Broj poduzedn koja
kontroli.se ameridki kapital
popeo se 1.98G na 3,235.
U mnogim industrijama
strani kapital nadmnsuje tio-ma- di. Tako na primjer, pe-troleum- ska industrija je
59 Гг rukama stranog ka-pitala.
Zavisnost i nezavisnost
"Windsor Daily Star"
uvodnom clanku kaze la jo
materijainog
spouar
je potvrdjuje
капааакб sivarnosi.
na objasniti puza-vadk- u
1лигеп-tov- e
vlade pred Washing-tonom- ?
Jadni to Kanadjani
ekonomska
zavisnost nacionalno
ropstvo.
PRICE PER COPY
Dolazak sovjetske
frgovinske delegacije
u Ottawu
Ottawa. — Sovjetska trgo-vinsk- a
delegacija stize ov-dje
utorak januara.
Delegacija vodjti prego-vor- e
predstavnicima mi-nistars- tva
poslova
o zakljudenju kanadsko-sovjetsko- g
ugovora.
Nadelni sporazum o za-kljucenju
trgovinskog ugo-vor- a
postignut je prigodom
posjete munistra vanjskih
poslova Pearsona Sovjet-sko- m
Savezu.
Treba izaci na polovicu
pula, kaze industrijalist
Toronto. — James S. Dun-can,
predsjednik poduzeda
Massey-IIarri- s- Ferguson je
kazao sastanku torontov-ski- h
biznismena da se ne
smiju ignorisati ekonomski
uspjesi Sovjet3kog Saveza.
Duncan je proJle godine
bio Sovjetskog Savezu
imao prilike da upozna
fazama sovjetskog zi-vot- a.
izjasnio za politiku
koegzistencije i "prijatelj- -
sko takmidenje" Sovjet-ski- m
Savezom.
Duncan je zagovarao
"prijateljski dodek Rusa,
kad posjecuju". je
vooma zadovoljan svojim
dodekom u Sovjetskom Sa-vezu.
Zagovarajuci prijateljske
veze i suradnju Duncan je
rekao, da je interesu kapi-talistidk- og svijeta da zauz-m- e
pomirljivi stav prema
Sovjetskom Savezu, i da "iz-la- zi
na polovicu puta, pa
dak i dalje".
Komcntar
"Toronto Daily SUir"
povoljno komentarise izjavu
industrijaliste Duncan, pa
kaie:
"Star vjeruje do ubla-- .
zenja svjctske napetosti
Kanada ekonomskom po-- talistickslin)bnadvnijietfdltai: spre-gled- u zavisna zemlja ("-:ma- n da komunistidki svijet
sna opdogUleSdAu), ali pohUe- - lsusretnej .nparepdojelovkiocijuputa, j porno
,1Иам5Ш, milju. Nazalost to biti
"Starovo" priznanje je iosta teiko tako dugo dok
Kanada ekonomski zavisna driava koja predvodi slobo-zeml- ja je dosta znadajno. svijet (Sjed. Driave —
ali tvrdnja da je usprkos to- - j) bude odbijala da pri- -
godine umrlih od silicosis su ?a ponticki nezavtsna je hvati mogucnost mirne ko-lii- le
42— a u 1954 godini neodriiva. Politika je samo opzistencije. da i ne go- -
—
so u
u
nd
od 4 % u
i
se u
U
su
a
sa
u
u
odraz m ско- - Mnriinnett twln4n1
nomskog stanja. i tko je go- - .sog opdenja. Moida
okonomije. odrenju
i politiku. To
I J.-- _ .. i . tДi1me,
primjer,
politiku
su
koji ne vide da
vodi
5
ш
u 31.
ce
sa
vanjskih
u
na
u i
se sa
svim
On se
sa
e
nas On
u
Stampc
List
ce
do- -
rl nlcn kani- -
u bude
u a
ce
da
jnj
i
IS. I a se
u
i --l3 л. i IU11 J # IJMVVIJ je ml
St.
sija Kanade u tome da
Jkaie put"
Uzaludan trud
BrrtmsLi kratjica Elizabeth i
njeztfti ml nakzc sc ru poeti
u Miperifi. nipecoj briuukof ko-font- ji
u Л fries. (Do'i ce vrijeme
da brkanUu imperifalizam merati
prizniti tlobodu i torn naroda.)
ULAZNICE ZA KONCERT ANSAMBLA "TANEC" U TORONTU
U ielji da svojim ditaocima osigura mjesta za koncerat makedon-sko- g
ansambla narodnih pjesama i igra "Tanec". koji de se odriati u
ponedjeljak 13. februara, u Massey Hall. Toronto. "Jedinstvo" je pre-uze-lo
izvjesan broj ulaznica. Oni koji da dobiju neka odmah piSu
ili telefoniraju administraciji "Jedinstva" (U1.E.M. 3-16- 42). Ulaznicama je cijena $2.25, $3.00 i $3.75. Ulaznica po $1.50
nemamo, ali se mogu dobiti u Massey Hall.
Koliko se sada zna torontovski koncert de biti jedini nastup "Ta-nec- a"
u Kanadt
mmmtmmrmimmmimmimmim',l~'- - w uygtmwvujjmmmmmjmm
Eisenhower odbio
pakt prijateljstva
sa Sovj. Savezom
Washington je objavio tekst pisma sovjetskog premijera Nikola Bulganjina
predsjedniku Eisenhoweru, kao i odgovor Eisenhowent Bulganjiilu.
Usvom pismu Bulganjin je predlozio da Sovjetski Savez i Sjedinjene Driave
zakljuce jedan ugovor prijateljstva u trajanju od 20 godina, kojim bi se ove d-ij- e ve--
e zemlje, predvodnici dvaju suprotnih svijetova, obavezale, da ce
(1) "razvijati i jadati, u
duhu iskrene suradnje i uza-jamn- og razumijevanja, pri- jateljske odnose izmedju na-ro- da
SSSR i USA na
jednakih prava, medjusob-no- g
poStivanja di-ia-no- g
su-verenit- eta
i namijesanja u
unutrasnje stvari";
(2) "u suglasju sa odred-bam- a Povelje UK rijesavati
sve svoje medjunarodne spo-rov- e
mirnim sredstvima" ;
(3) "pomoci razitak t jadanje ekonomske, kultur-n- e
i naudne suradnje izme-dju
dviju drzava, na
principa uzajamne koristi i
jednakih prava".
Eisenhower je odbio Bul-ganjin- ov prijedlog.
Za ublazenjc medjuna-rodne
napetosti
U svoin pismu premijer-Bulganji- n je kazao da bi za-kljude- nje
amerjdko-sovjet-sko- g
ugovora prijateljstva
pridonijelo ublaicnju nape-tosti
u svijetu, osiguralo
mirno rjeSavanje medjuna-rodni- h
sporova i razvitak e--
KonomsKe, кицигпе i nauenn
suradnje medju naro- -
dima, i sve to zajedno pred-stavlja- lo
bi korak u pravcu
osiguranja trajnog mira.
On je po2alio da je poslije
doslo do zaoJtravanja
odnosa izmedju Sovjetskog
Saveza i Sjed. Drzava, na
Stctu naroda jedne i druge
zemlje. To se nepovoljno od-razi- lo
na ditavu medjunaro-dn- u
situnciju.
Bulganjin je rekao da to
sto USA i SSSR imaju razli-dit- o
druStvcno urcdjenje no
bi smjelo biti zaprekom do-bri- m
odnosima izmedju dvi-ju
zemalja.
On je uknzao na glavne
medjunarodne probleme i
istakao da su pokusaji da se
oni rijese donijeli izvjesnih
--ezultata, ali je jasno da su
potrebni daljni napori da se
postigne puno rjoSenje.
Opasnost za sve narode
PoboljJanje sovjetsko- -
kom da je potpuno moldft ukstra ameridkih odnosa bi
1IIVKUV1IVOM
po--
iele ih
bazi
bazi
svim
rata
"stvori
za
putem
na bazi prihvatljivoj za je
dnu i drugu stranu."
Poboljianje sovjetsko--
ameridkih odnosa u in-teresu
naroda jedne i druge
zemlje i odgovara njihovim
Ukazujudi na postojecu
medjunarodnu napetost Bui- -
sa
Sovjetsko - jugoslayen- -
diplomatska
Javlja se Moskve
je Xikita Hrusdov, prvi
s e k t Komunistidke
partije SSSR primio
ambasadora
Vidida. Istog sovjet-ski
ambasador u Beogra-d- u
Firjubin
marsala Tita.
VijesU kaiu Fi- -
izazvao veliko Interesova- -
Iil'LGANMIN
scu za sve narode, jer bi
ratu moglo dodi do
primjene nuklearnog oruzja,
ugroiavajuci n.nrodito gusto
naseljene zemlje.
"U sadasnje vrijeme,
vise nego ikad prije, duz-no- st je svakc driave da
se zauzima za ocuvanje i
jacanje mira, rjesavanje
medjunarodnih sporova
samo mirnim putem, u su-glasju
sa ciljem i princi-pim- a
UN", rekao je Bu-lganjin.
On jc dalje naglasio po-trc- bu prekidanja trke u na-oruza- nju, koja predstavlja
teski teret za sve narode i
"povecava opasnost rata."
PoboljSanje medjunarod
ruje da temeljima
Sirenja medjunarodne trgo-vin- e
i podizanja blagostanja
u svakoj zcmlji.
Bulganjin jc konstantirao
da u posljednje vrijeme
doslo do prosirenja veza iz-medju
ameridkog i sovjet-skog
naroda (uzajamna po- -
sjecivnnja itd.), je jos
uvijek nedovoljno.
Posto je u- - I u
vjerenjo da "poboljsanje
odnosa
potreba",
,
da unaprediti
I u
ja je
jemo da bi zakljudcnjc ta-kvog.
ugovora SSSR
predstavljal ,
prijateljstvu.
da a
rjesavanje tih , bi bilo od
medjunarpdnog zna- -
bilo
6aja", Bulganjin.
pismo priloien
predloienog
odgovoru
ganjin
predstavlja slaie "sadaanja
remecenje opasno- - medjunarodna situaCija
aktivrrost
da
r e
jugo-slavensk- og
dana
da je
u
novom
je
ali
sovjetsko-ameridki- h
u
je
,
, je- -
je
Eiscnhowcrov u
svom
je ona I je u
po- -' da se da
za- -
iz
S.
ar
Je
je
Predlaze izvanredno zasjedanje
1лгг1.ч{а Гћ. TXT a'. e ч
I ivftovijc l v. ач;
izvanrednog Ge-neral- ne skupstine.
koje bi trebalo da
nje.
jugoslaven-sko- g
vanj- -
I skih je da
mu nije da. li je
I Firjubin Titu
datum u
Sovjetski
KISKNIIOWKK
htjeva da sve osobi-t- o
velike sile, da se
ublazi medjunarodna
i pojada medjunarodno
povjerenje i suradnja."
Dalje je da
distruktivne sile nalaze da
so ne samo
nad torn silom, ved takodjer
da se uklone sunrotnosti
koje bi mogle navesti
da upotrebe tu
To je ameridkog
naroda i njegovih politidkih
vodja, rekao je Eisenhower.
To zele svi narodi.
Dalje je da je on
vise puta kazao da mnogo
cijeni "historijsko prijntclj-stvo- "
izmedju sovjptskog
ameridkog naroda. On vje--
nesituacije dovclo bi do pro-- se na tim
da
mogu postici bolji poLtidki
odnosi.
Zatim osigurava Bulganji-na
"da u svijetu ne-- ma naroda koji se iskrenije
posvetio strukturo
mira od naroda",
"Citava паба zomlja tezl
za napetosti i
opnsnosti koje a
istakao svoje medjunnrodnoj situaciji".
kale "Stvarno,
nema nidega dasnog Sto mi
Bulganjin ne bismo poduzcli kad bi bill
je predlozio uvjereni ce to
pakta prijateljstva. pravedni mir
"Moji kolege i vjeru- - Sa tog on po--
izmedju 20-gud- s-i
USA j vazan njeg ugovora o
prilog razvitku sovjetsko-- istupa
glo se povoljna odnosa, isto
atmosfera vrijeme to djelo
probloma prcgovora
ieljama.
ska
svijetu."
ameridkih
rekao
priznatu
moraju
prijem Eisenhowera.
pro-jck- at
ugovora.
U Eisen- - naglasio podetku naglasio
opasnost
mira.
posjetio
џи- -
pitanje
zasjedanja
Pristale izvanrednog za-sjedan- ja.
ministarstva
poslova izjavio
poznato
njegove posjete
driave,
nastoje
nape-to- st
rekao "porast
postigne kontrola
ljudo
silu."
glediSte
rekao
cijclom
izgradnji
ameridkog
popu.stanjcm
postoje
Eisenhower.
hitna
zakljudcnjc
gledista
zatim
velikog
smatrao prhed-lo- g
Eisenhower
odriavanja
Predstavnik
Bulganjinov
zakljudcnju
sa raznim optuibama. koje
se sve vode na to da Sovjet-ski
Savez no ce da ispuni
ameridkc zahtjeve, ignori- -
je izrazio nadu da ce "di opce tezu da
prijedlog nnici na dobar koncesije doci sa
Uz
hower
za
predlozio
isto
sad
On
dne i druge stranc.
Eisenhower ponavlja za-htj- ev ujcdinjcnje Njema- -
odgovor sikrurnosti" (da li okviru
opce-eropsk- og pakta ko- -
lektivne sigumosti. kakvng
je predlagao Sovjetski Sa- -
(Nastavak 2)
se UN.
New York. — Izvjesne de-l- se sazove to ranije, najvje--
%tlZat
kredu
I
I Savez.
i
za
na st
rojatnije u proljede. smatra-j- u da bi 1G novih d la nova
trebalo "uvesti u stvarni po-sa- o, kojim se bave UX",
Stoga, smatraju oni. trebalo
bi da izvanredno zasjedanje
rijesi pitanje proiirivanja
organa UX I popunjavanje
tih organa novim dlanoWma.
U prvom redu namecc se po- treba prosirenja Vijeda si-gumosti.
EKOSOK-- a i SU-rateljsk- og vijeca. kao i dru-gi- h
organa. komisija i agen-cij- a
UN.