Jedinstvo, May 22, 1956

              193 1. — 2 5 godina jugoslavensko-kanadsk- e progresivne Stampe — 19 5 6.
VOL. VIII.
ш WvCt4_____
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
NO. 10 (6G2)
KASTAVLJA S E B VI ada odluci
Ottawa. — Borba oko pli-novoda
se nastavlja.
Premijer St. Laurent je
kategorifiki odbio zahtjcv
konzervativne i sisieferske
opozicijc da raspiSe izboro.
On je kazao da prvo tre-b- a
pogeti sa izjrradnjom pli-novo- da
i rijesiti problem fe-dcralno-provin-cijskih
pore-z- a.
Zahtjcv da se ide na iz-boro
postavili su konzerva-tiv- ni vodja Drew i sisiefer-sk- i
vodja Coldwell. Oni su
kazali da se vlada boji iza-c- i
pred narod, jcr bi bila
porazena.
VladJn prijedlog za posu-djivan- je
80 miliona dolara
Trans-Canad-a Pipelines Ltd.
za izgradnju prve sekcije
plinovoda (Alberta-Manitob- a)
prosao je pr'u fazu, a
B Л P ne dozvoljava da
narod izborima
Organizovano radnistvo
I I N E A U U MOSKVI
"Francuska ne ce dozvoliti da se ponovno
spusti zavjesa koja nas je dijelila" - Mollett
MOSKVA. — Francuski premijer Mollett i ministar
vanjskih poslova Pineau zavrsili su svoj posjet u Sovjet-eko- m Savezu.
U komunikeju izdanom na svrsetku posjete so da nije postignut sporazum o паб!пи гјебепја evropskih
problemn, ali obje vlade su se obavczale da ce nastaviti
trazenjem rjesenja. Zatim se nadodaje:
unc su uvjerene da za-hvaljuj- uci njihovim napori-m- a,
i naporima ostalih
vlada . . . medjunnrodnn is-ti- na
cc biti ponovno usposta-vljcn- a, hladni rat ce biti li-kvid-iran
i trka
u naoruianju — i narodi ce
na taj nncin biti oslobodjcni
opasnosti rata".
Dvije zemlje su se sloiile
da pojacaju trKova6ke od-no- se
i kulturnu suradnju.
U deklnraciji o razoru-zanj- u
se kaze da "francu-ska
vlada priznaje vai-nest
odluka sovjetske vla-de
da sama smanji svoje
oruzane site i naoruza-nj- e
Postupak sovjetske vlade
ce 'pomodi naprcdak ргеко-vor- a
koji se sada vodc o ra-zoruian- ju" (misli se na pre-jjovo-re Podkomiteta ko-misi- je za razoruianje).
Sovjetaki Savez je izrazio
nadu da ce Francuska us-pj- eti da rijeM aliirski pro
blem "u diihu naSe epohe i
u intercsu naroda".
Vijesti kaiu da je Fran-cuska
traiila da Sovjetski
Savcz dade punu podrsku
francuskoj politici u Aliiru.
alt ovaj je odbio.
Francuska nastojanja na-vel
su Hru?cova da na pri-jem- u
u iast francuskih dr-iavni- ka u Kremlju nazdravi
narod koji se bore za
svoju slobodu.
"Kad mi neki ljudi kaiu
da ima naroda koji nisu
dorasli da sami sobom upra-rljaj- u ja ixn se smijem. Ako
izvrSite mikroskopsku ana-liz- u vi cete pronadi da nema
razlike u krvi Arapa, Rusa
ili bilo kojih drugih naroda.
TORONTO. TUESDAY, MAY 22, 1956
O R OKO L I OV
u
stupa
MOLLETT P
veil
kno
zaustavljcna
UN
ima
јоб treba proei tri prije пеко
dobijo zakonsku vrijednost.
Opozicija jc odluCna da na-sta- vi
borbu, a u ime vlade
ministar poljoprivrede Gar-diner
je izjavio, da je vlada
odlu6na da primjeni isti me-to- d
zatvaranja diskusije
koji je primjcnila u prvoj
fnzi.
Pred parlamcntom se na-la- zi
i drUKi prijedlo o odo-bren- ju
118 miliona dolara
za izjjradnju sjevero-onta-rijsk- e
sekcije plinovoda.
Vlada nnmjerava da oba
prijedloga proturi do 7.
juna.
Borba u parlamentu ima
siroko; odjeka u narodu.
Vjcruje se da je vlada izjju-bil- a
podrSku stotina hiljada
ljudi. Protiv njezina stava
pi.se i veci dio libcralne
"Vi ncmoiete znustavit
historiju. Mi smo sa onima
koji se bore za slobodu".
U svom K°voru na mos-kovsko- m aerodromu pred
samim odlaskom iz Sovjet-sko- tf
Saveza premijer Mo-llett
je izjavio :
"Francuska nlkada ne cc
dozvoliti da se ponovno
spusti zavjesa koja nas je i
dijelila, posto osamljenost (
i izolacija radjaju nepo-vjerenj- e.
Mollett je kazao da je u-di- njen znatan napredak u
rjeJavanju nekih medjuna-rodni- h
problema, ali da nije
bilo mopuce rjeSiti sve, niti
je to bila namjera.
"Mi smo htjeli da razgo-varam- o
otvorcno i prijatclj-ek- i,
i пабе nade nisu bile iz-nevjere- ne", rekao je prem-ijer
Mollett.
Radnistvo osudjujc
mijcsanjc sudova
Toronto. — Toronto District
Trades and Labor Council je okro
osudio mijeianje sudo-- i u radnic"-L- a
pitanja koja se rula pod kon-trolo- m
poebno£ odbora (Labor
Relations Board).
Protest je ufinjen nakon je jedan
sudac poniitio crrtifikadju triju
unija koje su tri bile primate po
Labor Relations Board.
PcnmatraS kaiu da je oro ttIo
ozbtljan dogidjij. Odluka suda t
ugroiaTa iitxro radniclo zakono
davsro. Ako se ttrn putea nastavi
Ontario & xahvatit niz bezpotreb- -
nih Itrajkora.
O D A
u borbu
Stampe.
U medjuvremenu radnii-k- e
organizacije su pocele
razvijati aktivnost po ovom
pitanju. United Electrical
Workers unija ce poslati u
Ottawu delejraciju. Tredu-nijsk- a
vijeca u Torontu sn-zivl- ju jnadjansku konferen-cij- u
u subotu 2. juna.
Protest 65.000 radnika
Toronto. — Toronto District
Trades and Labor Count ! u ime
65.000 {lar.ova uputio jc telegraf-sk- i
protest fcdcralnoj ladi protiv
pozajmljivanja 80 milijjna dolara
Trans Canada Pipelines Ltd.
U telrgramu sc kale da cc Clint
Murcliinson, koji stoji na celu
Trans Canada Pipelines, sa uloJ-ko- m
10 milijuna dolara dobiti pli-novo- d
od 350 milijuna dolara.
Hroj radnika i slanjc
besposlicc u Kanadi
Ottawa. — Hroj radnika bez
posla se srrunjuje. Prcma najno
vijim podacima National Unem-ployment
Service, na 19. apnla u
I zcmlji jc bilo '188.908 mohoca za
uposlcnje ili 44.736 manje nego j
mjescc dana ranije. U isto doba i
proJle godinc molioca je bilo
555.871
htovrcmeno sa tim objaljen ic
zajednici izvjcitaj mtmstarstva
rada i Dominion Bureau of Stati-stics
koji pokazuje da je radna sna-g- a
u aprilu brojila ,83.000
Od toga 4.83VOOO ili 86.6 po-sto
radili 39 sati nedjeljno Hi vise
(to se racuna puno uposlcnje).
371.000 ili 6.6 posto su radili ma-nje
od 3 sati nedjeljno (djclomi-tn- o
uposleni odnosno nezaposle-ni)- ,
120 000 Hi 2.2 posto mi imali
posao ali nisu radili' (privremeno
otpulteni), a 257.000 uopc nisu
imali zaposlenja.
Olpustanja automobil-ski- h radnilia
Wlndor. — Ford Motor Co. ie
oiputlti 1J00 radnika na 25.
maja na neodredjetin тНјегае. U
avdainjoj trTornici e biti otpu-itcn- o
do 800 a u ОактШе 700.
LT aprilu Ford Je otpueUo 800.
Chrynler Je от!ћ dana preki-nu- o
proiirodnju xa tjedan dana.
Time je bilo pofrodjeno 4.000 ra-dnika.
(Prema Tijevtlma it Detroit a.
tajitoj u amerikoj indutriji au-tomob- ila je porodio oko 400.000
radnika. Santo n Detroitu ima
125.000 nezapoMl4tlh.)
Pomorci jczcrskc
plovidbc dobili povisicu
Toronto. — Zavrsen Je
strajk i "lokaut" na velikim
jezerima koji je bio obuh-vati- o
280 brodova sa oko
S.000 pomorca.
Sporazum predvidja povi-Sic- u nadnica od 16 pojsto za
obidne momare, a 19 posto
za £asnike i iniinjere.
Strajk 325 clcktricarskih
radnika
Toronto. — LT roduzecu Fer
ranti Electric ttrajkuje. 325 rad
nika. clanora United Electrical
ЛЗГогкеп unije.
Radnid su stuptli u ttrajk po--
PRICE 5e PER COPY
i ,+ — IvM
M. J. СоМигИ. olja ССГ ii4.
kao n u borbi protiv predajp
рНпо1м!а amrrikom kapilalu.
CCT predla2e da driava izradi
cijrll plinuid kao dr2a%no
poduzrp.
1 — —"i %!
0v0 If noI amrrifkl amhaadnr
u Ottawl MlEon T. Mer-chant.
On je povjrrljitl cnvjrlk
driavnoic rrkrrtnra l)ullra.
Mnogi matraju da njecor do-laz- ak znaci pojaanje amrrifke
kontrolr nad Kanadnm.
Eden pozdravlja soyjet- -
sko smanjivanje
oruzanih sila i
naoruzanja
London. - - Premijer Eden jc
iziaio u parlamentu daa njegoa
vlada pozdravlja odluku So ietskoj;
Saveza da smanji svoje oruianc sile
i da ce Velika Britanija smanjiti
svoje oruiane sile za 72.0О0 (sa
772.000 aa 700.000)
"Mi pozdra I jamo ruske sma-njis-anje- ",
rekao je Eden. On je
kazao da Velika Britanija ne ce
imati niita protiv toga ako tim pu
tern podju i drue zemlje, ali di
je Britanija bila prva koja je za-poCe- la
smanjivanje.
Grupa od 5) laboristiclcih ctanora parlamenta je obja- -
vila proglas u kome pozdravlja so-vjets- ku
odluku i predlaie da Veli-ka
Britanija ukine konskripcifu
(obaveznu vojnu sruibu). Medju
potpisnkuna nalaze se Aneurin
Bevan i bivli minwtar obrane
Emanuel ShtnweH.
Na jednom mitinpj Bo an je
kazao: "Ako boi'emo smanjki tro-ikov- e
iivota onda morame uzett
mlade ljude iz vojske i staviti ih
na rad u industrifi t na ztndfi~
slije godinu dana jalovih pregovo-r- a
izsiedju unije i kornpamje za
povUka nadnica i druge pobolj-Ike- .
i
i
Diskusija odluka VI.
konvenciie SKJ
SKUPsTINA U TORONTU
U nedjelju 13. шаја &ivez Juposlavenskih Kanadjana
u Torontu organizovao je skupstinu radi diskusije odluka Seste
konvencije Saveza, koja je odrzana kiajcm nijeseca marla. Na
skupstini su izrazena mzlicita misljenja, osobilo po pitanju stava
prema Jugoslaviji. Stoga je zakljur eno da se diskusija nastavi u
necljelju 27. maja, gdje ce se narocito pretresti pitanje Jugosla-vije- . Izmzena je zelja da o tome govore predstavnici &iveza i
Odboni Prijatelja Nove Jugoslavije.
Savez Jugoslavenskih Kanadjana ovime poziva sve svoje
clanove i prislalice, sve clanove i pristalice Odbora Prijatelja
Nove Jugoslavije, kao i sve ostale progresivne Kanadjane srj)-sko- g, hi4falskog i slovenskog porijekla, kao i pripadnike nacio-nalni- h manjina, da prisuslvuju ovoj znacajnoj skupslini.
Diskusija ne ce biti ograniccna samo na Jugoslaviju. Pred-stavni- k Saveza ce se dotaknuli svih ostalih vaznih pitanja.
Kao i prosli put, u diskusiji ce moci da sudjeluju svi pri-sutni- ci.
Skupstina ce se odrati na 3S6 Ontario Street, u S sati
uvecer.
Odbor Saveza.
SKUPsTINA U HAMILTONU
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u Hamiltonu
saziva javnu skupstinu na kojoj ce se diskusirati odluke 5este
konvencije.
Skupstina ce se odrzati u nedjelju 27. maja, u 7:30 uvecer,
u Saveznim prostorijama, 243 Beach Koad.
Na skupslini ce govoriti I. Slimac, clan Nacionalnog od-bo- ra iz Toronla.
Pozivamo sve clanove i pristalice Saveza j kao i sve dmge
progresivne ljude da posjete ovu skupstinu i cuju sto --Savez
zastupa. Odbor.
SKUPsTINA U WINDSORU
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana poziva
ejelokupno clanstvo i prijalelje da prisustvuju diskusiji odluka
Seste konvencije Saveza. Ovaj sastanak ce se odrzati u nedjelju,
27. maja, u 10 sati prije podne, i ako ustreba nastavit ce se u 2
sata poslije podne. Diskusija ce se odrati u Ruskom narodnom
domu na 1220 Drouillanl Road.
Diskusiji ce prisuslvovati i B. Stevanov, clan Sekretarijata
NO Saveza iz Toronla. Jos jednom pozivaju se svi clanovi i prija-tel- ji nase organizacije da prisustvuju i uzmu ucesca u diskusiji.
Dodjile na vrijeine.
Za Izvrsni odbor ogranka,
Ante Music, tajnik.
KakoTito gleda na promjene u SSSR-- u, razvitak socijalizma u svijetu.
suradnju socijalista i komunista i druge probleme
Pariz. — Vcternji list Mond"
objavio je na naslovnoj stram dulji
intcrvju, koji jc njegov direktor
Iber Dcv-Me- ri dobio od predsjed- -
nika Tita prilikom sog ncdanog
boravka u Jugotlaviji.
"Promjene u Sovjetskom Sa-c-z- u"
— rekao je predsjednik Tito
prema "Mondu" — "imaju ncum- -
1 njivo %eliko znaenje kako za dalj-nj- i
raz%oj Sovjetskog Saveza i dm-gi- h
socijalistickih zemalja tako i
u pogledu smirivanja u sijtu i u
, pogledu primjene novih vnetoda u
Predsjednik Tito je takodjer is-tak-ao,
da jc stoga pogreino, ako
se sa skepsom promatraju dogadjaji
u Sovjetskom Saiczu i ako se ti
novi potczi rxjenjuju kao stvar tak-tik- e.
Brie ili sporijc kretanje raz-voj- a
u Sovjetskom Savezu zatisi
zato i od unutratnjih okolnostr u
SSSR, ali i od vanjskopolitickih
uvjeta.
"Promjene u Sovjetskom Savezu
su tako kropnc" — nastavio je
predsjednik Tito -- - "da se ne mogu
nazvati nckom novom taktikom.
One su doile i na temelju iskustva,
ali i na temelju uvjerenja sovjet-ski- h
rukovodilaca da staljinske
metode ne dopuitaju nikakav na
prcdak ni u unutrasnjem razvitku
ni u vanj skim odnosima SSSR. Za-to
se. naravno, te promjene odra-lavaj- a
i u vanjskopolitickom pla-na".
Nastavljajucl svoja tzlaganja u
vezi s promjenama u Sovjetskom
Savezu. predsjednik Tho je na drp-g- o
pitanje direktora Mooda~ is-tak- ao.
da je u SSSR vet" oclnjen
veliki korak naprijed u pogledu so-cijalisti- cke
demokrarizadje. Danas
se u Sovjetskom Saveza kritika cu-j- e
odozdo. Jto za rrijeme Staljina
niVii ni!i cmielo da bude. Poznaie
I su isto tako i promjene u unutraf--1
njem upraljanu - dcicntraliza
cia. smanjenjc birokratkog a par a
ta i niz drugih mjcra I u nauci i
j knjiiesnosti i umjetnosti demo-kratuadj- a
krfl sebi put i, premda
to ne idc ni tako brzo ni lako, na-predak
je ipak vec" ufinjen.
Predsjednik Tito je na ovom
mjcstu istakao finjenicu. da taj raz-v- oj
ne zavisi od jednopartijskoj; ili
viSepatrijskog sistcma. On jc ista-kao
primjer Jugoslavije, iako taj
s4stem nije jednonartijski, jcr So
cijalivticki nvtz radnog naroda u -
kljucuje razlicitc grope Slebodna
diskusija moguca je u takvom si-stem- u,
kakav je kod nas, л i u dre-gi- m
socijalistickim zemljama, jcr
je en najdemokratskiji.
Razijajuci ssoju misao, pred-sjednik
Tito je rekao, da i unutar
takvog sistema moie biti stanovitih
promjena, ali samo u smiski nje-gov- a
poboljtavanja. To je sistem.
koji se vec" uhodo, iako se o nje-gov- u
sa rsenstvu ne mole jol go-voriti.
jer postoje jot raznorazni
faktori, koji u torn pogledu igraju
velilcu ulogu. Ljudsko druitvo mo--
Ida nikada nc ce ni doci do te to-ck- e.
nl kojoj bi se moglo govoriti
"KOLOSALNI" DEFICIT
Ottawa. — Dominion Bu-reau
of Statistics saopcava
deficit od 123 miliona dola-ra
u vanjskoj trgovini u
mjesecu martu, naime, toli-k- o
je vile uvezeno nepo iz-veze- no.
Deficit je Sest puta xe6i
nejro u martu 1955.
Deficit za prva tri mje-se-ca
iznosi $225,200.000.
Ministar trffovine Howe je
u parlamentu priznao da je '
deficit "kolosalan", ali on1
je joi uvijek optimista. ,
,-- "-n i ii i шириипмр
to sax rsenstvu, jer sc staino razvi- -
jaju novi uvjeti, koji prisiljavaju
ljude da stvaraju полс metode.
Ljudsko druStio, naime, nije stati-n- o,
a iivot je vjec'ita dinamika.
Direktor "Monda" je upitao ta-d- a
predsjednika Tita. da li u sada-Snj- oj
situaciji sistem u Jugoslaviji
ima potrebu da bude bitno izmije-nie- n,
ili sc nalazi na tolki, kad bi
se mogao nazvati statichim.
"Za bitnim izmjenama" — re-kao
ic predsiednik Tito — ' sada
1 se ne osjeca potreba, ali to ne zna- -
ii, da je jugoslas-ensk- i sistem sta- -
tic'an. Jugoslavija sc sada nalazi u
procesti daljeg razsoja sog iisota.
Ljudsko druUso, a narocito socija-listick- o,
modelira sv4jc unutratnjc
odnesc prema stupnju ss-ijes-ti,
na
kome sc nalazi u danom momentu
i prema ekonomskim mogutnosti
ma.
Slijedcce pitanje Bev-Merij- a od-nosi- lo
Vi na humanizam i na raz-like,
koje predsjednik Tito uocava
izmedju marksistickog i zapadnja-cko- g
shvacanja humanizma
Prema rijecmu predsjednika Ti-ta,
te razlike su velike. i to ne sa-(N'asta- vak
na tr. 3)
U VANJSKOJ TRGOVINI
Ovaj deficit prolzlaz! is-kljuc- Uvo od trgovine sa Sjed.
Driavama.
Sjed. Driave su nedavno
izjavile da £e smanjiti cart-n-u
na izvjesnu k&nadsku ro-b-u,
ali kanadski krujrovi ne
oc:ekuju da le to donijeti do
pobolj lanja situacije.
Naknadno je topceno
da je rrof odiinji ixroz
pUnJce za 15.1OO.000 bu-ic- li
manji nego u Utom
period u proile ffodia.