Jedinstvo, August 31, 1956

              STKAXA 2
Nasi organizacioni problemi
0 Dvadesetpetoj godisnjici
nase stampe
in.
Jedna od najzna£ajnijih i istoriskih odluka usvo-jeni- h
na Sestoj konvenciji Saveza, jeste odluka da ove
godine proslavimo Dvadesetpetu godisnjicu nase radni-бк- е
i demokratske Stampe u Kanadi. Xjen pocetak da-tir- a
od 2. novembra 1931. godine, kada su prvi brojevi
"Borbe" izaSli iz Stampe i rasparcavani medju na&im
radnicima u Kanadi.
Nije potrebno u vezi ove odluke prihvacati se neke
Stroke agitacije o vaznosti i o ulozi naSe stampe, jer je
to naSem narodu u Kanadi veoma dobro poznato. Veliki
broj na&ih radnika ne samo Sto zna o toj ulozi naSe
stampe, nego su jo oni svojim aktivmm radom. moralno
i materijalno pomagali i Sirili u poslednjih 25 godina
rijenog izlazenja.
Poznata je ginjenica da bi bez takve Stampe bilo
teSko ukazati istinu nasem narodu o njegovoj ulozi u
opStem javnom zivotu Kanade i njenog naroda. NaSa
Stampa je mnogo pomogla naSim iseljcnicima ne samo
da upoznaju privrednii kulturni polozaj i iivot kanad-skog
naroda, nego i da uzmu aktivnog ибебса u akcija-m-a
za poboljSavanje tog privrednog i kulturnog stanja
u Kanadi.
Po svlm pitanjima naSa Stampa je neprekidno
ukazivala jasan i pravilan put ne samo Clanovima naSih
organizacija 1 ditaocima naSe Stampe, nego i svim osta-li- m
naSim iseljenicima, jer su im interesi bill jednaki.
I bn5 zbog te, mnogo puta potvrdjene cinjenice,
Sesta konvencija je postavila jedan krupan i zamaSnn,
nli vazan i fasan zadatak, pred celokupno glanstvo Sa-veza,
pred svc Citaoce i prijatelje naSe Stampe da na
zasluznoj i dostojnoj visini proslave Dvadesetpetu go-diSnji- cu. Sesta konvencija nam je jasno ukazala put i
na6in kako da proslavimo taj tako vazan istoriski datum
"naSe Stampe. U odlukama o proslavi Dvadesetpete go-diSnji- ce
govori se medju ostalim i ovo:
"Da bi Dvadesetpetu godiSnjicu proslavili na sto
zasluiniji i dostojniji na£in, delegati Seste konvencije
proglaSuju ovu godinu Jubllarnom godinom nase stam-p- e, Jubilnrna godina trajace od Seste konvencije pa do
konca marta meseca 1957. godine."
Annlizirajudi ovaj proglas delegata, Sesta konven-cija
stavlja pred Savez i savezne organizacije, pred
celokupno Slanstvo i prijatelje oaSeg pokreta i Stampe
preporuke kako da se proslava obavi za vremc te Ju-bilar- ne godine naSe Stampe:
— Da se osnuju Odbori za proslavu Dvadesetpete
godiSnjicc u svim vecim i manjim naseljima i oko njih
okupi sve bivSe pionire i graditelje naSe Stampe.
— Jubilarnn godina treba da nam posluii za raz-vijan- je joS vedih aktivnosti postojedih i osnivanje novih
organizacija Saveza gde god za to prilikc postoje.
— Da so nktivizira sve stare i podize nove aktiviste
nnSih organizacija, mobilise celokupno clnnstvo u nkci-j- u
za upisivanjc novih clanova u Savez.
— Da se za to vreme prircdi nlz javnih predavanja
i javnih skupStina o ulozi i cilju nnSeg pokreta i Stampe
za poslednjih 23. godina.
— Prirediti niz raznih kulturnih i prosvetnih pri-rcda- ba — okruZnih i mesnih izletn, koncernta, pret-stav- a, filmskih i drugih priredaba u svim naseljima po
Sitavoj Kanadi.
— Treba koristiti ovu priliku i mobilisnti sve nase
snnge da se za vreme Jubilarne godine poveca naSa
Stampa sa najmanje od 300 novih 6ita1aca.
Dakle ovo su, u glavnom, zadaci koje je pred nas
postavila Sesta konvencijn Saveza. Ne moze biti bo-Ij- og
i ensnijeg zadatka i nacina kako da se oduiimo
naSem organizatoru i u£itelju, nego da prihvatimo i u
potpunosti izvedemo preporuke delegata Seste konven.
cije. To treba da bude ne samo zadatak, nego duinost
i obaveza svakog Clana Saveza, svakog citaoca i prija-telj- a
naSe Stampe. Ako pravilno shvatimo zna£aj i ulo-g- u
naSe Stampe, naSe duznosti i obaveze prema njoj,
ako naSem slogom i jodinstvenoScu cementiramo nas
re dove u izvodjenju ovih krupnih zadataka kao Sto su
bili cementirani kada smo pokrctali i Sirili naSu Stnm-p- u
1931 godine, onda ce uspeh u izvodjenju postavlje-ni- h
zadataka biti potpuno obezbedjen.
O zaslugama i pozrtvovnnosti naSih ljudi prilikom
pokretanja i Sirenja naSe Stampe, o njihovim daljnjim
zadacima za jos vece proSirenje, viSe c"e se reci u clan-cim- a
kasnije. Medjutim momentalni zadaci za ispu-njavan- je preporuke delegata Seste konvencije nepo--s
red no stoje pred savezne organizacije da ih diskutuju i
reSe. da pripreme c4rste temelje i predju na prakti£an
rad za njihovo ostvarenje.
Pri tome treba imati u vidu vreme koje veoma
brzo izm&e i zadatke koje treba Sspuniti. Bilo bi dobro
da se u vezi toga vise puta posluiimo enom narodnom
poslovkom: "Sto god moiemo uraditi danas. ne ostav-ljam- o
za sutra" !
B. Stevanov.
Published Tnedr and Fttdar
la Serbo-Croati-an and SlcrrerJan lanpnares,
fey Jedn.~o l."blj .!- - С 4T9 Qoen St West, Teraatn z-- R Ontario. Canada.
Tti EMpire 3-16- 42 Editor: S. ЗИоШ, Basinets Mans pert I. Stieuc
Sabrrlptn Ttti 15.00 jer year. KjDO per в raectiu
USA and ether eaantre 1Л-0- 0 per year, Aathorixed as ecocd class mail Го1 OfTc Department, Ottawa.
Iz historije kanadskog radnickog pokreta
Ovo su a2niji dogidjaji ix h:anjc Lioadskog rad-niStv- a:
18 16. — Xova Saxix usvojili rikon protiv zadnickih
tarcu ("kembinadji"). To jc bio prri od clik05 broja
ontiradfti&ih rakotta a zemlji.
1827. — Osaonai dtuStva lipogcifsldh ladeika u
Quebeco. Pnra orgioiMdja tipogtafa.u Toroota asposu-vljen- a
1852.
1834. — Karpenteri a Montreala po$taviti ziatjcv
za 11-sat- ni radni dan.
1830. — Unije btitanskih iniinjera i karpenten po-icl- e
osnivati podrninice (lofcalc) a Kanadi.
I860. — UspotavIjene unije portolara, topioiuira.
zidara, It&hca, maiinista, kovaa, broJirslih radniki.
pekara, kiojaia itd. Otpo&lo povczivanje kanad&ib
amcriikih unija, stiron;c ccntralnib tijcla (viieda).
1863. — UspoiUTljene prve organizacije zcljcziacar
u Hamiltonu i Belleville.
1871. — Petnaest unija u Toroatu formtrale "tredu- -
mjsku iloipSuhu".
1872. — Unijska konferencija w Hamittonu роЛами
zahtjer za 9-sa- tni radni dan.
1872. — Prvi Strajk u Kmadi. Torontovtki tipografi
stupili u Jtrajk za 9-sat- ni radni dan. UhapSena 24 Straj- -
kaJa i optuieni za "kriminalnu zavjeru". — Poteo izlaziti
pm radniflci list THE ONTARIO WORKMAN"'.
1873. — Delegati od 30 unijskih lokala iz osara
ontarijskih mjesta osnovali "Canadian Labor Union".
1850. — Unije britanskih iniinjera i karpentcra po
siljene izmjeniti antiradnickc zakone. Unije zahtjcvaju
uspostavu aparata za posredovanje izmedju radnika i poslo-davac- a,
da se objavljuju radnike statistikc i usoji zakon
o Jcgrtixru.
1877. — Vojska i rnilicija razbila Strajk icljczniara.
1879. — U Novoj Scotiji osnovano raJni£ko udru-zen- je
(Workmens Association) za organizovanje rudara.
1882. — (22. jula) u Torontu odrzana prva proslava
"radnickog dana" ; 4.000 radnika marSiralo ulicama.
1883. — Razbijen itrajk telegrafista. Radnici prisi
Ijeni potpisatt "ycllowiog" kontrakt obaxczujuc'i se da
ncife inuti nikakvih eza sa organizacijama koje traze re--
gulisanje nadnica.
1836. — Osnovana America Tederadja Rada da
NASA P 0 S T A
Port Colborne, Ont. —
Stovani drujjovi, ielim
vam javiti da 28 autfusta
odlazim u domovinu sa
suprugom.
Varna svima drugovima
kod "Jedinstva", kao i
naSim ditaocima "Jedin-stvn- "
te ostaloj braci Ju-poslaveni- ma, ja i moja su-pruj- ra ielimo bududi sre-ta- n
boravak u Kanadi.
Uz pozdrav,
Stjepan Opalicki.
London, Ont. — Da ste
zdravo drugovi kod "Je-dinstva".
Evo saljem se-da- m dolara, §to je za j?o-disn- ju obnovu i fond.
Mnlo sam zaostao i
тпоко hvnla Sto stc me
prifiekali za obnovu. Nije
to moj obiCaj bio. Morao
sam se seliti u druiri stan
i tako sam £ekao za novu
adresu.
Мпоко druRarskih poz-drav- a,
F. P.
♦
Que. — Drujrovi; pri-Inze- m
u listu $10.00. Ob
navljam prctplatu za ovu
i idudu godinu.
Drujfarski pozdrav,
D.
Chatham, Ont. — Prija-telj- i.
moja pretplata is-tje-ic
u mjesecu septem-br- u.
Evo je sada obnav-lja- m
i saljem $G.0O sto je
za obnovu i $1.00 u fond.
J. M.
Armstrong. Opt. —
Drajri drupjovi moja 6e
pretplata za koji dan iz-tec- i,
a ujedno meram
vam javiti moju novu ad-resu.
da to sve 'zajedno
obavim. Saljem vara u li-stu
$7.00 za podHnju ol-nm-vn
i fond.
Mi Jmski radnki kad
sme a kempi ne propu-sttn- o
Jedinslttt ij.eddaan jrcalanaek ti 61-tm- e. Kad dodjenvo u
rajestu end a prep5timo
po keii, izjrWda da smo
"zapesleai" н mjeste. N"o-vi- aa mi se svid j. Bratski i drugrarskl poz- drav,
M. P.
nekad
rudaste
kose
nekad
pocela grbi-t- i
tako malo
kod
Cetnici
crkve,
digao
Marksu
ualuge
Husu
dok
Kadnifku-farmenk- o Jedinto Kanadu
farmentkih orsaniiacij PheljMa
)eJmsro radnuKb unu
1896 Lslijed pfaiane
itrjjkolomsta unijsko lant4o opalo
1905. Dominion Coal Co. Sydney, N.S.
ko!ektini unijom.
1911. Strajka
1910.
rudari procli uspjeSne osnovali
1918. Clinstvo unija
Osnovana Big Union Industrial Workers of, the
World, zagovaraju forma
Val ukljuiiv
Jtrajk Vefina unije
1923. radnici Novoj Scotiji, po
rudarima itrajkuju protiv radnog dana. Vlada
DOPISI CITALACA
Ranije sluzila mladost,
danas telefon
Windsor, Ont. — Grupi-sanj- c
nnsih radnika po£elo
je jo5 u prvim danima do-las- ka
u ovu naSu novu do-movinu
Kanadu; Sto nas
je vise dolazilo s tim smo se
vi5c irrupisali. Osnivali smo
iz koji su se
робе1е radjati pri-redb- e;
za dugih je-sensk- ih zimskih noci kon-cert- i, predstave, Ijeti za
toplih izleti. U
tim priredbama naS je narod
uiivao: posjedivall,
drugi uzimali uce-Sd- a
u prestavljanju, tredi bili
u pjevaCkim zborovima svi
smo bili na jednu ili druRU
ruku ukljuSeni u ak'tivni
zivot naseg Ove
priredbe su bile mjesto
poznavanja stvaralo se ne-razdrije§- ivo prijatcljstvo,
bez razlike tko je bio koje
nacijo vjere.
Ovo trajaSe dugi niz go- dina. Vrijeme mi
postajemo stariji i pasivniji.
Na5a bijela rumena
lica, pocela su se патгбка-vati- ,
guste erne
po£eIe sijediti (ili su
vec posjedile) i proredjiva-ti- ,
na§a tijela ravna
kao svijeca, se
. . . I pomalo
popuSta grupisanje naseg
naroda. Istina ponekad se
sastanemo prilikom vjenca-nj- a
na$e omladine ili kad
USPOREDBA
Jos jedan nesklad
"Srbobrana". pla-nira- ju diet vjerski apome-ni- k,
na zemljiitu
alobodomisliocu N. Telil
To je kao kad bi McCar-thy
pemenik Karlu
u znak njegove
kapitalizmu, ili
kao lead papa digao
spomenik Galcleju, Bru-n- u, i drugima, koje
su palili na lonacama radi
"hereilje su bili' na
zivotu.
— "Narodni Glasnik- -
predtaniks Predvjednik na
"postigne s h
— imiudnnU dFcljtt.ost
poslodataca 1 za
polovicu.
— u potpisala
pn--i ugovor sa
1903. — — Izgubljena tri u Winnipegu.
— Ncorganizovani tekstilni radnici, krojaci i
5trajkove i unije.
1914. — — podvostruceno.
One i
koje industrijsku orginizacije.
1919—1921. — Jtrajkova generalni
u Winnipegu. Jtrajkova izgubljena,
oslabljcne.
— Oelini u poduprti
l-sat-nog
—
organizacije
razliCite
vrijeme
i
vri-jeme
dnna
jedni
aktivnog
;
naselja.
i
i
ili
prolazi i
i
i
bi
neko umre.
Ipak nije sve crno . . .
Xekoje od onih drugari-c-a
koje su ranije neumorno
uzimale uescn u masovnim
priredbama, da se pokazu
da su joS na zivotu. preko
telefpna stvoriSe plan da
prirede kucnu zabavu, na
koju sam i ja bio pozvan.
Obccam da cu doci.
Xedjelja jc. Oko dvana-est- e
ure znustavi se automo-bi- l
pred kucom. Cujem zov:
"Ajdc, je si li gotov? Pomi-sli- m kako ne, samac Sovjek.
sve je samnom i uznme. U
razgovoru odmakao je auto-mob- il
i vec vidimo veliku
vrbu pokraj ulice — .kao
putokaz. Sofer svrati na lije-v- o.
Xa velikoj i prostranoj
tratini pod kroSnjastim ja-voro- m
stolovi i sve potrebno
na njima. Razvio se prija-teljsk- i
razgovor. Xa protiv-no-j
strani onizi, ali oirok
{ovjek privezao neku Saro- -
nas
da
reie peieno na rainju janje.
Mi kao malo okasnili go-st- i,
prisutne. O-da- ziv je bio: "Dobro nam
doSli!" Xe trajase dugo, po-6es- mo
se ogledati sa peien-kom-.
Pored uiitka bijaSe I Sa-le.
Trefio sluaj da je janje
"imalo 4 bubrega", a nekoji
кpоrкojradknuifnkeonRcijiкопkкoгеnкsаresCalauudeapJroirliuninoepzdgordailnjea.
1 potrclhiul frupeVi virkcrs I oir League гчхшјс organizovati
radni sr na indutnjk.O nsnvi Sprnxcdcn niz uspjcSnih
$trajkoa.
1935. — Raspuitena Workers Unity League i Дап-stv- o
istih pristupilo internacionalnim unijama (AFR).
1937. — Osnovan CIO.
1937--193- 9. — Strajko-- i aotomobilikih radnika
(Hepburn Jalje tenkove u Oshawu) poduzeca gume, ctlika
Suma t pilana.
1940. — Osnovan Kanadski Kongres Rada, u koji
su uSle i CIO unije.
1956. (april) — Ujedinjenje ds-aj- u glavnih t red 11-nijs- kih
centara: Zanatskog i radnickog kongresa (TLC-AFR- )
i Kanadskog kongresa rada (CCL —CIO) ; stvoren
novi centar: Kanadski radnicki kongres (Canadian Labor
Congress).
lotkud i kako 6etiri bubrega
I u janjetu. 1 tako bija§e
smijcha do mile volje.
Poslije objeda, kod nekih
prisutnih, osjeti se dull mla-dost- i,
pozivljaSc na utrku i
bacanje kamena s ramena,
bacanje р1оба i Sto ne drugo.
Ovo sprovesmo u djelo. U
trdanju kod Xenskih, pobje-d- i
drugarica L. S., a kod
muSkih M. U. Sport je bio
odliCan. Ali su se doodila i
tri "akcldenta". Prilikom
utrke dvojica su pala, dok
je treci dospio u rupu gdje
je bilo vode. Prebacivali su
mu s smijehom :
si lovio ribu, kada si mo-kar- ."
Poslije podnc je proJlo
caskom. Pri G sati opet se
iuje zveket posudja i opazih
dvojicu gdje nose druRojr
janjea. Onaj isti Covjek sa
keceljom priredio se za sje-6- 1.
Uskoro smo se opet na- -
Sli oko stola i ostali u razgo- -
zanositu kecelju, dugim i voru dok nije mrak pri-teSki- m mesarskim noiem silio se premjestlmo u
pozdravimo
"Vjerojatno
prostorije, gdje smo pogoS-den- i
sa kavom i iajem.
Lijepo je bilo ovo sve pro-- J
matrati — ovu grupicu mu-Skara- ca
i iena. kako se za-jedni- ki
Sale i u razgovoru
i veselju sprovode rijeme.
Vrijedno jc i vazno napo-menu- ti
олој skupiai nasih
ljudi. te i drugima koji nisu
od prisutnih vole jesti bu- - bili s name, da te organiza- -
brege. N"jihove draRarice. , cija Saveza Jugoelavenkih
sve onako kriomice nukaju Kanadjana ovog mjesta pod
ih: "Ka. uzmi. znam da vo-- konac ok t obra prirediti Jed-- Ш bubreg". Kad je ~ei tre- - nu priredbu — proslaru 25
ca to ucinila. dosjetili su se godisnjice opstanka nase
Pripazitc na svoja
osipuravajuca prava
I'o zakonu u iRuranJu rad
nlka komUija (Unemployment
Innurancf CommUoion) je duina
utpuitlenum dati pomi ili mu
naci drugl рочдо koji ce mu osi.
Kuratl Utu zaradu koju je imao
na Mtarom immIu. Itadnik ima
pravo da odbije ринаи ка niium
platom.
Dugadja Kr ali da predntanici
komUije radnika talju na drugi
poxa gdje jc niia plata i ako
otajdbije, ttduimu mu pomol.
Takih н1игајеа je bilo e£ ne- -
koliko.
Zalo radnici koji e nuoce a
tim problemom trebaju ле obra-ti- ll
za porai itsojuj uniji.
napredne radnicke Stampe u Kanadi. Ovo ce biti jedna
od rijetkih prilika, gdje se
moiemo i trebamo masovno
sastati sa prijateljima i
znancima, koje nismo vec
godinama susreli. Proslava
naSe Stampe je naSa opda
stvar. NaSa Stampa je dio
naSeg zivota, naSe kolektiv-n- o djelo i u mnogim borba- -
ma nas je predvodila i da-nas
predvodi. NaroSito se to
moie reci za Windsor u
kojem je lijepi broj pionera
laSe Stampe, a takodjer i
udarnika u proSIim kampa-njam- a.
Sve ovo Sto smo godinama
boreci se postigli: vec pla-5- e,
g'odiSnji placcni odmor i
druge korisne stvari pri radu
u tvornicama ili gdje to bi-lo,
valja priplsati i naSoj
radniikoj Stampi.
Xajbolji dar 23 godisnjici
naie napredne Stampe jesu
nove pretplate. U ovo vrije-me,
odnosno do izdavanja
jubilnrnog izdanja "'Jedin- stva. 2. novembra, ako vas
posjeti £lan Saveza, pretpla-tit-e
se na radniiku novinu.
S time cete ukazati prizna-nj- e svojoj lorbenoj radni-k- oj novini na naem jeziku
u Kanadi — "Jedinstvu".
— A. MUSIC
IMATE LI 1ZDAXJA -- ВОКПЕ" I "SLOBODXE IISLP
I ИРВЛ'ВЕ'?
Dragi citaoci:
Imiile H koji broj naSih lislo-- a "Borbc "Slobodfie Mfeti"
Ш "Pravde- -, koji su izlaziti od 1981. do 1940.7
Ako imate, da li biste nam posudili za koristen je prigodom
navrsenja 2o-podLsnj-ic€
naSe Slampe? Posteno cemo povrntiti.
Javitc ui-edniitv-u
ili organizaciji Saveza u svom mjestu.
— "JEDINSTVCT.