Jedinstvo, January 06, 1956

              ммшшшцв Лт Јв & __
JUGOSLAVENSKO-KA- N hDSKI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. No. 2 (624)
U obranu radnickih prava
Vodje 20.000 automobilskiihj
radnika osudjuju upotrebui
sudova za razbijanje
radnickih strajkova
Predsjednici 10 Iokala (mjesnih Unite!
Automobile Workers unije u Torontu, Oshawi i Oakvil №
u izjavi za StajnPu oStro su osudili koriStenje sudova xz;t
razbijanje Strsijka kod Canada Wire and Cable u T~o-ron- tu.
Sudske zabrane (injuc-tion- )
postale su glavnim o-ruzj- em
kompanija u razbi-janj- u
Strajkova, To jo neda-vn- o
bio slu6aj kod poduzeca
Carsteel u LaSHo i sada
kod Canada Wire and Cable
u Torontu.
"Kud god idmo vidimo
etrah od sudske zabrane
mirnog piketovanja", kaie
ee u izjavi. "Primjena ovog
oruzja moic ie&XO puta zna-ei- ti
potpuno umi$tenje mir-nog
piketovanjij t gubitak
zakonitog Strajk. Ono mo-ic
da znacl uniStenJo unije u
poduzecu. Ovo oruije se
sada upotrebliava protiv
radnika noduzeca Canada
and ila-- vladu
novi UE.
"Mi oStro osuiljujcmo ta-kve
postupke. Oni u usmje-rc- ni
na Strajkolomstvo. Sa
tim upravlja jeduo provinci-jaln- o
odjeljenje. dok drugo
odjeljenje (minUtarstvo ra-d- a)
podrfava propiso k°Jl
priznaju zakonitost mirnog
pikctovanja i Strajkova.
"Drugim rijcSima, kada
radniStvo udovolji odredba- -
ZEUEZNICARI BORE STRAM
I ove jfodine potoji spor
izmedju 1б0.000 zeljezni-6a- t
skih radnika ieijezni-Sarski- h
kompanija- - Radnike unije eu posta- -
vile niz zahtjeva. Koji Zaje-dno
iznose poviSicu od 33
centa. Knd uzme da su
plate zeljezniCara posljod-nji- h
godina гао&чдЧ onAa
ovi zahtjevi nisu --pretjorani.
Ovih dana imnovan je
kcncilioni odbor. Sstav od-bo- ra
je takav da c njegove
preporuke sigurno ottl pro-tiv
radniStva.
Sta onda preosUije Jeljez-nienri- ma
?
Strajk je uvijek bio po-sljed- nje
crulje radnika. AH
v4 neko-lik- o
Rodina to pravo ukrt-duj- e.
Premijer St, Laurent
Postupak ugrozava svih radnika
U rafineriji International
Nickel Co. u Port Colborne
otpuSten je radnalc Adam
Rivando nakon je? odsluiio
mjesec dana zatV4r zbog
toga Sto je vozio atitotnobil
u pljanom stanju.
Mine-Mi- ll unija je
u obranu radnika. sauxevsi
stanoviite kompanija ne-m- a
pravo otpustiti radnika
iz razloga. 1o kosi
sa ugovorom izmedju unije
kompanije.
Spor je do?ao do provin-cijaln- og
ministarstv rada i
u skladu sa radnickih zako-nodavstv- om imenovn arbi- -
TORONTO, FRILD.A.Y, JANUARY 6, 1956
ogranaka)
ma provincijalnog zakonsa o radni6kim odnosima (Latftor
Relations Act), Sto je veoama
teSko, onda se suo5i sa od.lje-Ijenje- m drfavnog odvjetinl-k- a iste vlade, koje poman!
u razbijanju Strajka kojerja
je ta ista vlada dozvolila. „"
Dalje se naglaSava da
"ovo nije prvi put da se
protiv radniStva primjenjLju-j- e sudska zabrana piketov-ла-nj- a. Radnitki pokret je no-o- razio takve napadaje u prr-o-
Slosti. Ujedinjeni .radniHIa
pokret moie i hoce to poo-no- vo u6initi. Mi pozivaimo
sve Iokalo sva radn £ш&
vijeca i javnost uopde oda.
smjesta protestira na рглн
Wire Cable, Koji su vincijalnu protiv ove- -
I
i
se
se
da
se
i
l
sudske zabrane.'
Izjavu su potpisali Re;t.
Screen od 28 UAW,
Bruce Leev lokal 252, Fread
Child., lokal 707, PKaII
Kearns, lokal 493, William
Rutherford, lokal 222, Jacck
Kane, lokal 303, Charlexi
Wain, loknl 399, T. Lovoc
ring, lokn] 984, Al Coateai,
lokal 1115 i Robert Hutching
son, lokal 112.
SE ZA PRAVO NA
ieljezniiarima
ustala
takvog
Iokala
je nedavno izjavio da on nnl
ove Kodine no ce dozvolitfti
At raj k.
Xeljezniiarske unije sun
ovih dana pokrenule poseb-n- u kampnnju za osiguranjo
svog prava na strajk, naime , urgira se na 61anove parla-- .. mentn da brane pravo ielje—
znicara nn Strajk — ako onx i budu prisiljcni poci na tajLj
korak.
U vezi toga sastavljeno jes
naroSito pismo, koje potpi—
suju Slanovi ieljezniiarskihn
unija. Samo u Torontu rai—
djeljeno je 50.000 takiht
plsama, a --planira se razdij —
lit! jos 200.000.
Pozivase ostalo radniStvr
da podupre borbu ieljezn!
cara i potpisuje ova pismi. .
INGO prava
tracioni odbor od 3 clana.
Odbor je pronasao da je ra-dni- k neprailno otpuSten i naredio da ga e ponovno.
uposli.
Kompanija je odbila odlu-ku
odbora i odlucila apeli-rat- i
na Vrhoni sud Ontaria.
Taj postupak je bez pri.
mjera u historiji Kanade ) prijeti da potkopa citavo
radnicko zakonodavstvo, jer
sporove koji su obuhvaceni
zakonom prenosi na drugo
driavno tijelo. fnija je oJtro osudila po- stupak kompanije.
~—————— ~—%.
E£=
mHW —m ~' VK. JAm 1- -
ШВввшашМв1вВВ1ввВВВвВМНв1вшвШВМВШВВвВвмвшваВЖ№'?~.'- -' _.-.—-- --
fttrajkujuri automobilaki radniri iz clanovl Iokala 222, na
Strajkaikoj trail pred Canada Wire and Cable u Torontu. Clanotima
unije elektricara Je zabranjeno piketovati, pa im automobilci
iz Oahawe pomaiu.
Sto tisti Kanadjane
Samo 13 posto Kanadjana
five bezbriino. To pokazuje
ankenta Kanadskog insti-tut- a
javnog тШјепја (Gal-lup
Poll).
A Ito najviSe tiSti Kana-djane?
Ako mislite da ih
zabrinjava opasnost rata,
varate se. Broj onih koje to
zabrinjava je cako malen(
da no iznosi ni jedan posto.
Ono Sto Kanadjanima za-da- je
najvecu brigu jesu pro-blem!
ivota.
Pitanje je bilo : "Sta sma- -'
trate najvecim problemom
koji suo6ava vas Ш vaSu o-bit- clj
u sadaSnje vrijeine?"
41 posto njih su odgovorili
da je njihov najveci problem
novae (pomanjkanjc novca)
i visoki troSkovi iivota.
Za 1 posto Kanadjana vi- -
soki porezi predstavljaju
glavni problem.
Stambeni problem je gla-v- ni
kod 7 posto Kanadjana.
Za 4 posto slavni problem
je zaposlenje odnosno neza-posleno- st.
Kod 7 posto Kanadjana
problem je zdravlje. a 2 po
Jedan primjer kako
strani kapital ometa
razvitak Kanade
U mjestancu Marathon,
Xod jezera Superior, provin-cij- a
Ontario, nalazi se po-cuze- ce Marathon Paper
3Eills of Canada. To je ame-anck- o
poduzece, koje drii
3,200.000 akera kanadske
same.Drvo se sjece, odvozi u
Svornicu 1 melje — pretvara
mi "sulfatni pulp", od koga
se pravi tvrdi papir za pako-vanj- e
hrane i drugih pred-rnet- a.
Citavi taj posao oba-wlj- a
nekoliko hiljada radni-ka.
Tvornica dnevno proizvodi
ko 300 tona sulfatnog pul-pa- .,
koji se tovari u brodove
i na ieljeznice i odvozi u
Cothschild. Wisconsin,
USA.. sjediSte Marathon
Corporation.
Marathon Corporation u
Sjed. Driavama ima 9 tvor-iidc-a. koje se bave preradji-tanje- m pulpa (sirovine) u
tcrdi papir I raznovrsne
bakse. U pro5Ioj godini pri-li- od Icorporacije j c bio
(Nastavak na st. 4)
Д
PRICE 5 PER COPY
pit
7ЛХТш
Oahawe,
sto staraika nesigurnost.
Svi ti problemi su pove-za- ni
i pokazuju 2ivotnu ne-sigurnost
vedine Kanadjana
— 62 posto 1
Onih koji nemaju nika-kvi-h
5ivotnih problema ima
13 posto, bar tako su odgo
vorili na postavljeno pita-nje.
Interesantno je da je na-tra- g
3 godinc — 1952. —
sli£na anketa pokazala da
15 posto 2ivi bezbriino.
Prema tome, broj bezbriini-k- a
se smanjio u 3 godina za
3 posto.
Ovo su interesantni poda-c- i,
naravno, u koliko su
to£ni.
Pobjeda u Francuskoj
XAROD GLASAO PROTIV NA0RU2AXJA NJEMACKE,
KOLONIJALNOG UGNJETAVANTJA U SJEVERNOJ
AFRICI I PUNU SAMOSTAKXOST
Uspjesi francuskih komunista na parlamentarnim
izborima 2. januara predstavljaju poraz politike nao-ruia- nja Кјетабке, kolonijalnog ugnjetavanja u Sjever-n- oj Africi i potiinjavanja Sjed. Driavama koju je spro-vodi- la desnidarska vlada Edgar Faure. U tome je rsulog
neuspjeha ranijeg premijera Mendes-Franc- e, jer je on
bio onaj koji je proveo odluku o naoruianju Njem.a{ke
Komunisti su u ovim izbo
rima dobili 25 posto glasova
i oko 150 poslanika. Broj
njihovih glasova je pora-sta- o, jer je ovaj put glasalo
viSe nego 1951. (Konacni
podaci јоб nisu saopceni).
Xa izborima je sudjelo-val- o
82 posto registriranih
glasa6a.
Izbori su odriani po za-ko- nu
od 1951. koji je sastav-Ije- n
tako da omoguci pobje-d- u
udruienih reakcionarnih
sila. Po torn zakonu, lista
koja u nekom izbornom o-kr- ugu dobije apsolutnu ve-di- nu
glasova, nosi sva posla-ni£k- a
mjesta predvidjena za
taj okrug. Na taj na5in 1951
komunistima je ukradeno 80
poslanifckih mjesta, a prema
broju glasova i ovaj put bi
trebali imati jo§ 30. Medju-ti- m,
oni su ovaj put proSH
bolje nego 1951. uslijed po-cje- pa ostalih stranaka.
Na izbore su u glavnom
i§le Cetiri liste. Prvo je bila
lista Komunisti6ke partije.
Ona je i§la sama, jer su so-cijali- sti odbili poziv za su-radn- ju.
Druga Ibta je bila "Repu-blikans- ki front", koju su
saclnjavali : Socijalisti6ka
partija, Radikalska partija
u
Javlja sc iz Moskve da je
Sovjetski Savcz pristao da
Jugoslaviji pomogne izgra-di- ti
atomski reaktor.
Gotovost Sovjetskog Save- -
za Ua pomogne juKuaiaiji
saopcio je Franc Kos,
dclegacije
smo
ako — a
u —
Sega sam
isti6e
i — — a u
I u u
u
i
B L I
Sore Tond
$
12 303.00
2.00
Hamilton 3 88
9.00
Sudbury i . 3.00
. 7 Л6 30.00
Kirkland Like 100.00
9
33.00
Port Colborne 2
1 8
6 62.00
Alberta 31.00
Brithh 24.00
USA 21 25.00
53 267
jaldemokratske unije otpora
grupa degolista. Ova lista
je dobila 186 poslanickih
mjesta. Socijalisti su pali sa
104 na 93, premda su dobili
vi§e glasova.
Treca lista je bila s-ast- av- Ijena od radikala koji po- - '
sli sa piemijerom jEdgar
Faure (radikali su se pocije-pal- i, jedna grupa je poSla
sa Mendes-Franc- e, drutja sa
Faure), narodno-reTubli-kans- ki pokret (МПР, dio
Socijaldemokratske 3,rrupe
otpora i desni degolovci. Ova
grupa je racunala na sigur-n- u pobjedu, all je 3obila
samo 193 poslanifcka rnjesta
t. j. manje od trecine ukup-no- g broja.
Cetvrtu listu saiinj avale
su grupe koje predvodi faSi-stifi- ki demagog Poujade.
Ova lista je dobila 521 po-slani£- ka mjesta, §to jp izne-nadi- lo svakoga.
Sta dalje?
Komunisti zagovar-aj- u
stvaranje Narodnog fronta,
u koji bi u§li socijalisti 5 pri-stali- ce
Mendes-Franc-e. Ova
grupa bi bila dovoljno jaka
da formira 6vrstu vladu..
Na drugoj strani, premijer
Faure pokuSava da se izmiri
sa Mendes-Franc- e i socijali-stim- a
i da zajednidki formi- -
(Mendes-France- ), dio Soci-raj- u vladu.
SSSR ce pomoci izgradnju atomskog reaklora
vodja
jugoslavcnskih
atomskih ибспјака којл-в- е sada u
Kos je da je Jugo-slavia
pomoc Sovjet-skog
Saveza i Sjed. Dricava
u izgradnji atomskog rcak-tor- a, ali Sjed. Driave jo5
nisu odgovorile.
U prvom dobili 53 nove 267
obnova i 793 dolara fonda.
te£e dobro i tempo nastavi
zavisi od rada mjesta uspjeh je
Za odli£an uspjeh u novim
drugu S. koji je
za nove je ispunlo kvotu od 20 novih od
je nasao 9.
U radu za nove jo3 zatim
pa
Postoji druga alaba strana sastoji tome,
da nekoja mjesta nisu jo5 dobila ni jednu novu
u uzevSi stojimo dobro, premda i
torn ima
Fond se sastoji od priloga
Lake, priloga
Ukratko : Ide dobro, ali moie joJ bolje.
Svi na radl
T A A
Obnoxt
Vancouver 20 32 2,00
Toronto 35
Findsor 1 17
12300
TTelland
10
Port Arthur
Tborold 2
Quebec 2.00
Ontario 33
23
Columbia 20
1
Ulcarno S'93O0
i
su
nalazi SSSR.
kazao
traiila
B.C. — U "Xe- - dinstva' od 9.
izalao je poziv Toronta
za
u karn- -
panji za no-v- e
Dok je to izdande
stiglo do nas, proSla je sjed--
nica na?e Savezne
cije {
a mi srro
bai u to bili zauzeti
radom oko i nro--
bazara
Saveza i J.P. Doma. Zatirn'
su nadoSli boiicni
todjt
MORIS TOKKZ,
francuskih Lomunista.
POSLJEDNJE VIJESTI
Toronto. — C. decembra naTio
05 eodir.a iivota radniiki --odja
Tim IJuck. Moka. — SSSU predloilo Ll-Uer- iji unpostavu od-nos- a.
— SilSIt priznao Sudan.
Madrid. — U JednoJ aluibenoj nnketi vedina atudenata
univerziteta osudila Frankov
reiim.
cSuOsikmiha.uizbeoluriabeinzlam—zvaaoImtevezreuilfilkktiaumt zafbrrki-anrunuto--- s-t
trffIo'evkininsjkri. —ugoXv.oIrt. вKа inLaebpaontopniaoamla.
Santiirao. — Cileanaki minisUr
vanjskih poslova Olson podnio o-tav- ku. — KaatavIJa e Jtralk
1C.O0O rudara.
izrNazeiwo Delhi. — Premnaijder aoNvjeet-hakrou- m za povproadtraSkkoGmoe.indijskog zahtjeva
London. — Stampa oitro kriti-kuj- e uapjehparenma ijUerliaskoEmdeineatokuzboi irjnfla-пcijл- e.. ostavkNue.ki listovi trale njfjrovu
—
Urazillje dolazi u po-aj- et
Amman. — Vlada poniitila od- luku o ragpisu izbora. Narod Jor-da- na je protiv pakta.
Kim. — Porodlca Vilme Montesl
ponovno pokreca sud protiv aina
Ibiicvcfeieogni mzaininsjterzainovanujbeikjsithvo.poslova
Iteosrad. — IredsUvnik
da ce doil vdloadedaljinzrjeajzrio poupvujSetraennjaje
napetosti.
izmKeldojuDIplraJiialnijeeiroI . — TrjrovSina-a veza i narodnih pod--oru?e- na u proJloJ irodinl. Prvi mjesec kampanje
REZULTATIs 53 NOVE, 267 OBNOVA I S793 FONDA
VANCOUVER ISPUNIO KVOTU NOVIH PRETPLATA
—_—_--_-——=- == TOMLJENOVI0 PREDVODI TAKMICENJE.
mjesecu kampanje pretplate,
Kampanja se dosadaSnji to
poboljianja nekoliko osiguran.
pretplatama zasluga pripada Van-couver- u,
posebno Tomljenovlcu, pokrenuo takmicenje
pretplate. Vancouver pretplata,
Tomljenovid
pretplate re Toronto, Schuma-cher,
Hamilton.
kampanje, se
pretplatu.
obnovama, generalno,
pogledu zaostajanja.
glavnom Toronta, Hamiltona, Kirk-lan- d Thorolda, Schumachera pojedinih eitalaca.
C
Schumacher
Vancouver,
decembrra,
Vancouveru drugarsXo
natjecanje sadaSnjoj
"Jedinstva"
pretplate.
organize- -
pretplart-nik- a "Jedinstva".
vrijeine
pripreme
vodjenja godiSnjeg
praznici,
je
Takmicenje za nove
pretplate
Novj su:
Ivan Pribanic iz Vancou-"ver- a
i Ivan .Stimac iz To-ronta.
Nov! sut
S. Toznljenovic --
M. Boljkovac ,
M. Krtiiic _—____
I. Kovacic _________
B.
I. Stimac _—
I. Pribanic
Vancouver prifivaca poziv Toronta
konferencija
9
6
5
4
1
4
3.
Ш
diplomatsklh
Madrid-вко- р
Washington.
zadovoljstvo
U'aahinjrton. Novoizabranl
predsjednik
predajedniku Kiaenhoweru.
Dagdadskog
Juffo-alavena- ke
medjunarodne
SovjeUkofr
demokracija
takmicari
takmicari
Stevsuiov
pa rad i odriavanje naSe
glavne priredbe — banketa
— 30 decembra za fond "Je-dinstv- a". Stoga nismo imali
mogucnoet da dosad odgo- -
, vorimo na drugarski poziv
t Toronto.
Uslijed toga, njihov poziv
jpodnijeli smo pred clanove
Saveza, citaoce "Jedfnstva'
1 nale goste okupljene na
hanketu 30. decembra. Po-ziv
Je jednoglasno i sa odu-Jex'ljenj- em pozdravljen !
prihvaien po svim prisut-N"astav- ak
na st 2)