Jedinstvo, April 24, 1956

              mmmmmmnmqmmmmmm
-- "Qal
Hi№si j;Wittm
i- - _
Milijun ii
250 hiljada organizovanih radnika; I
ali neorganizovanih mnogo vise
U Kanadi ima preko 5 milijuna radnika. AH
tamo jedan od svakih pet radnika je zaclanjen u
unijama. Na 1. januara 1955., godine unije su Zajed-no
imale 1,268.107 clanova.
Od toga je u unijama prikljucenim Zanatskom
i radnickom kongresu (TLC) bilo oko 600.000, a u
Kanadskom kongresu rada 400.000. Ovih dana ova
dva kongresa ce se ujediniti u Kanadaki radnicki kon-gre- s
(Canadian Labor Congress).
Glavne unije koje ce biti obuhvacene ujedinje
njem jesu:
United Auto Workers (CCL) clanstvo 75.000;
United Steelworkers of America (CCL) — clanstvo
60.000.
Carpenters Union (TLC) clanstvo 55.000;
Machinists Union (TLC) — clanstvo 50.000; Interna
tional Woodworkers (CCL) — clanstvo 34.000;
Canadian Brotherhood of Railway Employees
(CCL) —
Pulp an Sulphite Workers (TLC) — clanstvo
32.000; Railway Carmen (TLC, clanstvo 27.000;
Teamsters Union (TLC) clanstvo 23.000;
United Packinghouse Workers (CCL) —clanstvo
22.000; Maintenance of Way Employees (TLC) —
clanstvo 20.000; Textile Workers of America (CCL)
— clanstvo 17.000;
Plumbers Union (TLC) — clanstvo 16.00O;
Amalgamated Clothing Workers (CCL) — clanstvo
15.000; International Ladies Garment Workers
(TLC) clanstvo 14.000; Hotel and Restaurant
(TLC) clanstvo 12.000; Musicians Union (TLC)
— clanstvo 11.000; Boilermakers Union (TLC) —
clanstvo 10.300; United Rubber Workers (CCL) —
clanstvo 10.000.
Izvan dvaju kongresa nalazi se oko 250.000 orga-nizovanih
radnika.
U Kanadskoj i katolickoj konferenciji rada
(CCCL) organizovano je oko 10O.000, iskljucivo u
provinciji Quebec.
U raznim internacionalnim unijama (kanadskim
i amcrickim) koje nisu prikljucene ni jednom drugom
kanadskom tijelu nalazi se oko HO.OOO radnika.
U ovu grupu spadaju Mine-Mi-ll sa clanstvom od
35.000 i United Electrical Workers sa clanstvom od
25.000.
Osim toga postoji niz cisto kanadskih unija, koje
su nepovezane sa bllo kojim tredunijskim centrom.
U ovu grupu spada nekoliko zeljeznicarskih
unija, zatim United Fishermen and Allied Workers
Union u B.C. sa clanstvom od 7.000 te One Big Union
u Winnipegu sa clanstvom od 12.000.
Zadaci su slijedcci:
Prvo, ujedlnjene SVIH kanadskih unija u jedan
ccntar;
drugo, organizovanje neorganizovanih (blizu 4
milijuna).
P I
PRIJATELJSKA
Pre iz esnog vrcmcru dobio sam , ou nckog ou mojin pri}atcija iz
SAD na poklon kakndar NIKOLA
TESI.A za 195. godirm. Palifivo
saxa pa i sa urivanfem pf©Sto i
razttfneo sve ideje гмрмпе и nfe-m- u
Veoma me radnje to Jto мп i
pfoCkao mno£a imena u nfefBti mo i
)ih priftttijx. ejttM, Hoteh, raAfi
i Jn£b informcipa o n4n не-1јепкм- па
u SAD i Kn4i. S±mm
ime kalendara noti ifne preyresd.
une eeveka кнса ceni i peltate celo
covecarnfro a napoe ra jwjje!-ven- i.
Jer. Testa je bio debar p-tri- ota
koji je urek nesebicno r4f©
za dobro cove&nstvx Tesla ie kod
nas posebno отДјеп fovek. jer po-re- d
nauke radio je nesebicno i na
jedinsrni ruiQi naroda i darao po-drS- ku
naSoj borbi protivu mracne
S M o I z
ile Hitlera od koiega ie pretila
opasnost stetu - tako je Tesla
Svorio.
, Cesto dolazim i de dfwgt twa i
koje ktbfvt afi sfemd u SAD
Kan4i it kfih vt4im va{ itvet
nenmomi 4 u Amertd. Nare-St- o
peedfavHun te, it t+Htc вл
jAcanj prtfiifsrva kwnJyi ameri-flte- g, кммјкв$ i iMgoifeveniky
narod.
Za vfeme mejri bera%ka tune
s%v4a sam aibzie aa lepo gosto-prirastv- o
xzs Jegeslovena nate krvi
kofi ste me sa nf!epsom idfern
Hpozruvali sa radom i iivotom —
industrijom, znamenitostima, isto-rijo-m
i rrirn drugua tih zcmalja.
Jednom reS, upoznali ste me po--
ppnJwS--- шџгк
STRAXA 3
1 ZAPADNO-EVROPS- KE
Nw York. — Eiropski dopi- - - trcba ponovno prilagoditi odgova- -
snici New York lirncsa prou-cavaju- ci
reagiranje Zapadnc E ro-pe
na americku politiku. tsticu u
svojim napisima, da sj Evropljani
uvjereni, kako je americTia vanjska
1 1 politika mnogo izgubila "od soje
.luovuosu. snaiazjjivosn i ciasuc-no$t- i.
kojom se odlikoala poslije
1947. godine".
Tsorcima amcricke vanjke po-Iiti- ke
se statlja na "tcrei. da nisu
potpuno shvatili da jc Staljin mr-ta- v,
da su se strafegija ili taktika
Moskve izmijenili, da jc rat manje
neposredan nego Sto je bio 1950.
godine i da zapadnu politiku (ne
zaposta.ljajuc'i pitanje sigurnosti)
list SAD
zbog
Moskva. — List "Izvjcstija do-no- si
danak M. Mihajlova, o trgo-vinsko- m
odnosima Istoka i Zapa-da,
u koine se kazc:
"Kritiku politike "s pozicija
site", u zapadnim zcmljama prati se cce nezadovoljsno zbog u-vjct- nih
ogramcenja nametnutih ra-zvo- ju
ekonomskih odnosa izmedju
V, Istoka i Zapada. Se veer nezado- -
Aoljstvo zbog prcprcka postaIjrnih
trgovini, ncsumnjivo jc u ezi s
privrednim tcikexfama kroz koje
prolaze kapitalistiflce zemlje
"Medjutim, suprotno injenica-ma- ,
izvjesni amerilki krugovi i da-Ij- e
se cvrsto drie svoje politike u
trgovini izmedju Istoka i Zapada.
Ti su clcmcnti naroito alarmirani
proiirenjem privrcdnih егл i su-radn- je
Sovjetskog Savcza sa zem-Ijam- a
Azijc i Srcdnjeg Istoka, ko-jima
se jafa njihova ckonomska
Vlada je
na sovor
(Nastavak sa str. 1)
vima koji izbijaju izmedju
Kanade i Sjed. Driava, a
pojcdlnci koji znaju samo
izrazavaju Cudjcnjc.
"Amerikanci su neoba-vjeste- ni
ili iznenadjeni", pi-S- e
Minific. "Vcdina uopce nc
zna da su Sjed. Drinvo
posljcdnjih Kodlna dosta oS-t- ro
i opSirno kritiziranc u
Kanadi. Tnkvo vijesti ova-m- o
no dopiru. Oni u bliioj
vezi sa Kanadom su izne-nadjeni.
Oni ne vide razlo-Ka- ".
Amerikanci odreda sma-traj- u
da Kanadjani ncmaju
razloga da se tuie na ameri-- Ш kapital, kaie Minifie.
On istfee da Amerikanci
uopce ne znadu sta se sve
dopadja. kakve su posljedi- -
Pearson pozdravlja
raspuStanje Inforbiroa
Ottawa. — Ministar vanjskili
poslova Pearson je izjaio u parla
mentu da se raspuHanje Informbi
roa moze pozdrait, premda nijc
siguran kakih c sve posljedka
iz toga preizac't.
On jc takodjcr rekao da je ufc--
kfe SSSR u rjdavanju preiIcmal
Srcdnjei; Istoka "poieljno".
B E 0 G RADA
kraj drugog t sa xiim upornun
radom koji C dopnneo udeo da
stxn vaiu SAD i Kanadu boga- -
tkn i lepun Za to sm vm uvek
zahrakm. jer mnepc krtsne tvart
koje sam saznao od vas ridmh Ij- -
di obfainjavam ovde keje roojiu i
da kemte naJem dntkvu i zajed
nki vaie нк-iMtv- o. Svakako da
vi JugotfevefM Rise krrt u ieotra-stv- u
meiete bki penosoi sa neza-rtsnest- t.
md4ris4am razroieffl. je-dinstve-nem
i rmreljebivom politi-kem- .
kofom je uspela niU zetalja
da stvori prirateliske i ekonemske
odnose sa mnogim driavama t na
rodima na rimopramoj osnovf jer i
se pokazalo da je moguca saradnja
po mnogim phanjima medju ljudi
ma obzira da li su oni bocati
ili sirornaini, kao i sa razIiStini
DRzAVE NEZADOVOUNE
POLITIKOM SJEDINJENIH DRZAVA
Sovjetski "Izvjestija" kritikuje
omefanja trgovine
upozorila Washington
ambasadora
rajucim uvjetima'
Takodjcr se kaie da USA. koje
snoe 80r troSkova atlantske o-bra- ne.
nisu uvtjek bile na visini
ncophodnog diplomatskog principa
priznavanja jednakih prava svim
saveznicima.
USA bi dobro uemile, kazc N.
Y Times", ako od sojih saez-nik- a
i drugih zenulja, kojima pru-zaj- u
ропкх!, ne bi occMvale, da im
budu zahvalne. Na pornoc" inozem-stv- a
gleda se prije svega kao na
porno!, koja se day u intcresu
SAD. i zemlje Zapadne Evrope bi
i-i- ie voljele, da'dolare dobivaju
trgovinom s Amcrikom.
nezavisnost. Konsti od ovakve su-radn- je
opie su poznate.
' Sto USA nude u sojim tobo-znji- m
novim programima za pri-vredn- u
"pomoi" nedooljno raz-vijeni- m
zcmljama, programima
koje tako dugo udara na velika
zvona amcriJka itampa ? Ako se bo-Ij- e
sagleda u njih uvidjet cfc se da.
je to ona isti stara politika kolo-nijal-ne
eksploitacije i politickog
porobljavanja azijskih i afrifkih
naroda.
"To je zakljuak, koji se nciz-bjcin- o
mora izvuli iz nedavnc po-ruk- c
ameriikog predsjednika Kon-gresu
o pomotf stranim zcmljama
— pise list i nastavlja: Pocani
krediti za ovu "pomoi", zatrafeni
u ooj poruci, nikako nisu namije-njen- i
unapredjenju miroljubivog
razoja privrcde nedovoljno raz-yijcn- ih
zcmalja".
ce amerikih vojnih pothva-t- a
na kanadskom teritoriju
i kad dodje do toga da nme-ri6- ki
vojnici susrecu Kana-djan- e
sa naperenim revol-verim- a,
oni sa iudjenjem pi-ta- ju
za§to su Kanadjani
"toliko osjetljivi.,,
Minifie zavrSava sa rije-2iin- a: "Ja se nadam da ce
ovaj hladni rat svrSiti prije
пско se potufiemo."
Ameri6ka §tampa posve-cuj- e
malu ili gotovo nikakvu
pa2nju ovim sukobima. To
ne zanimn ni stnmpu koja
inace posveduje p a £ n j u
svjetskim dogadjajima, kao
Sto je "S. Y. Times". Ovaj
list je objavio samo par ri-je- fii
o uzbuni koju jc pro-uzroc- io
govor ambasadora
Stuarta.
Trcba da sc podsjetimo da
jc Sjcvcr kanadski, kazc
Kcncrahii guvcrnor
Toronto. — Gcncralni go-omo-r
Masse)-- je odje kazao da je po-trebn- o
da se 'podijetimo da je
Scvcr kanadski.
Govorei na rucliu Canadian
Press Massey je istakao vaino
Arktika za budunost zemlje.
Masse)-- se nedavno povratio %л
ptttovanja po Arktiku.
druitvenim uredjenjima u pojedi- -
mm drzatama.
Mnogi naSi isdjenKi doUxe pe-- sk rata, i potrebno jc da i dalje
stalno delaze, bez obzira na njihova
ubedjenfa, u posetu na4j zmi
da Tide sau rodbmu i svoj rodni
kraj. vara meg bki svederi
o tome ka se ked № srvara. Om
am megm prenostti eno Ho w vi-d- ei
nftSoj zemlfi Narante. ne
na i rnater$aInboratsta pretrorili '
J. M ; r~. v r, I
k, i K-.-d ,li Mn, m
pravom mfi da smo jedinstven i I
moralno jak narod, koji je vef I
stvorio bazu i posedaje uslore "
dalje srrarznje Iepse i bogatije Ju- - f
goslaTije. U svim orirn naporima
PAZNJA AMERIKANCIMA I KANADJANIMA
kao
bez
Om
a.
OBNAVUA SE 1UG0SLAVENSK0-BUGARSK- O
PRIJATEUSTVO
(Nastavak sa str 1)
dgovorto na mnogobrojna pitanja.
On je upoznao Ainote delegacije
sa uredjenjem i radom savjeta. Go-s- ti
su pokazali cliko intercsovanje
i za rad stalnih komisija narodnog
savjeta prijestolnice — komisije za
prosvjetu, stambena pitanja, zdra-vn- a
pitanja i druge. u kojima rade
hiljade dobrovoljaca — aktivista
Oteestvenog Fronta. Na kraju
srdafnog i prijateljskog razgoxora
MoSa Pijade je zahvalib na toplom
prijemu i upisao se u knjigu uti-sak- a.
On je napisao:
"Bilo mi je naro!ito prijatno da
zajedno sa Unos-im-a Jugoslav en-sk- e
parlamentarne delegacije pro-ede- m
iavjesno vrijeme u razgo--
J 4Jru sa predsjednikom IzvrSnog
komiteta Sofijskog gradikog narod-nog
savjeta, da se osjetimo tu kao
kod sojc kuJc, medju sojima.
"Radujcmo se napredku g!anog
grada Narodne Republikc Bugarske
i mi smo ubjedjeni, da c inicija-tivo- m
gradjana Sofijc G rad ski na-rod- ni
'savjet i IzvrJni komitet o-d- iti
dalje Sofiju ka novim clikim
uspjesima . Tako prolaze dani delegacije: u
upoznavanju izgradnje, u updzna-vanj- u
sa radnim ljudima Bugarske.
Od jutra do лсссгј oni su medju
svojim, medju brafom. Oni osje- -
(fiju to na sakom koraku. I medju
radnicima mctalurgijskog zaoda
"Lenjin" i u пје&та mlade rad-nic- e
elcktrocentrale "RepublikJ
koja je zajedno sa buketom svje-ic-g
proljctnog oijctfa predala go-stim- a
i svoje srdacne felje da Uu-ga- ri
i Jugoslavcni ponovo iic kao
braca.
Danas u Bugarskoj si osjecaju
da je to put — razumjevanje i
bratstvo izmedju Jugoslavije i Bu-garske
— koji najstgurnije vodi
miru i napredku dvaju bratskih
naroda.
Sofija 9. aprila 1956 g.
Nikola Mariner
Turisticke Yeze SSSR-- a
Moskva. — ProSiruju sc rncdju- -
narodne turisticke vcze Sovjetskog
Savcza sa drugim zcmljama. Samo
u toku dva narcdna mjeseca prcko
2 biljadc sovjetskih gradjana na-prav- it
te put u Madjarsku, Cebo-slovack- u,
Poljsku, Kinu, Bugarsku,
Finsku, Jugoslav iju, NorvxSku, Ho-- J
landiju i druge zemlje. Ovih dana
grupa sovjetskih turista otputovala
je za Njemacku Demokratsku Rc-publik- u.
U martu mjesecu doputovala je
Zaposlcnost u USA
Washington. — AmcrMko Mini-starstv- o
trgm-in- e objavilo jc izvje-Sta- j
o stanju zaposlenosti u USA.
Prcma o-o- m izvjcStaju, pptctkom
marta u USA je bilo zaposteno
63.100.000 lica. Broj nezaposlenih
iznosi 2,800.000. Od februara do
marta broj zaposlenih posedao se
u USA za pribliino poll, railkma.
za vremc rata i posle rata i i Xc
nala brada u inostraastvu, deprincli
i danas doprinosite svoj udco ne-sebicn- om
vaSom rnoralnom i mate-rijalno- m
pomot!i, fto je ovde ce-st- o
isttcano i stalno se hAHc kroz
naiu itampu, a i sam ticem kao
pravilno i primemo.
Ром4о mi je. t ljdi kej dkz
iz tih aemala f€ifm mi, d м
SAD i Kanada partite u ve ze-mlje
grwpku cttaiflcm i (нмАић
vodfa k©fc vode prepaMtd pfettv
Neve JajBOsfavirt. Ti Vptdi im
derti ka vi. роегм ekenemska
emigraofa a AmerilM i КалаЈ. "? ™m. S1 JnPi,B nepo- -
Jtemm cMjevima i namerama. Ovom
pfWn ne mop. a da тат ne
Vrenem pritelfai painju na te
Ifude. bolje ree'eno neljude.
Kakav cilj on! imafa u raJoj
merid i Kanadi?
(Nastarit te se)
Izjavc Damjanova i
Pijade
Beograd. — "Borba" prenosi
goore koje in na susretu jugosla-cnsk- e
parlamcntarne delegacije sa
Prezidijumom bugarskog Narod-nog
sobranja izrekli predsjednik
Prezidijuma Gcorgi Damjanov i
odja jugoslatenske delegacije Mo-S-i
Pijade.
Srdacno pozdravljajui jugola-cnsk- e
goste. Damjanov u zdravici
je rekao, da su jugosknemki na-ro- di
i bugarski narod Aczani histo-rijski-m,
kultufnim, jczinim t krv-ni- m
czama. On jc podsjetio na
zajednicku borbu dvaju naroda za
oslobodjcnjc i nezavisnost i dodao,
da se danas naSi narodi bore za
izgradnju socijalizma u svojim zc-mljama.
"Ovaj cliki i blagorodni cilj"
— rekao jc Gcorgi Damjanov —
"zblizava i ujcdinjuje vise ncgo si dosadainji putovi u historiji.
Danas su naJi narodi poezani op-io- m
borbom protiv opasnosti od
noog rata, za trajni mir, za razo-ruianj- e,
za aktivnu kocgzistcnciju
driava s razlicitim pohtk'kim i so- -
cijalinim uredjenjem.
"U toj borbi, bugarski narod i
jugoslavenski narodi, bugarska i
jugoslavcnska Iada su na strani
progresivnih i miroljubiih snaga
u sijctu, na strani mira i demo-kracij- e.
U toj opebj borbi za mir
i socijalizam njima su potrebni u-zaja- mno
prijatcljstxo, uzajamna po-m- o,
razmjena iskustasa o rezulta-tim- a
izgradnje. To moze i trcba da
sc postigne putcm ncprckidnog
proSircnja ekonomskih, kulturnih i
politidkih vcza izmedju na5e dvije
zemlje, proJirenjcm linog kontak-t- a
izmedju privrcdnih, druJtvenih
i politiclcih radnika dviju zcmalja.
"Posjct Jugoslav enske parlamcn-tarne
delegacije Bugarskoj" — ista-ka- o
je dalje Damjanov — "prcd- -
staIja vaian korak na putu sve-stran- og
proirenja i poboljianja vc-za
izmedju d%-- a naroda".
sa drugim zemljama
elika grupa francuskih turista Oni
su nanavili putovanje na brodu
dui Crnomorske obale Kakaza.
posjetili pomorske gradove. sanato-rium- e
i ju2na odmaraliSta.
U Moskvi su boravili turisti iz
Cchoslovacke i Njemacke Demo-kratsk- e
Republikc. Gosti se upoz-naj- u
sa iivotom sovjetskih ljudi,
njihovom kulturnom i utnjctnoiu.
Gosti su posjetili Krcmlj, presto-nicl- e
muzeje i pozoriSta, razgle-dal- i
metro itd.
Prcffovori u PraRii za
prosirenje turistickih
vcza
Prag. — Oidje boravi grupa od
40 predstatnika turiititkih i zrako-plovni- h
kompanija sa Zapada. Ona
odi pregoore o proJirenju turi-sticki- h
xcza.
Povratak rumunjskih
iz!)jcfflica
Berlin. — Grupa nMfHmjskib
drzavljana, koji su dosad iivjeli U
Zapadnoj Njeauckoj kao izbfek-ce- .
otptrtos-al- a je iz Istocnoj Ber-Itn- a
u Rumnj4ku. Ovc ijhi$k.
ukwpno njib 112, pfibvatrtc su a-pe- l,
koji im je profteg Ijeta ptrt
wmtinyska чМд. poirfirl m 4t
e vrte demevtm.
Kotncnlar "Pravdc
o raspustanju
Informbiroa
MLTt. — -- Pravda- u n.
ka prrrirnmm raje5taiije Ke-rninfer- na
Imlr da eV radnWV
partije a rljete na£i dmire fwr
m za podriavanie vrxa 1 eVU-djiTan- je v]ih aitirnti.
"Prarda-- takedi- - podvlai
taifxxt HmWetlJeT petali
na dStm копгтеа KPSS
da je %Лш me zee" pre! a --
djalicam parUnentaniim pa
tem, bez nat1]a.
, Damjanov je tzrazio radost, Ho
su se odnosi sa socijaltsticlcom Ju-goslavij- om
ponono normalizirali,
Sto su ponono na putu da postanu
takvi, kakvi trcba da budu odnosi
tzmedju dvije socijalisticXe zemlje.
"Mi, Bugari — zavrjio je soju
zdravicu Gcorgi Damjanov — "li-nim- o
i emit fcmo sc. Sto je pri-jck- o
potrebno, da se storc medju
naiim zcmljama najbolji dobrosu-sjeds- ki
i bratski odnosi".
Zdravica IVIosc Pijade
U sojoj zdravici, MoSa Pijade jc
izrazio zahvalnost na toplom poz-drav- u,
koji je nasoj delcgaciji u-pu- tio
Damjanov i na prijatcljskoj
dravici.
"U naSoj historiji — rekao je
Pijade — ne treba da krijemo,
imali smo kroz vjekove mnog Sta
zajednifko mislim na zajednicle
borbc, — imali smo i borbi medju
sobom — do njih je dolazilo, kako
nas jc historijski razvitak kretao.
Bili sm't, naialost, csto na suprot-no- j
strani.
"2iotni intcres naJih naroda —
nastavio je Pijade — zahtijcvaju
ncSto sasvim drugo. Zahtijcvaju i
opradavaju duboko prijatcljstxo i
suradnju, i narodito danas, kadi u
objema zcmljama vlast ima radni-k- a
klasa, i kad one izgradjuju so-cijalizam.
"Naialost — rekao je dalje —
mi smo se i u takvoj situaciji razi-razil- i,
ali mislim, da danas jedni
drugima mozemo rcii, kako postojc
svi mjcti da se vise nikad ne vrate
oni nesporazumi.
"Mi smo svi duboko uvjereni,
da danas u svijctu postojc svi uvje-t- i
za pobjcdu socijalizma, i mi smo
pozvani, kao zemlje, koje izgra-djuju
socijalizam, da pridoncscmo
toj pobjedi, koliko je naJim zc-mljama
moguc. Ali, da bismo mo-g- li
pridonijeti toj pobjedi, trtba
da i mi medju sobom iskreno i brat-ski
suradjujemo, da se medjusobno
pomaicmo i da idemo zajedno na-prijed- ".
Cchoslovacka parlamcn-- (ania dclcacija dolazi u
Jugnslaviji
Prag. — Predsjednik Narodne
skupStine CSR Zdcnek Pilringcr
prihvatio je poziv da c'choslovacka
parlamcntarna dclcgzcija posjeti
jugosIatju poCctkom maja oc go-dine.
JiiRoslavcnska parlamcn- tarna dclcgacija pozvana
u Rumunjsku
Beograd. — Rumunjska Narod
na skupStina pozvala je jugosla
лстки skupStinu da jedna njena
delegacija posjeti Rumunjsku.
Cirilo-mclods- ki svcccnici
u Slovcniji osudjuju vijest
o prolan janjuvjerc u
Juposlaviji
Ljubljana - Na sjcdmci izvrj-no- g
odbora Cirilo-mctodsko- g dru
itva katoIiCkih secenika Slovenijc,
koja je odriana pod predsjedniS-ts-o- m
iupnika Matije Mcdvettcka,
osudjene su ijti o toboinjem
proganjanju vjcre u Jugoslaviji
NTa sjcdnki je prctrcsano i pi-tanje
пекЉ stranih boa, narofrto
"KatoWkog glasa", koji izlazi u
Gorki, kao i. emtstje nekih stranih
radio-stank- a, koje prenose nctsti-nit- e
vijesti e zabram sfasljenja go-d#fA- ke
papinog кгштапја u Ju-gmhx- ip
i 0 tobeffljem proeanjanju
% fere. "
Izvrini odber Cktlo-mctodsko- g
dru-(tv- a owdto je takvo pisanje li-ste- va
i emwa radof4an4ca. jer ne
odos'ara stvarnem ttanju
U Slovcniji cc sc podici
spomenik Luju Adamicu
LjMbtjtaea. — Pege4inca tra-gicn- e
smttt amendcog ptca ken-k- g
por}eki Let Adamica btt
fe obtlrtetna н Steventfi. izmedju
ostalo. otkmaniem spomerwka u
kn}izermkeom fodnem mfe?M
Growptju. Iced LjWfane.
Otkrivanfu spomenika, Sto ft je
izradio slovenski kipar Stane Ker-ii- ,
prisastTOrat &, u okriru ovo-godiin-je
IseljenKke nedjelje, I
mnogi Amerikanci slovenskog po-fijek- la.