Jedinstvo, April 24, 1956

              VOL. III. NO. 32 (654)
u
London. — L svojim go-vori- ma
u Britaniji sovjetski
premijer Bulganjin i prvi se-kret- ar partije
Nikita HruSdov istidu vaz-no- st mirno i
potrebu ublazenja
napctosti.
U svom govoru na rudku
sa britanskim
premijer Bulganjin je
rekao da je vec doAlo do iz-vjesn- og popultanja
napctosti. Zatim je
nastavio :
"Mi vjerujemo la pobolj-sanj- e odnosa i razvitak eza
i kontakta moraju biti poste-pe- ni
i ostvarivani korak po
korak. Za to jo potrebno
vrijeme. Ali mi se nadamo
da ce naS posjet ovdje
dobnr podctak za
i suradnju te-melj- eci se na velikom prin-cip- u mirne
Nikita HruSdov je kazao
da je mirna
jedini put za buduce odnose
Istoka i Znpada.
On je istovremeno upozo-ri- o Zapad da no pokuSava
stavljati pritisak nn Sovjet-ski
Savez, a Sovjetski Savez
nema nnmjereda to dini pre-m- a
Zapadu. HruSdov je re- kao:
"Kao Sto se kaZe 'mora se
zivjeti sa susjedom kojegn ti
je Bog dno a ne sa susjedom
kakvog bi ti 2clio. Ako po-dje- mo sa tog glcdiSta u rje-savan- ju
pro-blc- ma ondn ce biti mogude
doci do nekog sporazuma.
"Ako pak pridjemo sa ne
kog drugog stanovi.sta onda
uz sve lijepe govore j s]atke
podsmjehe mozemo da se rn-zidje- mo bcz da smo iSta po-stig- li.
"Mi ncmnmo nnmjere da
vas nagovaramo da prihva-tit- c
nas i napustite
sistem. A isto tako va-m- a
nijc vrijedno dn troSite
vrijeme na pokuSajc da nas
uvjerite da se odreknemo
sistema.
"Ja takodjer mislim da je
potpuno jnsno da vi ne mo-2c- te niSta postici stavlja-nje- m pritiska na nas i tra-ienje- m
A ni mi
ncmamo nikakvih iluzija u
torn pogleriu.
"Gdjc je onda izlaz? Po- -
stoji samo jedan — mirna
Drugog puta
pitanja ne mo-g- u
biti rje§ena ratom"
јоб se nije stiiala.
St. Laurcntova vlada je
bila prisiljona da udini pro- test u
veoma blagoj fonni da ne
izazove Dullesa.
Ministar vanjskih poslova
Pearson je obavijestio
odbor za vanjske
poslove da je kanadski po-slan- ik
u G. P.
de T. Glazenbrook ирожогк)
State na
tavke u govoru koje
su izazvale koBtraverzu u
Kanadi.
"i ч ''('pw'wppin
DEMOKRATSKI LIST
TORONTO, TUESDAY, APRIL 24, 1956
Koegzistencija jedini
put, rekao je Hruscov
Londonu
Korrumistidke
kocgzistencije
medjuna-rodn- c
predstavnici-m- a
medju-narodn- e
pred-stavlja- ti
prijateljstvo
kocgzistencije."
koegzistencija
medjunarodnih
kapitali-stid- ki
socijalistidkog
nemogudog1.
koegzistencija.
nema.Sporna
Wa&hingtonu.
parla-mentar- ni
Washingtonu
Department
TrU& Ujedinjenje kanadskih
tredunijskih kongresa
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI
Zahtjevi za obustavu
nuklcarnih pokusa
Washington. — Adlal Ste-vraso- n,
odja DemoUralnVe
partije i imiiebitnl kandidat
za predjrdnika Sjfd. Driava
u dolazcflm izborima, rekao
Je na Kantanku I'druJenJa
americVih urednika da bi
Sjed. I)ria trebale ргч1
diti u zabrani мкика nukle-arno- g
ruija, a ita tako t
u razoruzanju. On je kritiko-a-o
tav Eienhoeroe la-de.
'i'rije toga ameritla tlada
je protect od Sovjet-fcko- jj
Sateza protiv tdr2ata-nj- a
nukelarnih pokusa na
MaralKim otocima u Pari-fik- u. I noti e kaie da ie ti
pokusi ugroziti uucanstto tih
otoka i da je u HUprotnoMi ка
medjunarodnim zakonima.
(ZaSto USA ne prati no.
kune na lastltom trritori
Ju?)
Primirje izmedju Izraela
i Egipta
Kairo. — Kao rezultat
posredovanja gencralnog se-kret- ara
UN Hamerselda
(Hammcrskjold) Egipat i
su se slozili da obusta-v- e
vojne operacije na gra-nicam- a.
Izraelski premijer Ben
Guritn jo izjavio gotovost
da pregovara sa premijerom
Egipta Nasserom za rjeSenjc
spornih pitanja izmedju dvi-j- u
zemalja.
Tome je predhodiln izja- -
va sovjetske vladc da je ona
spremna uzeti udeSda u tra-zen- ju
mirnog rjesenja pro-ble- ma Srednjeg Istoka.
Jedan od glavnih proble
ma stvoren je pokusajima
zapadnih driava da sve ze-mlje
Srednjeg Istoka stje- -
u Bagdadski vojni pakt,
Ovih dann poduzeti su ko-ra- ci za pojadanje toga pak-t- a, naime, na sastanku u Te-hera- nu Sjed. Driave su obe-da- le da do u istom suradji-vat- i.
Posljednji znadajni doga- -
djaj je zakljudenje vojnog
savcza izmedju Egipta, Sa-udi
Arabijc i Jemena.
New York. — Organizacijt UN
je podnijeta optulba da se u portu
gihkim kolonijinu u Afriri nalizi
140.000 robova.
namje
da mijeSa unu-traln- je Kanade, vec
samo da pobije
ameridki kapital predstav--'
PRICS 5c PER COPY
Apel Svjetskog vijeca mira
za razor uzanje
STOCKHOLM. — Ovdje je odriAna izvanredna
sjednica Svjetskog vijeca mira posvedena pitanju razo-ruianj- a. zasjedanja je upuen apel svjetskoj javno-st- i,
koji glasi :
Citavo covjecanstvo tcii a razorujanjem.
Trke u naoruzanju nikad donijele nista drugo
osim siromaStva i nesigurnosti ; one nikad dovele
do nidega osim Danas pastojanjc OruZja za jntiso-vn- o
unistavanje ljudi pogor§aJe ou opnsnost i povedava
nepovjerenje u medjunarodnim odnosima.
Poslije mnogo godina napctosti u odnosima velikih
sila je nastupila nova atmosfej-A- . NjihoVa stanoviSta po
pitanju razoruianja su zbliJen.t. Postignuce sporazuma
medju njima sada zavisi od zajednidke sklonosti k po-miiijiv- osti.
Svjetsko javno mnjenje ce povecati budnost i po-jac- ati svtvje napore dok se ne pQstigne Potpuno razoru- -
i zabrani proizvodnja i ufcotrebn ntomskog i nu-klcarn- og oruZja.
Odgovarajuco mjere kontle trebaJu biti stavljano
u krepost istovremeno i na svakoj etapi. NjK'akve teSkoce
tchni6kc no smiju stajati na putu toga.
Postignuce slijedecih pliminarnih sporazuma
pospjeSilo bi pregovore za гак1јибепје nicdjunnrodnog
ugovora o razoru2anju:
— naoruianje i oruzanc cmalja, poSov
sa volikim drzavama, moraju bit smanjeu0 zajedni5kim
pristankom пр jednu dogovoretiu visinu ;
— trgovina u naoruzanju јПогд se etavitl pod stro-g- u kontrolu Ujedinjenih naroda:
— nuklearni pokusi, koji tfubokd Uiraju savjest
covjedanstva, moraju biti obustvljeni.
Svaki progres na polju raZoiu2anjn Vodit de no sa-mo
k sporazumu po takvim problemima hao sto je nje-таб- кј, za koga jos nije nadjcrio mirno гјебспје, vec
i svim ncsuglasicama koje ugroftvaju mfc u nekim prc-djeli- ma svijeta.
Svaki progres na polju raZoruinnJn. olakaati de
bremo vojnih budzeta, koji teSko pritiskuju privredu
drzava, i podidi opci zivotni stnndnrd. Pridpnijeti do rje-беп- ји problema od kojih zavisi phgostanjc i dostojan-stv-o naroda, kako velikih tako i
Javno mnjenje u svim zemljama je ufcjnilo odludu-ju- ci doprinos ovom razvitku k miu i ubJajenju medju-narodn- o napetosti.
Danas postojo znakovi da jo istinska miroljubiva
suradnja driava na. pomolu.
U modi jo ljudi da ovu nadu it bududnost pretvore u stvarnost.
Oni imaju pravo da pridju vojim vladama sa za-htjev- om za konkretne mjere za l"aXoru2anJe.
Cincci to oni cc dovesti blic das do so covje-canstvo,
oslobodjeno prijetnji i gtrahn, potpuno posve-ti- ti velikom djelu mira.
Stockholm, 9. aprila 195G.
Znlihc ncpiodanc pscnicc
iznosc 731 milijuna buscli
Ottawa. — Na koncu mje-sec- a marta Kanada jo imala
751 milijun buSeli pScnfce za
prodaju, saopdava Dominion
Bureau of Statistics.
Na rukama farmera na-la- zi
so -- I03.7GO.000 bu$eli.
a ostalo u raznim skladiSti-ma- .
U posebnom izvjeStaju
Dominion Bureau of Stati-stics
saopdava da je u pro-ili- h sedam mjeseci izvozeno
u inozemstvo 13G.700.000
buScli psenice ili 15.GOO.000
buSeli manje nego u odgo-varajude- m
periodu
godine.
JE NA
jana Kana- - vodja
cena govorom americkog ziciju sporan cijeli govor j Drew je rekao nije
Stuarta u Van- - a ne samo pojedine Itina da je on protiv uloga
couveru
u ali
neke
Stuarta
primila
Izraei
raju
Pearson pokusao doka- - j americkog kapitala ved sa
zati da Stuart nijc
ravao se u
stvari
da
Sa
jiisu
nisu
rata.
zanje
naravi
sHe svih
knd
mo protiv toga da se ti ulozi
za uspostavu
kontrole nad kanadskim pri-vredn- im iivotom.
"Nije velidina investicija
Ija opasnost za kanadsku ' ved njihova upotreba koja se
nezavisnost (svodi na financijsku kontro--
i,
nrihvatili
Prcpfjrukc odbora, ali
surenmi d.t Strajkuju
3tctrcal. -- - Predstavni-ci
14 unija
su prihvalili Prcporuke kon-cilio- no odbo u poglcdu
povi§ice nadnica i drugih '
PoboJjIica.
I optuibama,
' i je
ne fro pa je
zakljUcono da so provede
glasanje za gtfajk.
Odbor je ПгсРогибЊ da
se nadnicc povise 11 posto,
konnpanije doPrinose 2Ц
centa гл zdr3Vstveno osigu-ranj- e
adnikft i da plate joS
blngdan.
"SVRATILA POZORNOST" WASHINGTONA AMBASADORA STUARTA
— je Za opo-jizjedna- dio da u
je
upotrcbljavaju
2eljcznican
ieljezm'carskih
kompnnijama,
da
VLADA GOVOR
U
slom broju, sljdnu
jc Leslie lorria u ime
Hadnjike progresivne par- tije.)
Kcapiranje u Sjed. Driavrna
Kako je vj javljeno.
Liberalni , lu ono ito je vaino", j State i odobrio
za vanjske poslove su pri- - je Drew. nismo nikad i Stuartv govor. a pred-hvati- li Pearsonovo objaJnje-- kazali da potpuno o-- etavnfci Departrnenta ih-nj- e, ali nisu opoztcioni. bustavit izvoz sirovina. Ono
, vinarirUa "privatno izraztli Konzerativni vodja G. I sto mi traiimo je da kanad- - svoje ''iadovolietvo.
Drew Je odgovorio ska vlada poduzme potre-- , M. Minifie. vaMnir- -
(U v o d n i k)
U ponedjeljak 23. a-pr- ila sastali su se u To-rsn- tu predstavnici vise od
stotinu radnickih unija,
da sprovodu ujedinjenje
Zanatskog i radnickog
kongresa (TLC) i Kanad-sko- g kongresa rada
(CCL) odnosno stvore no--vi kongres koji ce se zvati
Kanadski radnlcki kon-gre- s
(Canadian Labor
Congress).
Ovo je historijski doga-dj- aj od velikog znadaja
ne samo za radnicku kla-s- u,
vec sav na-ro-d.
Ujedinjeni kongres ce
brojiti vise od 1 milijun
clanova. To ce biti najmo-cnij- a
organizovana sila u
zemlji, koja ce snazno
djelovati na daljni drus-tve- ni razvitak.
dvaju
nije posljednji vec
prvi korak ka ujcdinjenju
svih organizovanih radni-k- a, posto ce izvnn novog
kongresa ostati jos oko
250.000 organizovanih ra-dni- ka. Svijeeni clanovi u-ni- ja ne ce mirovati sve do
onog casa dok jedinstvo
ne bude potpuno.
Drug! zadatak ujedi-njeno- g kongresa treba biti
organizovanje neorgani-zovani- h, kojih ima mnogo
vise nego organizovanih
—- koro 4 milijuna. Na to
trebaju biti usmjercne sve
snage.
Jedan od uvjeta za pro-cv- at kanadskog tredunij-sko- g
pokreta je njegovo
osamostaljenje. Novi kon- -
ODNOVA
Sofija. — . Narod
uetcgacija jugosla- - sobranja NR Geor- -
cnske czne narodnc skupJtinc,
na $a predijednikom skupitine
Moiom Pijadom. jugos!acnska
delegacija, koja se
sastoji od 1) llanova je u
zvaninu prijateljsku potjetu na
poziv Narodnog sobranja N.
Dugarske.
Dugarska javno radosno doc-kuj- e
prcdstanikc socijalisticlce ju-gojlavi- jc.
To je narottto razumljivo
kada se u vidu godine pe-rio- da
1948 — 1953, period, ispu- -
njen ncprijatcljstvom i uzajamnim
MedjUtim, njjc sigumo da period, koji se ne mole
ce PrOporukc biti prihvade- - ni6'm opradati koji bio nepo- -
jedan
dao
"Mi neki
treban i Itctan za dva bratska la
vcmka naroda, period, koji je kori-sti- o
samo neprijateljima diju ze-malja.
U ivkrcnoj radosti i
iclji da sezaborate mrani dani
proilosti i da se iivi u
nju i bratstvu jot jasnije se rruni-festuj- e
6njenica da bugarski narod
i Jugoslav enske nije moglo
! niJta razdvojiti.
Jugosla enske goste su srdacno
doekali bjgarskog J
rurlarncnta i bugarske javnostt. Na
Ottawa. Bura prouzro-- koje su to stavko. sa komunistima. , broja Kanad j ofiikoj stanid jugodaven
Is-ambasa-dora
stavke.
gnjev t-rd- nje
pialih.
prosle
Ujedinjenje
parlamentarna
di,,„ , ske parlamentarne Moia
(KalxO smo javili pro-- i pJe i predsjednik so--.
izjavu
dlanovi rekao P-jpartm- orit
treba
Stuartu Jarns
kon-gresa
predstavnici
branja NR Bugarske Ferdinand
Kozovski izmjenili su srdacne i
lijefe rijcJi.
TNR Jugoslavtja je spremna,
rekao Pijade. da u6'ni sve Sto
I rooie da bi proces prijateljkih od- -
nova iamedia naiih zemalja itao
sflzino naprijed na owovama
neveg peteiaja socrjabz- - тл u svtjem . Te tttta predsjed-fMlc- a
wgo4at en Ae Svrzne narod-n- e
ktiftttme uctmfe м priftan i
radeUn Mtt&ak.
lako stt tame псквШо dam n preko radia. Kao to je poz- - bne mfere da so osigura tonski opisnik lista "Tele-- ! Sofiti M£mlavenlci resti ш ved i
I4ft JV.Im.
ВНРВиСдМјДгуРКпајтаТотЖ4! 'jTVii" 4Г .Жаааааш
aаaа)аaаHшKаКaкH.аiЖK1iР№РиSаaкV№iаa1iВS1IаBа№1.#flCaus.r vk. siaulkl&aliafaKiaaaaaaaH К-паавМаИаваааааа-
аН
bbSbmKL i ЖчгвУвгедЦЈву ШжаШлИШ'' лШт hBvV Jf3imMk&sk& ј:а!НВВВВЛ ДрјтВИВг— 'ЕВВВВВВВШ tfr PibmbbbISIkbhbIbbhHbSbVKX 'ввввк
вВBiвi.) УIraо j~u~stBiWeV.wi w J.ebBhBb'hfS£. i JbbbbbHV
bbbbbsbbbW. №вSЧbbвl ввжвBКtваИвлвврвВиввввввввввввввввокаТi j"AiijtPt IbbE
fffaffafftT, i?- -' НВШк VW" BMBHaVf IKw #мН тчвмкЛ. -- HHnKi flf, T BH
bbbbPVHb- -
Ф ЈкавввВв1кч вг ШР if 4wbbb9
В1Вка7ДЈВМ .ЈИК Л VT .BBBBBBVt ffK
W $шШмш.Т~т'£~'' 3 ЈдћИвввввТтЕ! 't ЈИИ-в- Д
V. Masher lijevo) dojmlainJI predsjetln.k kongresa rada
uku.'e a Claude Jodoin, prlnjrdr.ikom Zana't'koj; nulnifkon
konyresa. Jdom de biti predejednik novog ujedinjenog kongrrga.
gres i kanadske unije op-ccni- to
ne smiju biti pot-cinje- ne
nekom tijelu izvan
Kanade, kao sto je to bilo
do danas. Kanadske unije
trebaju same odredjivati
svoju politiku. U isto vri-jeme
one trebaju podrza-vat- i
bliske vezc i suradji-vat- i
sa unijama u drugim
zemljama osobito onima u
Sjed. Drzava. Dosadasnja
dominacija treba da ustu-p- i
mjesto suradnji.
Novi kongres takodjer
treba da prihvati stanovi
ste da je borba za eko-noms- ke intcresa radnika
blisko povczana sa politi-cki- m iivotom zemlje, i za-t- o
unije moraju uzeti ak-tivnij- eg
ucesca u politic- -
JUGOSVAVENSKO-BUGARSKO- G PRIJATELJSTVA J ugoslavenska parlamentarna
delegacija u Bugarskoj
pis "Jedinilvu")
Ovdje je aprila ov. pfedsjedniku Prczidiurru
uoputoval nog Uugarske
Sa
Mu
doSla
R.
imaju
uzajam-tio- j
razumjoa- -
naroJe
delcgacije
Narodnog
komiteta
kanadski
je
da-nainj- eg
Лввааввнв12
jBBBH
Kanadekoj;
giju Damjano4i, i odili s njim
srdafan prijatcljski Go-jbran- i. srdafoom
sti su se upoznali s i urc
djenjem najviieg organa lasti u
bugarskoj sa radom Narodnc
sobranja — a bugarski narodni
predstavnici, koji su prisustvovali
sastanku upoznali su se sa
jugoslavemke skupJtine.
Gosti su pokazali veliko interc-soanj- e
za postignuca bugarskog
naroda u izgradnji socijalizma.
Drugog dana poslije dolaska u Sy
fiju jugolaemka parlamentarna
delegacija jc gostovala radnom ko-lekti-vu
hidroccntrale "Slaljin".
Pred vjcJtaikim jczcrom, koje se
prostire na vise od 3 km. goste
su docekali i srdacVio pozJravili
glani dircktor i drugi rukoodtoci
hidrotStra. Glavni inienjer Stoilov
upoznao je goste sa sistemom bi- -
droc4-or- l sa razsojem gradjo-in- -
skih radova i metodom rada, sa e-lik- im
znaajem tog objekta гх na-roJ- iu
privredu. Radoi na hidro- -
centrali, koji su u toku pet godina
neprtkidno irvrlavani sa xelikim
naporima, t£ se prixode kraju.
Sada radnkt sa ponosom pokazuju
rezaltate svog berojsko; rada. Je-zer- o
je vec" skupilo preko 480 mi-lio- ns
kubnih metara vode
Buck cc govorit u
Hamiltonu
Hamikon — Radnicka pragre-sirr- u
partija saopara da te Tim
Duck biti gbtvni geveme na prvo--
majskei prosfari 29. aprila,
A.U.U.C Hall, 74 Banen Ave
8 sati uvetfer.
Рго1аг-- а 1. Maja u
Sudburj
Sudbarj--. — Na proslavi 1 МлЏ
I....
nato,
9!
Stuart je
f_
svoju
__A
kritiku indastrijsko prer.ad.jivanje gram pie da atneridka jav-- ojeti neprinadjeno i srdacno.go- - .fu Finskoj hali govorit ffe George WAMi .. -- 1 _-- l ..
N
'
л
' --
&
II.
i
,
—
j
'
A. _ . # . - i
-
gov.o.n .nta pjitran"jeuu.puosulaaniukua- - nDarreowcua,o optuupluejnuodi jprarodaiisve oлvесdсjeу azyaeiaupnosalseinnjesirvoevcineag nost(NVrtoavmaaklo n n stro. s3po)ro-- j jssvta4k!eimm,keo.raknua. kOofaei мsu ngaoisftlioraiub tHricuaml .VofrikmekndonиeпrЦс United
Elec- -
kim borbama. To opet ne
znaci da se unije trebaju
vczati za politickc partije.
Njihov je zadatak da istu-paj- u
u prilog takvih poli-tick
ih pitanja od kojih za-vi- -i bolja i sretnija buduc-no- st radnicke klasc i cije-I- c
zemlje, kao sto su pita-nj- c osiguranja nczavisno-sti- ,
trgovina i kulturna su
radnja sa svim zemljama
i tomo slidno.
Novi kongres treba biti
demokratsko tijelo, u ko-m- e
ce prevladavati volja
clanstva, a funkcioneri
biti izvrsioci te volje.
U to ime mi kliccmo:
2ivjcli delegati konven-cij- e ujedinjenje! 2ivjelo
jedinstvo radnicke klase!
(Do
radom
radom
Gosti su pailjho razgicdali in
stalacije i branu, proSetali su dm
mom, koji je izgradjen na samoj
razgoor. U bliskom i raz
1
govoru oni su upoznali radnike i
gradje%inare sa izgradnjom u nji
hovoj zemlji, jstakli ono Ho je za-jednif- ko
i bugarskom i jugoslaven
skom radniku — izgradnju socija
lizma, borbu za ljudsku srecu.
Na povratku sa hidroccntrale
"Sl-ljin- " delegacija je posjetila i
hidroccntralu "РмагеГ. I tu je od-ma- h
vodjen neprinudjeni prijatc,lj
ski razgovor. Bugarski radnici su
u detaljima upoznali svojc goste
sa procesom proiz%odnjc, monta-ini- m
radovima. I4xjctioci sa inte
resovanjem su razgicdali pdjelje-nj- a,
u kojima se nalaze vec monti-ran- e
i gotove za rad Wioslovacke
i bugarske maJine i instalacije. I
ovdje je ispracaj jo{ srdacniji od
doeka. Bugarski radnici su izra- -
i lili iclju da se izvrii razmjena iz-medju
bugarskih i jugoslavcnskih
radnika u oblatti clcktroproirod-nje- ,
da se uspostavt uzajamni t jos
rexultatniji rad.
Jugoslavenki gosti su bili srda-cn- o
doe'ekani t u Sofijskom grad-sko- m
narodnom savjetu. U razgo-teru- ,
koji je trajao oko jedan sat.
eredsjednik Sofi)keg savjeta je
(Nastavak na str. J)
312 milijardi гл oruzjc
NATO
Nerfefc. USA. — U sedam go-dina
od kad je utpettat Ijen NATO
na naeruianje je utreieno 312 mi-lijard- t.
Od tO£a na Kanada etpada
9 miltyafdi 700 miWjuna.
USA zabranile ulaz
funkcioncru sindikata
New Vorlc — Americka vlada
je azbranila predstavniku Srjetske
slndikalne federacije Adam le Leap
(franemke narodno4t) dx pri_-struj- e
zasjedanja Eknoonukoe I
sotijalnog nieca UN u New Yorku