Jedinstvo, June 19, 1956

              fcaiiiiav-'-rc]--' (
ч 4 .!:♦ yj-- r 5 t §ij.:i:'
: : 1 wr--fi
s {Zk&JilJliiL f w .M-.- f 'j.?
f.V3&£K2l Ш1 ";B
Z .' ft £ Ч ш .
STOP THEM BEFORE IT'S TOO LATE!
da
stav
Pariz. — Francuski mini-st- ar vanjskih poslova Kris-tija- n
Pino izjavio je, da
stav zapadnih stla prema
Sovjetskom Savezu ne smije
biti netfativan. On je pozvao
zapadne sile, da vode габи-n- a
o novoj unutrasnjoj evo-luci- ji
u Sovjetskom Savezu.
Govoredi u Klubu ameriCke
stampe u Pnrizu deset dana
prije odlaska u USA, fran-cuski
minister je rekao, da
de se prilikom svojeg posje-t- a
Washintrtonu truditi da
Stanovnistvo SSSR
Mosk%-a- . — StanovniJtvo Sovjrt-jko- g
Savcza dostiie sada 200.
200.000 stanovnika, od toga 87 mi-lio- na
£ivi u gradovima. StanovniJ-tv- o
se godiJnjc povefava za tri i
po mi liona ljudi.
stanovnika
tcritorija
Zavricno je jednomjescCno za-sjedan- je
komisije гх ohavjeJtenja
o ncautonomnim tcritorijima, na
komc je razmatrano pitanje Jkol-sko- g
obrarovanja stanovnika till
tcritorija. Komisija je usvojila iz-vjct- aj
u kome se, izmedju ostalog.
daie sugestija administratorskim
silama da izrade program za likvi-dirjn- je
nepismeno! i uvodjcnje
obavczrtog osno%nog ikolovanja.
Ovaj program hi se provodio u
ctapama.
U ivom pismu njemaf-ko- m
politicaru Wilhelmu
BIosu (10. nov. 1877.)
Marks je pisao:
"Ja se ne ljutim (kako
kaze Heine) a isto tako
malo i Engels. Mi cbojica
ne damo nt prebijene pa- re za popularnost. Dokaz
na primjer, ja nisam za
%-rije-me
Internacionale,
zbog odvratnosti prema
svakom kultu licnosti, ni-k- ad
pustlo da prodru u
jarnost mnogobrojni ma-nev- ri priznanja, kojima su
ml dosadjivalt iz raznih
zemalja. Prrl pristup En-gel- sa
i mene u tajno ko--
sii CiV;t. aSiVU.
T{EDSMT r
Francuska trazi zapadni
blok zauzme pozitivniji
prema SSSR--u
Obrazovanjc
ncautonomnih
uvjeri ameridke politiiare u
korisnost poboljSanja trgo--
vinske razmjene, razvoja
kulturnih odnosa i razmjene
obi£nih pradjana izmedju
zapadnih i istocnih zcmalja.
Pino je ponovno potvrdio
toplo prijateljstvo Francu-sk- e
prema USA i njenu pri-vrfen- ost Atlantskom paktu.
Na kraju je francuski mi-nist- ar vanjskih poslova tra-2i- o
razumijevanje za fran-cusk- e
teSkoce u Alziru.
Program zapadno-njema-cki- h socijalisla
Bonn. — Vodstvo Socijal-demokrats- ke partije pred-loi- it
ce partijskom kontfresu
— koji de se odrzati iduci
mjesec u Minhenu — novi
partijskl program.
Program poziva na povla-бепј- е
Zapadne Xjemadke iz
NATO i IstoCne Njemadke
iz Varsavskog pakta, to
stvaranje jedinstvene nje-таб- ке drzave, diji opstanak
bi jnnieile velike drfave.
Epidcmija kolcrc u
Indiji
Kalkuta. — U cpidemiji kolcrc
koja je zahvatila Zapadni Bengal
dosad je umrlo blizu t400 osoba.
U samoj Kalkuti zabiljeieno je
vi$c od %0OO oboljenja i vise od
400 smrtnih sliu'ajcva
munisticko druitvo dogo-di- o
se samo pod uvjetom,
da se sve izbaci iz statute
sto pogoduje praznovje-rj- u
u autoritete. (Lassalle
Je kasnije djelovao upra-v- o
u suprotnom pravcu)."
Engels je u odgovoru
na prijedlog da se priredi
u pocast 71-godisnj- ice njegovog rodjenja glaz-ben- u proslavu. rekao sli-jede- cet "Obojica, Marks i
ja, smo se vazda protivili
javnim manifestacijama u
pogledu pojedinaca, s izu-zetko- m
onih slucajeva
koji su imali vaine svrhe,
a najjace smo se protivili
O KULTU
ч џ Uii.4MMli VUlHfpHpi
V?
— Lea Callan in
Toronto Dally Star,
Jugoslavenska privredna
delepcija otputovala
u Moskvu
Beograd, 7. juna (Tanjug). —
Danas je otputovala u Moskvu
privredna dclcgadja jugoslavcnskc
vlade s flanom Savcznog izvrJnog
vijeca i driavnim sekretarom za
financije Avdom Ilumom na elu
radi postizanja suglasnosti za pot-pun- o
iikoriitcnjc preotale злосе
kredita od 110 miliona dolara do-biveno- g
na tcmelju sporazuma sa
Sovjctskim Savezom, zakljufenog
1. scptcmbra proJle godine.
Od ukupnc svotc toga kredita
dosad je angaiirano oko 50 posto,
i to za radnu jedne duJiinc, Ivor-nic- e
supcrfosfata, tcrmoclektrane,
kao i za rekonstrukciju triju rud-nik- a.
Preostala sredstva iskoristit e
se za nahavu oprcmc za rudnik
Kosovo, opreme za proizodnju
nafte i plina, opreme 2a brodogra-diliita- ,
2a mcIioraci;e, icljcznicku
oprcmu i drugo.
U USA dopuluvala
jugoslavenska poljo-privrcd- na dclcpacija
New York. — Ovdje je
13. juna doputovala jugo-slavenska
poljoprivredna
delegacija od 17 clanova.
Delegacija Ce proufavnti
americku poljoprivredu.
Sukarno prihvatio poziv
da posjeti Cchoslovacku
Djakarta. — Predsjcdnik Indo-nezijs- ke
Republike Sukarno pri-lnat- io
je poziv predtjednika Re-publike
ChmIovaflcc Antonina
Zarvrfockog. da posjeti oe jevmi
Cchoslosacku.
takovim manifestacijama
za vrijemc zivota pojedjn-c-a
u pitanju'. — (Iz knji-g- e
Karl Marks i Fredrick
Engels.)
Govor V. I. Lenjin, ko-je-g je odriao na sastanku
koJeK je priredio moskov
ski komitet partije prigo-do- m
50-godiinji- ce njego-vog
rodjenja, dobro je po-zn- at.
U svom govoru Vla-dimir
Iljic (Lenjin) je za-traz- io da mu se dozvoli
da ne slusa jubilejne go-vor- e,
s napomenom da
nas "se oslobodi u buduce
od takovih jubllarnih pro-slava- ".
STRANA 3 BORAVAK TITA U SSSR--u
(Nastavak sa str. 1)
SovjctsUi Ijodi pokazuju ogrom-n- c
interesovanje za ekonomiju,
kulturu i iivot naroda Jugoslavije.
Prije netoliko dana u Moskvi. u
Centralnom parku kulturc i odmo-- м
"Gorki" otvorena jc fotoizloz-b- a
"10 godina nove Jugoslavije",
a nju je c£ posjetilo 50.000 lica.
Knjiga odziva izloibe puna jc odu-Jevljeni- h
utiska. Radnict, sluzbe-nici- ,
studcntt i djaci iz scg srea
icle jugoslavenskom rurodu us- -
NA SVESAVEZNOJ POLJOPRIVREDNOJ
IZL02BI
Drugog dana boravka u Moskvi
predijednik Tito s pratnjom posje-ti- o
je Svesavcznu poljopnvrednu
izloibu i industrjjsku izloibu koja
se nalazi na njenoj teritoriji.
1
Jugoslavemke goste su pratili
predijednik Prezidijuma Vrhovnog
I sovjeta SSSR Klimcnt VoroSilov,
1 premijer tiulganjin, Nikita HruS- -
I &v, Anastas Mikojan, Vjccslav
Molotov, Lazar Kaganovic i drugi.
Izlozba jc bila ukraiena sovjct-skim
i jugoslavcnskim driavnim
zastavama. Iznad slavoluka glavnog
ulaza pnx'iuli smo transparent:
i
' Plamcni pozdrav predsjedniku
I FNRJ drugu Titu". Jo5 mnogo
' prije dolaska Jugoslav enskih gos-- !
tiju tamo su sc sakupili sovjetski,
jugoslavenski i strani dopisnici i
fotoreporteri.
Goste jc upoznao sa izlozbom
njen dircktor — akademik Niko-la- j
Cicin.
Tcritorija izloiba zauzima preko
207 hcktara. Tamo ima oko 230
zgrada, medju kojima 70 paviljo-na- .
To je fitavi gradii koji tone
u smaragdnom zelcnilu. Svaka sa-vczn- a
republika i mnoge oblasti
imaju tamo svoje paviljone koji su
ukraScnt u nacionalnom duliu.
Gosti su poeli razgledanje iz-loibe
od glavnog paviljona u komc
su pokazani cksponati koji odria-vaj- u
glavnc uspjehe naroda SSSR
za vrijemc sovjetskc vlasti.
Glavni paviljon je jedan od
najvci'ih na izlozbi i u njemu ima
9 sala.
U torn paviljonu painju govttju
su privukle matcmatk'kc majinc.
Gosti ma je saoptTeno da su otpo
ceti radovi na stvaranju informa-cion- e
maSine koje ic iitati i4tiri
miliona stranica na sat. Ona t'e za-mjen- iti
rad stotina biljada ljudi.
Zatim su gosti posjetili paviljon
Ruske Fcderacijc i KazaJkc SSR.
Kao {to jc poznato Kazalistan je
glavna sttx4Jfika baza na Istoku
sovjetskc 2cmlje. Prema tome pri- -
rod no je da u torn paviljonu c-li- ko
mjesto zauzimaju stendi koji
pokazuju razvoju sto£mtva. Gid jc
saopdo da su krave holmogorske
rase koje sc proile godine poka-za- n.
na .poljoprivrcdnoj izkiii u
Novom Sadu odgajenc na sofnim
pain 1 j' ima Kazahstana. Jcdna ta
leva кгам je bila poklonjena jugo-slavcmki- m
tnldbenicima.
Gid c dalje ispricao da Kazah-sta- n
postaje jedna oJ glavnih iit- -
Lenjin je govorio o glu-po- m,
sramnom i smijes-no-m polozaju bilo koje
uobrazene osobe i opome-nu- o da bi izvrsne pobjede
partije "mogle doci u opa-sa- n polozaj, naime u'po-loz- aj gdje bi mogla nastu-pi- ti uobraienost". — (Iz
Lenjinovih Djela, 30. sve-za-k, strana 493.)
Velika skromnost 1 jed-nostavn- ost V. I. Lenjin a
su opcenito poznate. Gor-ki
citira rijeci Jednog rad
nika iz Sormova, koji je
odgovorio na pitanje o I najvaznijoj crti Lenjina
ovot "Jednostavnost, jed-nostava- n, kao istina.
LICNOSTI
pjchc u izgradnji nosog ihota.
Vlada vcliko interesovanje i za
jugoslavenske filmove. Uvijck su
prcpuna kina u kojiraa sc oni pri-kazuj- u.
U mnogim klubovjma, Dvorci-m- a
kulturc Moskre i drugih gra-dov- a
ovih dana axnaterski umjet-nicl- ci
kolcktivi ucc srpske. hrvat-sk- e,
sIoenskc i makedonskc pjes-m-e.
Oni narnjeravaju da ih izvedu
jugoslavcnskim gostima i znak sve
veccg i (SrScg prijateljstva izme-dju
naSih 2emalja.
nica sovjetskc 2emlje. Za posljed-nj- c
vrijeme 'tamo jc uzorano 14
miliona hcktara Icdine i zapuftc-no- g
zemljista. Pred odlazak iz pa-viljona
njegov dircktor jc predlo-ii- o
gostima i sovjctskim rukovodio-cim- a
da probaju kazaiki Sampan jac.
HruScbv je nazdravio za KazaSku
rcpubliku, za prekrasni kazaski
narod.
U paviljonu Gruzinske SSR
Tito i njegova pratnja upoznili su
se sa planovima izgradnjc siitema
za navodnjavanje na povriini od
40 hiljada licktara, kao i sa plano-sim- a
meliorate nih radova na po-vrSi- ni
od 10 hiljada hcktara. Tamo
su oni bili u oranicriji gdjc su u-iva- li
u drsccu limunova i ponio-randi- i
sa zufkastim plodovima.
Poslije posjete paviljonu Ukra-jinsk- e
SSR gosti su krenuli na ma-ne- i.
Tamo su im pokazanc najbolje
rase ovaca i konja.
"Plameni pozdrav predsjedniku
FNRJ Titu" — tu parolu na
srpsko-hrvatsko- m jeziku ponovo
smo vidjeli iznad ulaza u paviljon
maJinogradnje. Goste je doCckao
dircktor paviljona Novakovski: On
im jc pokazao najnovijt energet-sk- i
urcdjaj i urcdjaj za mctalurgij.
ske tvornice. Gosti su se zadrzali
pored maketc hidrocentrale, sa in-tercsovanj-em
sluiali objainjenje
druga Pcrvuhina. Owbitu painju
druga Tita privukli su aparati za
zavarivanje. "To je moja struka"
— kaze on. Gosti ju sc takodjer
upoznali sa radom rudarskih kom-bajna- .
posjetili salu clcktrifikacijc
Prodaja jugoslavenske
Moskvi
Moskva. — U jednoj ve- -
Hkoj knjiiari u centru Mos- -
kve otpodela je prodaja ju -
goslavenske literature.
SaznavSi jedan dan prije
toga da ce se u knji2ari pro- -
davat juKoslavenske khjiffe,
mnojrf su doSli prije otvara-nj- a
knjiiare.
Izbor literature je dosta
raznovrstan. Tamo je Siroko
zastupljcna savremena knji-2evno- st Jugoslavije i klasi-k- a. knjige iz raznih кгапа
tehnike, iz historije umjet-nos- ti
i dje6je literature.
Painju kupaca je privu-kl- a
Titova knjipa "Izj?rad-nj- a
nove Jugoslavije".
Veliku potrainju uiivaju
knjige savremenih jugosla-venski- h
pisaca. Odmah se
rasprodaju knjijje Augusta
Cesarca, Franicevica, Kosti--
jca, Andrica. Donievica. Bu-jkval- no prvih minuta trgovi-in- e rasprodat je Belicev
"Pravopia- - i tehniSki rjec-ni- k.
Jugoslavenske knjige ku-pu- ju ljudi najrazlicitijih
profesija. Jedne interesuje
beletristika. drupe tehnitka
literatura, i rijetko-k- o odla-z- i
od tezge a da ne kupi dje-гј-е
knjige.
Mi smo se upoznali sa
Irinom Kozmenko { zainte--
resovali se §ta je ona kupiia.
Irina Kozmenko je rekla
da je ona nabavila Titovu
knjigu, zatim "Hrvatske pu- -
I U oJjeljenju automobilske indu- -
strije Hru$£ov jc skrenuo painju
, gostima na novi luksuzni automobil
vece mancs-arnost- i marke "Mo$-kx- ii
—10".
Jugoslavenskt gosti -- su zavrfili
razgledanje Svesavezne poljopriv- -
U ATOISKOJ CEXTRALI
Trrfeg dana jugoslavcnski gosti
su posjetili atomsku elektroccntralu
Akademije nauka SSSR-a- . Druga
Tita su pratili Maljenkov, Pemi-hin- .
Pegov, armijski general Anto-no- v,
sovjetski ambasador u Jugo-slavi- jt
Firjubin i drugi."
Gosti. iz Jugoslavije uputili u
se u mjesni ' dom kulturc gdjc je
zx njih bilo organizovano prikazj-vanj- c
filma "Pr-- a u svijctu". U
filmu je pokazano atomska cen-tral- a.
Poslije gledanja filma za-mjen- lk
direktora nuklearnog insti-tut- a
Andrej Krasin podnio je Titu
u imc o'soblja centralc poklon —
film o atomskoj centrali.
Poslije toga gosti su posh da
razgledaju ccntralu. Oni su gledali
uranov reaktor, manipulator, koji
omogucava da se u stanici radi u
potpunoj sigurnosti, kamjeru u
kojoj su smjeJteni urcdjaji za spu-itanj- c
ili podizanjc uranovih kli-po- a
centralni komonuni pult, sa-lu
sa turbinama, laboratoriju viso-kovoltn- ih
akcclcratora i druge pro-storij- e.
Tito i jugos!a%cnski gosti iivo
su se intcrcsovali radom centralc,
postavljali mnogo pitanja. NjihoM
narocitu painju privukao je ckspe-rimcntal- ni
reaktor.
U jednoj laboratoriji desila se
ova cpizoda. Zavriivii objainjenje
nacelnik laboratorije Vladimir
I Glazanov je pokazao Titu svoj lx- -
nak koji (e biti objavljen u 7. broju
casopisa "Elcktricitcte". Clanak je
posvcien iuvenom jugoslavenskom
fizicaru Nikoli Tcsli povodom sto-godiinji- ce
njegovog rodjenja. Vla-dimir
Glazanov jc zamolio Tita da
mu dozvoli da mu posalje na po-klon
lasopis, kada on izadje, iz
Jtampe. Zivost sakupljenili izazvalo
jc to da su Nikola Tcsla i supruga
predsjednika Jovanka Broz zem-Ijac- i.
j toplsce" i nekoliko djedjih
knjiga.
; Ja se bavim historijom
veza na5e zemlje sa. Jugosla-vijoi- n, rekla je Kozmenko, i
radujem se sto vidim da sc
sada mogu nabaviti knjige
iz historije Jugoslavije. Na-da- m se da ce kakao meni,
tako i mojim kolegama po-mo- ci knjige koje sam kupiia
i koje cu nadam se i ubudu-- e nabnvljati u velikim koli-6inam- a.
Pred poetak prodaje lite-ratureFX- RJ
do.sao je veliki
broj kupaca, rekao je dirck-tor
knjizare Viktor Steblov.
SSSR ce postati najhopa- -
tija zcmlja u svijctu, kaze
Nikita HruScov
Moskva. — Sjedinjeno
Drzave su danas najboga-tij- a zcmlja na svijctu "ali
sutra mi e'emo biti bogatiji",
rekao je Xikita Hruscov u
Staljingradu u raz govoru sa
radnicima sUljingradske hi- - droelektri6ne centrale. I
Sastanku je prisustvovao
predsjednik ГКПЈ Tito, ko-g-a
HruJcov prati na njego-vo- m putovanju po Sovjet-skom
Savezu.
u
zgrada kinemategrafa "Sxitr.
"Jerevan" i dru leprtaju se
driavne zastave t SSSR-a- .
Vef na hIide trudbenika sa reti- -
rcdne i industrijske tzloibc posje-to- m
paviljonu za maiinogradnju.
Svuda na izloibi dlanove jugo-stasens- ke
delegacije doJckivale su
stotine moskovljana. Stalno su od-jckiv-ali
pozdras-n- i usklici t plameni
J aplauzi.
Napuitaju atomsku ccntralu
Tito na ruskom Jeziku u knjizi uti-sak- a:
"Sa velikim intcresovanjem
razglcdao sam prvu u ssnjetu atom-sku
ccntralu, koja svjedoCi o veli-kim
uspjesima nauke u Sovjetskom
Savezu". NapisanoV profitao do-pisnici-ma.
Mnogi radnici centralc, svi koji
su u to vrijeme bili slobodni, doili
su da isprate jugoslavcnskc goste.
Odjckivali su usklici: "Do vidje-nj- a
druie Tito", "Izrutftc pozdrav
jugoslavcnskim trudbenicima."
"2ivjclo sovjetsko-jugoslavcnsk- o
prijateljstvo!" Kada su doili na
zcljczni£ku stanicu gosti su izra-zi- li
ielju da sc malo prosctaju.
IzaSli su iz automobiia i posli pu-te- m
ka Sumi. Razumijc sc oni nisu
poili sami. Mnogi mjesni stanov-ni- ci
poili su zajedno sa njima. Go-sti
su srcli starca odo oko 70 godi-n- a,
koji je priSao Titu, stegao mu
ruku i rekao: "Druie Tito, poz-dravi- tc
naie prijatelje , u Jugosla-vij- i.
Zajedno cmo sc boriti za
mir".
— Borit Ce mo se! — odgovorio
je Tito.
Drug Popovic" i njegova supruga
nisu posli sa ostalima. Oni su os-ta- li
kod centralc i sjeli na klupu
da sc odmore sa omanjom grupom
novinara. Bila jc vrudina, ncki no-vina- ri
dobro su ogladncli i razu-mijc
sc razgovor jc otpoTeo o na-suSno- m.
Jedan dopisnik ispricao je kakav
ukusan pilav sprcmaju u Srednjoj
Aziji i da ga tamo jedu
Tamo je takav obicaj, nastavio je
on. Ako gost pojede mnogo, znai
poituje domadina. Popovic se na-Jali- o: "Ako se prema nama pri-mje- ni
takav obiaj onda mi u Sov-jetskom
Savezu pokazujemo vrlo
vcliko poitovanjc prema domali-nima- ".
literature
Prodaje se 150 raznih knji-ga.
Za dva sata rada proda-t- o je otprilike 1500 knjiga.
Vec prvih sati prodaje slui-benici- ma knjizare je postalo
jasno da se kupci interesuju
ne samo literaturom na srp-sko-hrvats- kom jeziku, koja.
Je uglavnom zastupljena u
knjiznri, vec pokazuju i ve-lik- o interesovanje za litera--
I turu na jezicima drugih na
roda Jugoslavije. Zadatak
sluzbenika knjiiare sastojat
6c se u tome da Sto je mo-gu- ce potpunije zndovolje
Dotrainiu kunaca. rekao ie ' Viktor Steblov.
Kineska tampa o posjeti
Pekitir. — I lanku po-ver-n- om
pn-jr-tu pr-fl-Jrdn-ik-,
Tita
So-jeUV- om Savrcu, Zm Jim
9Л Itao pi- -, da oJ pMJt obi-Ij-ia- va
novu fatu u ratvoju
prijateljkkih ixintxi i ope an
radnjr ittnrdju SoTJt-.ko- - Sa-sr- ia
i JvrfMlarij'.
"Ima rniloRa da # Jeruje
— kale e a jlankn — "da te
raasovori itmrdju rakoTudilara
Sovjrtvkor Saveaa i Jacfwdavije
Moriti noe i povoljnije uvj-- tf
ca razvoj i uJirW-r-jf prijatrlj-t- a
i uradnjc iztnrdju -o-je- t-"kor
i jupo-taren-k- oit narnda,
ca nnapr-Jj-n- J- tari мм-ijalit-m-a,
xa urWpnj- - mira a -i-j-- ta.
rcvanci Ce se upozaati sa filmosima
"Petraga". "OJ4ucHrudt trenwa .
"Suranjivo Bee". Istovremeno se
prtkzxttfu jugoslavcmkj dokumen-tarn- i
i naucnepopttlarni filmosi
Festival jugoslavenskih filmova u Jercvanu
Meskva. — U Jefevafw se sa (
kirn irHereovanjem jc lcdk
veMcim mpfehom odria va festival 1 Wmose ~Sfih dsOfka" i "Djesoj-fucoslavensk- a!
1 frfeaera. I z n a d bra U danima festivak e--
FNRJ
rukama.