Jedinstvo, June 22, 1956

              h liyumi н-1-
Ш ЧЈЦИЧЏЧ i umi џ&тмтчттл
Ore godine sUrimo 25-godi2n-
Prri broj "BORBE"-l- iUjicu radnikјаaра&i1атeепeвlкjоa-кkапaа1бкi- zе JugoelaTijeprongKreasniarndie —£taimia&pea.o je 2. norembra 1931. jrodme a Toronto.
-- BORBU" je 1956. luudijedila "SLOBODNA MISAO--I- it ргоггЈп1ћ kanadakih HrraU — i "PR A VD A", liet procrcelrnih kanackJuh Srba. "SLQBOD-NA- " MISAO- - I --PRAVDA- su bil zabranjene a julu 1940. xbo aatiratnog tanovUta.
U decembru 1940. po?eo j iiUrit progreeivni list kanadekih Hrrata "NOVOST I
a mahu 1941. list prograuntih kanadskih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u julu
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST 1942. lis progresirnih kanadkih Slorenaca "EDI.N'OS T. U junu i1o94k8. uj"edXinOili V—OoStaTdaI"i,rlari"S"RJEPDSIKNISTGVLAOS"..N'IK" I "EDI-N'OS- r
VOL. VIII. — NO. 49 (671) TORONTO, FRIDAY, JUNE 22, 1956 PRICE 5 PER COPY
Zabranjen ulaz slavenskim
kulturnim radnicima dok
izdajnici dolaze po volji
U Kanadu ne mogu doci
slavcnski kulturni radnicl,
ali izdajnici slavenskih na-rod- a, koji su u ratu slufili
njemadkim faJistidkim oku-patori- ma
mogu da dolaze po
miloj volji.
Takav zakljudak name-d- e zabrana ulaska dvjema
slavenskim kulturnim dele-gacijam- a, jednoj iz Cehoslo-vadk- e, drugoj iz Ukrajinc,
na jednoj strani, a pu§tanje
u zemlju faSistidkog "vojvo-de- "
Jevdjevica i petljurov-sko- g "premijera" Ukrajinc,
na drugoj.
Vrata Kanade su zatvore-n- a
onima koji dolaze sa nn-mjero- m da Sire slavensku
narodnu kulturu i jadaju ve-z- e
prijateljstva izmedju Ka-nade
i slavenskih zcmalja, a
otvorena su Sirom onima
koji dolaze sa svrhom da
propagiraju mrznju izme-dju
Kanadjana i Slavena i
pozivaju na novi rat.
Prema vijestima iz Otta-w- e, federalno ministarstvo
imigracije je odbilo ulazne
vize dehoslovadkoj kultur-no- j
dclegaciji od devet dla-nov- n, koja je imala namjeru
da prisustvuje na "Cehoslo-vadko- m Danu" u Torontu u
nedjelju 21. juna. Delega-cij- a je takodjer namjerava-l- a da posjeti Montreal, Ha-milton,
Niagara Falls, Fort
William, Calgary i druga
mjestn.
Ulazno vize su odbijene i
ukrajinskoj kulturnoj dele
gaciji, koja je dolazila na
proslavu 100-godisnji- ce ro- -
djenja vclikog ukrajinskog
piscn Ivana Franko, koja ce
se odriati u Winnipegu 1.
i 2. jula.
U medjuvrcmenu zlogla-sn- i
"vojvoda" Jevdjevic slo-bod- no
vrSljari po Kanadi,
odrzava politidke govore, u
kojimn dak napada zapad-n- e drin ve, ukljudiv Kana-du,
zbog "popustljivosti".
Amcricka Stampa za
razmjenu posjeta
New York. — List "N. Y.
Herald Tribune' zagovara
razmjenu posjeta izmedju
sovjeiskih i nmeridkih dria-vnik- a.
List kaie da bi siste-mats- ko americko odbijanje
takvih posjeta "omogudilo
nekima da tvrde. da Zapad
takodjer stavlja icljezni za-sto- r".
SSSR nudi Epiptu
vcliki zajam
Kairo. — Sovjetski mini-st- ar vanjskih poslova Scpi-lo- v
ponudio je Egiptu za-jam
od 1,200.000.000 dolara
za izgradnju velikog hidro- - elektrinog projekta na ri-je- ci Nilu. '
Sovjetski Savez jv tako-djer
izrazio gotovost da
Egiptu pruii ekonomsku i
tchni£ku pomod za izgrad--1
projekata.
Ostavka turskop ministra
vaniskih nnslnva
fokm Faud КегпУ roJnio iei
с1а%1в. I
aLaaiaKaiBattiiJiH
I laaaalaKaaaaaaaaaWaaaaMaaalSaB аНУаааВаШН11Ш2 { .LaaaBBfeaiLaaaVLiLaaal . --i£HKKtH7ввв
BaaaKBflaaBalaaiaV vLVCaalHlaaaaBaaaHilaft W LB
jttirkeodmnicl £laaneazdu'klphroiulleaven-gkio- dh in npoo!ion2ailipmriilikvoimjenaecvojnea pogsrjoehte tueliSkootg
ukrajin-ko- g piitca Ivana Franko. Na tHci ee vide uredniri dtaju ukrajinekih IUto%a iz Kanade i Jedan Ukrajinac iz Urugaja. Г
delegaciji Je bio i urednik "JedinsHa.
Tko je ubio Ljubomira Miskovica?
Hi se sam ubio?
Kako piSe dnevna Stampa
u Hamiltonu je umoren no-vi
doseljenik Ljubomir MuS-kovi- c,
Hrvat, star 41 godinc,
u Kanndi od 1953.
Njegovo mrtvo tijelo na-dje- no je na hamiltonskom
groblju u spaljenom stanju
pa ga je teJko bilo prepoz-nat- i.
Razlog ubojstva je nepo- -
znat. Policija iskljudujc po-kuS- aj
pljadke, jer mu je na
ruci nadjen sat vrijedan
200 dolara, a u dzcpu 1G0
dolara u novcu.
Udinjeni su neuspjeli po-kuS- aji da se ubojstvu dade
politidki znadaj, jer je MiS--
Saskatchewan., pobijedila CGF, Quebecu
DuplessiSi Brunswick konzervativci
U ponedjeijak 18. juna
odriani su provincijalni iz-b- ori
u provinciji New Brun- -
jswick. Natjecali su se samo
] konzervativci i liberali. Po-nov- no su konzer-vativci,
koji su dobili 51
posto glasova t 37 mjesta u
Zakonodavnoj L-iberali
su dobili 47 posto
glasova i 15 mjesta u Skup-Stin- i.
U srijedu 20. juna odria-n- i
su provincijalni izbori u
Quebecu i Saskatchewanu.
U Quebecu je ponovno
koji je
dobio i vBe glasova i vile
mjesta u Zakonodavnoj
skupstini nego u prollira iz-bori- ma.
Duplessisova partija U-ni- on Nationale ce imati 72
cJana u Zakonodavnoj skup-Jti- ni (od 93), liberali je--
dan nezavisni i 1 je jo5 ne-odred- jen.
U staroj skupstini Du-ple&sis- ova partija je imala
65 poslanika, liberali
nezavisni 1.
kovid "strasno mrzio komu-niste- ".
Policija je izjavila da
Miskovic nije udestvovno u
nikakvim politidkim aktiv-nostim- a
i da se malo zna o
njegovu iivotu u Jugoslaviji.
zivio je
Izvrsena je Na
tijelu nije nadjeno nikakvih
rana ili tragova udaraca, a
u ieludcu je nadjena dasa
gasolina. Lijednik koji je iz- -
vrSio misli da je
on sam popio gasolin. Otuda
se porodila sumnja da je
podinio samoubojstvo. Me-djuti- m ostaje nerazjaSnjeno
kako je mogao da sam sebe
spali poslije smrtir
U opet u
u New
pobijedili
skupstini.
pobijedio Duplessis,
19,
22,
povu6eno.
autopsija.
autopsiju
Prema tome, liberali su
jizgubili 3 mjesta.
Od radniekih (Radni£ka
progresivna partija) i so-cijaldemokra- tskih (CCF)
kandidata nij. zabran ni-tk- o. Propala su takodjer i dvojica nacionalisti£kih
kandidata.
Istog dana odriani su iz- bori u provinciji Saskatche-wan.
Prema nepotpunim poda-cim- a
CCF ima 37 poslanika
a predvodi u jednom izbor-no- m okrugu, liberali imaju
10, predvode.u jednom ok
rugu, socijalkrediteri imaju
3. Izbori u jednom okrugu
su odgodjeni.
CCF je dobila oko 50 po- sto glasova (prema 54 u
proslim izborima). Liberali
su izgubili jos i vise. I jed-ni- m
i drugama glasove je
oduzela Socijalkredit par- tija, koja je ovaj put imala
kandidate u sva 53 okruga.
Medjutim, socijalkrediteri
su raiunali na mnogo vedu
pobjedu.
Posljednji dani Tifova boravka u SSSR-- u
UTVRDJENA SVESTRANA SURADNJA
Jugoslavenska driavna
dclegacija na 6elu s a
predsjednikom Titom za-vr§i- la je svoj posjet u So-vjetsk- om
Savezu.
Rezultat posjete Je zbli-ien- je
dviju zemalja, po-veca- nje
suradnje na svim
poljima, kao i u rjeSava-nj- u
medjunarodnih spo-ro- va
u cilju osiguranja
svjetskog mira.
Obnovljene su veze i
suradnja izmedju Komu-nistik- e
partije SSSR i
Saveza komunista Jugo-slavij- e.
O obnovi pailijskih ve-z- a
izdan je posebni komu-nike- j.
Kako javlja dnevna
Stampa, dvije partije su
se slozile da ce suradjivati
u razradjivanju "socijali-sti£k- c
паибпе misli" i
stvaranju §irokog ujedi-njeno- g
fronta, koji ce po-red
komunista i socijalista
uklju6iti i sve druge pro- -
gresivne elemento
Na mitingu 80.000 mos-kovlja- na
u Dinamo stadi-on- u
predsjednik Tito i
Nikita HruScov su istakli
identinost sovjetskih i
jugoslavenskih ciljeva i
ideja.
"Nnse prijateljstvo je
zasnovano na zajednikim
ciljevima i uzajamnoj su-radnj- i", rekao je Nikita
Hrusov.
"Mi smo lako nasli za-jedni- dki
jezik i medjuso-bn- o
razumijevanje", ka-za- o
je predsjednik Tito.
"Zalosna stvar koja se
dogodila 1918.", rekao je
Tito, "je bila posljcdica
misljenja jednog covjeka
i zloCestog klevetnnja i
iskrivljivanja onoga §to
se stvarno dogadja u Ju-goslaviji".
"Mi nismo izdali stvar
za koju smo se borili pod
vodstvom паЗе Komunisti-fk- e
partije", kazao je
Tito.
U svom govoru HruS-cov
je takodjer naglasio
sohdarnost svih socijali-sticki- h
zemalja. On je re-kao
da "noma sile na avi-jet- u"
koja ih mo2e raz-dvoji- ti.
Neprijatelji nisu uspjeli
da iskoriste privremeni
pocjep izmedju Jugosla-vij- e
i SSSR kako su ielili,
rekao je Hrusiov.
U kanadskom gradi-c- u
Stratford (Ontario)
otvoren je 18. juna
pet! fodiinji Sekspirski
dramski festival sa ko-mad- om
Henry V.
Otvaranju su prisus-tvovali
dramski kriti-ca- ri
vise od 100 kanad-ski- h
i americkih novina
i casopisa, koji veoma
U Kremlju je odrian
veliki prijem u cast Tita,
kome su prisustvovali i
zapadni diplomati i novi-nar- i.
Na prijemu je doslo do
izmjene prijateljskih ri-je- ii.
Kad je ameridki
ambasador Bohlen Hru§-6ov- u
rekao da Sjed. Dria-,v- e
i SSSR dijeli samo uski
Beringov tjesnac, Нгиб-£o- v
je odgovorio: "Mi de-mo
biti prijatelji. J a
6vrsto vjerujem da de to
biti".
Jednom prilikom Нгиб-do-v
je pogledao marsala
Zukova i nazdravio "ne-zaopsleno- sti"
svih тагба-la- .
"Neka bi ministri obra- -
ne postali ministri mira".
dodao je Zukov.
Tome se prikljudio
predsjednik Tito sa rije-dim- a:
"Neka bi se mini-stri
obrane posvetili uz-gajan- ju
pilica".
Poslije potpisa dvaju
dokumenata jednog o su-rad- nji
izmedju sovjetske i
jugoslavenske d ri a v e,
drugog o suradnji partija,
predsjednik Tito je po-dijcl- io
najviSe jugoslaven-sk- o
odlikovanje, Orden
Slobode, maralu zukovu
za njegovu ulogu u orga-niziran- ju
sovjetskih oru-znn- ih
sila u Drugom svjet-sko-m ratu koje su pomo-gl- e
"oslobodjenje Jugo-slavi- je
od fasistidkih oku-patora- ".
U uiazuhvalnom go-voru
marsal Zukov je iz-jav- io
:
"Ja sam uvjeren da ce
narodi Sovjetskog Saveza
i Jugoslavije ici ruku pod
ruku za mir i socijalizam.
Mi demo uciniti sve mo-gu- de da se osigura mir u
svijctu, ali ako bi nam rat
bio namctnut, mi demo
biti zajedno ramc uz ra-m- e
kao 5to smo bili u pro-slo- m
ratu u borbi za do-br- o
dovjedanstva".
U vezi toga strani no-vin- ari
su salijetali jugo-slavensk- og
ministra vanj-skih
poslova Kodu Popo-vic-a
sa tendencioznim pi-tanji- ma,
a on im je odgo-vorio:
"Sto se toga tide,
ja se nadam da ne ce biti
rata u buducnosti".
Otvoren sekspirski festival u Stratfordu
pohvalno ocjenjuju
predstavu.
Znacajna strana ovo-Sodisnj- es:
festivala (za
r&zliku od ranijih) je
to sto sve glavne uloge
igraju kanadski glumci.
Kritidari su narocito
pohvalno izrazil; o fran-cusko-kanads-kim
glum-cima- u
aaaV .ВвНВНвввВ flBaw 'iia aB вЛЈИврХг
# Нр В1Квк),нак)а4ш ,faH
СН к Hte'' Т 'лаввввЕг ава1
aaaaaaaaaaaVaW4 Ш aVauaaaaaaaaaH
19. таја и Peking je doputuvala juRonlavenka omladinka deleKa- -
cija. a lid: Do?ek delrRacije na aerodromu. 17 redini Je Milijan
ХеогЈЛ, odja deleRacije.
TALIJANSKi I FRANCUSKI KOMUNISTI
KRITIKUJU I STAUINA I SADAsNJE
SOVJETSKE RUKOVODIOCE
Javlja se iz Pariza da je
Politidki biro Komunistidke
partije Francuske objavio
izjavu u kojoj se osudjuje
Staljina i kritikuje sada§nje
rukovodstvo sovjetske ko-munistidke
partije u vezi
Hrusdovljeva govora o Sta- -
Ijinu.
Slidnu izjavu udinio je
nekoliko dana ranije tali--
janski komunistidki vodja
Palmira Togliatti.
U svojoj izjavi francuski
komunisti izmedju ostalog
ka2u da je "Staljin mnogo
puta povredio sovjetsku za--
konitost. On je primjenjivao
nasilje prema borbenim ko- -
munistima. On je prekrSio
partijske principe i sluedi
se nedopustivim metodama
nanio veliku gtctu Sovjet-sko- m Savezu i medjunarod-no- m komunistidkom pokre-tu- ".
U isto vrijeme oni kriti-kuje
vodstvo Komunistidke
partije Sovjetskog Saveza
ATOMSKE EKSPLOZIJE ONEMOGUclLE
NA PACIFIcKOM 0T06JU
New York. — Sezdeset i
tri hiljadc stanovnika Bi
kini i Eniwetok otodja u ju-ino- m
Pacifiku gdje su Sje-dinje- ne Driave vrsile atom-sk- e
i hidrogenske pokuse ne
mogu se povratiti svojim ku- -
cama, jer je 2ivot na njima
postao nemogud.
To je zakljudak komisije
Starateljskog vijeca Ujedi-njepi- h nacija, koja je ispiti-val- a
stanje na otocima u
mjesecu martu.
Wnjesfo smanjivanja vojnih-izdatak- a
namjerava
Ottawa. — OtDodela Je
debata po izvjeStaju mmi-starst- va obrane o stanju ka-nadsk- ih oruzanih sila.- -
U izvjestaju se zagovara
pojadanje ratne mornarice i
avijacije na radun armije.
Na 30. anrila u mornari.
ca je broj i la 19.01-- 1 ljudi,
armija 47.706, avijacija
49.875.
Svota koja ce ove godine
biti utroSena na obranu iz-n- osi 51,775.000.000. Obzi-ro- m da se traii pojadanje
zbog nadina na koji je pri-stupi- lo odstranjivanju Stct-ni-h
posljcdica Staljinova
kulta.
"Politidki biro 2ali da je
zbog nadina na koji je HruS-dovlj- ev referat pripremljen
i podnescn burioaska stam-p- a bila moguda da objavi
stvari o kojima francuskim
komunistima niSta nije bilo
poznato", ka2e se u izjavi.
Talijanski komunistidki
vodja Palmiro Togliatti o-bja- vio je veliki dianak u da-sopi- su "Nuovi Argomenti",
u kome opSirno objaSnjava
uslove pod kojima je nastao
i razvio se Staljinov kult
lidnosti.
U isto vrijeme Togliatti
odbacuje UruSdovljevo o-bjasn- jenje da Staljinovoj
samovlasti nije bilo mogudo
udiniti kraj uslijcd policij-sk- e
i vojne kontrole.
Togliatti ka2e da je Sta-ljin
"podinio mnogo pogrc-gaka- ",
ali je takodjer "u-rad- io
mnogo dobrih stvari".
ZlVOT
U izvjcStaju se priznaje
da je jedan dio stanovnika
otodja bio zahvaccn radija-cijo- m, ali se joS nisu poka-zal- e te2e posljedice.
Bikinsko i Eniwetok oto-d- je sastoji se od 07 otoka
koji zapremaju povrSinu od
G87 detvornih milja.
Njihovo stanovniStvo se
2aliIo Starateljskom ijecu
UN i protiv ameridkih atom-ski- h
I hidrogenskih pokusa
i svog preseljavanja na
druge otoke.
vlada da ih poveca
ratne mornarice i avijacije
misli se da ce biti povecana.
Za Mid-Cana- da radarski
lanac ove godine ce biti u-troi- eno $46,327.000, a idu-d- e godine jo5 100 miliona.
U debati konzervativni po-slan- ik Pearkes je izjavio da
je to bezpotrebno obzirom
da se izgradjuje radarski
lanac na dalekom Sjeveru
(DEW).
Za pomoc evropskim ze-mlja- ma NATO predvidjena je svota od 143 miliona do-lara.