Jedinstvo, June 22, 1956

              STRANA 2
Z RE DO V A S AV £ Z A
JUGOSLAV ESKiH К A AD J А A
ODLUKE NACIONALNOG ODBORA
Nacionalni odbor Saveza Jugoslaven-ski- h
Kanadjana odrzao je svoju trecu
sjcdnicu poslije seste konvencije u nedje-Ij- u
17. juna. Na sjednici je diskusirano
o tekucem radu i zadacima i donesene
odgovarajuce odluke.
1. Proslava 25-godiinji- ce stampc. —
Sekretarijat je izvjestio o mjerama koje
su poduzete za izvodjenje plana proslave
koji je usvojen na proSloj sjednici. Plan
proslave dosad su prihvatile organizacije
iz Hamiltona i Vancouvera (vidi izvjes-taj-e
u predproSlom i ovom broju "Jedin-stva").
Nacionalni odbor urgira na ostale
organizacije da Sto prije diskusiraju
predlozeni plan i njegovo ostvarenje.
Narodito je va2no da se ncposredno us-posta- ve
odbori za prikupljanje materijala
za jubilarno izdanje "Jedinstva" koje
ce izaci 2 novembra. Sekretarijat tako-dje- r
treba dim prije sprovesti odluke
koje na njega spadaju.
2. Okruztii Izleti. — Nacionalni od-bor
je diskusirao i pitanje okruznih izleta
Saveza u sjevernom i juznom Ontariu,
koji ce se odrzati u nedjelju 5. augusta.
Zakljuceno je 'da se preporudi organiza-cijam- a
da ovogodisnje iziete nazovu
JUGOSLAVENSKO-KANADSK1- M DA-N- O
M.
3. Clanstvo. — Neke organizacije su
trazile objaSnjenje da li se sada, poslije
konvencijskih odluka i likvidacije spora
sa dlanovima i prijateljima Odbora Pri-jatel- ja
Novo Jugoslavije mo2e primati u
Savez clanove i pristalice toga odbora.
Nacionalni odbor smatra da su odluke
konvencije u pogledu dlanstva dosta jas-n- e,
i da u Savez no samo da treba primiti
one koji su se posljednjih godina s nama
razilazili zbog jugoslavcnske politike,
ved ih treba pozvati da pristupe. Jedan
od naSih glavnih ciljeva u dnnaSnje vri-je- me je ostvrtrcnje jedinstva naSeg na-ro- da
u Kanadi, a da bi se to postiglo po-treb- no je da se u redovima Saveza okupe
svj progresivni Knnadjani juinoslaven-sko- g
porijekla, t. j. svi koji su za mir, de-mokra- ciju
i napredak.
VANCOUVER 25-GODIs- NJICE
Vancouver, B.C. — Na
proSloj sjednici Saveza u
Vancouveru odrianoj 10.
juna pro6itan je plan za
proslavu 25-godi5nj- ice na§e
Stampe. Poslije opsirne dis-kusije
dosli smo do ovih za-kljuda- ka: f
Slazemo se sa svim pre-porukam- a, koje su vrlo do- -
bre. Da proslavu provedemo
Sto bolje imat cemo piknik
na 21. juna — to ce svakako
biti i pocetak proslave.
Izabrali smo odbor koji
de imatj za duznost da od- -
Dolazak predsjednika Ju-goslay- ije, Josip Broz Tita, u
Moskvu uzbudio je sve slo-je- ve ameridke kapitalistidke
klase kao prvoklasni svjet-s- ki
dogadjaj. Ne vjerujemo
da bi ameridka kapitalisti-dk- a
klasa kao cjelina poka-zal- a
toliko zanimanje da je
Tito do5ao u sam Washing-ton.
--Stampa je svakim danom
puna ne samo o onome sto
je Tito rekao, gdje je bio.
koga je vidio. s kime je go--
vorio, itd.. nego su novine
pune dlanaka
ocjena Titovog posjeta u
loskvL Ne samo novinari,
radio komentatori. itd., ne-jr-o
i politidki i driavni vo-d- je
dajn svoje ocjene, 'o-bjaSnjen- ja", itd. Svaki na
твшттттшктт
4. Problem! itampe. — Urednik "Je-dinstva"
je izvjestio Nacionalni odbor o
nekim problemima uredjivanja lista u
sadasnjem periodu. Tu je na prvom mje-st- u
pitanje Staljinova kulta licnosti.
Urednik je trazio da li da se objavi tekst
Hrusdovljeva govora na zatvorenom za-sjeda- nju
Dvadesetog kongresa KPSS,
koji je Stampan ne samo u ameridkoj
dnevnoj Stampi, vec i u "Canadian Trib-une".
Poslije izvjesne diskusije zaklju-den- o
je da se govor ne objavljuje i da se
proslijedi manje-vi5- e dosada§njim prav-ce- m
objavjeStavanja citaoca Sto o tome
misle i govore drugi, bez velikog komen-tarisan- ja
sa naSe strane.
Urednik je dalje izvjestio o nekim
spornim dopisima. Drug Stojovid iz Van-couvera
je napisao jo§ jedan dopis u ko-m- e
diskusira pitanje Staljina u vezi s
jugoslavenskom situacijom i jugoslaven-ski- m
rukovodiocima. Nacionalni odbor
je zakljucio da se drugu Stojovicu javi
da se dopis ne moze uvrstiti jer postoji
mogucnost da se izazove nepotrebna po-lemi- ka
suprotno odlukama Seste konven-cije.
Glavni odbor se nada da ce se drug
Stojovid zadovoljiti sa objavljivanjem
njegovog prvog dopisa.
Nacionalnom odboru je takodjer re-feris- an
i poduzi dopis jednog druga o
Marsalovu planu. Dopis je poslan joS
prije dva i pol mjeseca i nije uvrsten
zato Sto je predugacak i tretira jednu
nesavremenu temu. O tome je doticni
drug bio pismeno i usmeno obavjesten,
ali on se nije slozio, dapade nasao se uv-redj- en
i traii da mu se dopis povrati.
Nacionalni odbor se slaze da dopis ne
treba uvrstiti i apelira na drugove dopis-nik- e
i suradnikc da pi5u o savremenim
temama i sto je moguce krace.
5. Razno. — Zakljuceno je da se u
buduce odluke Nacionalnog komiteta sa-opdnv- aju putem itampe.
Iduca sjednica uslijcd Ijetnih praz-nik- a
ne ce se odrzati u mjesecu julu, vec
u augustu. Na toj sjednici pretresat de
se Stampa i financijski problemi.
— Sekretarijat.
PRIHVATIO PLAN ZA PROSLAVU
svakojakih
i mah pocne sakupljati matc- -
rijal za izdanje od 2. no-vembra,
razne dopise od
pi%edinca i organizacija itd.
Razgovarali smo i o kvoti
od 300 pretplata i o.OOO do- -
lara fonda. MiSljenja smo
da s pretplatama ne ce biti
teSko t. j. da ne ce biti po-teSko- da da se to postigne,
ali novcana kvota od 5.000
dolara izgleda prilidno omo-Sn- a, iako ne prevelika, pa ce
trebati dosta napora kroz
cijelu Kanadu da je ispuni-m- o. Stojat ce mnogo do toga
sva-tk- o
mogao predvidjeti,
moglo odekivati.
stvari sigu'r-no- "
do-sl-o, onda
doSlo.
jedan
jedincati pisac, politidar
driavnik barem nismo
jednoga
odobrio Titov odlazak
Moskvu. pogledu
poloiaju na-la- zi
McCar- -
thy-evo- g i'oput
poznatoj bajci
dovikivala: Jesam
kazala, nedajtc guselce,
reakcija krijestavim gla-vo- m vristi: Jesmo
govorili povra-ti- ti
Moskvu. namjesto
j organiziramo
Imali izdava- -
j kalendara,
cirkularu govori.
izdavati kalendar trebali
odmah pro-§I- e godine
sakupljanju ogla-s- a.
drugarski pozdrav,
Dragicevic, tajnik.
sekretarijatat
Kalendar" izdavati i
godine. Posebne upute
organizacije dobiti nak-nadn- o.
U v o d i k "N arodnog G I a t n i k a'
svoj nadin kaf e kako je
to
jest, se u
"bilo je sasma
da ce doci ono Sto je
no se ipak dudi da
je
Nije se nasao niti
ili
— mi
duli za niti — koji
bi u
U torn se
u najdudnijem
ultrareakcija
kova. one
2ene u koja
je li vam
mu
ta
li vam
da 6e se Tito
u da
kako rad.
smo u vidu
nje o demu se u
ne Ako do
se
bi znati jer smo
vec u ovo doba
radili na
Uz
M.
Od "NaS
de se
ove
ce
( n
I
'izrazi zadovoljstvo da je
pnviano aosio ono sro je ш
reakcija tvrdila da mora do-ci,
ona najstrasnije urlide
protiv toga Sto je Tito otilao
u Mosku.
Titov odlazak u Moskvu
je pogodio ameridku reak-cij- u
u iivac s mnogo strana.
Ovdje cemo navesti samo
nekoje. Na prvom mjestu,
Titov posjet u Moskvi je
sam po sebi snaian simbol
mira i prijateljstva medju
nacijama. To je snazna i od-lud- na manifestacija za mir.
Kako je sam Tito rekao, taj
posjet, koji simboliztra spo-razu- m izmedju Jugoslavije
i Sovjetske Rusije, pojadati
de prijateljstvo ne samo iz-medju
tih dvxju zemalja,
go i medju svim narodima i
Nedjelja iseljenika odrzat
ce se od 4 do 12 augusta
Novi Sad. — U Novom
Sadu 10. juna je odrzana
skupstina Udru2enja iselje-nika-povratni- ka Srbije. O-vo- m skup§tinom ujedno je
obiljezena i petogodi§njica
osnivanja ove organizacije.
U izvjestaju koji je pod-ni- o sekretar Udruzenja Jo-v- an Djajic istaknuto je da je
Udruzenje svoju djelatnost
usmjerilo u dva osnovna
pravca: da iseljenike u raz-ni- m krajevima svijeta sto
potpunije obavjestava o zbi-vanji- ma
u Jugoslaviji i da
ukazuje pomoc beljenicima-povratnicim- a kako bi se §to
G L A S
Iz pisma jednog novog
doseljenika
Cijela neprijateljska stam-pa
lansira vijesti i uzalud-n- o
se napreze da uvjeri
svijet o toboznjem progonu
i teroru u zemljama narod-n- e
demokracije. Ovakve
prljave lazi lansiraju najvi-s- e
izbjeglice, propali politi-6a- ri
i novinari, profesori,
serdari, vojvode, vitezovi i
generali bez vojske.
Nebi mogli primjeniti o-- nu nasu nnrodnu poslovicu
u ovom slucaju — "Alaj
na§e za malo bijaSe", jer je
njihovo gospodstvo dosta i
dugo vrijeme jaSilo na grba-6- i
radnog naroda, ali neka
priznaju da tocak historije
ide naprijed i nema sile ko- ja ga mo£e vratiti nazad.
Ljudi prirodu пабе plane-t- e preobrazuju, usporedo sa
time ide i dru§tveni poredak
u svijetu. Znaju to oni, ali
nas narod kaze: "Kad se
utopljenik topi i za slamku
se hvata". Vremena kra-Ijevstv- a, viteStva i preuzvi-Seni- h
su proSIa, a vrijeme
ljudstva je doslo!
2ao mi je poStenlh radni-k- a koji su se dali zavesti
la2nom propagandom, a o-so- bito nasih Jugoslavena
koji su nasjeli prljavoj pr-pagan- di
ustasko-detnidki- h bandi i popovskim kriJici-m- a. Hvala vremenu i pro-gresivn- im ljudima svijeta,
koji su otvorili oii narodnim
masama. Gospoda je otsvi
rala svoje.
NovJ doseljenik.
to in
kjppenrd to
in
UZNEMIRENOST AVERICKE REAKCIJE
ZBOG TITOVA POSJETA SSSR--u
i nacijama svijeta.
Titov posjet u Moski de
silno pojadati sentimenat i
zahtjeve svijeta za razoru-2anj- e,
se izbijaju iz-gov-ori
da je potrebna neka
utrka u naoruiavanju. Tre-c- e, a to je Ito boli
ameridku reakciju, tendenca
protiv militarnih kombina-cij- a
i blokova, kao XATO.
SEOTO. METO i bogtepitaj
kakoxim se sre imenima te
kombinacije krste, de se sil
no pojadati. Sam Walter
Lippmann je ukazao na tu
"opasnost% to jest, opasnost
za militaristidku reakciju,
ali ne za narod. istiducj da
Titovo prijateljstvo s "obim
stranama" — Sjedinjenim
Driavama Sovjetskom Ru-sijo- m, poticati de druge na--
lakSe snaSIi u novoj
Povezivanju sa iseljenici-m- a
mnogo je doprinjelo i
organizovanje Iseljeni5ke
nedjelje koja je 1954. godi-ne
odriana u Zagrebu, pro-sl- e
u Beogradu, a
ove godine bit de odriana u
Ljubljani od 4. do 12. au-gusta.
Uvecer je prikazan nov
dokumentarni film 'Zavidaj
koji ce biti sinhronizovan na
svim jugoslavenskim jezici-m- a
i na Spanski i cngleski
kako bi mogao biti prikazi-va- n
na§im sunarodnicima
sirom svijeta.
C I T A L A C A
Slaze se sa
Jovanovicem
Kritiku iz Windsora od
J. Jovanovica podupirem
100 po sto. Citam radni5ku
stampu od 1909. godine —
6itao sam sve §to su izlazile
na ovom kontinentu i pokoj-no- j
Austriji, i u Srbiji. Zna-de- m ja malo i o ruznom 2i-vo- tu
i seljaka u
sUirom kraju. Znadem nes-t- o
i od amerikanskog robljn
i kanadskog dobra. Pojeo
sam dosta gorkog hljeba jos
prije nego sam znao za Le-nji- na
i Staljina —
im slava i uspomena.
Da ne bjeSe njih i ostva-ren- a
njihova djela, mi bi
ovdje jo§ i dana danas ra-dili
no 12 sati dnevno za 1
dolar i 50 centi. Oni su oku-rasU- li
ne svoje narode,
nego i cijeli svijet da uvidi
da je radnik tvorac svega.
Danas radnik iive bolje ne-go
ikada prije.
Ja se ne slaiem da je Ti-to
preko nodi postao andjeo,
a niti lucifcr preko dana, i
da je SSSR samo Jugoslaviji
bio madeha a svim drugima
rodjena majka. Tito je do-br- o uvidio situaciju i da bez
Istoka nema srece, pa je
ponovo krenuo prema 1s-tok- u.
U isto vrijeme vas opo-minje- m — ne budlte prena-g- li sudije. Objavljujte u
паб list viSe novosti iz svije-ta
i manje starih romana za
koje znnmo i koje smo vec
6itali.
Stev Skvorc,
Welland, Ont
HITLER YOUTH
LIEUTENANT-GENERA- L Guy G. Simond
.-a-nts
put 16-year.o- ld Onadijn boys )-ou-th
camps.
Both Hitler and Mussolini Jid that, and loek
u-b- jt them.
— W. L. Clark,
Windsor Daily Star.
Drugo,
jer svi
narodito
i
sredini.
godine
radnika
vjecna
samo
LIKE
rode za slidni pravac, i uka-zao
da snainc tendence u
torn pravcu djcluju dak i u
takovim zemljama kao to
je Velika Britanija i Fran-cusk- a,
a sad se ne govori~"b
zemljama kao Italija, sved-sk- a, Indija, itd.
Karakteristidna stvar u
komentarima svih kapitali-stidki- h
prestavnika. malih i
velikih, ultrareakcionarnih i
takozvanih "liberalaca je
ova: Svi oni sude akcije Tita
po onome Sto uzimaju za
pogodovanje ameridkim in-teresi- ma, to jest, intercsima
ameridkog kapitalizma kao
takovog, njegove politike.
itd., a niti jedan od njih dak
ni ne pokuSava ocjeniti pra-- j
vilnost ili nepravilnost Tito-- i
nacionalnih interesa Jugo-slaWj- e, kao da prva briga
svake vlade ne mora biti os--
novni interes svoje nacije I
da duguje — Bog-- zna iz
kojih razloga lojalnost'
тшштштфттшрч тт1шшшт1'
JedinStvO
Published Tuesday and Fnday
in Serbo-Croatia- n and Slovenian language,
by Jedinstvo PubKshing Co, 479 Queen St. West,
Toronto 2-- B. Ontario. Canada.
Tel. EMpire 3-16- 42 ' Editor: S. MioSil, Business Manager: I. stimac
Authorized aa second class mail
Post Office Department, Ottawa. OBJ AVE
Sudbury - piknik SJK
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana
priredjuje svoj prvi piknik u nedjelju 1. jula, na starom
poznatom mjestu gdje se odri.avali piknici prosle go-dine.
Na pikniku ce biti po starom obicaju mlade naraZ-nj- u
ребепе janjetine i svega drugog sto ide s njome.
Pozivamo sav na§ narod u Sudbury i okolici da nas to
nedjelje posjeti.
Odbor piknika.
Windsor - sveslavenski piknik
Sveslavenski piknik odr2at ce se u nedjelju 2. jula
na dobro poznatom mjestu — Matta's Park, gdje su
odrzavani u proSlosti.
Na pikniku ce biti svakovrsnih jela i pica, kao i
mlade peCene janjetine.
U slu6aju ki§e piknik ce se odrzati Ukrajinskom
Domii na Drouillard Road.
Do mjcsta piknika treba se voziti Crosstown busom
do Luzon Road, gdje 5e £ekati kare.
Pozivamo sav na§ narod da posjeti ovu slavensku
priredbu.
Za dobru podvorbu pobrinut ce se Slavenski odbor.
Toronto - piknik SJK 24. juna
Organizacija SJK priredjuje svoj drugi ovogodisnji
piknik u nedjelju 24. juna. Piknik de se odrzati na is-to-m mjestu, gdje smo odrzavali prosli puta, t. j. na
Turkey Palace Farm.
Imati demo sve sto smo i proSli puta imali, ukljudiv mlade pedene janjetine.
Za one koji ncmaju svojih automobila, biti ce ista
transportacija od Runnymede i Dundas, kao i proJli
puta.
I'ozivamo sve nase prijatelje i simpatidare, da nas
posjete u Sto vecem broju. Odbor.
Welland - piknik
Organizacija Saveza Juznih Slavena priredjuje
smvjoejstouvo—godjiuSninjiopiokdnikSouutnhedWjelejlulan2d4,. junnoavonga phoigznhawtoamy, oko pola milje od Broadway ulice.
Na pikniku ce biti mlade na rainju pedene janje-tine
i piletine, te drugog po obidaju.
Stoga pozivamo na§ narod da dodje na redeni pik- nik i da dovedu sa sobom svoje prijatelje i znance. Ako se vozite automobilom, onda. skrenite iz Wel-lan- da
i Port Coloborne novom highway do Towline Rd.
i knmite zapadno do mjesta piknika iza male sumice,
oko 200 metara od highway. Istom ide Trowlle kara iz
Porta i Thorolda. Na 23-dc- m Stapu sidjite dolje.
Svi nam dobro doSli. Odbor.
Toronto - piknik HBZ
Odsjeci 8Л2 i 961 Hrvatske Bratske Zajednice
priredjuju zajednidki piknik u nedjelju, 15. jula ove godine. Stoga molimo ostale odsjeke i organizacije mje- sptrairei dojkuojulices,vodjaihovpoikunzimkau idlio bzinloankjaakivdiha zdarutgaijhdaprinre-dabn- ea, jer bi naskodili i nama i sebi.
visitsoemoToiпmliаAkбotеi.тzapiksnadikau, , akakoadgdvjerijceem_beitiZdoai jdSrjtdoenicjcaekmv!iotiOsvdcebemonro.a
nekome drugome, pa iznad
svega mora paziti da njemu
pogoduje, bez obzira kako
hrdjavo to ispalo za svoju
naciju. To pokazuje do ko-je- g
stepena je nadutost zah- -
vatila sve slojeve ameridke
kapitalistidke klasc, gdje si
umiSljaju da njihovi interesi
prestavljaju interese svijeta
i da im po nekom samopro-klamovano- m
pravu pripada
"vodstvo svijeta", bez obzi-ra
kuda ga vodili.
Tito je izrazio fundamen-tal
nu istinu kad je rekao a-meri- dkim novinarima da
prijateljstvo izmedju Jugo-slavije
i Sovjetske Rusije ne
znadi odbacivanje prijatelj-stva
Jugoslavije i Sjedinje- -
nih Driava, nego bai na
vih akcija s todke gledilta . protiv, pojadati de to prija
—
teljstvo. Ovo je tako ako se
uzmu interesi naroda kao
cjeline i fundamentalne in
terese nacije kao takove.
naroda svoje zemlje, nego I namjesto momentalne poli
tike ili nazora ove ili one
grupe reakcije.
U najjndnijem poloiaju
se nalazi ustaska, detnidka i
madekovska reakcija u Sjc- -
[ dinjenim Driavama i Kana- -
; di na pitanju Titovog posje--
ta u Moskvi. Ta reakcija
osjeca da se jo5 niti izdalcka
nije dovoljno ispraskala pro- tiv Titove posjete u Francu-sko- j,
i jos nije stigla svoj
puni zamah vriskanja, te
osjeca da ima mnogo da ka-i- e, a kad tamo, eto ti iz zla
u gore po njih, Titov posjet
u Moskvu.
Umro Joe Jvrcclic
LakeUnd, Florid, USA. — Po-Jtova- ni
urcdniCc, jivljim vam tu-£- nu
vijest da sam izgubila sroga
druga Jopa Ktitlii, Icoji je na-ko- n
srdane botcsti 31. nuji u 6:30
sati urcder iipustio iroju plcmcnitu
dufu. Njega du do groba ialiti.
Pogrtb je obarljen 4. Jana u
LakrLand. Horkla.
OUoVciu tupruga, —
TUiojU.