Jedinstvo, December 21, 1956

              , Kg__„
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKR ATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 99 (721)
Pearson kaze da odluka
NATO-- a povecava
opasnost svjetskog
rata
Kanadski ministar vanj-ski- h
poslova Pearson je izja-vi- o da nedavna odluka Sje-vero-atlants- kog vojnog pak-t- a (NATO) da se oruzane
snagc svih £lanica NATO
naoru2anju "taktiCkim a-toms- kim oruzjem" povecava
opasnost da se "mali ratovi"
prctvore u opce-svjetsk- i.
Slazu sc ko rogovi
u vrcci
Sta je postignuto na ne-davn- om zasjedanju Vijeca
Sjevero-atlantsko- g vojnog
saveza (NATO) u Parizu?
Ovo znsjednnje je prije
svcga trebalo da povrati "je-dinstv- o"
u zapadnom voj-no- m savczu koje je naruSeno
britansko-francuski- m napa-daje- m na Egipat. Kanadski
ministar vanjskih poslova
Pearson je na svrsetku za-sjcda- nja izjavio, da cilj nije
potpuno ostvaren.
(Kad se govori o razila-2enj- u zapadnih driava u
odnosu na Srcdr.ji Istok,
onda treba irnatl u vidu da
se radi o ulju).
Drugi cilj zasjedanja je
bio da se ucvrsti NATO pro-Sirenje- m njegovih temelja i
nktivnosti. Preporuke za to
dala su "tri mudraca": Pear-son,
talijanski ministar vanj-skih
poslova i norveSki mini-st- ar vanjskih poslova. Pre-poruke
su ostale nn papiru
jer je nmcri6ki drznvni se-kret- ar Dulles izjavio, da si
nmeriCkn vlada rezerviSe
pravo da nktujo po svojom
nahodjenju, u skladu sa svo-ji- m interesima, bez obzira
na NATO. Dulles jo time
stvarno rekno, da NATO i nije niJta drugo nego orudje
nmerifcke politike i ostale
dlanice nisu pozvane da od-lucuj- u,
nego samo izvrsnvn-f-u zapovijedi Nesamo Pear-son,
nego i Lloyd (britnnski
ministar vanjskih poslova) i
Pineau (francuski ministar
vanjskih poslova) su morali
kazati: Tako budi. gospodi-n- o Dulles! Drugim rijecJma.
britanski i francuski ministri
aniskih poslova su morali
progutati joS jednu gorku
pilulu.
Pocclak sudjenja u Junoj Africi
U Johanesburgu, Juzna
Afrikn, otpocelo je sudjenje
grupi od 151 lica optuzonih
zr. "vcleizdaju". N j i h o v
"zlo6in" sastoji se u tome to
su se odupirali rasistickoj
politic! vladc odnosno borili
se za ravnopravnost svih
ljudi koji nastanjuju Juinu
Afriku. Medju optuzenima
ima 100 crnaca, 23 bijelca,
20 Indijaca i 8 drogih. Svi
mogu biti osudjeni na smrt
Prvog dana sudjenja pred
sudnicom je demonstriralo
5.000 ljudi.
U Alziru raspuStcna
izabrana vijeca
Francuska vlada je donije-l- a
odluku da se raspuste 333
izabrana opinska vijeca i 3 d
TORONTO, FRIDAY,
!&&t&4&±&l&L&J?l?t&Lcr±&±&±e'j&l_ert&je'
ClTAOCIMA I
Indijski socijalisti trazc
istupanjc iz Komonvclta
New Delhi. — Indijska
narodna socijalistidka stran-k- a
izjasnila se za povla6enje
Indije iz Britanske Zajedni-c- c
Naroda. Ovo je odluScno
na nacionalnoj konferenciji
stranke, koja je odrzana u
Bangaloru.
Burma trazi ukidanjc
vojnih snaga
Ringun. — Predsjednik burman-sk- e
lide U Ba Sc izjiMO je da
ojni saezi, kolonijalizam i priv-redn- a
neranotcia, predstavljaju 3
metnje vjetskom mini.
' Sve dok kolonijahzam, bdo di-rckt-no
ill indirektno bude postojao,
sve dotle Cc mir u $ijctu biti obi-tt- u
iluzija" — rckao je premijer
U Da Se.
On je dodao, da bi pojim "ne-- d
ovo! j no razijene zemlje" iS£czao
s lica zemlje. kada bi clike site
smanjile svoje troikoxe na naoru-zini- t
i iskomtile dio oog noca
za razoj manje sretnih zcmalja.
17 milijuna gradjnna
USA nisu imali pravo
glasa
American Heritage Foun-dation
javlja da je pravo
glasa u proslim izborima bi-lo
na jedan ili drugi naSin
oduzeto od 17.000.000 oso-b- a.
Tu su ukljuScni svi oni.
koji bi inaie imali pravo
glasa, ali nisu mogli popuniti
kvalifikacije. koje razne dr-2a- ve traie od glasaa, kao
izvjesni rok stanovania u je-dn- oj drfavi, onda na istoj
adrcsi, pismenost, itd.
Za vrijen.e proslih izbora
je bilo 102,743,000 osoba
koje bi imale pravo glasati
da nije bilo glasackih res-trikci- ja, veil Foundation.
85,000.000 osoba, veli dalje
Foundation, bi moglo glosati
da su htjele, all ne zna za-St- o
nisu iskoristile svoja pra- -
va glasa.
U sclu Smiljanu otvorcn
muzcj Nikolc Tcsle
Gmpi. 24 norcmbra. — Danas
je u rodno) kuft Nik4!e Tcsle u
Smilfina nedaleko Gospida ot-ore- n
memorhalm muj Mazrj je otro-re- n
na iniciatiru ReptrfliAog od-bor- a
ra proslaru 10O-podiJnji- ce ro
tenia Nikole Tele Svedanom okruina vijeca u Aliiru. Ra-jotraran- iu, pored brojnih mjeJtana putena vijeca e biti zamje-- 1 i iaknatiJi poiiti&ih, naa&iih i
njena "delegacijama koje! рговтјешШ radnlka pr$u$trtrrao je
ce imenovati francuske vla-'Fran- jo Gaii, flan Izrrfner. rijetx
ti. Generalna skupJtina Al-jsabo- ra NR Hrvatske, koji je otw-iir- a je raspuJtena proSlog rio xnozej. On 5e ukratko osvrnuo
aprila. Tako su u Aliiru lik-- 1 na rad i ilrot Nikole Tale. U dvije
vidirana sva izabrana pred- - Iijepo uredjene prostorije nalazi se
stavnicka tijela. i 160 eksponata. fotograf.ja t Itcnih
Eto vam "demokracija. . predaeU Nikole Teslfc.
DECEMBER 21, 1956
"TSl
PRETPLATNICIMA "JEDINSTVA" ZELIMO
fyedea so&ic
£1е£ш4. N&tui, g&gUu4,!
SisjS5SaSrS3SSS©jSiS}}Sj:
Slijedeci broj
izlazi 28. decembra
"Jedirutvo" ne ce izaci u 25. decembra (Bo-zic- ).
Slijedeci broj izlazi u petak 28, decembra.
da se uzme do znanja.
Uredniitvo t
Prcko pctnacst hiljada
Japanaca unakazciio jc
atomskim bomba'ma
Prcko petnaest hiljada
ljudi u Japanu unakazeno
je u lieu uslijed eksplozije
atomske bombe u Hiroiimi
i Nagasaki. Svi oni zeljeli
bi da im se lice uljepsa
pomocu plasticne kirurgi-j- e
kao sto je to ucinjeno
sa nekoliko djevojaka iz
Hiroiime koje su ncdavno
boravile u USA. Radi
toga je japansko minister-stv- o zdravlja da u
USA na specijalizaciju
poialje nekoliko japan-ski- h
Hjscnika koji bi po
povratku rukovodili bolni-cam- a
za plasticnu kirur-gij- u.
Ovnffodisnji dividend!
U ovoj godini kanndske
korporacije su isplntile
S703.28 1.119 u dividendima
(onaj dio profita koji se di-je- li dioni6arima). To je za
$74,110.540 vise nego pro-Sl- e
godine (12 posto).
3115:300 u korist rata!
Americki historicari su
uatanovili, da je razdoblje
od 1460. godine prije naie
ere, рл sv do god. 1955.,
dakle u 3415 godina hi-stor-ije
covjecanstva bilo
samo 300 godina bez ra-tov- a!
U istom vremenskom
razdoblju bilo je potpisa-n- o preko 8000 mirovnih
ugovora. P o
URLDXISTVO I UPRAVA.
Molimo
rjeiilo
Izgleda nam da su madjarski
dogadjaji djelovali otreinjavaju-- e
i na nase emigrantske "politi-care- ".
Bar one iz niieg ranga.
Poieli su uvidjati da se uzaludno
"bore" i da moraju poci drugim
stazama. Tako "Danica" u brbju
od 12. decembra istice to "sazna-nje- "
u nekoliko dlanaka. Za nas
je narocito interesantan clanak
Mije MeheJalz SudburTt jednog
od najaktivnijih pobornika pave
lidevsko-popovs- ke politike u ovej
zemlji.
MeheJov clanak pod naslovom
"Pouke iz Madzarske sadrii
cijeli niz "pouka koje su nasim
citaocima poznate iz dnevne
PRICE 5 PER COPY
вт0бге'
utorak
uprava.
an
"Jedinstvaf9
Dullcsova izjava o posjeti
predsjednika Tita
Amcriiki drzavni sekretar
Dulles je potvrdio vijesti da
атепбка vlada razmatra pi-tan- jo
poziva predsjedniku
Jugoslavije Titu da posjeti
Sjedinjene Drzavc.
K Na 16. decembra u Toron
tu je odrzan zbor nn kome
pale zaprepaSdujuje izjac.
Americki kongresmnn
Charles J. Kereten je zago-vara- o
stvaranje "etnifikih
oruzanih jedinica" (madjar--
skih, poljskih, ukrajinskih
itd.) koje bi bi"e ukljuCene
u NATO.
Milan Jakubet, sekretar
Mutual Cooperative League
u kojoj je zastupljeno 15
desnicarskih nacionalistic-ki- h
organizacija je izjavio:
"Hvala Bogu za rijeke krvi
Koia je potckla u Madjar-sko- j.
To je bo jedini nacin
da so Zapadu otvori oci . . .
Krsto Stafeff cd Bugar-sko- g
nacionalnog fronta iz
Sjed. Driava je rekao : "Ovo
je pogodan cas za svestrani
rat protiv Rusije. DoSlo je
vrijeme da slobodni svijet r a ii
Farmeri zele da se ujedine s
radnicima za izbor predstavnika
federalni parlamenat
Dohodak porastao za S
posto, trohkovi za
52 posto
Novdani dohodak farmera
u provinciji Saskatchewan u
1955. godini bio je samo za
8 posto veci nego u 19 16. go-di- ni. Farmerski troskovi su
medjutim bili 52 pos,to veci
nego 1916.
Ove podatke iznio jo J.H.
Wesson, predsjednik Saskat-chewan
Wheat Pool.
Drzavna saopcenja
pokazuju porast
broja nezaposlenih
Prema saopdenju National
Unemployment Service na
15. novembra u zemlji je
bilo 202.162 nezaposlenih ili
22 posto vi5e nego na 18 ok-tobr- n. To je nesto manje ne-go
u isto doba pro§le godine.
Dominion Bureau of Sta-sti- cs opet saopcava da je na
18 novembra bilo 135.000
nezaposlenih ili 37.000 vise
nego na dan 20 oktobra, ali
27.000 manje nego u novem-br- u
1955.
(Napomena: Kod Natio
nal Unemployment Service
rcgistirann su sva lica koja
su trazila zaposlenje. Domi-nion
Bureau of Statistics do-la- zi
do svojih zaklju6aka na
tnj na2in Sto broj uposlcnih
odbija od ukupnog broja ra-d- ne snagc.)
National Unemployment
Service saopcava da je na 13
decembra u Torontu bilo
22.606 nezaposlenih ili 2.237
viSe nego tjedan ranije (C.
napadne komunizam."
Aktivnost ovih clemeiata
nnilazi na osudu svijesnih
Knnadjana. Ali ima i reagi-ranj- a druge vrste Tako list
"Herald" iz Calgary u jed-no- m j od svojih posljednjih
izdanja trazi da se stanc na
kraj svim nktivnostima na-cionnl- nih
i grupa, jer tko su
oni da sole pamet domorod-cim- a.
Drugim rijefcima, Sovi-niza- m
u nacionalnim grupa-т- л
potpiruje anglo-sakson-s- ki Sovinizam. Vrlo nezadra-v-a pojava . . . s
Neprilikc sa madjarskim
izhjclicama
Tn hiljada madjarskih iz-bjegl- ica u Engleskoj zapri-jeti- li
su da ce "Strajkovati"
da ishode ulaz u Sjedinjene
Driave. Oni kaiu da su im
americke vlasti obecale da a p l i
Stampe i radio komentara i sma-tram- o
da nije potrebno da sc na
njima zadriavamo. Mnogo su za-nimlji- vije
i poudnije one "pouke"
koje su proizasle iz MeheSove
glave, plod njegova razmisljanja.
Na prvom mjestu MeheS se iali
na svoje "velike" Hnate (6iUj :
pristalice pavelicevske politike)
sto nisu bili aktivniji u antisov-jetski-m
demonstracijama koje su
u posljednje vrijeme priredjiva-n- e
u Kanadi. "Ovih dana smo
sudjelovali u manifestacijama
nalih prijatelja Madiara i Polja-ka- ",
piie on. "Bilo je Hrvata,
"velikih" Hrvata (navodnici iza
rijeii velikih su njegovi — S.M.)
koj! su stajali na ploiniku i sti-dje- li
se po6i u povorku, jer bi im
u
U Regini je odrzana godiSnja skupstina farmcrske
unije Saskatchewana, u Edmontonu je odriana godisnja
skupstina Farmerske unije Alberte, a u Winnipegu go-di§- nja skupstina Farmerske unije Manitobe. U ovmi
organizacijama okupljena je ogromna vecina farmera
triju zapadnih provincija.
i'rema pisanju a n e v n e
stampe, skupstine su bavile
problemima koji danas suo-iava- ju farmerc zapadnih
predjela, a koji uglavnom
proizlaze iz pomanjkanja trzita za pSenicu. (Prema
nekim informacijama, zalihe
pSenice iznose vise od mili-jard- u
buSeli). Farmeri su ta-kodj- er tesko pogodjeni po-rasto- m razlike u cijenama
proizvoda koje oni prodaju
l kupuju, naime dok cijene
njihovih proizvoda ili stoje
na istom mjestu ili su podig-nut- e
neznatno, uotle su cije
ne industrijskih proizvoda
rastu daleko brze. Farmeri
su jednoglasni u tome da
glavno zlo predstavljaju mo-nopo- li, koji odredjuju cijene
i onoga sto oni prodaju i
onoga sto kupuju.
Na sve tri skupStine pod-vuce- na je vaznost suradnje
izmedju farmerskih organi- -
zacija i radnidkih unija. Far-meri
sve vi§e uvidjaju da su
njihovj interesi istovjetni sa
interesima radnika i da i-m- aju zajednickog neprijatc-Ij- a
u kapitalisti6kim mono-polim- a. RadntStvu pak sa
svoje strane pokazujc sve
sve vise razumijevanja za
farmerske probleme i podr-- iava njihove znhtjeve. Pred
stavnici unija pratili su ne
decembra). U prcdhodnom
tjednu broj nezaposlenih se
povecao za 2.615.
ce ill uzcti i da su pogazile
svoje obecanje. Атспбке
imigracione vlasti kaiu da
im zakon ne dozvoljnva da
prime veci broj izbjeglica,
naime, da bi Kongres trebao
donijeti naro6itu odluku.
U Torontu izbjeglice su
skoro objesile nekog Giorgy
Borosa, jer je jedan od iz-bjeglica
u njemu navodno
prepoznao bivseg tajnog po-Hcaj- ca. Boros se brani od
optuzbe Kanadskc vlasti su
ga ispituju i ne zna sc sto ce
njim u6initi.
Ministar imigracije Pick
crsgill je izjavio da medju
izbjeglicama ima i jedan
mali broj bivsih komunista.
(Treba imati u idu da su u
prvim danima iz Madjarskc
bjezali — pred bijelim tero-ro- m
— pristalice narodno-demokratsko- g
"uredjenja.) z n a n
Zahkvravjiu"je BVoglaudjars„kroijjeko
se koji crvendac' ili tkogod neu-pue- n
mogao MeheS
svakako govori o Sudbury, no
nama je poznato da bolje nije
bilo ni u drugim mjestima; na
primjer, u Torontu se Hr'ate u
tim demonstracijama moglo na
prste prebrojiti, a isto i Srbe i
Slovence.
Cime se to mo2e objasniti ? Zar
so moie vjerovati da "veliki"
Hr-a- U (kao i "veliki" Srbi i "ve-liki"
Slovenci) nisu iili u demon-straci- je zato sto su se "stidjeli"
i bojali da d im se neki "crven-dac"
ili "tkogod neupucen" smi-jati.
kako pile McVei? Ne po-sto- je
Ii tu dublji uzroci? Nije li
pravilnije kazati da oni nisu odo-brav- ali
tih demonstracija?
davno delegaciju farmera
kad je ona vladi podnijcla
svoje zalitjeve i to je vrlo
dobro primljeno po farmeri-m- a.
Na sve tri skupsline lzra-zen- a je zelja da se radtu6ko
i farmerske organizacije u-jed- ine za izbor sto veceg
broja radnidkih i farmerskih
predstavnika u federalni
parlamenat. "Dvije grupo
trebaju da marsiraju zajed-ji- o
u istom pravcu — prema
Ottawi", rekno je J a k o
Schulz, predsjednik medju-provincijaln- og odbora far-merskih
unija.
Treba podvuci da su far-merske
organizacije nn za-pa- du zauzele odredjeniji
stav u prilog zajednicke po-litic- ke djelntnosti radnika i
farmera nego radnicke u-ni- je. To je svaknko zato Sto
je polozaj farmera itnnas
tezi od poiozaja radnika.
Osim toga na vrhovima rad-ni6k- ih unija ima ljudi koji
su blisko povezani sa kapi-talisticki- m partijama (libe-rnlim- a
i konzervntivcima) t
koji so protive jednoj novoj
politickoj formnciji. Na ielu
nekih unija opet nnlaze so
vodje CCF, koji vuku na
stranu te partije. Medjutim,
nema sumnje da o b i'5 n o
clnnstvo svih unija osjeca da
jo doslo vrijome da radnici
i farmeri ujedinje svoje sna-g- o
za izbor svojih vlastitih
predstavnika u parlamenat.
Situacija u Madjarskojt
Situacijase stisava. Ojuzano
borbc su prostale. Sovjetskih
trupa je sve manje na uhca-m- n Budimpeitc. Kadnici su
se povratili u tvornice, ali
uslijed pomanjkanja uglje-n- n
i elektricnc encrgije tvor-nice
radc samo po tri dana.
Trebat ce dugo vremena i
velikih napora da se obnovi
ekonomski ziot.
"Tko nije (lobar za svoju
zcmlju nije ni za
Kanadu"
Opcinsko vijece u ontarij-sko- m gradicu Little Current
jc odbilo da preuzme brigu
nad madjarskim izbjeglica-ma
koji bi tamo dosli.
Jedan vijednik je kazao
da ljudi koji nisu bili dobri
u zemlji ne ce biti
ni u Kanadi. j a
za.
u
smijati."
vlastitoj
MeheS to indirektno priznaje
dalje u 61anku kad se tuii da
mnogi "veliki" ilrvati vise nisu
spremni da sudjeluju ni u akcija-m- a
za promjenu postojeceg dru-Stven- og
i politidkog uredjenja u
Hrvatskoj odnosno u Jugoslaviji
(kako ce onda sudjelovati u ak-cija- ma za promjenu drustvenog
i politi£kog uredjenja u Poljskoj
I Madjarskoj?!) I to ga je prilic-n- o
ogortilo. "Nama je predobro",
jadikuje Mehes. "Nismo vise
gladni . . . Zaboravili smo na
strah . . . Sto mi ve6 imamo e
Ilrvatskom ? Koliko ce ih se vra-tit- i, ako bi se sutra vradali ? Tek
oni, koje ce dekati sigurna namje--
(Nastavak na strani 3)