Jedinstvo, March 16, 1956

              "pifp§mppfpp
14 mart патгбНе u м 73 sro-di- ne
od dana amrtl tvorca nauc-no- K
ocljalizma Karl Markaa.
Nakon тпоко godina ргоисата
nja dmStrtnoa; raxvitka Marine
je doeao do zaklju£ka da ce so
cijaliatttko uredjenje pobijediti
u urirn zemljama. Njegora pred-vidjan- ja
м Mtvaruju.
Izgradnja
kog drustva u Indiji
neizbjezna nuznost,
kaze Nehru
New Delhi. — Premijer
Nehru izjavio je na zasjeda-nj- u
indijske trgovinske indu-strijs- ke
komore, da je izgra-dnja
socijalistidkog drustva
u Indiji neizbje2na nuznost,
imperativ bez alternative'.
On je dodao, da se svijet na-la- zi
u brzom razvoju i da
"doiivljava kvalitativne pro-mjen- e,
u kojima su socijnli-stid- ki dementi razvoja vidni
dak i u onim zemljama, koje
ne usvajaju socijaliznm".
Ovc Nehruove rijedi pred-stavlja- ju odtfovor na primje-db- e
indijskih poslovnih kru-gov- a
i industrijalaca, koji
smatraju neopravdanim de-vetostr- uko povecanje sred-stv- a
na drzavnom sektoru, a
smanjenje na privatnom. O-- vi krugovi su takodjer kriti-zira- li
i nacionalizaciju usta-nov- a
za osiguranje.
Novi Hjek protiv
alkoholizma
Dr Proctor i suradnici iz Bow-nu- n
Gray Medicinskog fakulteta u
Sjcernoj Kaliforniji (USA) o-bjclod- anili
su pre rezultate svojih
tspitivanja mcratrana. Taj jc lijck
davan alkoholicarima, kod kojih
dolazi do dcptcsija nakon uiivanja
alkohola. Do sada su lijcdili 26 bo-lesnik-a,
dakako uz psihoterapiju
Pozitivni rrzultati postignuti su
kod 20 oboliclih. Kod njih nijc
doslo do recidira.
Izjava Fordova strucnja-k- a
o sovjctskoj industriji
"lekreno itovoiWi" — naoplio ir Nevln Bean, "Fordov glavnl
atrucnjak. koji Je nedavno obllao
Mvjetake tvorr.lce. MUlim da
Hunl prolrrnde vlSe malina alat-Ijik- a
nego ml. Jedna od trornlc
koje Mini уШп izbacuje 1000
dnevno. Kui uUze u vromi т. wku tehniftu era i m njlhovora
tehnMkom pprrmom I talentom
dmt II c USA u roku od IS go.
dina."
Pored trgoafko prtstanika Ri-pct- ta
i Augrto%x nuuroJtj.t, na
lijcvo; ohaU Tibcra osnorali su
1453. podkie hnatski hodocasflici
sx)c hrratiitfte. Iz oropa se kasnije
razvio Zavrad %v. Jcronkna. Kao t
ostali rimski crk-c-ni гдл-o- di i ovaj
je trtbao d odpaja posebne sele
nicke kad rove za zendje Ju&iih
Slarcna. Vile ncgo crkreni. odgof
je potiufki: trena a ostgut po-drfk-u
kraJificifaAog klera za oJfe-dje-ni
polttifki kao i interne.
je petekla i duyyodite) bef-b- a
raznSi роЈнЛЉ utfecafa za pe-rla- st
nad Zavedotn i za dTktffftje
BKjteve orifeiHacije.
U втој borbi Vat&an je грЈолћо
rodio rjesru ipm interesa sreje т1а-stit- e
kaste. Ustupao je utjecaj i ffe-rlx- st
a Zavodu onoj silt Ш politi-Дстх- п
pokretu. s kojtm je a torn
imao identidoe roli&ko-ekonomj- ke
inrefese. I sasx nario--
I
Ш jEz
ТПЛлл
DOBRO DOSLI NA CIPAR, SER!
(Nastavak sa str 1 )
Grad patrola i mitralje-ski-h
gnijezda
U glavnom gradu Cipra
taj se prvi utisak reproduci-ra-o
svaki das, pouekad jade,
nekad vrlo jako.
Prolaze vojni kamioni —
na njima vojnici drie mitra-Ijez- e
u rukama, pune i spre-mn- e
na paljbu.
Prolaze patrolna kola —
na njima isto.
Prolaze vojne patrole, u-dvostr- udene — dini se — jer
je po osam vojnika u svakoj
od njih. Svim su vojnicima
Sljemovi na glavi, mitraljeze
dr2e pred sobom, ostro os-matr- aju unaokolo. Po detvo-ric- a
ih je sa svake strane ve-dino- m vrlo uskih ulica.
Prolaze policijska kola —
na njima o grade od iica, sa
i strane, a i gore : Sofer i po- -
sada kao u kavezu.
Na prozorima i vratima
hotelskih barova opet okviri
sa zicom — obaveznj, vlasti
su ih naredile.
Stanje je izvanredno —
to smo znali. AH su svc te
mjere, po onom Sto sam vi- -
dio vozeci se prvi put kroz
taj stari levantinski grad,
nekako odudarale od onog
opceg prizora: dudani otvo-ren- i,
mnogo automobila, bi-cikli-sta
i рјебака svuda. Re-kl- o
bi se — inade sve nor-maln- o,
osim u brdima uglav-no-m.
Ove me dvije proturjeine,
na pri pogled, strane iivota
u Nikoziji, a danas i na cje-lo- m
Cipru, nisu dugo dr2ale
u zabuni.
Ravno n dcmonstracijc
Tek Sto sam ostavio stvari
u hotelskoj sobi i poSao do-Ij- e da iskoristim јоб sat dva
predveernjcg svijetla, a pr-v- o
se tumaenje ved pruiilo
u vrlo oSiglednom obliku.
"Dodjitc ovamo" — rekao
mi je netko i poveo me na
ulicu. — "Osjecate li nesto
u zraku, neSto napeto, kao
pred eksploziju?"
Niaam osjecao ni.Ua sli6-no- g. Sunce se spuAtalo k vr--
hovima tamnijih ved dem-pres- a, ka granama narandi
nog drveta i krovovima ku-d- a, razlijcvala se predsuton-sk- a
tiSina, podclo je ved bi-va- ti svjeie. Bilo je to sve —
za mene tek prispjclog —
samo lijepi jedan navjeStaj
vederi, koja se bliii.
Nije proSla ni minuta dvi-je,
a ncsto se odjednom za-is- ta prolomilo. Buka, povici,
zviiduci i tutanj teskih mo-tor- a.
"Demonstracije, ser . . ."
— odjeknula je suvremcna
parafraza Sekspirovog sti- -
Z
OI) FRANK
ie
Zavodu "ilirski"
raiava rumjeru ctk%ene hijerarhije , da igni oko utjecaja u Zavodu os-ta- ri
orrorenu svim kombinatijaraa. j Nazati juoslavenskim, I
bi ne samo potvrdki isklju- - t fivet jedne£ utjecaa i orientacife,
Ted i sankoonirati driavnu i nacio- -
nakiu fmeeoratju juinoslavemkih
edi- - A Vatikan upravo to nije
ieKe. U svofej pofkki on
je mtjenfao savesiike, alt nikada
krafrHfi cil: razbifaefe nezarisfie-st- i
i tkiarnsd Jaituh Starena. Za-w- d
sv. Јегепмаа fe нтјек
bttt instmraesie das jedne. a 6
dnfe eksfvanajje kefa je Htrcaia
STef "ptxvx" na — raaoeeatno ne
boije deftntfane — "Шпке" kraje-r- e.
Zajedno sa sroftm samaicima
Vatikan je erijek iaststirao da Za- -
ha. Po§ao sam ved u pravcu
graje.
Bio je to jedan od destih
ciparsko-specifidni- h oblika
sukoba s kolonijalnim vla-stima.
Oko 150 —200 gradjevin-ski- h radnika odjednom su
napustili svoje novogradnje,
skupili su se u glavnoj trgo-vadk- oj ulici — u Lidra stri-t-u
— je tako uska, da
se dva automobila jed-- a
mogu mimoidi. Razvili su
grdku zastavu i krenuli k
trlnici, gdje je doSlo do su-koba
s patrolama snaga si-gurn-osti,
koje su dojurile u
diipovima. Vojnici su navu-k- li
Sljemove, srudili se me-dj- u demonstrante i ispalili
dvije suzne bombe. Vedi se
dio demonstranata tada ras-prsi- o, ali je jedna manja
grupa produila put, nosedi
zastavu — grdku. Ta se gru- -
izgubila preko J siije ponodi,
dno Kavane, koja se zove
"Alhambra" i izlaz na
drugu ulicu — Libertis strit.
Prolaznici i vozila, su
zakrdili ulice, omeli su vpj-nik- e da nekog uhapse. Stje-gono- Sa
bio mladic osam-naesti- h
godina. On je na ka-vans- koj terasi uvio zastavu,
gurnuo je ruke jednom ofir
ciru i uspio isdeznuti.
Demonstracije su se —
neslu2beno, spontano — u
nastavile: 2esto-k- o
je zvifcdanje ispratilo voj-nik- e, koji su se ukrcali u
svoja vozila. Ono ih je pra-til- o
i velikim centralnim tr-go- m, Metaksasovim, sve dok
se izgubili iz vida.
Objasnili su mi da su de-monstr- anti bili dlanovi lije-vi- h sindikata da su vikali:
"Sloboda suinjima".
Zalvorenici
U jednom koncentracio- -
nom logoru, kod sela Koki-notrimisini- ja, ima — navod-n- o
— 200 zatvorenih
pripadnika i pristalica ile-gal- ne organizacije EOKA,
koja se atentatima, prepadi-m- a
na vojne i policijske o-bje- kte
i zasjednma bori pro-tiv
britanskih vlasti, a za
pripojenje Cipra Grdkoj.
U drugom logoru,
mjesta Dekelija. i central-no- m zatvoru nalazi se ruko-vodst- vo
i istaknuti dlanovi
Komunistidke partije, J.vanc
Akel, koja je zakonom o iz-vanred-nom
stanju zabranie- -
To su zatvorenici. Jedne,
one treba da oslobodi
amnestija, koju zahtijevaju
pripadnici pokreta pod arhi-episkopo- m Makariosom.
druge, to mi je rekao gu-vern- er Harding, drii izvan
K u
OHLOMAK IZ XEDAVNO IZ-SI.-
n KXJIGK IZA КГ1.К
VATIKANA" НЛКШЕК1)
O-tu- da
trenutku
neke
koji
neku ruku
prve,
kao da definiriiu Zjvodi
Zavod
znailo
nikada
tfebae
koja
toga,
blizu
Historija Zavoda sv. Jeronima
sadrii u minijaruri svu lustoriju
anttjurosla-ensk- e nolitike Vatika- -
na. Politicks ки Zavoda Ho je
uvijek uUadjen s poitti&o-eta- v norakim irHeresuna crkvene kaste.
A cni uvijek bill vezani z site
i imperije koje Jaine Skvene
htjele podjarrnid. Zavod na ©bali
Tibera bto je avrjek imtrwaenat
tSi insptracifa.
Jednoffl je bio oraije u ntkama. a-ttstro-r- arke
imperije. tali-jansko- j;
eksf anzkmizflu i korne
sma ide dezintegradfu jago-skwnsk- e
drzave i naroda
Instrument
zakona izvanredno stanje.
Makarios zahtijeva p d
amnestiju za sve politidke
krivce. Trazi se, osim toga,
i ukidanje svih antiliberal-ni- h
mjera, u koje svrstavaju,
na Cipru, i odluku o izvan-redno- m stanju.
Лгес pro vede u Nikoziji
pokazalo.mi da ni sluibe-n- o
slobodni ljudi na torn oto-k- u
nisu zapravo sasvim slo-bodni.
Oko pet-se- st sati poslije
podne ulice podinju da se
prazne. NeSto kasnije, kad
se mrak vec dobro spusti,
one su sasvim puste. Bio sam
u kinu: na 500 sjedista, a
dok je na ekranu tekla rad-nj- a
te nedje-Ij- e
"Snjegovi Kilimandza-ra"- ,
snimljenog po
noveli, bilo nas je
svega jedanaest. Deset mla-dic- a
i ja. Svratio sam, po- -
pa terase je-- oko u
ima
je
u
nisu
kod
u
o u
od rijetkih otvorenih bar-bife- a.
Uglavnom, bio sam
sam s mikserom. Ulicama
sam tek izuzetno susreo ne-ko- g,
ako se no radunaju po- -
. licajci, koji se po dvojica
kredu gradom.
l
Opcih nekih ogranidenja
J kretanja nema. Ali, postoji
nesio drugo. Od 17 sati bri-tans- kc
trupe, a i oficiri, po-vla- de
se — pridali su mi —
u svoje garnizonske zgrade
i logore. Ne izlaze prije ju-tr- a.
Napolju su samo patrole.
Stanovnici Nikozije idu,
kad padne mrak, na spava-nj- e,
iako rad tamo podinje,
po engleskom uzoru, znatno
kasnije ncgo kod nas. Ali,
kaznc su vrlo stroge za sva-k- u
aktivnost, ma i samo
karak-ter- a,
protiv kolonijalnih vla-sti,
a opasnost da se dovjek
nadje umijeSan u njih nije
mala. Dok sam bio u Niko-ziji,
u samomsu njenom cen-tral
nicale, od nodi do nodi,
poput gljiva poslije ki§c.
antibritanske parole, ptsane
velikim, krupnim slovima,
uljenom bojom, po zidovima
kuda, po radnjama.
Izraze kscnofobijc —- ako
ih dovjek odvoji od opceci-pnrski- h zahtjeva za pravom
na — ni-sa- m zapazio. Ipak, uvede se
vrlo malo mogu vidjeti i gra-dja- ni Britanci na nekom jav-no- m mjestu. Njihovu djecu,
na Cipru, vojnik prati, s oru- -
ijem u ruci, u Skole i odan- - na. rsjih tamo ima oko 130. Id kiidama.
O-- ve
od- -
zMtto
je,
Pred civilnim ustanovama
su vojne straie, ponegdje,
vojnici a dugim drvenim ba-tina- ma mjesto pendreka.
Opdinsku zgradu duva mi-traljes- ko gnijezdo s jakom
posadom i radio-stanico- m,
ZAVOD SI. JERONIMA
amifupoitavenikfti
austro-Uffarsko- g' impcrijalizma
najboljegfilma
Heming-vejev- oj
pro-pagandno-politi-dkog
samoopredjeljenje
mentacije smatra ustvari politiAim
mstrumentima Jircnie svoiih in- -
tajne diplomaaje jezuttske dvoltf- -
noti i opstmkctonizma su?bijala J
akcije dijela jucos4avenko£ klera
koji je. vodjen ciljc%ima lirenja re- -
Llipje. iciio da djetatnett crktenih
instituo'ja poveie s ostvaxenjem
ideje o jugoslavenskoj driavnotti i
nezavisflosti. Uz djenu kompromi-tacij- e
crkve. vatikanska kasta je kod
tega branila svoje politiSfe intere-se-.
povezuJHci ih uz demmaeiju im-perrjaJwlicT-cA
уЛл. n-a-d jgos4eren- -
Naroclto je dfateva&i btif
Stroraa)-e- r imenzivne radio tu
angaliranje crkve a borbi naoo-aalfl- e
zaJrtjoe jepesbvenskdi na
i akrif 2a uspostavi janje u Zavodu
Jeronima jednog nadonalnoe
Stivliakxfi Zavod sv Teromma e f iucoslavenskoe centra, koii bi t--o-voa
zaara svoje mrsko une, ot-- . ruke neprifatclia jugoskvenskih mogao preporod i ujedinjenje JuJ-roren- o svim mogufira urjecajima naroda. kasta ie redovno nih Skvena. Prilikom boravlc
domtnadjama, odbljajuci xahtjeve pokazrvala kako rdigiozne instru-j- u Rimu, Strossmaver je tskoristio
iza bedema od --reda s pije-sko- m. Na ulazu u policijsku
zgradu isto, s detaljnim pre-traiivanj- em svakog odreda.
Na krovovima — mitraljezi
i straza koja ne skida pogled
s ulice.
Kada sam iSao prvi put u
rezidenciju guvernera Har-ding- a, malo izvan Nikozije,
iz njenog je parka upravo
izlazila limuzina. s putnici—
ma, koje su pratila laka bor-n- a
kola — u stopu.
Kazu, stanje je u torn po-gled
u sve teie.
Xajzad : jedan aspekt
Nikako ne mogu da zabo-ravi- m izraz lica jednog do-vjek- a.
Sa Cipra sam odletio avio-no- m
iz Nikozije. Na5ao sam
se opet na ved poznatom ae-rodro- mu,
poslije zaista mi-nimal- ne
kontrole na ulazu.
Ali, bio sam odevidac karak-teristidn- og prizora. Stigao
je avion iz Atene. Nekoliko
putnika se iskrealo i
na carinski i pasoSki pregled.
Prtljaga im je dugo i pomno
bila razgledana, putnici pre-traze- ni
i ispitani. Oko njih
dosta pripadnika Sikjuriti
servisa. I'retresan su, vrio
udtivo, ali energidno, i posa-d- u
aviona. I stjuardesu, i a-vi- on.
EhkIcz je jedan, putnik,
kiselo gledao §ta se to s njim
dogadja, kakva li je to vari-jan- ta
onog:
"You are welcome, sir, to
Cyprus . . ."
I mene su naknadno poz-val- i,
kada sam ved odavno
bio ргобао kroz sve formal-nos- ti
i dekao samo da se ukr-en- m, kod oficira Sikjuriti
servisa. Opet vrlo ljubazno,
bio sam zamoljen da doka-ie- m
da sam novinar, da ka-2e- m
koje me je dobro dovelo
na Cipar, Sta sam tamo ra-dio,
s kim sam bio.
"Ne zamjerite" — rekli su
na kraju. — "Good bye,
sir" . . . sa Cipra.
U avionu, koji me jtf-poni- o
s otoka, bio sam jedini put-nik.
Za mnom je Cipar, pre-kras- ni komad kopna u Src-dozeml- ju. Rascvjetanog ved
drveda, uzavrele borbe sta-novniSt- va.
I u danima koji
treba da mu odlude o
Istini za volju, valja da
kazem: metode ovog opsad-no- g stanja nisu onakve ka-kv- e
je ved svijet imao prilike
da upozna. Ali — i one su
dovoljne da dovjek zakljudi
da je ovo vrlo, т1о neredo-vn- o, recimo, stanje i da iz
njega mora nadjen razu-ma- n, pravedan izlaz. Samo,
o svemu tome drugi put.
Blaeoje LAZId
K X
%xliki ugled i veze nastojdi
[svoj Zaxdu okupi £rupu hn-atski- h
i i orijentira njezlnu dje-latnos- tu
smislu novth jugoskten
skih Klcja. Djakoanci biskup j
uputio rtrmkoj kuriji foraulnu
nalno obilieije ko,c Vatikan dao nrenm,,., n,™.!,, i .,„„ tere$1 Kod to e ",m i"™ , notbu za reorganizad, Zavoda
—
i
su
su
koje
za
!
za
i
i
biti
koju
uted
.1 J~
dredjenih obedanja. dnue
ne. kunfa seradfivata
bctkom vkdom paraKaranj
Strossraavereve imcijattre.
vkda
kler uspostavi
roda. On £odiae poduzeo svoj cenur akrrmrala
vatikanska svor
krenulo
sud-bin- i.
diploniaciju. Jednim
ptsmom juna 1884.
aastrijski poslanik
svoje mtnistarstvo da
akcija Strossmavera postaje zabri-njujod- a,
jer ""djakovacki biskup
xi -- -
STJrdoanetTo rapidnog rarritka otjetske industrije je i ova dot
teretno? automobila z ргетох poljoprivrednih proiiroda,
proizTod t тогп ice automobila u gradu KutaUI.
NOW ZAHTJEVI ZA USPOSTAVU DIPLOMATSKIH
I TR60VINSKIH ODNOSA SA KINOM
(Nastavak sa str. 1)
slen na 3Iassachusets Insti
tute Technology u Bosto-n- u,
u jednom radio govoru
preko CBC je pozvao Kana-d- u
da prizna Kinu kao nadin
pomoci Sjed. Driavama.
Higgins naime misli, da bi
takav kanadski korak pro-bud- io Amerikance da uvide
pogreSnost svoje politike
prema Kini.
Casopis "MacLeans" u
svom najnovijem broju (17.
marta) urgira priznanje NR
Kine te medju ostalim kaie:
"Ivina je najveda sila u A-zi- ji, militarno i industrijski.
Nije samo glupo, vec i opa-sn- o
da se za predstavnika
fiOO milijuna ljudi smatra
rezim na jednom otoku,
je zavisan od ameridkog
novca za svoj opstanak.)
Casopis istide da jc kanadska
vlada jo5 prije 5est godina
donijcla odluku da prizna
Kinu, ali to jo§ nije udinje-n- o.
Francusko-kanads- ki na-cionalisti- dki list "De Devoir"
je ostro podvrgao kritici a-meri- dku politiku prema NR
Kini. List medju ostalim pi-S- e: "Formoza je postala
simbol reakcionarnog re2i- -
ma. Mi se nalazimo udruzc-n- i,
u Koreji isto kao u Kini,
sa najgorim drustvenim kon-zervatizm- om. Mi se na taj
nadin izdajemo za neprija-telj- e
ne samo komunizma,
ved i silne revolucije koja
drma svakim kutidem Azi-j- c. List jako zali Sto Kana-d- a slijedi takvu politiku.
(U proSlom broju smo ja-vi- li da je predstavnik Ka-nads- kc trgovadke
Berkinshaw istupio za trgo-vin- u
sa NR Kinom. kao i
svim socijalistidkim zemlja-ma.)
Pokret za priznanje Kine
zauzco je toliki man da se
mnogi pitaju da li de viada
modi dugo izdrfavati taj pri-tisa- k.
Premijer St. Laurent sko-r- o odlazi u Washington na
vrii demonski utjecaj dak i na kardi-nala-pokrovite- lja
Zavoda iv. Jero-mm- a
— Dartolinija". Austroupar-sk- i
podantk zahtijeao je od soje
lade da poduzme protirmjere i
koristi svoj u Vatikarm.
jer "tnkoro dofi u Rim hrvatski
Ra6ujci na podrft. ,e hodacasflki sa Stmssmayefom na , Мл te -- . aWKJSt Ja
Stroma}Tr imao rned,u rakdim
, uypf . „ ,.. . . , . _ каго1Шт kierom u Hrvatskoj. i J Л1%0 . w vi$e t% ingc.
na koji je djakovaeki Imkup ; uiivao u Rirmi i u inozemstv, Va- - e„,_јj,.- - „.,.-- . .. _.-„Gvt&,.{4p,lMar
t- - I- -t l_? . 2 i Ш
i-
- '
A7rtMka7V вЛЛЛШ 4 T J f "wposuvi protektorat Njegeva Ve-- Aob. koji b. izazvak, odltanje! Ui2Mivx nid Zarodom# jrf & M StroBmaverovA zahtKva. Ргшнје- - protirnom Fo4amm) „ Лг.
гно ie Uda uktik edode i neo-- 1 ,,__- - _. рМл.. ., „ ~
S str- -'
nrmka s
na
razvija jugoskventkom na-ciooaJn- om
smjeru, pravcu
pedufjtranfa aHtro-i£rfc- e misli.
Megecaost da djakevackt btkwf je odmah zatraiiia
svojoj atiaestrijkoj djektoesH. sradnj Vatikana srofh
angaisra dak
je 1873 a fe
sv.
}
je
rum od У go-din- e
Paar
obavijestio je
rsta
of
komore
utjecaj
de
_,
#1№га
vod a
a ne u
dritv.
ne
BeSta
u t e ebrani
i i jedan
Rirau,
bo3cu iifrira
grof
koji
MnperijaKstickfii pozkifa. Papm
odgevor potvrdio je identidnost va-tikan
skih i aastrougarskih interesa:
u dasa smrti kardinala Bartolmija,
1887 godine. papa je pred Io£m be-ck- oj
vladi da se za protelctora Za-voda
postavi madjarski kardinal
Csakj. Ovim prijedlogoca papa je
poziv predsjednika Eisenlio-wer-a.
Todno se ne zna o de-r- ou ce razgovarati, ali mnogi
Kanadjani smatraju da St.
Laurent treba otvoreno ka-za- ti
Eisenhoweru, da se pita-nj- e
priznanja Kine vi§c ne
mo2e odgadjati.
Obzirom na situaciju na
Dalekom Istoku pitanje ka-nads- kih odnosa sa Kinom se
postavlja kao hitna potreba.
Ameridko-kines- ki pregovori
se nalazc na mrtvoj todki i
Kina je izjavila da tako da-lj- e
ne moie ici. ('idi vijest
na str 1.)
Situacija u Vijetnamu ni-je
nista manje ozbiljna, jer
km vlastodrSci Juinog Vije-nam- a, inadesluge amcridkog
imperijalizma, sproveli se-paratisti- dke "izbore" i pro-glas- ili da vise ne priznaju
Zenevskih odluka o odria-nj-u izbora u oba dijcla Vi-jetna- ma
i ujedinjenju zem-Ij- c. Na Kanadi, kao dlanu
medjunarodne komisije za
sprovodjenje Zenevskih od-luka
o Vijetnamu leii velika
odgovornost Pitanje Vijet-nam- a je povezano sa pita-nje- m Kine i direktni kon-ta- kt Kanade i Kine je od ve-li-ke vainosti.
(SJcvcrni Vijetnam, Sov-jcts- ki Savez i niz drugih ze-mal- ja su predloiile saziv
nove medjunarodne konfe-renci- je za sprovodjenje u zi-v- ot odluka Zenevskc konfe-renci- je
o Vijetnamu )
Poduzccc Masscy-II- a !.i
za trgovinu sa Kinom
Toronto. — Predstavnik
poduzeda Alassey--H arris-Fcrguso- n jc izjavio "Cana-dian
Tribune" da je njegovo
poduzedc spremno da pro-da- je traktore i drugu poljo-privred- nu masineriju N. K.
Kini.
Upozoren na izjavu kine-sko- g predstavnika na Lajp-ci5ko- m velesajmu, da je NR
Kina spremna da narudi
1.100,000 u inostranstvu,
predstavnik rassey-IIarr- is je rekao, da oni imaju svoga
dovjeka u Leipzigu I da je
kompanija vec obavijetena
o kincskim potraiivanjima.
Predstavnik radidke unije
u poduzedu Phil Kcarns jc
rekao, da de radniitvo poz-drav- it prodaju traktora Ki
ni. "Za nas to znadi zaposlc-nje- ", rekao je Kearns.
(Prcdsjednik Massey-Hnr-ris-Fergus- on je proile godi-n- e bio u Sovjetskom Savez u
i poslije napisao nekoliko o-bjekt- inih dlanaka o sovjet-ski- m prilikama.)
Klasicna literal ura
Ore nriin м SSSK f+ biti
inUno 1217 kU'Unih djela— gSS
шл гм)гал1е I 411 za djecu— a 1$t
rniliona prinjeraka.
faktieki potvrdio I odludufwci inge-rend- ju
becke lade u djektnosti
Zavoda. "Ovaj izbor b se mag
smatrati da odgovara nafim intere-stma- "
— javi ja s4from u Bed grof
Paar. mofecs da vkda odgovori
Vatikarm da li joj je izbor po vo-Ij- i.
Car Franjo Josip odgovara
Temam ftai da primijetim. a mi-nist- ar
vanjslah poslova Kalnokj
""smatra da je labor dobar
(Xastavft de se)