Jedinstvo, March 16, 1956

              STRANA 4
~.т Still
ZaMJedanje Gordonote komUije о ekonomskora razvitku Kanade. Leslie Morris podnosi
Uadnicke prosrresivne partije, u kome je ukazan put razvitka.
Advertisement
Aj4SSsliPiHR&S&flflttByraH&
CANADIANS ARE UNITED FOR PUBLICLY
OWNED, ALL-CANAD- IAN GAS PIPE LINE
STOP THE SELL-OU-T TO THE U.S.A.!
Speaking n behaif f n- - quarter f the population of our country, the two great Canadian trade union Congress. have rein- forced that demand. So has M. J. Coldwrll, national leader of the ('f'F. when he declared in a nation-wid- e radio broadcast, that thla
is not a party Usue but a NATIONAL ISSUK.
Ho is absolutely right.
the fYedeterMalr.caCb.inDe.t,lloiswed,etethrme ivnoeidce toof fUoineittetdhisStUat.Se.' glialag pBlaunsinoenssthien
Canadian people. This would deprive us of the advantage of cheap
power, would retard Canada'a industrial development, would sell
obuurildJ,obf3ortothtehe U.S.A. Mr. Howe is ready to upend public funds to U.S.-controll- ed Northern Ontario. pipeline corporation, a pipeline across
tthiael seHnll-oeuu-wtt. stphaepevorsic;e yoefs, Ctahneadma —ajolarbitoyr, offarLmiebresra, l buvsoitneersss—meanr,e iangflauienn-st They want the federal and provincial governments concerned ttioot bathuaeiladgapruebClaicaltnya-doiwainnn-eod-wdunes- trd,ial marCkanaediatns-contorolfle- Kd astern Canpaidpae.linAe nfdromtheAylbweartnat utility from the start, like many hydro and
сteоlлephfoonre thseysCteAmNs ADarIeA, Nso PtUhaBtLInCatuINraTlKtKeaKs STshotuoldprboevidseuppiowli-ceo-det at fuel and, therefore. Jobs for Canadians. The Labor-Progressi- ve Party has campaigned for this for two
dyeefaeras.t tWhee CarDe. InHsopwireed pltaons—eeJuCstanaasdiaonur pfuobrleicfatohpeinrsionprreivseinntgedupthteo
U.S. from controlling the trans-continent- al railway seventy odd
уllеoаuгнTehаioцsfи.Cgreat national issue will have to be dealt with by the J-nu- on.4 cdhe!fendcmouwr ruigphfto, r obcueorfnosnriedaetirAoanptiarolinl . p3r0itIdheetwaahnledlnCotauhneradTeriacanso-nCnasnaod-majoicin fuhtaunrdterenbt-yo cIHroromewxpeet llnionafgtuorauthlrecgoaSust.nptrLiypa.eulirntent pogloicvyernwmheincth ito croentrteraarty ftroomthethebenCt. iIn).
CANADA NATURAL GAS KOI. CANADIANS!
COMPEL OTTAWA TO START HUILDING A PUBLICLY-OWNK- I) CANADIAN PIPKL1NK RIGHT AWAY!
LAIIOR, FARM PKOPLK, CCF-er- s. LII1ERALS. CONSERVA- TGIAVSESF.RSOOMCIAU.LS. CCROENDTITREORLS!: UNITE TO SAVE OUR NATURAL
(Write, wire your M.P. today. I'aw a resolution in your union
r aciation).
LAROR-PROGRESSIV- E PARTY
NATIONAL COMMITTEE,
SPORT
Pcxco jc prolci'ni deo futbalskog
prvcnvtva Jugoslavije. liorbe u'bile
ncobicno oitrc. i rezultati sutrrta
ч nuru su sledccl:
НсодгаЈ: Crveru vdj-- Ilu-viui'no- st 2:0.
Dinamo — BSK 2:1.
Zagreb: Partizan— Zagreb 2:1.
NTovi Sad: Vojodina — Zclczni;
iar 3:0.
Mostar: Vclei— Radnici VI.
Advertisement
K, Dinamo И, Vojvodina
IV Hajduk
Spartak Zcljczniar
Zagreb Pro-Ict- er
Reogradu marta
ubcdljivo vivladao madjarski
Kinjiii
iinjhin titilrmim
Saraievo: Sarajex— Hajdjk 1 ItMcamkog kluba GRIN KROS
IоWраcггdаaкk— t'roiteatbercli:ЗО. 2 1 u Splitu. i zvczJa 2 Partizan . Rad- - tiKki 4 Vdci Sarajevo IedPuarOtizratinscf (pIotableidjaio) u h5o:k2e.ju
COSULICH POKLON PAKETI
POTPUNO SLOKODXI OP CARIXE
Jcdina Firnu koja ima $-oj-u
Agcnciju u Kanadi i vlastito skladHte
u Trsru. Garantiramo u cjclosti jvc naJe koje stiiu
u roku oJ do dana primaocu.
KtJtteU tuie robe uvijth prtvrjsreJrtj.
100 lb. N'AJKINIJRG KANADSKOG IUELOG HRASNA
IDbO. ZNAADJFNIJNK1JE5TGTANKICAENAPDRSIMKAOOGCAIUELOG $1IJ0R.5A0 3NA
DO R1JEKE $R.75
I'AKKT n. __
314 kg. kave
kg--, rile
PAKET I1R.
3 kg. leave
3 kg. rite
3 kg. eera
ГАКСТ HR.
10 kfr. cra Б kg. rile
3 kir. kare
Y
+- -
... tn.eo
600 Z.-- J
S.a
6 7. 1-- 1,
K. 9. 12,
lO. J2. 11. 10,
12. BSK lO, IV 8, 11.
7.
U jc 7. DSK
klub
ti -- 1:0!
llaiduk te rxl
:0 sa
na I. Crvcna
22. 22. jc na
19. 16 sa
za
20 2t
je
100
ai
M
71
il
Standard pakcti:
љо I'AKKT UK. 91 _ $1Г0
22 lbs. JWera
11 lbs. rile
6 lbs. kare
1 llbb., pcaajpara u xrnu
I'AKKT ПК. 28
5 lb, кате
5 lb, mastl
5 lb-- . rile
5 lbs. fe&ra
40
Tralite nxic cjenile za sastav paketa no Vatoj ielji, kao i na
kompletni djenik sa standard paketima i ortalim kunim artiklima, tatim radia, biriltle. ridiidere tirade Mallne. pisace Maline.
tpofcte, harmonike. ttofore i platna, Ijckove itd.
I par PRVOKLASNIM MUsKIH 1LT lCXSKtM Pitn-- т i лпл
1 par rnVOKLASNIH IUECJIH C1PEL.A.
ПГХЛ11Л -
-
HuJucnost
poJiLjke,
I
'
..
itpUimjeno wz р&рмпм лш gron- -
riimr m0 —~ 1. ..,- - - rvm v—m wX 1 шIл—пл., ГТ. -Ш.1КО.%iS. OT1 tt Brt 4ttf Z--- IVJt.M рМјкв. bez obztr I elite se JjJfe. TroUk ctttne J 1.00. Cl)na хл TSA ill WiuaUr dolare lta.
Za narsdlSe I potrrbe obratite e nat
COSULICH TROWEL SERVICE
BR.N'CO COSUUCTI)
2T9 Queen St XT.. Toronto, Ont, Canada, EM
fS.OO
6-58- 77
memorandum
Zakonodavci trazc povi- -
senje svojih plata, a ni
rijcci o starackim
penzijama
Toronto. — Na jednom
sastanku konzervativnih cla-no- va Zakonodavne skupiti-n- c
Ontaria postavljeno jo pi-tan- jo
poviSenja plata б1апо-vim- a Zakonodavne skupSti-n- e
za 2.000 dolara KodiSnje.
Sada primaju $3.900. Kad se
uzmc da skupstina zasjeda
40 dana Rodisnjc proizlazi
da oni primaju blizu 100
dolara dnevno.
Sta vi§e, гебепо je da bi
im trebalo dati penziju, kao
Sto dobivaju Clanovi federal-noj- c
parlamenta.
Medjutim, ni rijedi nije
гебспо o potrcbi poviSenja
staradkih penzija, koje sada
iznose samo -- 10 dolara mje-вебп- о,
i za desetine hiljada
starih gradjana to jc jedini
prihod.
Francuska stampa o
situaciji u Alziru
Pariz. — Najvefi francuski
dnevnik "Frans soar" objarljuje
prcko cijele nailovne strane "Dra-matiln- a
otkrida o Aliiru", gdje
primajc, da je aliirski oslobodilakt
pokrrt preuzeo "potpunu vlast u
znatnim dijclovima zemlje".
"Nikada ranijc situaciji u Alzi-ru
nije bila tako ozbiljna" ~ piJe
list, objatojavajuli itaocima da
zbog cenzure "zcmlja dosad nije
mogla da upozna istinu". Iznosctli
"iskrenu bilancu aliirske tragedije"
"Frans soar" kaic, da aliirski oslo-bodilaf- ki
pokret, "front nacional-no- g
oslobodjenja", "namjerava sa-da
da otnuje pnoi nacionalnu aliir-sk- u
vladu".
List zatim istic da pobunjenici
"ubiraju porcz, rJc sudsku %Iast i
potpuno
zemlje".
kontroliraju znatan dio .
WINDSOR SJEDNICA
TORONTO SJEDNICA
Zajednice
foloRrafija o Jugoslaviji u
— Prema obavjeitenji-m- a
Jagospresa, uskoro ie u Moskvi
i Sofiji ot-oren- e izloibe foto-grafij- a
"Deset godina пспт Jugo-slavije- ".
koju odjelje-nj- e
zx itunpo i informacije
sekretarijata za ranjske po-slov-e.
Na prcko trideset s
od tri stotine prikazat
tfe se Narodnooslorxxlilacl:t
zemlje. i kul-ru- mi irvot, kao i
Poslije Л(окте i Sofije ore iz-loibe
prenijet e se t a
drugr vefe gradoTe Sa-ve- zi j
—LJadi nikad teiiko a Lala
ponlije leva, ra rrijeee raU
I prije itbora.
,
Mnogo turista a malo
dolara K L. Б T V A
Beograd — skupstim SeUije
za medoxarodni turtzam Saveznc
vanjskotrgownske komore, odrza-no- j
u NTovom Sadu, iznescni su po-da- u
o stalnom povedanju broja
stranih turista koji posjecuju naJu
zemlru -- Proile godinc ih je,
prema tm podacima. oko 484.000.
Vise nego ikada ranije. Cak, sedam
puta vise nego u 1951. godim.
Mcdjutim, prema iz-mict-tm
na proile godine
su strant turisti unijeli u naS de-viz- m fond svega neito prcko 10
'miliona dolara Usporedbom te so-t- e
s brojem posjeta dolazi se do
da je svaki strani turist
pnlikom boravka u natoj zemlji
potroiio prosjeno neSto prcko 22
dolara ili oko 6600 dinara! Л ako
se u vidu da jc to prosjek i da
su mnogi turisti potroiili znatno
I ece vote, izlazi da su, na drugoj
strani, mnogi gotovo bcz deviza
proveli svoj odmor u Jugoslaviji.
U Jtampi jc vci bilo rijrfi o ra- -
i znim malvcrzacijama jednog dijcla
turista pri dolasku u naJa
Krijumarenjc robe, slanjc po- -
pojedmcima u zamje-n- u
za bcz utroika deviza,
line garderobc po ulicama
►ubro'vnika, Splita i drugih mjc-st- a
i slifno — sve su to po-zna- ti
primjeri iz sczona,
koji su omogutfavali jeftin boravak
u jugoslaviji. Osim toga, boraviJna
i drucc takse uglavnom su bile mi-nimal- ne (niie nego u drugim zc-m- l
jama), stari devizni sistem Jinio
je da iigostiteljska jefti-nij- e
prodaju usluge strancima itd.
Ove godine se, prema predvidja-njima- ,
ofc-kuj- e daljnji znatan porast
broja stranih turista. Po zakljuc'c-ni- m
ugovorima prve vece grupe
treba da stignu na marta.
Hotclt i pansioni se pripremaju da
im omoguifc odmor. Ali
smatramo, da naJ turizam mora viSe
voditi rauna o ckonomskoj rau-nic- i, kao Jto je praksa i u drugim
turistic'kim Strani turisti
ne treba da dobiju utisak da naSi
hotcli "dizu novae", kao Jto se
iale na hotele u drugim zcmlja-ma,
ali bi bilo normalno. da odnos
utroJcnih deviza prema broju stra-nih
turista u naioj zemlji bude bar
na ekonomski opravdanom nivou.
Maljenkov u
Englcsku
London. — Sovjetski ministar
clektroindustrije Maljenkov stigao
je na trotjedni posjet Velikoj Drita-niji- .
On predvo'li koja
e obicfi britanske elektricne cen-tral- e.
U Singapuru opcrira (ri
hiljadc pohunjenika
Sinjrapur. — Prema izja-vam- a pollcijskih funkciona-ra- ,
u Sinsapuru opc- rira Л000 pobunjenika.
CARlANTTERS X'ANTED
for steady year round work,
also untrained men for learning.
1{U 1-22-
67.
- SJK
pdKooadmnnuae.d. ja1n2a20oDdтrriјoеauвtiеlclбaeпrsdаe Rsujdendo,ndpijceoalSjucStaa1kv8e.zuamaJ1ur0tgao, ssaulativReunpsskrkiojimeh
vrlo vPaozzniviah pseitaaniajanstzvao rjdeaSaivsatotii tpifruisduisstveubjeu,dujccregimraamdao.
Tajnik,
- ODSJ. 961 HBZ
speodcnlaeRn,esdtnvoaovoiptddaoazrinsaapjtetrodidmsneuisscetmavuujoejensdt.esudjej—kelaju195617189. mHarrvtaa,tsk10eSst.aBtPiroapztrsiivkjaee
Izlozba
Moskvi
i Sofiji
Beograd.
biti
je priredilo
Dria-vno- g
panoa vile
fotografija
rat,
izgradnja druJtTni
medjunarodna
aktlvnost Jugoslavije.
rjerojatno
Sorjetskog
Bugarske
kae
Na
bilo
podacima
skapJtini.
podataka.
ima
Ijctovali-ita- .
klon-paket- a
Ijetovanjc
dobro
proteklih
poduzea
poctku
ugodan
zcmljama.
ce-st- o
stigao
delegadju
potajno
Redovita
Dupont
Odboir.
(SvrtetiJc)
fannersdorf je u polovtni XVI.
st. njemadko-hrvatsk- o naselje. Hr-vat- a
je bilo toliko, la $c ргорот!-jedal- o
za njih posebno (Und warm
er den Teutschen das Evangelium
repredigt, sagt er dajsclb den Kra.
baten). Sto godina kasnije imaju
naJi u Malittrofu irccinu ("plures
sunt Croatae"). God. 1931 govo-ri- o
sam sa starcem, koji je prilidno
vladao naiim jezikom. Stanovao je
u detrrti zvanoj Kroatischer Mirkt
Zadudio sc. odakle znam po hrrat.
sku. i pridao mi o proflosti toga
mjesta. slidno kao onaf selj'ak u
Marchfeldu. U njegoToj mladofti
govorilo sc innoco naiim jezikom. 5e sc promijenilo iznenada. kada
sa se Ijudi "zadeli sramoratr' ma.
terinskog jezika.
(22)
Reii bi.
AUGUST
sve je tu mirno, dok
pod mostom bjesni borba. Gle! Sad
planu plamen i ondje i ovdje, гл
nip plamcaie cijelo trnje oko vrbi-h- a
ko vatrena Juma, sipljudi daleko
svoj rumen i zar na drevni mlin, na
valove potoka, na krvavo bojiste
sred oce, gdje se uz kriku t buku.
uz jauk i zveket komesahu erne
sjene borctfih se Ijudi. Jauk udari
iz mlina. "U pomoi! U pomoci!
Gori!" vapi ml margin zdvojni glas
kroz noc Trnje izgori, plamen do-hva- ti
se vrbinja, granc praskaju,
stabla pucaju.
Na drugom kraju kod svojc
kue'e stoji Grga, gleda zlorado smi-jeJ- ci
se u plamen, oko njega pre-vij- a
se odrnan ovjek, far sijevne
na (felavu mu glavu bcz uJiju. To
je tat. Prstom pokazuje na goruci
mlin i vikne:
— Eto, trnje je izgorjelo, vrata
su slobodna, napusti svojc krdo.
Plamen obasjava Grgino lice,
sve sladjc i sladje se smije, sve mu
zivlje igraju !i, zvijer je, reko bi
fovjek.
— Da! — kriknu — na noge, NovoeJcani! Spalitc mlin! Poua- -
vite sve! A ti, Martinc, po svoj
plijen.
— Gospodaru — branjaSc se tat
— objesit се me.
— Po plijen — kriknu Grga, po-kaz-av rukom na Gri! — ili sutra
te stjerah prcko mosta u njihove
pandie. — Skrutiv se, izmaknu tat.
Plamen uhvati mlinsko kolo ud-no- m bjesnofom, oko gorue osi
vrtc se Jirokc lopate {ibaiudi pla-men- u
odu, diiu6 iz vode sjajno
biserje u zrak.
— Naprijed, Noxovcicani! —
zapovjedi Grga, pljesnuv dlano-vima- ..
Kao jato pasa, kad im razveici
korlat, prosiplje se urlajuc'i ctta
novovcJkih kunovnjaka nagnute
glave niz brijeg u odu i juri k
plamtefemu mlinu, gdje je poiar
spaiio ograuu i popinje se pod
vrbik". Sred plamena ifeka ih mli-narsk- a
("eljad, a pred njom mlinar
Zlatobradic. Visoko sijeva o krv-no- m iaru njecova sjekira, nada ne- -
milo na kmetske glave, da se ranc
i drobe. Kunovnjaci urlaju, ikri-plj- u, kako ih mlinari odbijaju ju-nak- i. Sad se koji nauznak sruii u
vodu, sad koga mlinarska saka svali
u zcravicu, sad koji pada krvave,
smnljene glave pred noge starog
mlinara, sad koji sune sunovrace
pod plamtccc kolo, koje na drugoj
strani iznese blijedu Ijeiinu, a
zvona kucaju, kucaju kroz not?, kao
da dozivlju sudnji dan.
Zvona kucaju ko na sudnji dan.
I plamen je buktio u crnu not, kao
da pakao gori, a u sobici Grge Pri-ilin- a
stoji na oknu ienska na smrt
blijeda. Kosa joj sc rastresla niz
gola ramena. crvena svadbena ha-Ijin- a
visi u dronjeima niz dricucfe
tijelo. bijclc joj rukc sti&fu gvoz-den- e Јфке okna. kanda ic icliezo
pudi. Tako zuri u plamen, koji
obavija mlin. Plamtede sc kolo vrti,
a u glavi vrti jo] se sto plamtcc'ih
misli. stare vrbe rxicaiu. a redi bi
sree joj puca, iskre nrskaju uvis,
lete u to crno nebo kao zlokobne
ZA-ijezd-e,
ah, da jc ona plamtccom
zvijezdom, zapalila bi sijet. Gle,
kako se stari mlinar rva sred vatre,
sred vragova, ba! je zamahnuo sje-kiro- m, ai u zao ias! Kmct klckne
Ered njega i rine mu koplje u
mlinar se svali u plamen. Jao!"
zalkrinu Dobra u svojoj tamnict,
drmajudi rukama gvozdene Jipke. "laoh!" zakrijeiti glas mlinarice $a
okna mlina. I ciknu Dobra kao u
Erocijepu guja, i pade sred sobe na
i lupi klcccfi elom u
tvrdu zemlju, i viknu iz dna duJe:
— Gospode Boie! Ito $am se ro-dil- a?
Л zvona kucaju, kucaju, ko na
sudnji dan.
Ztona kucaju kroz nod, sa Kap--
Tragom nestalih hrvatskih naseobina Anstiji
Dalje prrma jugu leie Gmof I
Cundrava. Iznosim im hrvatske na
zire, jer se u njima saduvalo ncito
povijesti njemadkog jezika. Kad su
scljad iz Hrvatske dobjegli do
Lajte. govorili su Nijcmd zum
Hof. "Za der Au. Jto je znadilo u
Hofu. u Au-- u. NevjeJti tudjem
jeriku nail dofljad su te skupore
rijed! shvatili kao jedno. I o tim
selima vizrtatori izvjeJcuju da su
im iitelji katolid t Croatae
God. 1938. iiVjelo jc ondje joJ
nekotiko Ijudi koji su znali nai Je-zil- c. ali fonetika tm jc ref bila nje-madk-a. Na pr. nisu rnocli izcova-rat- i
skup gl, neco su T umekfa.
vali fgljara, Gljoporac). kao ta-moja- ji
Austrijanci.
fnoco brie se ponijcmdio Lan-deg- g koji je u sredini XVI st
—
tola lagano, muklo, sa Grica brzo
i tanko. U travi blizu "Pisanog mo-sta"
lezi mladif bljcdolik, oko nje-ga
brinu se Ijudi, dok niie dolje
kraj potoka bjesni krvava borba.
Ranjen, je leii bcz svijesti, vezu
mu ranc. Sad otvori o!i, plamen
mlina sine u njegovc zjenice.
krene glavom. I trgne se kao mah-ni- t.
skoOi na noge, krvava kosa Icti
mu oko ccla kao mladjanu lavu.
— Mlin gori, mlin ! — kriknu.
pokazav prstom na sjevcr, gdje sc
je zarilo nebo. — Moj otac, moja
majka. Dobra! Dobra! Za mnom!
mnom, Ijudi! — Ko da ga vjc-ta- r
otpuhnu. Icti uz brijeg prema
mlinu, dizuci slomljcno kopi)e, a
za njim jure oruinici. Sad dodje
mahnicuc'i k mlinu. Stare vrbe sta- -
jale gorcdi kao paklcne furije, ko-ji- m
plamita rutava kosa. Iz strmo-g- a
krova, iz gornjih okana mlina
skacu plame£ti, a visoko na trijemu
nance majka, lamajui rukc.
Ivan cc k vratima. AI iz njih
provali plamen. Uzmaknu. pojuri
opct. U taj par prasnu krov, prasnu
trijem, tisucc ogaraka sunusc pod
nebo.
— Isusc! — kriknu mlinarica.
ai u tren pokri je krov.
Mladid rukne, i4jpajufi kosu,
clava mu vrijc, srec ife razbiti rebra.
— I vane! — priskoc"i mlinarski
uiecko k nicmu.
— Gdje je otac? Otac? — Jkri-pai- c
Ivan.
— UbiJe gi — odvrati djofko.
— Spasi Isu.
— UbiJe ga, ja cu ih ubiti! Gdje
$u? — kriknu promuklim glasom
mladid.
— Spasi Isu! — ponovi djecco
— skrajnji je in.
— Gdje? Gdje je?
— Kod Svetoga Martina! Pom
jeh je tamo. Hodi! Evo. Kaptolci
idu na nas.
— Pusti me!
— Sve jc propalo! Spasi Ij!
Kroz plamen prodire urlanje
srudih kmctova, koje je poiar na (it obustavio biq,
Ivan stoji asak. poniknute glave.
Sad se trznu, polcti uzbrdo k crkvi-c- i.
Rumen drhtala je na maloj ka-pcl- i,
na jablanima kraj nje. Pred
vratima crkvice sjedi crn, dlakav
pas, dlluli glavu, zavjjajuli tuino,
a do njega malo, golo djevoje
placuifi — mala uz mlinarova
psa. Spaziv Ivana. skodi, vjcrne oi
mu planu, i bijedno pseto pritiska
se uz koljena mladida. I mala Isa
ga spazi, dignc ru6'ce i vift:
— Ivo! Ivo!
' Mladid dignu dijete, poljubi ga
od srea.
--T- Iso Iso 1 — kriknu kroz pla£,
pokazav na mlin. — Iso, evo, Jto
nam utinisc.
— Bjeiimo! — opomenu ga dje-Л-о
— vidii, da idu amo.
Vcf hoce Ivan uzmadi uz brijeg
na Grid, al odozgor duje sc buka i
topot ljudskih koraka.
— Udrite Grga PriSlina! — ori
se snaian glas. To jc 2ivan i njc-go- vi
Ijudi. Strminom, hvatajudi sc
grmlja i granja, silaze brio prema
mlinu.
— Brzo! ako Boga znate! —
vide Zivan, bodredi svoje.
— Ujade! Ujade — zovnu ga
h-a- n zdvojno, dried i na rukama
djCTojdicu.
— Ti si, I vane? Gdje je otac?
— Ah! Otac, majka. sve pro-pad- e,
sve. Samo ovo drobno curde
spasismo jadni.
— Sve! — krinu Zivan. uhvativ
se za prsa — zakasnio sam. Oh!
A kod mmta?
— Suzbise nai. Sad idu i amo.
-- r- Cekajte! — riknu Zivan.
zgrdiv pest. — "П pones i dijete na
Grid, ranjen si. Na zidu kod Po- -
Kvskc ulice nase su iene, i moja.
joj dijete, miruj.
— A U?
— Ne pitaj. Daj diiete ieni Po--
nesite ga kudi Zbogom Naprijed.
Ijudi' Tucite kmete1 zagrmi "?a- -
goto.-- o sasvim hrratski. Vizitadja
jc 1627. ustanovila, da u selu ima
Hrvata, koji znaju njemacki go-vor- itt
i pisati. Ta d-ojezidn- ost sc
nije mogla odriati dugo. Likridi-rat- a
sc u kortst njemadkoga. J su-sjedno- m Pottendorfu bilo je sta-nj- e
slidno. Peter TTellenitz. tako-dj- er
bar po imenu naJ covjek. ina-d- e
zvpniic izrjeJduje dz potten-dorfs- ki fupnik ne moie udorolja-rat- i
svojoj duinosti. jer sa iupljani
vedinom Hrrati.
Na-r- o sam imena nekoliko mje-sta.
za koia izrori svjedocc da su
bila sasvim ili dijelom hrratska.
Razarrm- - sc. da ih je bilo riic Za-nimlifT- O
?c da su Hrrati u c!ima
errko rranice u Ugarskpt mnogo
bolic stcuvtli rroju narodnost. ne-go
on? xi Don Joj AustrijL jedan
od uzroka bit de druga opsada Be- -
E N O A
od
Za
Isa
van i pohrli od crkvice, k mlinu,
odakle se cuju glasovi bijesne dete
Novoveidana.
— Iso! Iso! — vpnu I-a- n liolnu--i
privinu dijete k scbi. poljubi ga
i pode se penjat: uz brijeg.
Iz dubme od potoka budi buki.
Dobro razabirc mladid. da se Ijudi
kod mlina odajno biju. 'Tucite
Kaptolcc!" "Ubijtc Gridane!" ori
se kroz nod! Jauk i lelek razhjea
se daleko pod brijegom, dok se
mladid, nosed i dijete medju grm-Ije- m. uspinje uz brijeg. Medju pli
menom prolijctaju erne, male лјспе
bijudih sc Ijudi. "Tucite Kaptol-cc!"
ozivlje se jade. "Ubijte Gri-dane!"
slabije i slabije kao glav
umirudeg. Da. 2h-a- n porazi kmc-tov- e.
Kaptolske Ijciine pokrivaiu
gariSte mlina, plivaju potokom
kroz mrak.
Sad dodje djciko s djetetom ла
vrh. a slijedom ga slijedi vjemo
pseto, popostav katkad i krcnu
gla-o- m prema mh'nu, naJto bolno
zaurla.
Po ulicama, trgovima grada sc
je pusto, samo katkad Icti koji stri-za- r kao crna sjena, iz svih kui
bjcic muSkarci i zene poili na graJ
ski zid nad potokom. St rah i uias
uhvati svako sree gradjansko, kad
gleda sa zida taj plameni mctci, tu
krvavu borbu, kad sluia uz lelck
zvona, klctc, jauk, stenjanje kror
nod. Muikarci stojc razredieni po
cehovima pod oruijem kod Kame-ni- h vrata, dekajudi, da provale, bu-de
li sile, samo njcmacki postolari
duvaju svoj brijeg kod potoka
sami.
Kad Ivan udje Kamcnima rati
ma, zaokupc ga oruzani gradjani.
— Ti, I vane?
— Otkud ?
— Sta nosiJ to dijete?
— Ranjen si!
— Dric li sc naJi?
— Tvoj mlin gori.
— Gdje ti jc otac? Gdje majkt
— Otac? Majka? — odvrati
mladid dcirterno — pod pcpclom
mlina mrtvi, da, dragi
judi, mrtvi. Sve sam izgubio, samo
to псмпо ccdo, to vjerno pseto
osta mi na svijctu, za njih traiim
sad utodiita.
— Prokleti krvnici! — kriknu
mesar VaJaJ, lupiv sjekirom u ze-mlju
— zaito stojimo, zaJto dc-kam-o?
— Da, zaito dekamo? Udrimo i
mi! — uzbjesniic sc Ijudi, i oitro
oruije zazvcknu na taracu.
— Stanitc! ,— zaustavi ih pisar
Tomo — takva je zapovijed, tako
jc uglavio sudac sa Zivanom. Mi
astkoojimvoraztui , ndaavablrca.nimo zidine svoje
— Pisaru! — okrenu se Ivan k
Tomi. — Uzmi to dijete! Dri gi' Ne mogu dalje! Rana me pede -
i pruiiv Isu pisaru. klonu na ki
men kraj vrata, spusti lice u db
nove i uzdahnu kroz plad:
— Sve propalo, se! Oh! Ou
moj ! Majko moja ! Da mi jc mrije
ti, da mi je mrijeti 1
— Al red ipak — upita ga Va
— Ne pitaj ga, kumc — zakrdi
mu pisar rijed — vidif, da mu
ide krv. da ne moic. Potraiitc r
dje vrada.
— Pusti. Tomo — mahnu mlinar
rukom — bit dc bolje. AI dobn
Ijudi, recite mi. vidjeste li Jclu
Benkovidku? Da je potraiimo
Evo. tomu jednomu djetcru, mojoj
Isi, treba zaklona. gola je.
— Na zidu je Jela, vidjeh je
malo prije — viknu jedan iz dete
— K njoj me povedi, Tomo, k
njoj ppnesi dijete — dahnu mladt
mlinar i klonu bcz svijesti natra
Ike. U hip badsc gradjani koplje
i poncsosc mlaca u stan tomiari
"Kamenih vrata". Tomo pako kre
nu traiiti Jclu, da joj prcda Isu
Ljuto i milo plakate mala, liuto i muklo kucahu zvona nad nesretnim
gradom.
(Nastarit dc se)
o
da 1683-- . kada sa turske snagt
rnnoga nasclja istocno od toga mje-sta
gotovo unibili. Cudna jc sud-bin- a. Tursko opsjedanjc glavno
grada Austrijc stvorilo je uvjete,
da sc na ganJtima nasele bjegunci
vedinom iz Hrvatske Zahvaljujudi
njemu, tu je n ikJa. rasla i crala na-
Ja kolonija na Dunaru. Od mrazi
druge opsade ona se tiJc nije mo-gla
oporaviti. Poslije pobjede kr-Jdans-ke
vojske 1683 u opusroJc-ni- m mjestima oko Beda r.aveljivi
ni su seijad iz Juine Njemacke
Hrrati, oslabljeni brujdano I po-mijeta- ni
s Nijemdma. gubili tu
sve rile jczik. obidaje i narodn
srijest i postajali Nijcmd . . .
Prof. IVO BRABEC
(PreJtampano Ir
fatice")