Jedinstvo, November 09, 1956

              вававвввввШ —— JMm PROGLAS MADJARSKE VLADE
RADNIKA I SEUAKA
{aaaaaaaaaBNiSgi ВННМВкг?1 SR HBibBllHajaSvSiMX—
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 87 (709) TORONTO, FRIDAY, NOVEMBER 9, 1936 PRICE 3e PER COPY
Eisenhower je ponovno iza-bra- n
za prrdnjrdnika Sjedinje-ni- h Driaxa. Prema nepotpunim
podacima on Je dobiu 33,665.121
glaiora, demokraUM kandidat
Stexennon 24,651.172. Medjutim,
demokraii u zadriall kontrolu
Kongresa, naime, izabrali nu vi
£e nrnatora i flanova predMav-nitko- g
doma пеко republikanci.
Znaci, Amerikanci vole Kleen-ho- w
era, all ne i njejjoxe repu-blikann- ke
Kolege.
Ono Sin тиЛ mnnjf, u Sjed.
Driavama i xlrn drugim rem-Ijam- a jete KUenhoweroxo zdra-vlj- e.
Kolikit it on moci da Iz-dri- l?
A fta ako ка nalijrdi
podpredjrdnik Nixon?
Dobrovoljci za Egipat
Apel egipatskog predsjed-sjednik- a Nasera svim zem-ljam- a da Egiptu pomognu
dobrovoljcima, oruzjem i
svim drugim mogudim sred-stvim- a
nai5ao je na jak od-zi- v.
Egipatska ambasada u
Ottawi saopcava da je u to-k- u
dva dana dobila preko
GOO molbi za primanjc u
egipatsku vojsku. . Radio Peking saopdava
da so u Kini prijavilo detvrt
milijuna ljudi.
Slidni izvjeatnji stizu iz
drugih zcmalja.
UKRATKO IZ KANADE
V -- eptembru je z.WIJeien , cijena llvotnih i i
je
na Ve.
w j daft
Po'lijr apaoaranja fS j
u Ujedinjenim
je zatrpan — da se
nova eksplozlj. U Mi otali lccvi 26 nnlara. Svepa j
poftfmilo 37 IJudL lUulnifke unlje
UtraRB, da re uzrok nere.
lT Torontu Jr drmonnlrirala
omkidina protiv brttatwkoR
napadaje na Egipat.
Konncija UN unija J za-traii- la pevtenj ctranih trupa Sc
Kjfipta I Madjarke i da e
Slgurao jo
toHko iicemjerata
kae pesljednjih dana . . .
Covjek не mole 4л vje-ru- je
vkwtitini eiliea . . .
Кгнпи svakako
britanski vlastodrJci.
kaiu d su mtpali Egipt
mdi da sprijede rat
izmedju Egipta i Israel,
spase Stieski kanal ed
IzraeWi. Istia je da
hede "spase" S2 i ed
Izraela i ed Egipta — da
ga "spase" za sebe . . .
Hitler e sluiie uvjerlji-%iji- m
argumentima u svo-m- e
osvajanju . . .
A sta da se kale za bri-tansk- og
predstavnika u
organizaciji Ujedinjenih
} Nacija, koji je na jednom
Agresija u
Situacija na Bliskom Istoku se poboljsava Oruzana
borba je prekinuta. Velika Britanija, Francuska i Izracl
pristaju da povuku trupe sa egipatskog teritorija. For-mi- ra
se medjunarodna orufana koja ce cuvati
izmedju Egipta i njegovih neprijatelja.
Do promjene je doslo pod pritiskom svjetsko jav-nos- ti
i zauzimanjem organizacije UN.
Znacajno je da je britanski premijer Eden fzjavio
da pristaje na prekid vatre kratko vrijeme po primitku
oStrog protesta Sovjetskog Savcza.
Britanska i francuska vojska je okupirala Port
Said i Ismailiu na Sueskom kanalu. Egipcani su se juna-c- ki odupirali.
Govori so o mogucnosti sastanka poglavica vlada
velikih drzava radi traienja trajnog rjesenja problema
Bliskog Istoka.
JiiRosIavenski narod i
vlada izrazavaju simpa- -
tijc vladi i narodu
Epipta — zrtvi
agrrcsijc
Beograd, 31. oktobra. —
Cita jugoslavenski narod i
vlada FNRJ saznali su s du-boki- m
uzbudjenjem i ogor-бспје- т
o otpoCinjanju bri-tansko-franc-uskc
agresije
_protiv Egipta i o zvjerskom
bombardiranju Kaira.
U naroda Jugosiavije,
jugoslavenska vlada izrazn--
va svoje simpatije cgipat-sko- m narodu — irtvi agre-sije
i njegovoj vladi.
Jugoslavenska vladn o£e-kuj- e, da do svi narodi svije- -
tn njihoVe vlade OSUditi
2ntraii naihitniio sazivanie
izvanrednog zasjedanjn Ge-neral- ne
skupStine OUN.
"BorbaM.
narodima prizna pravo na amo-©predjety- enj.
Vrhoni iud Je otpo?o rat-matr- ati konetttucienaln&t kvebe-tko- g
I'adlock zakofla.
daljni poraot po-- ngresiju zajeuniCKim na-trebHl- na.
Imlrka (kazalo) cijena porima uspjeti da znusta-- e
popoo 119.8 (cijene cxI 1949. U torn cilju jugoslaven- -
pod. raeunaju 100). ska vJadn je najog
rudara SVOm stalllOtn predstavniku
rudnlk 4 u БрНпвћШ. Nova narodima da
Scotia pnjc
rudniku
traie uetarwri
CCK
svim
Svijet mjp
vidio
noe
koji
tog
i da
oei
da
sila mir
ime
broj
zr.sjedamu branio britan-sk- ;
i francuski napadaj na
Egipat. da bi malo kasnij
Ho suze — krokodilskc
atize! — za madjarskim
arodom . . . Ako Britanci
zaista iele da narodi budu
slobodni i nezavisni. zaSto
ne podne sa Ciprom. Ke-aijo- ra,
Malajora, Britan-sko- m
Guiaaom. Hong
Konpom i drugim terito-rijira- a
koje drie . . .
A Sta opet da se kaie
za predsjednika francu-ske
narodne skupstine,
koji je pozvao dlanove
iste da ustanu u podast
poginulima u Madjar-sk-oj
. . . To u momentu
dok francusko oruije sije
smrt po Egiptu i Aliiru.~
f%tv аг.,..1ава
ULOGA KANADE U SVJETSKOJ KRIZI
(Uvodnik)
Uloga Kanade u sadaSnjoj krizi na Bliskom Istoku
nije posve zadovoljavajuca, ali je bolja od uloge mnogih
drugih zemalja. Kanada svakako dini vise od "vodje
slobodnoga svijeta" . . .
Kanada je odbila da podupre britansku i francusku
ayresiju. To je veoma znadnjno kad se zna kakvc 'su
njezino tradicionalne i druge vezc sa Britanijom. Pre-mijer
St. Laurent i ministar vanjskih poslova Pearson
su u podetku dali izjave, koje su zvudile kno osuda bri-tnns- ke
i francuske agresije. Ali na zasjedanju Generalne
skuptine UN Pearson se sustcgao od glasanja za rezo-lucij- u koja osudjuje Veliku Britaniju i Francusku.
Najnoijei IVrmiJor St. Laurent je uputio o;tar protect Ixlenu
zboR napada)a na Kicipat.)
Poslije toga Pearson je istupio sa prijedlogom da
se formira jedna medjunarodna oruzana siln od 7.000
ljudi, koja de uspostavit i duvati mir. Kanada ce dati
1.000. Pearsonov prijedlog je usvojen i izglcda da de
biti stavljen u krepost
Koliko ce ova medjunarodna sila pridonijeti uspo-sta- vi
i odrianju mira zasad je te3ko kazati. Sve de za-vi- sit od toga da li su Britanci, Francuzi i Izraelci spremni
povuci svoje trupe sa egipatskog teritorija, kako je
zatrazila Generalna skupStina UN.
U medjuTemcnu premijer St. Laurent je izjavio
da do kanadski parlamenat biti sazvan na izvanredno
zasjedanje da odobri siljanje kanadske vojske na Bliski
Istok.
Treba poduprijeti ovo mjere, ali i traliti da so udini
kraj britanskoj, francuskoj i izraelskoj agresijl, odno-sn- o da so povuku sve strane trupe sa egipatskog teri-torija.
Bez toga mir na Bliskom Istoku de biti jako ne-sigur-an. Onako
A onda za petortcu biv-Si- h
francuskih premijera
koji su predvodili rulju
koja je napala i zapalila
zgradu francuske komu-nietid- ke
pnrtije u Pari-z- u
. . .
Francuzi su posijednjl
koji imaju pravo da nelto
kaiu o Madjarskoj. Zar
miste da je svijet zabora-л- о
da je francuska vojska
sudjelovala u guenju
THadjarskesovjetske re pu-blike
1919. god in e . . .
"Slobodu koju u Fran-cuzi
pomogli donijeti Ma-djarskoj
1919. madjarski
narod je platio desetlna-m- a
hiljada livota . . .
U demoostracijama ko-je
su reakcionarni ele- -
&ми1ж1кшшак&швштавт..ал1ГЖг1шј- -
Egiptu
zaustavljena
uz2red.
Nehru prihvatio Svicarski
prijedlog za sastanak
poglavica velikih
drzava
Svicarska vlada je uputila
posebni apel poglavicama
vlada Sjed. Drfava, Sovjet-sko- g
Saveza, Velike Brita-nij- e, Francuske i Indije da
so sastanu u Zenevi radi
sprefavanja svjetskog rata.
Indijski premijer Nehru
je izjavio da prihvaca poziv.
On bi zastupao nc samo In-di- ju ved sve azijske i afri6ke
zemlje zastupljene na kon-ferenc- iji
u Bnndungu.
Pogla%ice ostalih drzava
joS nisu odgovorile.
1 c t
mentl priredlli u Torontu
povodom dogadjaja u
Madjarskoj sudjelovala je
i saSica Hrvata, Slovenaca
i Srba . . . Dali su svoj
glas u prilog hortijevske,
salazijevske i midsentijev-sk- e
Madjarske i — krune
Sv. Stjepana! Kakva bi
to "sreda" za Juzne Sla-ve- ne
bila! . . . Moie netko
da se ne slaie sa komu-nizmo- m
i da ne odobrava
sovjetsku oruianu akciju.
ali podupirati nesto sto je
upereno protiv njegeva
vlastiteg naroda mogu sa-mo
bijedijici, koji su izgu-bi- li
sve nacionalne osje-daj- e.
Todka . .
S-t- KE
тНВа!? -- tm ? i&t Ваааа ''vBf з в К Сх в %
flanoi Madjarkr reolucionarne radnifke i frljafke ladc: рм! Пјела prrmijcr Јапоч Kadar,
Aandor Itonai, tninietar trR0inc i Gyorne Marosan, minitar drianih poslota.
SfeJei€ fe fet pragma Ma-- J
fartit revotuiioturne raJnttlt
i seljalkt tlaJt objatljeu 4. no-ten- t
bra:
Obrazovana je madjarska radni-Л- а
j с!јаЛд vlada.
Na 23. oktobra zapotVo je ma-so- ni
pokret u naJoj zcmlji, 6ji
plcmeniti cilj je bio hpraxljanjc
antipartijjkih i antinacionalnih po-greia- ka
poinjenih po Rakoiiju i
njegtnim suradnicima, te obrana
nacionalne nezavisnosti i suvcrcni-tct- a
Madjarske.
Slabosti lade Imre Nadja i po-ra- $t
utjecaja kontrarcvolucionamih
cJcmcnata u reolucionarnom no- -
kretu ugrozili su naie socijalisticle
tckovine, naJu narodnu driavu,
naju radniv'ku i scljafku vlast, pa
i sami opstanak naJe domoxine.
To je potaklo nas, nudjarske
patriote, da osnujemo Madjarsku
rcvolucionarnu radniiku i seljacku
Iadu.
Sastav Iade je oaj:
JjnoJ Kadar, preUsjcdnik.
Гсгспс Muennich, podpredsjed-ni- k
i ministar oruianih sila i javne
sigurnosti.
Gj-org- e Marosan, ministar drJav-ni- h
poslova.
Imre Horvath, ministar vanjskih
poslova.
Iitvan Kossa, ministar finandja.
Antal Лрго, ministar teSkc indu-strij- e.
Imre Degoe, ministar poljopriv-rede- .
Sandar Ronai, ministar trgovine.
Ostali ministarski poloiiji bit de
ponudjeni predstavnidma drugih
partija i ncpartijskim ljudima.
odanim naSoj narodnoj demokra-dji- ,
koji su spremni zajedno t na-m- a
braniti naSe sodjalistiAe teko-Wn- e.
Novo ustavljcna vlada obraca se
madjarskom narodu sa tlijedcfim
apelom:
I)ra£o Madjari, radnid, scljad,
rojnici, drogovi, nal narod preii-vlj- uj
tcike dane. VTlast radaika i
eljaka, svttinja sodjalizma. nakzi
se a opasnotti.
Velika opasno visi nad tekovi-foae- u
poftljedfljih 12 godku, koje
Me vi, madjarski тиЊспкЈ. oo-bk-o
vi madjarski radmd, stvorili
tvojiei vlaitim rokanva, srofiffl
smoprijmMn radom.
КотгагоснЈовпагт zavjercma
ромај s%e drskiji. Ofti петнв-srdfv- o
poofe priMalice tkRkra-cje- .
nH4ti i OK4i faititifkJ aH-kov- ci
ubijaj po4lAe pMih&e i
tuAe najfeotj drogove.
Mi zamao da u Rtej zeraifi je
uvtfek im raeoge nerifeien pi-tanf- a.
ranee petlk2a koje tftfe
M%kd4U.
Zavet rAAa j? nife eoakav
kakav bi trbo biti awi#i kOr
izfr4fie sedffczAm.
Pefed iHfeJfca tSmnec i teke
poljeJnfih 12 р&Ип — raiJoblfu
vo4tva Rake4-Gcf- e Uik — ifi-- j
nfene w raaefe krafnc pepefte j
Јмв п4вчп=в radntka. j
Reakoened i ra sojim stbX--
Bin cievima. Oni § digli nke
retir rviieg nrede-deraekafce- g 1
vredfcnf. Tirae ш deiuzaii ik bo-- ,
£c da pevtale remke i tavede
kapttaicaa, a xexalfM veJefesfed-nkima- .
Oni hocc da ponovno nametna
na vrat naroda iandare, policajce i
Sun star! prokleti, omrznuti.
ugnjetat i izrabljivafki rciim
koga )c narod mrzio.
Oni am nc bi donijcli slobodu,
blagostanje i dcmokraciju da su
pobijedili, cc ropstvo, bijedu, ne--
zaposlenost i bezduJno eIeposjed-nifk- o
izrabljivanje.
Iskoriitavajudi pogrcike uiinjene
u toku narodno-demokratsk- e iz--
gradnje, reakcionerni dementi su
obmanuli mnoge poStenc radnikc,
a osobito ehki dio omladine, koja
se pokretu priklju£ila iz iskrenih
pat riot skih pobuda.
Oni su ustali za daljno sprovo-djcnj- e
demokratizadje u naScm
drujtvu, ekonomskom i poIitiCkom
iivotu, {to bi uc4rsti!o temelje so- -
cijalizma u naSoj zemlji
Oni su dicli so Cas za to daMaJn'e'
sc Madiarska jaa i nodiic kao
slobodna i nczaxisna driava u pri-jateljst- vu
sa drugim socijaiistidim
driavama.
Zato bi bilo pogreSno i zlofinafki
napadati tc Ijude zbog stupanja u
pokret.
IskoriJtavajuJi slabosti xlade
Imre Nadja kontrarcxoludonarnc
silc pustoie, ubijaju i pljaQ:aju, i
mi se moramo bojati da dc nad-vladat- i.
Sa velikom zalosti i bolna srea
vidimo u kaku strafnu situadja je
naSa draga zemlja dovcdcnapo
kontrarcxoludonarnim clcmcntima.
a ccsto puta i po savjesnim i pro-grcsisni- m
ljudima, koji su svijcsno
ili ncsxijesno zloupotrcbili lozinkc
demokradje i slobode i tako utrli
put reakcionerima.
lsrafo, patriot!, vojnici, gra-djan- i!
Treba uciniti kraj zlodinstvima
kontrarewludonarnih clcmenata.
Сл za akdju je doiao.
Mil demo braniti xlast radnika i
seljaka, tckovine narodne demo-W-adj- e.
Mi demo povratiti red. gtirno
SSSR trupe,
pomoc
Javlja se tz New Delhi da (
savjetski premijer Balkan in oba-vijeti- o
premijra Xehra da tc Sv
vjetski Saset staptti u preovore a
Madjarskom i drugim dlankama
pakta o pevbtdenfu so-vjetsk- ih
trefa tz Madja1. dm
bade ttffestavljfi mir i red a ze-mlji.
To j u sklad s Mfavoffi o-vjet- ske
U4e od 30. ektebra d j
sfretnna poveci sovjetske ek-enem-si- c
i vofne Fdnk-- e k ztnwlja
narodne i prege arn
o poxUc'enju sov(kih tmpa u
Mdjarske
"Pravda" ) jai!.i Л no%embra
da fc ov)ka x lada na pozix ma
Jugoslavenska novlnska
agenctja Tanjug u saop-cenj- u
povodom dogadjaja
u Madjarskoj kaze da
Jugoslavija u prlncipu ne
odobrava mijesanje stra-ni- h
oruianih alia u unutra-inj- e
stvari neke zemlje,
ali da je sovjetska inter-vencija
u Madjarskoj bila
opravdana, jer su reakcio
1 i mir u naJoj zemlji.
Interest naroda, interesi na{e
domovine zahtjeaju usposta-- u
stabilne i jake Iade, lade spo-sob- ne
da izedc zemlju iz sada{njeg
tcikog stanja.
Zato smo mi sastavili Madjarsku
revoludonarnu radniclcu i seljalku
vladu.
Program Madjarske reoludo- -
narne radnicle i seljake Iadet
1. Dezuslovno osiguranje nado-naln- e
nezaisnosti i suvctcnitcta
nase zemlje.
2. Obrana naSeg narodno-demo-kratsk- og
i socijalistickog urcdjenja
od svih napadaja, obrana naSih so-djalisti- kih
tekovina i daljni na
predak na putu sodjalistifkc iz- -
3. Obustaxljanjc bratoubilake
borbc, obnox'a rcda i unutralnjcg
mira u zemlji. Vlada ne cc dozx-o-lit- i
nikakx'o kainjavanje radnika
koji su sudjelovali u posljcdnjim
dogadjajima.
1. Uspostax-- a bliskih bratskih I
prijateljskih odnosa sa svim sodja
listidkim zcmljama na bazi pune
jednakosti, nemjeianja u unutraf
nje posloxe i uspostava naSih eko-nomsk- ih
vcza na principima uza-jamn- e
koristt i uzajamre ротоЛ.
4. Miroljubiva suradnja sa sxim
zcmljama bez obzira na njihov
druStxeni porcdak i oblik vlada- -
vine.
6. Drzo i znatno poboljSanje
fivotnog standarda trudbenika oso-bito
radnikc klase. Vise stanova za
radnikc. Txornicama i poduzedima
treba dati mogudnost da podiiu
stanox-- e za sxoje radnikc i namje-Jtcnik- e.
7. Prcocjenjix-anj- c nadonalnih
ckonomskih planox--a i izmjena me-tod- a
privredom uzi-maU(- ?i
u obzir nacionalne oscbine
(Nastaxak na tram 3)
diarskog premijera Kadara odluila
da Madjarskoj nepovredno pruit
ekortormki pomoc i to: V1.000 tona
ikm i braifM. 3.000 tona. mesa,
2 OOO tona rnasti. 5 OOO tona Se-ce- ra,
3 rmltjtma tine Wonrxiranog
m)lka, IO.OO0 tona ccmenta. xcv'c
lasbfine drva. ukk. gxoedja i
drujh metftta. Osim t-o- ga Sovjcski
Sivtz te posf jiti Mfomk-- e siro-vif- M
i drte be pe trgeMmkom
gex'ere.
Swjetsko min+trtxo z4ravlja
c p4ti beipkuso te lq6tiA.e
potrebkife
N R Kmi c odebrtki 30 mi-Iijun- a
rubalia ( mdif una delara)
za pomo Madirkoj
narni element! pokusali da
uniste narodno-demokrat-sk- o uredjenje i Madjarsku
skrenu s socijalistickog
puta. -
"Borba" je objavila iz-vjest- aje
svog specijalnog
dopisnika o zvjerstvima
koje su reakcionarni ele-ment!
vrsili nad madjar-skim
patriotima ! pristali-cam- a
socijallzma.
ce povuci daje ekonomsku
Madjarskoj
Variavskog
dtmokracije
upravljanja
Jugoslavija kaze da je sovjetska intervencija
u Madjarskoj opravdana