Jedinstvo, January 27, 1956

              Шт'г~~ ' ' ИВД-- И
STRANA 2
SUD CITALACA
(Izvadci iz pisama primljenih u toku diskusije)
Ja mislim da"Jedinstvu" nedostaju dopisi iz raznih
naselja . . . Jedini naCin da proSirimo "Jedinstvo" jeste
nas aktivan rad . . . To bi bila duznost svih nas Citala-c-a
. . . Moramo tu odgovornost preuzeti na sebe . . .
D.
Meni se dopada pisanje i pratim sve . . . Star! pretplatnik л
Saroije.
. . . NaS demokratski list . . . Osjedam se vrlo zado-volja- n
sa uredjivanjem . . . List zastupa intercse za koje
je pokrenut . . .
♦ P. T., (Yukon).
fern
Sto se tide pisanja nase novine, potpunoma se sla- -
Slavko, (Thorold).
. . . Novina je dobra i ne moie biti bolja . . .
E. G., (Edmonton).
Uspjeh (u kampanji) de biti samo tada ako svaki
od nas pretplatnika irtvuje moralno i materijalno.
A. M., (USA)
. . . Na5 omiljeni list . . . ZaSto tako nazivam naSu
novinu? Zato poSto je umna i duSema hrana za svakog-Citaoc- a
t. j. malog Covjeka . . . "Jedinstvo" je vjesnik
koji istinito i ozbiljno obavjeStava . . .
P. N., (USA).
. . . Ona je паб duhovni vodja i ukazuje put u bolju
buducnost ... N. M., (SaultSte Mnrie).
Upravo mi je nezgodno traiiti "Jedinstvo" od dru-gih
pretplatnika, poSto ne moiem biti bez novine . . . M. F., (Quebec)..
To mom miSljenju novina se dobro uredjuje . . . T. B., (Kamloops).
♦
Nama se novina jako dobro svidja . . . J. S., (Rosslnnd).
U vczi uredjivanja novine ncmam Sto da kaiem,
ved samo to: Meni je list vrlo zanimljiv. Nastavite kao
do sada . . .
J. K., (Schumacher).
♦
Urcdjivanje novine mi se svidja .' . . Zelim uspjeh
kampanje . . .
F. Duralija.
Ako mi pretplntnici iz manjih mjesta, Sumskih i ru-dars- kih kempa, poradimo za nove pretplate, vjerovatno
de so kvota novih pretplata ispuniti.
F. Batista.
Pismo drupn Bakina
Cooper Mountain, B.C — Dru-i- e
Stirruc, u listu prilaiem $8.00
i to: fond za novinu $5.00 (to smo
nas dtojica priloiili), dva kalen
dara $2.00 i 'Boiina' knjia $1.00.
Eto, to je se Ito smo mogli u£i
niti u ooj kampanji.
U ezi sa diskusijom sa uredji-vanjem
novine, ncfu drugo rcdi
nego to. da e noina dota dobro
uredjuje.
Dalje, vidim da ncki drugovi,
koji diskusiraju, u ne zlo krie
vas na uredniJt4X. To nije pravo.
Vi nistc krivi tome Jta se je doga
djalo sa Jugoslav ijom. Kad bi i oni
drugi priznali s%Tju grijeiku, onJa
bl bilo sve na svom mjestu.
Mislim da je nepotrebno troliti
vrijeme, papir i tintu da se AnJriju
Drali£a zadovolji. N"eka se on sam
prije malo razabcre. Oakvi mijck
misle da su u pravu, pa mirna Bo-sn- a. i
Samo vi momd nastavite tako t u
budu(fe, pa tko volio, a tko ne volio.
Val dobroidefi.
At. ВлИп
Vancouver halje jos 50
dolara
Vancouver, B.C — Zdravo dr-ugo,
evo vam se.ponono javljam
u vezi sa rczultatima u kampanji
"Jedinstva". Saljem am $50.00 u
fond na ime naSe nov&ne kvote.
Ovo zajedno iim sumu od $552 OO.
ЛП ovo niic se. Driim da ce
bits joi ncka novcana poSiljka prijc
nego se kampanja zavrii.
Nadam se da 61 se ponovno ji-vi- ti
za koji dan. Dakie, ovoliko za
ovaj put.
Primite mnogo drugarskih i is
krenih pozdrava od svih nas.
Za odbor kampanje.
Г. KangrgJ.
Obnavlja za dvijc godinc
Dragon Valley, Alta. — Gje-nje- ni
drugovi, sa zakainjenjem ob
naxljam prctplatu. Za to je bio ra-zlo- g,
jcr am je r!o dobro poznato
da sam mijck prije na vrijeme ob-natlj- ao.
U listu prilaiem $12.00 za dro-godiin- ju
obnovu, $1.00 u fond
$1.00 za kalendar.
Ол-- и moju poliljku upHite u
Vxotix Alberte.
Ostajem sa Jtovanjem, IV. JedInStyO
rubllsh4l Tuedar and Frldar
In Srb-Cmtla- n and Slovenian language.
by Jedinstvo PubWehinjr Со 4T9 Qann St. We..
Toronto 2-- B. Ontario, Canada.
Subscription rate: $SJD0 pr jrear. $3.00 per 6 month t
USAABacuntsdhiEnoeerdTMitizheteoLedrrM:EacaSMsontaajpejnrelprtecrearoi:nend3-I-M1rJcaRMnl.a0i2n0is.UpmmearHaey,ear. Pott Office Departrnent. Ottawa.
ггцвттц. it" jip if 4. д "" " J WWP4WW"IPPP4PPH
''Nitko ne moze zanijekati da list nije dobro uredji-va- n,
naravski uvijek ima mjesfa za poboljsanje"
Nelson, B. C. — Stovani dru-gov- t,
evo t mcne si nckoliko dm- -
garskih rijefl, zelc& vam svako do-bro,
a zdravlje posebno. Ovih mi
dxna istjee pretplata na "Jcdin-stvo- ".
pa zelim da ju ni vrijeme
obnovim. Slati opomene, troSiti
vrijeme i papir, skopdano je sa
troikom. 21a ovakve nepotrebne
troikove (kojem se poSalje opome-na-)
trebaju da snose sami pretplat-nid-,
koji fekaju tako dugo da im
se moraju slati opomene. Ako koji
pretplatnik nije u stanju da obnovi
svoju pretplaru iz bilo to kojih
razloga, zaSto neprijavi upravi.
tako da se uprava znade ravnati?
Ima pretplatnika koji se nadje uv- -
'redjen kad mu se posalje opomena.
a po ncki ide tako daleko da iz
ovih razloga napusti svoju novinu.
govore!i: "Nije vrijedno ditatilnja,
kad Jalju opomene. ne vjeniju"
itd.
Ovi pretplatnici ne£e da razu- -
miju da JedinsUo nema noca
u zalihi da moze Cckati tako dugo
dok istome preteie novaca. Ovo
nije pristojno, a niti je tovjcCan-sk- i,
prcma svejoj demokratskoj i
radnilkoj ustanovi. Covjck radnik
mora i trcba svoje obaeze i duz-nos- ti
na vrijeme ispunjavati prc-ma
sojoj noini.
Priloicno saljem $8.00 i to
55.00 za godiJnju obnovu, $2.00
u fond i $1.00 za kalendar.
Ovdje su prilike jako slabc za
dobiti no%-o- g pretplatnika. Ovdje
je malo starih doseljenika, a novi
ne dolaze ovamo. Tciko je nad
na?cg ovjeka na ulici.
SaJa zclim datt svoje miiljenje
u pogledu uredjivanja "Jedinstva".
U cijclosti sam razumio vaJ
cijenjeni list od 16 noembra 1955.
godine.
Pno, iclite da sa mnom izmije-net- e
nekoliko rijed, da teCcm bez
astrut'avanja i zaokolisavanja o u
redjianju novine, jer stc zaJuicni
i trudite se da proiirite i pobolj-sat- e
list, koliko je to u. vasbj motfi.
Po mom miJIjcnju saJriina i
tehnlcka oprema lista jest pnoraz-redna- .
Ovome nije potrcban ko-ment- ar.
"Jcdinsto" govort samo
za sebe. List nije suhoparan, e je
intcresantan i popularan. Politica
linija lista je dobra, pogoduje
nalim danaSnjim prilikama, a ta-kod- jer
ima u listu prilino i popu-larno- g
Jtiva.
Druo. sada smatram da nebi
bilo umjesno izdavati tri lista.
Dr2im da "Jedinstvo" karakterl-zir- a
slogu i jedinH%-- o nalili Iselje-nik- a.
Proiirenje lista ovisi o radu
i zalaganju svih nas pretplatnika.
Tree, Sta rado dtam, ito ne ti-tar- n?
Citam uopc sve. U "Jedin-st-u- M
ne izlazi Sto fovjeka ne za
nima. Roman "rtletvu" чех dtam
Roman nam dobro dosao a i druge
Saljive price. se je to korisno za
populariziranje lista medju Jirokim
slojevima nalih iseljenika.
Cetvrto, normal izadj a odnosa
izmedju Jugoslavije i Sovrtkog
Saveza i zemaija narodne demokr-adje
je jako dobra i korisna stvar
za se avc narode. Posjeta Bjlga- -
njina i HruSdovt Jugoslaviji do-prinij-cla
je mnogo za mir u rije-lo- m
svijetu. Ja pozdraxljam imi
posjeru od mojc strane. jer je od
historijskog znaiaja za oba naro-da- ,
za njihov ekonomski raritak
i konacno za politicku suradnju
Posve je pravilno poduprijeti isru
panje Jugoslavije za mirno rjeie
nje medjunarodnih sporova, za za-bra- nu
aromsl-o- g i hidrogenskog o-rui- ja,
smanjenje naoruiavanja, za
proSirrnje kulturne i ekonomske
suradnje medju svima narodima
SA-ije-ta.
Peto, star prema unutraJnjoj
situadji u Jugoslaviji mot a biti
popustljiv. Staro se mora pustiti u
zaborar i prihvatiti stvamu dana-Snj- u
sttuadju, koja je izbtla. Gta-rn- o
je da se kree boljoj i sretnijoj
budu&osti. Sto se tice toga — da
Ii je u Jugoslaviji narodru vlast.
teilce je meni dati ocjenu. To e
skora badufno5t pokazatL Na dm-go- j
strani nc mogu se sloiiti ni sa
onima koji ne tide nSega dobrog.
s--rr im je erno I ne ride ntkakra
napredka a Jagoslariji.
Sesto, Jto %iie vijesti iz zemlje
£dje smo se rodili (politi&ih i
drugih), tim bolje. To je od koristi
svima i svakome tko iole voli svoju
rodnu grudu. Takodjer su pozeljne
ijesti iz Sovjetskog Saveza i ze-mal- ja
narodne demokradje.
Drugovi nastavite i dalje sa va- -
Sun uredjivanjem lista. Ni jcdan
zdVavo misled pretplatnik i poJtcni
radnik, koji pravilno sudi, ne mole
zanijekati da list nije dobro ure-djiva- n,
naravski uvijek ima mjesta
za poboljsanje.
Drzim da iete se suottti sa fi-nancijs-kim
tcskodama lista u dana-$nj- oj
skupexfi. Moje je miiljenje da
se cijena pretplati na godinu povisi
sa $5.00 na 6.00. Moida bi to do--
nckle rijcSilo problem financira
Ovo poslije kampanje dobro bi
bilo ako bi drugovi pretplatnid i
simpaticari radnidke Stampe uzeli
оло na diskusiju i pravilno ocjenili
stvar. Uzmimo u obzir koliko ko-Jtaj- u
druge novine, koje piSa pro-ti- v
radnickih intcresa. Jedan dolar
godiSnje ne moie nikoga osiroma-iiti- ,
a bio bi od velikc pomoJi za
uzdriavanje "Jedinstva".
Ncka drugoi bude dosta za sa-da.
Prosuo sam ovaj "kariSik" iz
li6ic torbe, pa ne znam stati dok
sc torha ne isprazni.
Zclim vam mnogo srece u va- -
Scm daljnjcm uredjivanju lista i
drugom radu uope.
Sa drugarskim pozdravom svi-ma
kod uredniitva i uprave.
N. AWmloiif.
Pisma iz Saskatchcwana
Hafford, Sask. — Dragi drugo-i- ,
moja pretplata izlazi za ncki
dan, pa vam Saljem "Money order"
od $7.O0 — obnova $5.00, fond
$1.00 i kalendar $1.00.
Drugovi, u&nio bih {to za novi-nu,
kampanja je, ali odje nema
naSeg naroda, nego ja sam.
Zclim svaki uspjeh kampanji no-vin- e.
Drugarski pozdrar.
L. R. I.
Ruthilda, Sask. — ZJrao dm- -
goi, laljem osam dolara za moju
obno-u- , fond i kalendar.
Pozdrar,
Sekuh.
Iz Ottawc
Ottawa, Ont — Dragi prijate-Ii- .
oprortite ito se nisam prije ja.
io, odnosno obnovio prctplatu.
Evo sada Saljem $7.00, Sto je za
mou obnovu $5 OO i za fond
$200.
Pnmite priatelsti pozdrav.
F. At.
ProCitao sam knjigu pod
gornjim naslovom sa najve--
Lcim mteresovanjem, koju je
napisao Boio Prpid, nekada-Sn-ji iscljenik u Kanadi a sa-da
penzionwani major Jugo-sljvens- ke
armije--
JoS kao detc volio sam da
Citam knjige o morskim pu-tovanji- ma
i brodolomima.
Ali ova knjiga razlikuje se
od ostalih nc samo po tome
Sto brodolomci nisu iskusni
mornari, koji spasavaju put-ni-ke
i pretstavljaju nam sc
kao pozrtvovani hcroji sa
njihovim podvizima u borbi
sa morcm i olujom, ved po
tome Sto brodolomci nisu
mornari u opSte, vec iscrp-Ije- ni
i ranjeni ljudi, zahva-de- ni nepogodama na okeanu
bore se instiktivno, po na-go- nu za iivot. a iznad sve- -
ga, odanost tih ljudi svom
samoj njihovoj potsvesti, ie
kada vec misle da je sve
svrSeno, kada su ubedjeni
Kanadsko
dalje bez
U "Zajednicaru" objav-Ije- n
izvjeStaj o ishodu gla-san- ja za petog" £Iana Gla-vn- e
porote HBZ, potpisan
po glavnom predsjedniku
Mandi5u i glanom tajni-k- u
Belli, iz koga proizlazi
da je brat M. Belanid do-bi- o
156 glasova, a brat
Viktor Subat, Clan odsjeka
783 iz Sudburj', Ontario,
141 glas, pa je prema to-me
izabran brat Belanic.
Ovo je bilo posljednje
glasanje i pobjeda brata
Belanica nad bratom su-bato- m zna£i da kanadsko
Clanstvo HBZ i dalje osta-j- e
bez predstavnistva u
vodedim tijelima organi-- "
"zacije.
Konvencija je ovaj put
izabrala ukupno 42 odbor-nik- a, zamjenika odborni-k- a
i sluzbenika, ali Kana-djan- c
nije moglo zapasti
ni jedno mjesto, cak ni
ono najposljednje. Kanad-s- ki delcgati su bili predla-j?a- ni
za raznc poloiaje, ali
ni jcdan nije mogao biti
izabran. S obzirom na stn-nj- e
koje je postojalo na
konvenciji, kao i pocjep
same kanadskc delegncije,
ne moie se prigovoriti to-me
Sto Kanndjani nisu iza-bra- ni
na polozaj podprcd-sjednik- a
ili glavnog bla-gajnik- a, ali to nisu dobili
bar neko mjesto, to 60 po-zal- iti
svi iskreni i daleko-vid- ni zajedniSari. Poslije
ovoga nitko ne moie tvrdi- -
ti da kanadsko Clanstvo
nije zapostavljqno.
Prije nego idemo dalje
moramo napomenuti da
mi ne posmatramo ovu
stvar s glediSta licnosti,
kao da nam je krivo Sto je
izabran brat Belanic a ne
brat subat. Brat Belanic se
pokazao dobrim zajedni-Care- m
i mi smatramo da
on zasluzuje i bolji polo-2- aj
od onoga koga je do-bi- o.
Xisu ovdje u pitanju
HCnosti, nego princip. Ila-- di se o pravima 9.000 ka-nadsk- ih Clanova HBZ, o
njihovoj reprezentaciji u
vodecim ortfanima.
Posebno treba pozaliti to
to konvencija nije dovrii-l- a
svoj rad, vec jo zaklju-Cil- a
da delegati nastavc
glasanjem kod kuce, gdje
mnogima stvari drukcije
izglcdaju nego kad su na
okupu. Iz konalnog saop-cenj- n
sc vidi da neki dele
i mukama, ne zale za svoje
zivote, oni se ne jadaju na
muke ved ih boli i sama du-S- a, gorko zale Sto ncde dos-pe- ti
u Jugoslaviji da tamo
daju svoje iivote za oslobo-djenj- e
njihove brade i sesta-r- a, drugova i drugarica, za
oslobodjenje njihove zemlje
ispod okupatorskih nasilni-k- a
i domacih izdajica. Zale
Sto nece modi u
svojoj zemlji, Sto de umreti
od iedji na mora a da nisu
ispalili ni jedan metak пл
podivljale horde.
NeobiCni doitvljaji Г put
Boic Prpida i drugova iz
Kanade u partizane mogli bi
da posluie nekome piscu za
odliCno knjifevno delo, ali
Boio pisudi ovu knjigu nije
imao nikakve knjiievne pre-tenzi- je.
On prosto i jedno--
stavno govori svojim obid
narodu i iarka ielja da mu , nim izraiajnim redima o o-pom- ognu
u borbi protiv o-- ! nome Ito je se dogodilo. Re- -
kat ove knjige nalazi, pored
opisa ljudi, tome sto se
Boio staloieno lakonski
da im je ostalo samo ne-- izraiava
iivota agoniji vijim momentima.
clanstvo HBZ. i
predstavnistva
gati nisu Cak naSli za shod-n- o da glasaju, medju koji-m- a je i jedan gospodin,
koji se pred proSlu kon-venci- ju
bio mnogo ras-priC- ao svojoj brizi i za-uzima- nju za kanadsko
Clanstvo njegova prava.
Tko g-o-d
je predlozio da
se tako postupi, nije dale
ko gledao. Nadajmo se da
se to ne ce ponoviti idude
konvencije.
Tko je odgovoran za to
Sto je kanadsko Clanstvo
opet ostalo bez reprezen-tacije- ? Smatramo da bi
bilo pogreSno kriviti poje-dinc- e. To je posljedica to-ga
Sto prava kanadskog
Clanstva nisu posebno ut-Tdje-na pravilima. Stva-ri
ce tako ici, mogude
gore, sve dok pravilima
ne dodje do izraza Cinje-nic- a da se Clanstvo Zajed-nic- e sastoji od podanika
dviju driava, da kanadski
dio Clanstva predstavlja
manjinu, Cija prava mora- ju posebno biti utvrdjena.
Kanadsko Clanstvo de do-biti
mjesto glavnoj u-pr- avi samo onda kad
pravilima bude odredjeno
da ih takvo mjesto pripa-d- a. Na primjer, da Kana-d- i
pripada jedno od tri
podpredsjcdniStva.
Ne radi se tu samo re
prezentaciji vrhovnim
organima. Kad bi se radilo
samo tome, onda bi sc
nckako moglo podnositi.
Ono Ccmu se kanadskom
Clnnstvu nanosi najveca
nepravda, Sto njega najvi-b- c
tiSti i Sto Cini suStinu
cijele stvari jeste nemo-gudno- st da bude pravilno
zastupljeno na konvenci-jam- a,
Ccmu su krivi ame-riC- ki zakoni. dok kanad-sko
Clanstvo ne bude mo-glo
slobodno birati svoje
delegate, dotle de biti neu-mjes- no usvajanjc zaklju-Cak- a kanadskom pod-predsjedniS- tvu
ili tome sli-Cn- o,
osim da bi se isti bi-r- a
li referendumom kanad-skog
Clanstva ne na kon-vencijam- a.
Problem je veoma sloicn
i ne ce ga biti lako rijesiti.
O njemu je bilo mnogo
govora proSlosti, osobito
pred proalu konvenciju,
ali sada vtdimo da od toga
govorenja nema rezultata. Preko AtlantikcL u parti an
poginuti
faSistiCke
najuzbudlji-kolik- o
ostavili knjigu
poznaje".
po strani da nc predvidja-m- o da li de i koliko po-slui- iti
nckom knjiievniku
koji ce pisati borbama na-roda
Jugoslaije protiv oku-pato- ra
kvislinga
pomodi jugoslovenskih
iseljenika koju su
svom narodu teSkim dani-m- a
borbe stradanja mo-ramo
naglasiti je knjiga
veoma znaCajna za sve isc-Ijcni- ke naroCito za naSe
iscljenike Kanadi.
ne bila zna-
Cajna! Boio je iiveo Ka-nadi,
stekao njoj mnogo
prijatelja drugova, prola-zi- o kroz sve muke peripe-tij- e
iseljeniCkog iivota, isti-ca- o sc borbi za bolji iivot
naiih iseljenika kanadskog
naroda naiao se nrvoj
grupi kanadskih dobrovolja- -
it nnmrv rfr1nVArtlfm kupatora jasno ве vidi u kao bih da se knjilevni efe--I ..
1 partlzanima.
i u
i
jos j u
sati u i
o
i
u
a i
u
u
u
o
u
o
u
1
i
o
a
u
i
o
I
I o
I
i —
a
u
i
u
u
i
I
u
i
i u
it
i
i
Pre izvesnog vremena,
drug pisao (ne se-ca-m se v!5e uredni-Stv- u "Jedinstva da mu po--
Stvari stoje tamo gdje su
bile, a moglo se Cak re-d- i, da su se neSto
Potrebno je stoga da'ae
o ovome ponovno povede
raCuna, i to odmah, a ne
pred konvenciju, tako da
Clanstvo stekne dojam da
se zaista 2eli rijeSiti ovaj
problem, a nije u pitanju
samo predizborna korteSa-cij- a.
Nama se Cini da problem
treba traiiti u nekoj --reti
autonomije, koja ne bi iz-mje- nila odnos kanadskog
clanstva prema ameriC-ko- m
i njihov opdi poloiaj
u Zajednici, a ispraila bi
postjecu napravdu, zado-volji- la opravdane teinje
kanadskog- - Clanstva, i
je glavno, pospjeSila raz- -
vitak Hratske Bratsk e
Zajednice u ovoj
Potrebno jo posebno ka-nadsko
tijelo HBZ, koje
de voditi raCuna o Cbto ka-nadsk- im poslovima orga-nizacij- e, pridajuci poscb-n- u va2nost daljnjcm raz-vitk- u Zajednice u Kanadi
i njezinom pretvaranju u stoier hrvatskog naroda u
ovoj zemlji, u centar oko
koga de se okretati Citavi
javni 2ivot naSe nacional-n- e
grupe. Kako to sprove-st- i
mo2e se j?ovoriti kasni-j- e, mi samo istiCemo prin-cip.
Ova ideja nije nova. Ona
je postavljana i ranije,
svakako preuranjeno, jer
uslovi nisu bili zrcli. Sada
je potpuno jasno da dru-go- g izlaza nema. I Sto se
prije pristupi rjeSavanju
kanadskog problema HBZ
u torn pravcu, u toliko bo-lje,
— bolje za kanadsko
Clanstvo i za HBZ kao eje-lin- u. jo naSe iskreno u-vjere- nje.
Ovaj ide iiredalcko
'Dok je prrdMatnik јч)ле
k1R(pa'ronurwaopdleiesorkdejUaktcuaaipnniadoduMpkpuirrhliopjeta,lrk1 aidtpoRpittlraaeaplidiirintajaj)ee predxjednik udruirnja manufak-uranat- a. trrba MpjTeA. iAti. IHzies--ra, dnkajucaoIn,du-ntdrij-ae, i lo nc мто u Kanadi,
nego podizatl podruiniee u dru-Ri- m zemljama.
aliIliidceo pmreisdlailekbou.lje ToadkviI'onwulekar-pitaali- ,
Ktit Utijek polaze a gle-dis- ta nojih profita.
niavna brifta kanadnko na- roda treha biti podizanje vla-ti- te indutrie, a ako e pri tome
mole pruiiti pomoe druirim na- rodima u izRradnji njihove
dobro. z e
Ako bi dokumen-ISalj- u "Boiinu jer gp
tarnu vrednost oe knjige IliCno
ona
domadih
pruiali
da
A, kako bi
jedan je
odakle)
bi
pogorsa-l- e.
sto
zemlji.
To
in-duntr- ije.
Medjutim, ja bih primctio
da knjiga "Preko Atlantika
u Partizane" nije znaCajna
samo po tome Sto mnogi naSi
iseljenici poznaju Boiu li-C- no, ved i po tome Sto Boio
saieto opisuje druStveni i
javni iivot nasih iseljenika
i njihovu borbu protiv reak-cionar- ne propagande.
PHEKO ATLANTIKA U
PARTIZANE jc knjiga koju
bi trebao imati svaki naa
iseljenik. Ona je, zaista.
knjiga nasih iseljenika i ako
vedi deo knjige zauzima
opis neobiCnog putovanja iz
Kanade na oslobodjenu te-ritor- iju
u Jugoslaviji. Pa i
tu, posle brodoloma, posle
jedanaestodnevnog lutanja
po moru I borbe sa nepogo-dama,
posle sluCajnog spa-senj- a,
posle konaCnog tupe-h- a, kada seBoio spuAta pa-dobran- om medju partizane,
prvi partizan koji ga je do-Cek- ao bio je sin Save Budi-sasvljevi- ca,
naSeg iseljenika
iz Windsora!
Peia