Jedinstvo, January 27, 1956

              i
v
SSTLf'JL - l' i ТГ Г?Т ....# tJffTJ ЛЗШЗ I jS-atj2E.-
Kija к.ка2Ж1лвиЛ:Ч
"зрчччирчрЧИР !VfMIim4P 1 1Д ...РЧррччиррчГШвчр p
STRANA4
USA usporava pomoc
(Kastavak sa st. 1)
daju na aovjetsku stranu.
Ovakav ameri£ki stav po
pitanju vojne pomoci pred-stavl- ja
pritisak na Jugosla-vij- u
da prestane razvija-nje- m
prijateljskih odnosa i
suradnje sa Sovjetskim Sa-vezo- m, da se prestane zala-ga- ti
za mir i prijateljstvo
naroda. Drugim rije£ima, da
se potpuno potcini ameriJ-ko- m
imperijalizmu.
To je takodjer јоб jedan
dokaz da americki imperija-liza- m
ne daje pomocJ, oso-bi- to
vojniike naravi, bez u-vj- eta,
koji su usmjereni na
potcmjavanje zemlje koja
prima ротоб.
Tko prima americku
pomoc nc moze biti
ncutralan. kazc
ambasador
Karachi, Pakistan. — Isto-vreme- no
sa objavom izvje-£lja- ja
iz Praga da je Ceho-slovad- ka
ponudila ekonom-sk- u
pomod Pakistanu, ame-ri£- ki ambasador Horace Hil-dre- th je upozorio Pakistan
da na to ni ne pomiSlja ako
ieli i dalje dobivati ameri-Sk- u
ekonomsku ротоб.
Ilildrcth je rekao da ze-mlje
koje primaju amcri6ku
ekonomsku pomod ne mogu
biti neutralne.
SAD traf c da Japan
poveca oruiane sile
Tokio. — Predsjednik od-bo- ra nacelnika general§ta-bov- a
USA admiral Arthur
Radford izjavio je predstav-nicim- a
Stampe da smatra
"ncdovoljnim japanski ob-rambe- ni plan" prema kome
je predvidjeno da oruzane
snnge Japana brojc u 1960.
godini 180.000 ljudi.
Admiral Radford nalazi
se sada na sluzbenom puto-vanj- u
po zemljama Dalekog
Istoka.
Svicarska pojacava
odnosc sa Kinom
Peking. — Vlada Svicar-sk- e
Konfederacije povoljno
je odgovorila na zelju кИле-sk- c
vlade, da podigne kine-sk- o
poslanstvo u Svicarskoj
na rang ambasadc.
Urilanska vojsKa u Jordanu
Kairo. — Hritanska vlada
je uputtla svoje trupe u Jor-dan,
dokazujuci joJ jodrtom
da se ta drznva nalazi u bri-tansk- oj
kolonijnlnoj zavts-nost- i.
Glnvna svrha toga ko-ra- ka je guSenje rastudeg ot--
pora jordanskog naroda1 obraiija
paktu,
Sava se navodnom
rcste Riicka
napadaja na Jordan.
Xuklcarna istrazivanja u
Sovjctskom Savczu
Afoskva. — Clan AkaJemije na-uk- a
SSSR profesor Topijev izjaio
je u tntcrvjuu agendji TASS, da se
sada u Saxrzu gradi sin-krofazokr-on,
instalacija mnogo ja£a
od ciklosinkrotrona, Voji funkdo-ni- r
u sovjctskom institutu za na-klear- nu
fiziku.
Go-ore- d o sovjetskim postignu-im- a
na polju nuklearmh istraliva-nj- a
obaIjcnih u 193). godini, pro-fesor
Topvije- - jc izjavio, da su so-vjet- ski
uCcnjad vetf sada u stan ju da
u laboratoriju dobiju festio; visoke
energije, koje su se dosada mogle
otkriti u neznatnfm koli&iama u
kosmtkim zrakama.
Sovjetski uenjad takodjer prou-avaj- u
strukture sunJce korone
metodorn "iradijadje Hercovim та- -
lovima N'aime pokazalo se, da oko
Sunca postoje elektronski oblaci,
koji se pruiaju u golemin prostran-stvim- a
i utje£u na suneve emlsije
Herctn-i- h valova.
Fiziki instftuC Akademije nauka
SSSR uskoro & brti upotrebljen za
provjeraranje ope reorije relativj-tet- a.
Iz Jugoslavije
Pustena u promet nova
zeljcznicka stanica
u Jcscnicama
Jcscnice. — U prisutnosti prrko
3000 gradjana Jesenica i
iz ditavc Slovenije, u pro
met nova vclika ieljcznicka stani-ca.
Ovaj gradjen je
godina i ima vcliko znacenje
za unapredjenjc zeljeznidkog saob-racaj- a.
U Sloveniji amnestirano
277 osudjenika
Ljubljana. — Povodom Nove
IzvrJno vijede NR Slove-nije
donijelo je odluku o amnestiji
osudjenika. Ukupno je amnestira-no
277 lie.
Pomilovanja u Bosni i
Hcrcegovini
Sarajevo. — Izvrino vijede
Republike Bosne i Hercego-vin- e
na sjednici od 29. decembra
pomilovalo je stanovit broj
nih osoba.
Pregovori s Madjarskom
o odrzavnnju granicne
Iinijc
Bcograd. — Prcdstanici Jugo-slau'j- c
i Madjarske pocli su pre-goor- e
radi zakljulenja komencije
o Cuvanju, odriawnju i obnalja-nj- u
jugoslacnsko-madjarsk- e gra-ntn- e
linije.
Poccli prcgovori izmedju
Hunumjskc i FNRJ o
usposlavljanju zracno
saobracaja
Bcograd — 0djc su 21. anu-ar- a
potcli prcgoxorl izmedju dele-gaci-ja
1лЈе Runhuijske i Jogosla- -
Mje o uspoHavijanja zracnog sa
Ragdadskom a poku-- '
opravdati I Rckonstrukcija turisiickc
opasnoSdu saudiarapskog , Pula
Sovjctskom
Rijeka. — Do maja oe godine
dortit Ce se glatni radovi na re-konstruk- dji
tunsticke ccste Rijeka-Pul- a. Radoi su po£eIi prije par
godina.
Rijeka — srednjevropska
luka
— Ogroman porast za-biljei- en
je u proiloj godini u pro-met- u
robe putem rijecke
luke. Te godine su podunavske ze-mlje
Austrija, Cthoslovaflca J Ma-djars- ka
transportirale preko Rije-k- e
633-O0-
O tona robe. To je ogro-man
porast, lead se ima na umu,
da je 1930. godine bilo svega
1410 tona tranzitnog prometa, a
1934. godine neito preko 100.000
tona. ProJle godine prevezeno je
preko Rijeke &tiri puta vile tran-zitnog
tereta nego u fttiri rantje
zajedno. Jajvise je bilo
austrijskog zatim ftbolo-гаЛо- р
i madjarskog
Xajvcca hidroccntrala
na Dravi
Ljubljana. — PpCtlo je punjenje
basena ispred brane nove hidro-centra-le
Vuhred na rijed Dravi,
koja & biti &ircji hidrcentrala
izgradjena dosad na rijed Dravi
FIRST ТШЕ
IN AMERICA
gostiju
puJtena
objekt ncko-lik- o
godine
Na-rodn- e
osudje- -
Rijeka.
tranzitne
godine
tranzita.
"SLOBODA" DOLAZI U WINDSOR
Omladinski tamburaski zbog "SLOBODA"
iz Toronta dolazi u Windsoru 4 februara, gd
de na poziv organizacije Saveza Jugoslovenskih
Kanadjana dati koncert za паб narod. Koncert
6e se odrzati u tikrajinskom Radniikom domu
na 1457 Drouillard Rd„ a робссе taino u 8 sati
uvece.
Pored torontovske omladine, koja nas je ved
nekoliko godina zabavljala sa svojom muzikom,
pesmama i igrama, na program4 de udestvovati
i omladina bratskie ruske i ukrajinske organiza-cije
iz Windsora.
Ovo de biti jedan od najboljih koncerata
kojeg je naSa organizacija ikada priredila u
Windsora. Posle koncerta nastavide se sa op-Sto- m
zabavom i vcseljem.
Stoga pozivamo sav паб narod iz Windsora
i okolicc da dodje na koncert. Svi nam dobro
doSli!
Priredjivncki odbor.
SUDBURY - REDOVNA SEDNIGA 06RANKA SJK
Ogranak Saveza Jugoslovenskih Kanadjana odria--
ce svoju redovnu scdnicu u ncdelju, G. februara, u 10
sati pre podnc na starom mestu. PoSto ce se na sednici
dlskutovati vrlo vazna pitanja nnse organizacije, pozi- -
vaju se svi clanovi da dodju na sednicu.
Redovne sednice ogranka se odrzavnju svnke prve
ncdelje u rtiesccu. Molimo alanove ogrankn da ovo uzmu
k znanju. Sekretar.
VANCOUVER - GODIsNJA SJEDNICA J. P, DOMA
Na redovitoj sjednici u januaru mjesecu, donesen
je znkljudak. da so godiSnja sjednica Jugoslavenskog
Prosvjetnog Doma sazovo za prvu nedjelju u rcuruaru,
odnosno nedjelju 5 februara.
Sjednica 6c se odrzavati u na-se- m Domu 7G7 Keefor
Street, a podeti ce u 2 sata poslije podne.
Pozivlje se dlanstvo da na istu po mogucnosti svi
dodju.
Tajnik.
VANCOUVER - GODIsNJA SJEDNICA SJK
Savez Jugoslavenskih Kanadjana odriavat 6c svoju
godiSnju sjednieu druge nedjelje u mjesecu februaru,
— nedjelja 12. februara. Sjednica 6c se odrzavati u Ju- -'
goslavenskom Proevjotnom Domu 767 Keefcr Street, po-2e- tl
ce u 8 sati na vcer.
Posto u ovu nedjelju dolazi i redovita sjednici,
stoga 6c se odrzati u isto Tijeme redoita i godiSnja sje-dnica.
Iz tih razloga opominjemo i pozivljemo sve 6Ian-stv- o,
da nastoje prisustvovati dolazcdoj redovitoj i godi-Snj- oj
sjednici.
Tajnik.
VANCOUVER - GODISNJA SJEDNICA H. P. DOMA
Daje se na znanje cjelokupnom £lanstvu organiza-cije
Hrvatskog Proevjetnog' Doma u Vancouveru, Rritan-sk- a
Kolumbija, da je zakazana godisnja sjednica ove
ustanove za nedjelju dne 12. veljace (februara).
Sjednica e se odrzavati u prostorijama Jugosla-venskog
Prosvjetnog Doma, 767 ICecfer Street, Van-couver,
Rt C, a poeti 6e u 2 sata poclije podne.
Umoljava se sve ilanstvo da s! reeni dan i Tijeme
pribiljeli i n&stoj! sjednici prisustvovati.
Za Izvrsni Odbor HPD,
Tajnik, Stjepan Totnljenoric.
Bosanski
Xcsrcca na Sani kod Blagaja
N'ovt — JsTa rijed tod obale. Kad sa doili do sredine
Sani kod Blagaja dogodila se teika
nesreda. Sedam putnika trebalo je
d2. predje lamcem preko rijeke
Sane. Poiio su se smjestili u 1л
mac skelar Valid Sumif otisnuo se rijeke.
rijeke агпас se prevrnuo te su se
putnia nafli u vodi. Tom prilikom
uropila su se £euri Ilea, ostala tro-ji-ca
su sretno isplfrala na obalj
К Li Б Т V A
— AUGUST SENOA —
(8)
To se je Pavlu nekako nazao daio, premda nije
baS bio krvnik gradjanima. Zato mu ne bijase ban
clc u T)lji, pa. ako i nije bilo o!ite svadje, opct se
rado £ledaH nisu. K toma je Pavla, toga pro'ijanog
drza-nik- , koji je pale umio ukrotitj lukave Mle&cc,
nekako pcklo, da uz njega i gotovo nad njim stoji
Sudar, fovjek mnogo slabije ghve. Jo$ --edma zazirao
je zagrebafld biskup od Nikole Gorjanskoga, koga
ie kraljeva milost od maivanskoga banstva podicb
bila na 6elo driave, uflniv ga nadvornikom. Tajno
ncko neprijateljstvo bilo je odvajkada razdvajalo pie-men- a
Gorjanskih i Horvata, nije se pravo
znalo za pravi korijen te neljubavt, samo se
vidjelo, da se ne slazu, i kralj Ljudevit spreg-nu- o
ih je teikom mukom pod jaram svoje driave,
jer mu je trebalo i Nikolina i Pavlova duha. Nlko-lin- a
mod prevlada napokon. Okretni nadvomik kla-nja- o
se naoko svakoj misli kraljevoj, odobravajudi
vazda daleke t Jiroke osnove Ljudevita, Stoviie, five
mu oi predobiSe i osobitu milost Kotromanovidoe
kceri, kraljice Jclisavc, koja budne najja£om potpo-ro-m
njcgovoj vlasti. Pavao nasuprot, ne manje mu-do- r,
bijase iivahnije 6idi, pa je kralju i prigovarao,
ako je ustrebalo, navlaS kad Gorjanski nije mario za
pravice kraljerine Slavonije.
— CujeS, Nikola — re£e biskup jednom nadvor-nik- u
— nismo, istina, eliki prijatclji, no to je drugi
raun. AI ti govorim za zcmlju, u kojoj si niko ti, u
kojoj ja. Zar si je zaboravio? Zaito se ne brineS za
nju?
Palatin odgo-or- i smijefetf se: — Ncmam kada
misliti na takve malice, preputtam ih tebi, casni bis-ku- pe
moj! — To ubode Pavla u sree, i otkinuv se
od kraljevskog dvora, zavue se u samocu biskupskog
stana, gdje je gospodarila njegova sestra Marta, udo-vic- a
iza mala plemida.
Iz te samoce ne mogase ga izmamiti ni molba kra-Ij- a
Ljudevita, kad je u proljece 1382. u Zagrebu bio.
Al srea svoga ne mogase Pavao zaboraviti, ne bijaie
jak stisnuti oiju pred ranama doma rasharanog od
bjesnila stranaka. Zato je, skrufcno molcdi klcdao
pred raspetim Bogom, zato jc uzdizao k spasis svijeta
$лоје vrue sree, a vc&rnja pjesan prirodc kanda mu
je doglaJivala jcku spasenja.
Vrijcme idjaSe bez obzira, ec" padahu i pre sjene
na svijet, a biskup joj se ne bjeie dignuo s klecala.
Ujcdamput pootvorise se rata, a kroz njih utisnu se
glava djevojacka. Mlada srnu okom na duhonika.
Zatim рголшс polako jedno rame, poslije cijelo tljc- -
lo, i cto je u sobi. Koraknu za dva, tri ' koraka na
prstima i zaustavi se Crnooka mladica bijaJc gotovo
djctetom, gotoo pupoljkom, razvijenim u ruiu. Ru-men- a
i bijcla lica goraliu punlm ziotom, pune usne
stiskahu se mukom, da im nc utckne koja rijee', kojili
je puna duJa bila, samo erne oft smjele u torn poste-c"eno- m
miru goriti. no u torn sjajnom zrcalu duic
plamitalo je sto osjecaja, nejasnili moida, ali zivih.
Stojcri, nagnu glavicu. oko koje bijaltu savite dijc
erne deliele pletcnice, a to je toli lijcpo pris.tajalo uz
ono punano, al fino, dtigoljasto hcc. kojim je valjda
lebdio umdjat posmijeh, kao Jto skaku!c leptir oko
rule Sad nagnu na stranu i vito svoje tijeto. kojeja
c puni, djo-ians-ki oijet zaklanjaSe dugom plaet-no- m
lialjintcom %ezcnom na okrajcima cijefcn od
cnenc svile te stavi s%oj drobni prstic" na usta. Valj-da
se nije mogla odluc'iti, bi li progovorila, ne hi li.
Nit ne dahnu dahom, nit ne Sutnu haljinom, nit
ne strugnu po podu iutorn, {iljastom postolicom.
Tako stoji dijtte kraj drijemijucc matere. bojcxfi %e,
da je ne probudi od slatkih sanja. Dlijcdcce sijet!o
dana, iuljajui se oknom u tu somracnu svetinju,
drhtaSc oko ljupke djexojke i stvori u tamnom pro-stor- u
svijetlu sliku, na kojoj sijevaie milje, zanot 1
noinost. Uto pjevnu opet ptica na grani pred pro-zoro- m.
Sree poskoci dje%-oj- d iivlje, da poleti prozo-ru- ,
at kljucvi, %iseci na srebmom lanclcu o tkanid,
zazvonisc. Biskup okrene se naglo i spazi djoxjku,
koja se dotrh glave zalari.
— Andjelijo, ti si ? —- upita Pavao.
— Da, da! — istisnu djevojka nakon daska. —
Oprosti, ujace! Smjesta cu otici. ako tvoja milost za-povije- da.
Nium te buniti htjcla; nisam kriva. Sam
mi rcce, da dodjem danas ranije na nauk. jer da
imal kaSnje pisanja i drugoga posla. Eto, zato sam
dosla. Ne bih ht jela izgubiti caska. Ne mogu. ti pravo
recj, koliko te rado slutam, kad mi pripovijedal
svete pripovijesti, kad me ulii fitati i pisati. Cudim
t! se, duSe mi, ta ti vise znal nego punu knjiguf Bole
moj! Sad istom vidim, da upravo niJta ne znam. Go-tovo
me je stid.
Pavao bjese se medjutim digo, i sad. se istom is-pra- vi
njegor nmacki stas. Mimo shisaie biskup. ka-k- o
djevojka ijupko £cvrlja.
— Molim te, ujace — produlji Andjelija — ne
boli li te glava? Svaki dan moral tu debelu knjigu
procjtati, pa je k tomu i latinska. To je negdje rellka
muka. Dute mi! Ja toga ne bih svladati mogla.
Pavao nasmjehnu se malko pa ie na to:
— Sta to govorif. And jo? Ta ne profitam ti ja
svaki dan rijele knj ige, dijete. vef Ito ide za jedan
dan. A moliu moram. Sraka kritena dja duina je
razgovarati se s milim Bogom, a joi viio ja. jer sam
biskup, pastir velika stada. Vtdil, ja se moram bri-nu- ti
za sve dole, koje mi dobri Bog povjerio Nije
to tetkn. kad se od srea moli.
— Znam, znam, ujace! Ja ne znam toHko rook- -
tava, koliko ti, samo "oenir, zdra4mariju" i lita-nij- u,
a i to samo hrvatski. Nego cuj, kad cujcfn zvo-n-o, bilo podnevno, bilo ccernje, bilo u crkvi ili u
rtu, sklopim ruke, pak molim sve samo svoj "occ-na-T'
i "zdravoqiariju, al onda mi je sreu toli lako,
mao, kao da mi je pticlca iz srea poletjela na ncbo
k Bogu, kanda u kljunu pred dobroga spasitelja nosi
se, Sto idim i zaito ga molim.
— A za koga molij
— Boze moj ! Za majku, za pokojnoga oca, za tde,
za rodbinu, za sve Ijude, jer mi ti rcce, da su svi
ljudi naii braca, pak i za sebe.
— A Jto felis" od Boga Zaito ga molij?
— - Traiim kojeita, traiim mnogo, %r!o mnogo.
— Ah, da cujemo! Zar lijepe haljine, il fino jclo.
il puno novaca?
— Idi, ujace — nasmija se dje4jka vragoljasto
— bal bi vrijedno bilo. Mama mi daje haljine, a
ona zna, kakve su za mene. Ti me hram'J, joi nisam
kod tebe gladovala, a kad je covjek gladan, svako je
fino; kad je sit, i ne trcba mu jela. Novaca? Ha, ha,
ha! Novaca! Sta ce meni noxi? Kad imam gdje
spavati, dim se odijevati, kad imam ita jesti. Ajde
de, koji "krifanac", da ga dam siromaku, koji ncma
kruha. Ni ne znam, Jto bi pocela, da imam puno no-ac- a,
ja djevojka! Ta kad bi ih posijala u zcmlju, te
iute cekine i srebrne banovice, ne bi ni ruiica od
njih iznikla. Sta сеЈ, kad ti je srebro i zlato mmo!
— ZaJro dakle moli!?
— Za zdravlje i srecu svojih milih, a i cijeloga
svijeta. Jer ljubiti cijcli svijet, ne mraziti se s nikim,
to ti godi onako pravo mojemu srru. Ta ja ti se i
molim za lastavice pod mojim prozorom, da ih macka
ne uhvsti.
— Da, rcci mi, gdje ti je rrujka, moja sestra?
ZaJto nije doJla?
— Leii u postelji, ujae'e, eli, da joj je pozlilo.
— Pa kako to govoriJ
— Eh, znai, ujo, ja mislim, da mamu ne boli
glava.
— Nego?
— Sree je boli, da! To sam postrance spazila.
Otkako je pokojnl mi otac umro, dao mu Bog duJi
lako, ne vidjeh od nje esela lica. Sve place, place
po cijclu noJ, vclim ti. Sve za njim uzdise. I meni
je tcJko, kad ga se sjetim, jer je bio dobar i lijep.
Ah, pomislim li na to, idu mi suze na oc"i — rcce
djevojka, i farka joj kapljica skoi na trepavicu —
no moja pamet ti je luda. Katkad se zabbravim, na-smije- m
se, poslije, kad vidim mamu suznih odiju,
£ao mi je. Bojim se gotovo njezine tuge i ne smijem
se nikad pred mamom. Mislim, da bi je to moje
%csclje uvrijedilo u sree. Ta da! Ona je starija, poz-nava- la
je oca bolje od mene, zato i toliko place za
njim. Jcltc?
— Dakako — kimnu biskup — nu rcci, Jta si pa-mct- na
ditav dan uradila?
— Ah nc pitaj me, ujo! Zamijenila sam majku u
gospodarstvu, ta vidiJ, da Imam kljuceve pri scbi. A
to nije Jala. Preuzela sam kokoJi, Jto su kmeticc iz
Svetoga Simuna donijele, prcbrojila sam rube-njn- u
i stavila je pod kljuc", nahranila sam iivad. jer
jc to moje veseljc, pa sam malo zavirila i u %rt. da
M'dim. kako povrtlje stoji i da li kmctosi marljiso
rade. Pa kad sam vec sav taj posao svrjila, dodje jo?
Iz crkve Jurt'n, da mu dam л!па za miu, te sidjoh
s .pivnicarom u phnicu. Nu reti, nisam li marljiva
bila i danaJnji tvoj nauk poJteno zasluiila?
— Jesi, jesi. Andjclio moja — potvrdi biskup,
smijeJedi se, i pogladi djoojku. — Bit ceJ danas
sutra baC poitena gospodarica.
— Nu sada po&iimo mitosti%i ujae'e. jer je prcia.
Ujo IvaniJ ban, polazedi u Macvu obeda mi lijep dar,
ako se do njegova povratka naufim eestito fifati, a
ti zna{, da mi jczik joj prilie'no zapinje na tim cmim
pismenima.
— Dobro dakle, pocnimo! — odsrati biskup,
spustiv se na drvcrrj %isoku stolicti.
Djevojka skocl, zapali malu uljcnicu i podje, sta-i- v
je na stol kraj ujaka, k polici, s koje uze knji-lie- u
od pergamene.
— Gdje smo ono jucer stali? — zapita Pavao.
— Sad cu ti reel — mahnu djevojka, cucnuv do
ujaka, i роЈе ispisine listice knjige prevraati. —
Ha ! — klikmt — hi smo stali, tu sam si metnula
slamku.
— A o Лт smo cltali?
— Ta znal, kad je sin bolji medju djecom bio.
— Da, da! Eh, po&l dakle!
Djevojka se nakajlja, nagnu glavicu, stavi svoj
prstic1 na jedan redak i uze polagano sricati:
— "Pustite djecjcu k meni, i ne branite im, jer je
njihovo carstvo nebesko. Uistinu vam velim, ako se
ne obratite i ne budete kao djeca, ne (fete unici u
carsrro nebesko. A tko je smjeran kao dijete takovo,
najvede je u earsrm nebeskom. I tko dijete ovakovo
primi, primio je mene. A tko ufini, dx jedno od ovih
malih zgrijeJi, bolje bi mu bilo, da mu objese mlin-- ki
kamen o vrat, te ga utope u dubini rnonkoj. Pa-zit- e,
da ne zarrgnete nijedno od cvih malih, jer vam
%xlun' Andjeli njihovi na nebesima udilj gfedaju lice-oc- a
mojega, koji je na nebesima. Ah! — uzdahnu
Andjelija, stavhr ruke na prsa i dignur glavicu pre-ma
junaku, koji je orbiljno pratio po knjtzi prstid
djerojke — ah! Jesam li dobro? VidJ, ni jedamput
nisam zapcli, ni jedamput me ni popravio.
— Dobro, dobro je bilo, al moral del i bez prsta
estati. f
(NastaTit de se)