Jedinstvo, June 01, 1956

              I ШкЈвШшшл
Odgovor gosp. Morganu Phillipsu
"Borba", glasilo- - Socijalistiikog saveza radnog
naroda od Jugoslavije objavila je u broju od 20. maja
odgovor Veljka Vlahovica pismo g. Morgan Filipsa
(Phillips) predsjedniku FNRJ Titu slu£aju Milovana
Djilasa. Moie se zaklju6iti da je Filips zainteresiran u
Djilasov alucaj sa gledista antisovjetske politike. Nije
bez razloga da je Filips takvo pismo uputio pred odla-za- k
Tita, Kardelja i Popovica u Moskvu. Veljkovicev
odgovor donosimo neSto skracen.
U hipi pisama osvanulo je i
pismo sckretara Laburisticke par-tij- c
Morgana Filipsa. Kada pred-stavni- k
jcdne velike parti jc, vkoja
je oko stbc okupila gotovo ditavu
britansku radniclcu klasu, koja
ima snaian utjccaj na jcdan dio
socijalistickih partija, predstavnik,
koji je prije Jest godina boravio
u naJoj zemlji i pokazao specijal-n- o
zanimanje za naJe naporc u
izgradnji socijalizma, koji je lichi
znanac druga Tita, piJe takvo pis-mo,
1'ovjck bi normalno occkivao,
da (c on pokazati zanimanje za
sadainjc naJe napore, za poteJkoce
i uspjehe, za stavove u pojcdinim
pi t an j ima, koja su od zajcdnickog
zntfenja. Naialost, prcdstavnik te
velike partije pokazao je zanima-nje
samo za jedan "problem" —
za Djilasa.
Kopije pisma g. Morgana Fi-lipsa,
iako je ono "licno i povjer-Ijivo- ",
upuc"cne su, koliko smo o-bavijcJ- teni,
i nekim drugim socija-listicki- m
partijama. U vezi s time
logicno se namecc pitanje: kakav
se cilj zeli postili ovim pismom?
Ono dolazi u vrijeme, kada jacaju
prijatcljske veze izmcdju Socijali-sttfko- g
saveza radnog naroda i
mnogih drugih socijalistickih par-tija,
i zar se ne molemo zapitati.
da li pravi cilj ovoga pisma nije
pokuJaj, da se ukofi ovakav po-volj-an
razvitak te suradnje?
Kada se procjta pismo onda se
vrlo dobro shvaca prva njegova
reccnica. "Zaista mi je mufno, Jto
vam moram pisati pismo ovakve
sadriinc". Pismo zaista mora osta-vit- i
mucan utisak na svakoga, tko
ga profita; i to iz vise razloga.
Sekretar milionske partije, pred
kojim stoje veiiki problemi t za-dac- i,
. osamnaest mjescci savjesno
skuplja dosije o Djilasu, proucava
ga, pile pismo, a da se ni jednom
ne zapita, da li to koristi njemu
i Laburisti&oj partijl, da li to ko-risti
razvitku prijateljskih odnosa
socijalisticlcih pokrcta dviju zcma-Ij- a
i unapredjivanju prijateljstva
izmcdju Naroda Velike Dritanije i
Jugoslavije. Ovdje je cak i spo-redn- o
to, kakvi su izvori informa-cij- a
g. Morgana Filipsa, a isto tako
i to, da dostavljact informacija,
koje se 18 mjescci gomilaju u nje-gov- u
dosijcu ne vode mnogo ra-cu- na
o stvamosti i punoj istini.
Stvar je mnogo dublja. Ovigled-n- o
je. di se radi o izviesnom ne--
IZJAVA AMBASADORA
(Nastavak sa str. 1)
narodne suradnje, za§to su
nafodi SSSU i Jugoslavije
podjednako zainteresiran!.
Osim toga, radi se o zemlja-m- a
koje su imale bezbroj
veza u svojoj hLstoriji, sto
зе osobito manifestiralo za
vrijeme velikih svjetskih
kriza, kao sto je posljednji
svjetski rat u kome su se —
rekno je MiiunoviiS — nasi
narodi borili rame uz rame
! u zajedniikoj borbi pod-nije- li
ogromne 1 j u d s k e
2rtve.
Govoreci o nekim konkret-ni- m rezultatima izmedju
SSSR I Jugoslavije za pos-ljedn- ju godinu dana, amba-sad- er 3Iicunovic je istakao
z&acenje ekonomskog go-vern,
koji je potpisan u sep-temb- ru 1955. godine. Ob je.
medju ostaKm upozorio rw
bostranv korist od zaklJH-сшј- г
sporazuma o Bau'no-tehnick- oj suradnji i spora-zum- a
o upotrebi atomske e-ner- gije u mtmodopske svr--
STRANA 3
S T I U o
na
po
zadovoljstvu g. Morgana FiJpsa j G. Morgan Filips zavrJava pis--!
nekim aspektima naJe vanjskc i
( mo na vrlo cudnovat nacm. On
unutraJnje politike. Nama bi bilo j kaie: "Mene se samo tide ljudska
normalnije, da se to kafc otvote--
no, pa da — bilo putem pisama,
bilo putem licnih susreta i razgo-vor- a
— pretresemo cinjenice i u
prijatcljskom, Ijudskom razgovora
izvuccmo zakljucke, koji c"e biti i
objektivni i korisni za buducu su-radnj- u.
Noma niJta cudno u tome,
Jto se g. Morgan Filips ne slaie
sa svim naJim stavovima i pogle-dim- a,
kao Jto nema niJta cudno
ni u tome, Jto sc ni mi ne slaiemo
sa svim stavovima g. Filipsa. Isti-n- a,
na kraju pisma nalazi se aluzija
g. Filipsa na "promjenc" u vanj-sko- j
politici naJe zemlje. popra-cen- a
izraiavanjcm "bojazni" da mi
ne "skliznemo natrag na zle pu-tove- ".
All odmah zatim dolazi i
nelogitna primjedba: "Medjutim,
to nije moj posao". U najmanju
ruku vrlo cudnovato shvacanje. Za
nas bi sasvim normalno bilo, da
se rukovodioci radnickih partija
veoma livo zanimaju za vanjsku
politiku jedne socijalisticke zemlje ( kao Jto je Jugoslavia, isto kao Jto
je za nas normalno, Jto se vrlo
Jlvn infMMirjmn ia vanitkonoli- -
tlA--i ! ..„..riCmi nroram icdno-- i
ga tako zna&jnog pokrcta kao Jto
je laburisticki.
Najvjerojatnije sc radi o tome,
da g. Filips nc vidi, da se u suvre-meno- m
radnickom pokretu deJava
neJto krupno, ozbiljno, kvalitctno
novo. Ne radi se o naJem "kliza-nj- u
natrag na 2le putove", nego
o jednom procesu kretanja na-prij- ed
na vrlo Jirokom podrufju
razvitka socijalistickih snaga. U to-me
procesu radnicki pokret Jugo- -
slavije ima svoje mjesto, kao Jto i
ga mora imati i Laburisticka par-tija
i sve partije i organizacije rad-niC- ke
klase, pa cak i Jire. No to
je problem, o kome g. Morgin
Filips — ako iell — mole s na-ma
diskutirati do detalja. Jedno
je samo jasno, da Jugoslaviji nije
promijenila one prindpc, na koji-m- a
se izgradjivala i 19'0. godine.
kada je g. Filips bio u naloj ze-mlji,
nego ih je jol viJc produbila,
uvrstila, iako ne bez teJkoca i
nedostataka. Najvjerojatnije cc bi
ti, da su g. Morgana Filipsa zbu
nili dogadjaji, koji se odigravaju '
izvan naJe zemlje t kojima tako- -
djcr trcba prilaziti bez predrasuda
i unaprijed sprcmljenih kalupa.
he. Mi2unovi5 je rekao, da
ovim sporazumima, ipak ni
izdaleka nisu iscrpljene o-bjek- tivne mogucnosti za da-l- je proJtrenje ekonomake
suradnje izmedju Sovjet-sko- g
Saveza i Jugoslavije.
Suradnja izmedju SSSR i
I Jugoslavije za posljednju
I godinu dana blagotvorno je
utjecala ne samo na dvije
zemlje, хеб je djelovala po-zitiv- nor
i na Siroko podrudje
Qpdih medjunarodnih odno-sa.
rekao je ambasador Mi-duno- vic
i primijetio, da su- radnja izmedju dvije zem-lje.
"koja polazi od poSto--,
vanja demokratskih princi- - i
j pa slobode. nezavisnosti i j
1 ravnopravn4sti naroda. mo- -
2e danas biti od zajedni#kog i
intercsa za sve narede u
; njihevim ni5toeRJima. da
esigeraje slbedas razvej
1 н mlra.
i
JugoslavensJci ambasador
je izjavio, da narodi Jugo-slavije
pozdravljaju nestp--
strana upravljanja, i ja sc jos na--
dam, da vi mozete u vaJim odno-sim- a
s pojedinrima u svijetu poka-zati
osnovnu superiornost jednoga
socijalistickog druJtvenog siste-nu- ".
Iz ovakvog rezoniranja jasno
proizlail, da se nada g. Filipsa u
naj sistrm postcpeno gasi, zapravo
da se kod njega zadriao samo tra-ca- k
nade, i to u vrijeme. kada kod
nas iz godine u godinu jaia sistem
radnikog upravljanja i samoupra-vljan- j.
uopJe, kada se odnosi me-dj- u
ljud.ima grade na jednoj vrlo
Jirokoj i veoma ljudskoj podlozi.
Dok se iitav na5 sistcm izgradju-j- c
i јаба na vjeri u c'ovjeka, u gra-djani- na
socijalisticlce zajednice, do-tl- e
g. Filips polako gubi nadu.
iako se 'joJ nada".
Prijateljsko dopisivanje je kori-sn- a
stvar, ali kada jc uistinu otvo-ren- o,
iskrcno i bez skrivcnih misli
i taktickih poteza. Dopisivanje je
sasvim nckorisno, kada se s visine
Olimpa daju savjeti drugom radni-dko- m
pokretu, ili kad se zauzima
poza tutorstva. Vrlo ncozbiljno
dJeIuJe nedorcccna misao, koju ci " "P. di Pro Pismo- - da je naime blaga presuda Djilasa
posljedica razgovora g. Morgana
Filipsa s naJim ambasadorom u
Londonu. Kada od cnglcskog pri-jatel- ja
— narocito rukovodioca
Laburisticke partije i c'ovjeka, koji
istice, da se njega tice samo ljud-ska
strana upravljanja — dobije-m- o
"liVno i povjcrljivo" pismo,
nama bi logicno bilo, da nas oba-vijes- ti,
Jto su on i njegov pokret
poduzeli u pogledu primjene
"ljudskc strane upravljanja" red-m- o
na Cipru ili u Kcniji. Javnost
je kod nas vrlo nezadovoljna (ne
samo паЈл pra-os!avn-a
crkva) slu-caje- m
internadjc Afakariosa, a da
se ne govori o vjeJanju na Cipru
ili o ono straJnoj brojei, koja je
nedavno objavljcna o pogubljenji-m- a
u Kcniji. Ne spominjemo to
iz neke zluradosti, vec zbog toga,
Jto nas kao borce za socijalizam,
kao Ijudc, koji zelimo da usavrJi-m- o
Ijudsku stranu upravljanja, ve-oma
bole ncdace i nesrete drugih
Ijudi i stanovita pasivnost i ne--
mocna rezignadja prcma Ijudkim
tragedijama te vrste, kcja se moie
primijetiti kod partije. kojoj na
cclu stoji i g Morgan Filips.
MICUNOVBCA
janja, koja ulaze vlada So-vjetsk-og Saveza za smanje-nj- e
zategnutosti u medju
narodnim odnosima". U
nednvnoj odluci viade Sov-jetsk- og Saveza o zna£ajnom
smanjenju vlastitih oruia-ni- h
snaga mi vidimo jedan
od najboljih primjera tih
konstruktivnih napora" —
rekao je Miiunovic. On je
dodao, da povoljan razvoj
medjunarodnih odnosa po-kazu- je, da se politika miro-Ijubi-ve i ra-noprav-ne
surad-nje
sve vise namece kao je-di- na alternativa za sve ze-mlje
u rjesavanju mnogo-brojn- ih medjunarodnih pro-blem- a. licunovic je primi-jetio,
da pri tome odredje-n- o mjesto i znacenju imaju
prijateljski odnoi. koji se
razvijaju izmedju Jugosla-vije
I Sevjetskeg- - Saveza.
K1NOMATOGRAFI U
KANADi
Kanada uni 1 X kioomatrra-f-a
sa ГОГО-л- 1 siedala
Bozo Prpic. novi tajnik
Malice Iscljenika
Hrvatske
Zagreb. — Na godiJnjoj
I skupStini Matice Iseljenika
Hrvatske izabran je za no- -
vog tajnika Bozo Prpic, a
za blagajnika Petar Erde-Ija- c, obojica povjatnici iz
Kanade.
Iscljcnicki stedri ulozi
vodit ce se ubuducc u
stranoj valuti
Bcograd. — RjeJcnjcm Odbora
za privrcdu Savcznog izvrJnog vije--
ca, Jtedni ulozi kod Narodne ban-k- e,
nastali iz doznaka strane valute
poslijc oslobodjenja i xdjeni u
dinarima, vodit fe se ubudue u
onoj stranoj valuti, iz koje su na-stali.
Narodna banka je obavijestila
ulagae, da mogu raspolagati svo-ji- m
ulogom na isti nafin kao i pri-je,
dok je on vodjen u dinarima.
Kamate od 5 posto odobravat c
se na kraju svake godine u istoj
' valuti, u kojoj jc poloicn i Jtedni
! ulog, i to bez ikakvin otkazmh ro-- I
. kova. Ulagafi mogu traiiti, da sc
cio ulog ili dio ulozcne valute is- - )
plati njima ili u dinarima nckoj
osobi u Jugoslaviji u ime poklona
i pomo5i.
Kada se isplata izvrJi u dina-rima
u Jugoslaviji, valuta se ra-cu- na
po sluibenom kursu uz pre-mij- u
od 100 posto od sluzbenoga
kursa, Jto znaci, da sc jedan dolar
plica 600 dinara.
Na isti niin sc proraunava i
isplacuje bez ogranienja Jtedni
ulog iseljenicima, koji se defini-tivn- o
vracaju u Jugoslaviju. Alt
ako dodju samo na privremeni bo-rava- k,
onda dobivaju prcmiju od
jedne trcdne sluibenoga kursa, to
jest jedan dolar se plada 400 di-nara.
Iscljcnicki ulozi, koji se na izri-c"it- u
zelju ulagaa budu vodili u
dinarima, irrut Cc karaktcr doma-te- g
uloga. Ovakvim ulogom se
mole raspolagati samo u granica-m- a
Jugoslavije a strana valuta se
proracunava po sluibenom kursu,
i prilikorn isplate se ne dobiva ni-kak- va
premija.
Zdravstvcna slu2ba u
Slovcniji
Ljubljana. — U Slovcniji danas
ima 242 samostalna zdravstvena
zavoda. Na svaki zavod prosjeno
otpada po 6300 stanovnika.
U stalnim zdravstvenim za-odi-m- a
u Slovcniji (bolnicama, Ijeii-liJtim- a
i odmaraliJtima) proJlc go-dine
lijccilo .137,677 osoba odno-sn- o
svaki deseti stanovnik ovc re-publi- ke;
Iako se broj postelja nije bitno
poveao, broj osiguranika koji su
se koristili bolnickim lijecnjem,
porastao je gotovo za 10 posto. U
Slovcniji danas ima ukupno 10.060
bolnickih postelja, ili, prikazano
druWije, 6,58 postelja na svakih
1000 $1аполпјка,
Prema izvjcJtaju IzvrJnog vijea
Sloven ije, proJlc godine za zdrav-stv- o
je utrojeno ukupno pet mili-jar- di 472 miliona dinara. Od toga
je viJc od polo-ic- e utroJcno na
bolnicka Iijec'cnja t na rad kura-tivni- h
zdravswenih zavoda. a dalj-nji- h
milijardu dinara za lijcccnje
u ambulantama i poliklintkarru.
Jutro oranice za
spas du£c
U ilu liukovica. optina zum-bral- i.
prije rtekoir тггшгпа Je
oboliU 30-KndiS- nj Kata Ilrnde-kov- i'.
koja jr. kako am kaie.
u mladxti bila xrijf4na. N
druRl fiTijet je MJrU otici Нк
Krijrha. pa ca pomoc obratila
popu Matlji Jeterincti i njeovoj
majcl DracicL I poratamjrli u
— nakon Katlne rartl Jexe- - . rinae c odriatl 30 mia t po-ke]
njene due. at xa urat Kata
rnu prepuita a trajno 1алп{-1- то jfdno jntro oranice — irotero
jedine wrojn lmoinu.
Da џ+ Kata. ako ozdravL ko-- I
jim loajem ne bi predomUlila.
pop ja je odveo a JaMrebark.
Rrfje je pomoca 1агаоп}ек ad-aka- ta Marijana lllae nacinjen
i ptpian kspoprodajni хотог.
iako kopoprodaje nije ni bilo.
Kata je otdravita. a i njeni . nazori o paa dne promijeni
na teta popa Jeterinca, a
kada ova] nije htio rakinnti
еготог. Kata je tvar predala
rad a.
.117% camp
STO Ј
(Drluin: ekrrtjr I'Sg'np. Dut. Deklaracija grupe
laburistickih poslanika
London. — Grupa od " labu- -
risticlcih poslanika, medju kojima
se nalaze i bivJi ministar obrane
Emanuel Shinwcll, Aneurin Be-va- n
i Arthur Henderson, izdala je
posebnu deklaraciju, u kojoj se
pozdravlja odluka sovjetskc vlade,
da smanji svoje oruiane snage za
milion i 200 hiljada Ijudi i povuee
iz aktivne sluibc 373 ratnih bro-dov- a.
Laburisticki poslanici traic u de-klaraci- ji,
da se u Uritaniji takodjer
smanje izdaci na naoruianje i uki-n- e
vojna obavcza.
"Mjere sovjetske Iadc, proma-tran- e
u skladu sa cjelokupnim po-slijcstaljins-kim
razvitkom sovjet-ske
politike" — kaie se u dekla-raci- ji
— "stvorile su novu situa-cij- u
od iivotnog znaenja za bu-- ,
Cu En Laj ce posjetiti
Effipat
Kairo. — Scf kineske prtvredne
misije u Egiptu Ling Si saopcio je
novinarima, da je predsjednik kine-ske
vlade i ministar vanjskih po-slo- va
Cxi En Laj prihvatio poziv
prcmijera Nassera, da posjeti
Egipat. Ling Si jc potvrdio, da obje
vlade upravo razmatraju razmjenu
diplomatskih predstavnika u rangu
ambasadora.
"To, Jto je Egipat prlznao N. R.
Kinu — rekao je Ling Si — pred-stavl- ja
prirodan rarvoj odnou,
koje su na BandunJkoj konferen-cij- i
uspostavili proJlc godine pred- -
sjcdntd vlada Nasser i Cm En Laj." 1
— Na Cipru su ubijena
joS dva britanska vojnika;
svega dosad 37.
— Na motri aovjeUke
avijacije 24. juna u loskvi
Sjed. Drfave Salju generala
Twininga, §efa generalnog
§taba vojne avijacije. Velika
Dritanija Salje zamjenika
ministra avijacije X. Birch.
— Nepotpuni rezultat ta-lijans- kih opcitiskih izbora
pokazuje da je vladina ko-alic- ija
d obi la nesto veci broj
glasova nego ranijc, nli je
izgubila kontrolu nekoliko
velikih gradova ukljuciv
Him. Ljevica je zadriala
svoje pozicije. SocijalLsti su
1 m& лгпт? I
ILI д Г I'l'CATI
dunost covjecansta. Tc mjere i
raniji prijateljski pozjv na takmi-e'enj- e
ckonomskog, socijalnog i
politickog. a nc xjnog karaktera
dokaz su, da Sovjctski Savcz zcli
mir isto toliko kao i svaka druga
zemlja na svijetu".
U nastavku deklaracijc grupa od
33 laburistickih clanova Don j eg
doma izraiava slijedetfc uvjerenje:
"Mf vjcrujemo, da Je doJlo vri-jeme
2a ovu zemlju, da ukinc,voj-n- e
obaveze, smanji obrambene
budiete i bslobodi u produktivne
svrhc ljude, materijal i postroje-nja- ,
angaiirane za priprcmc u slu-aj- u
rata, i to u stupnju, koji bi
nas osposobio di odrfimo naJu u-lo- gu
u svijetu, safuvamo naj stan-dard
iivota i izvrJimo naj udio u
medjunarodnoj ckonomskoj surad-nj- i.
Mi trcba takodjer da prcispi- -
Novi cejlonski prcmijer
pozvan da posjeti SSSR
Kolombo, — Sovjetska vlada je
pozvala ccjlonskog prcmijera Ban-daranaik- ca
da ucini sluibeni po-sj- et
Sovjctskom Saczu. Cejlonski
premijer je prihvatio poziv. Da-tum
posjeta joJ nije utvrdjcn.
U Moskvi ce izlaziti list
na francuskom jeziku
Moskva. — Danas je sluibeno
saopceno da te od iduce srijede u
Moskvi pofcti izlaziti list na fran-cuskom
jeziku "Lcs nouvellcs de
Moscou". U Moskvi se ve izdaje
list na cngleskom jeziku, koji iz-la- zi
dva puta mjescno.
neSto ojacali. Vladina koali-cij- a je imala aktivnu podri-k- u
katoli6kog klera. Zbog
straha za ishod izbora po-gorS- alo
se Papino zdravlje.
— Indijtki premijer Ne-hru
je izjavio da Indija nije
neutralna. Ona zauzima od-rcdj- en stav po takvim pita-njim- a
kao ito je priznanjc
N. K. Kine, razoruianje,
protivi se vojnom b 1 o k u
SEATO Jtd.
—- U Sovjetkom Savezu
su strijeljana £etvorica su-radni- ka
i pomocnika zlogla-sno- g
Berije. Njima je odria-n- o
javno sudjenje u Baku iz-medju
17. i 26. maja. Glavni
KRATKI PREGLED SVJETSKIH DOGADJAJA
-- j DMBGgS ?gV r--- --.
ZT~ jpra£ MJM&ffi OF 6WSOIO Czs=r=z
Zs~tjZ~t4f -- .____f ,-- ,t "fSkml
L aatocaobiUkoj indotriji V5A je dUo do tatoja; doad je otpo-ten- o
preko 15&JQQ radnika. OtpaStanja a ada pofela i a KanadL
j tamo naie alCc iz perioda hlad
nog rata i da ih uskladimo s cvrop- -
j skim i azijskim rjcJcnjima, zasno- -
vanim na mirnoj kocgzistepcijt i
Ujedinjenim narodima".
Po miJljenju potpisnika dekla-racijc
takva akcija odgovarala bi
najhitnijim britanskim ckonom-ski- m
potrcbama i priznala, da se
"prva linija obrane Dritanije nalazi
u zivotnom standardu njenih gra-dja- na
i njenoj sposobnosti da po-mog- ne
drugc".
To bi, istice sc u dckleraciji,
"osposobilo Britaaiju da ukafe na
daljne putove u Komisiji za razo-ruian- je
Ujedinjcnih naroda i na
nooj konferenciji cetiri velike si-te,
i tako iskoristi okolnosti, koje
je sovjetska inicijativa pruzila
svim zcmljama, koje zele mir".
Rezultati popisa stanov-nistv- a
u Rumunjskoj
Prema Radio BukurcJtu broj sta-novniJt- %'a
N. R. Rumunjske, pri-likorn
popisa od 21. februara 1936.
godine iznosi 17,489.794 od cega
8,502.298 t.j. 48,6% muikaraca i
8,987.496 t.j. 31,4% Jena.
Od ukupnog broja stanovnika
5,475.427 t.j.-31,3- % predstavlja
gradsko stanovniJtvo a 12,014.367
t.j. 68,7% predstavlja scosko sta-novniJtvo.
Glavni grad Rumunjske Buku-rc- Jt
broj 1,236.905 stanovnika. Po-sli- je
njega dolaze Klui sa 154 i
TemiJvar 142 tisucc stanovnika.
optu2nik je bio M. D. Bagi-ro- v,
bivSi premijer Azerba-idian- a
i sekretar Komunbti-ik- e
partije tog podru6ja.
— Vlaitima Njemacke
Demokratske Bepublikc
predao Re jcdan ameridki
Spijun, koji je sobom donio
listu ostalih spijuna, pa ih
je uhap§eno 137.
— Automatizacija je iz-bac- ila
2.G0O radnika iz bri-tansk- og poduzeca automo-bil- a Standard Motor u gra-d- u
Coventry. Nedavno je
12.000 radnika ovog podu-zeca
Mrajkovalo protiv au-tomatiza- cijc, pri t a k a v
strajk u historiji.
— Vrhovni Sovjet Sojet-sko- g Saveza sastat ce se 1 1.
juna.
— Za novog grckog mini-stra
vanjskih poslova posta-%'lje- n je Evangeloa Averoff,
koji je povratio britanska
odlikovanja iz protesta pro-tiv
britanskog vje§anja dvo-ji- ce mladih Ciprana.
— — Sovjetaki iatrazivac! su
uspostavili stanku u unutra-Snjos- ti Antarktika 210 milja
od morske obale. na viisini
od 8.780 stops.
— — Svicarsk! alpinist! "su
se popeli na Mount Everest
u Himalaji. Oni su takodjer
savladali rtrujri najvi-l- i pla-nins- ki vrh na svijetu Lhotsc.