Jedinstvo, November 27, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI LIST
VOL. VIII. — NO. 92 (714)
Veliki uspeh proslave Dvadesetpete
godisnjice nase stampe u Torontu
Oko tri stotine osoba prisustvovalo
Pozdrav Tomi cacicu
U proSIu subotu (21.
novcmbra), u Hrvatskom
Narodnom Domu u To-rontu
odriana je velican-stven- a
proslava 25-godiS-n- jice
naSe radnifike Stam-pe
u Kanadi. Na proslavi
je ucestvovalo oko 300
osoba. Proslava je imala
sjajan politidki, moralni i
matcrijalni uspeh. Celo-kup- ni
prlhod bio je vi§e
od 1300 dolara. Samo u
cestitkama je dobiveno
preko 600 dolara.
Proslava je pocela u 7
sati uvecer sa vecerom
kojn su priredile naSe vre-dn- e
drugarice. Vecera je
bila bogata sa izvanred-no- m domacom hranom i
priredjena na zadovolj-stv- o
svih prisutnih.
Prisutne je u Imc prire-djiva£k- og odbora pozdra-vi- o
B. Stevanov, pretsed-ni- k
proslave. U ime napre-dni- h
Slovenaca proslavu
je pozdravio J. Serjak,
bivsi urcdnik slovennckog
lista "Edinost". Glavni go-vorn- ik je bio Stjepan Mio-Si- c, urednik "Jedinstvn".
On je u svom kratkom, ali
jezgrovitom govoru izneo
krntak istoriski pregled
nase napredne i radnickc
stampe za poslednjih 25
godinn njenog izlaienjn.
(Govorce biti objavljen u
drugom izdanju "Jedin-stva"- ).
Na proslavi su procita-n- a
dva pozdrava i cestitke
25-godiSn- jict nase stampe.
Jcdan pozdrav je od Sime
Ralena, urednika "Mati-ce",
glasila "Matice iselje-nika
Hrvatske", a drugi
je od majke pokojnog
druga Pavla Stihmana —
Rozal Stihman iz Toronta.
(Naknadno smo dobili i
pozdrav od Slovenskog
odbora Cehoslovndke. Sva
tri pozdrava objavljujemo
u ovom izdanju).
Na proslavi je pala su- -
gostija da se sa iste poSa-U- e
pozdrav drugu Tomi
ба&си. prvom uredniku
Ibta "Borbe", kojl se sada
nalazi u Jugoslaviji. Su-ge-si- lja je burno pozdrav-Uen- a
od prisutnih. Poz-drav
glasi :
"Tomo Ca£ic,
Jugoslavia.
"Oko 300 Jugoslovena-Kanadjan- a
okupljeni na
proslavi 25-godiSnj- ice na-
Se radnicke Stampe u To-rontu,
salju ti tople i srda-cn- e
drugarske pozdrave.
Mnogo su ti zahvalni na
tvom licnom doprinosu za
pokretanje naSe Stampe u
Kanadi. Tvoje ime je vrlo
usko povezano sa naSim
radnickim pokretom i na-So- m
Stampom. 2elimo ti
sve najbolje".
Pozdrav je u ime pro-sla-ve potplsao pretsednik.
Na proslavi su prisu- -
{ stvevali i pretstavnict od
dva odsjeka Hrvatske
Bratske Zajednice. U ime
Jevrejske radnicke orga-nlzaci- je
prisustvovao je
Pise: Лг. U. Sergrcjev
TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 27, 1956
Chuk Fine, a u ime njiho-v- e
novine prisustvovao je
urednik Harry i Anny
Gouralnik. U ime ruske
bratske organizacije i nji-ho- ve novine prisustvovali
su John i Lilijan Sibajlo.
Od bratske Ukrajinske
organizacije prisustvovao
je M. Rabkov. Pozdrav je
poslala bratska Karpato-rusk- a
organizacija.
Nekoliko notica je pre-dan- o
pretscdniku proslave
u kojima se iestita 25-godtSn- jica
nase radniCke
Stampe.
Proslavi je pored naro-d- a
iz Toronta prisustvova-lo
lepa grupa naSeg naro-d- a
iz Hamiltona i Oakvil-l- a.
Bilo ih je cak iz Lim-ington- a.
Svi su oni dopri-ne- li
i uvelicall uspeh 25-godiSnj- ice na§e Stampe.
Za vremc veSere omla-dins- ki zbor "Sloboda",
pod rukovodstvom Johna
Saftica, svirao je i zaba-vlja- o
prisutne, za koje je
na koncu bio nagradjen sa
burnitn aplauzom.
NaSe drugarice koje su
pripremale i skuvale vece-r- u, zajedno sa devojkama
koje su sluiile goste za
stolovima, zalsta su zaslu-iil- e
pohvalu od prisutnih.
Na koncu celokupnog
programa pretsednik so
zahvalio odboru na orga-nizovan- ju
proslave, omla- -
dini za divan koncertni
program i drugaricama
koje su pripremile veceru,
kao i devojkama koje su
sluiile. Prisutnl su u znak
zahvalnosti dali buran
aplauz.
Posle svih tih ceremo-nij- a
nastala je igranka i
opSte veselje. Mladei je
u gornjim prosionjama
igrala (plesala), a stariji
se u donjim zabavljali,
pevali i veselili se do pola
noci.
Treba zabeleiiti i to da
je na proslavi ucestvovao
lep broj naSe novodoSle
brace. Oni su sa svojim
uceScem pomogli i uveli-ca- li
ne samo proslavu kao
proslavu. nego je njihovo
prisustvo dalo jcdan
mnogo veci i mnogo vai-ni- jl
znacaj proslavi. O-kuplja-njem
jednog dela
novih iseljenika oko naSeg
pokreta. naSe Stampe i
priredaba stvara se jedan
Siroki i Svrsti most za pri-bliiava- nje svih naprednih
i demokratskih starijih 1
novih iseljenika u Kanadi.
Stvarno, proslava je o-bavl- jena
ne samo sa do-bri-m
uspehom, nepo je
ona u isto vreme bila od
velikojr znaiaja. Na njoj
je izraien jedan veliki za-okr- et medju nalim naro-do- m
u Torontu Stvorila je
ivrstu podlopu za joS ve-c-e
ројабапје naSe Stampe
i otvorila vrata za kultur-n- e
i drujre aktivnosti naSe
orpanizacije. Za to najbo-lje
potvrdjuje veliki poset
naroda i doprinos u iestit-kam- a
25-godiSn- jici nale
Stampe.
COPY
CESTITKA OD MAJKE PAVLA sTIHMANA
Stovani drugovi: —
Vrlo me je iznenadio vaS poziv za proslavu 25-godiSnj- ice.
Mnogo vam hvala na nezaborav i poiast
mojega drapag i nezaboravljenog sina Pavla, njegov
doprinT aSoj naprednoj Stampi. Mnogo sam ponosna
sa njegovim delom. Ali molim da mi oprostite Sto ne
mogu biti prisutna, jer mi je zdravlje vrlo slabo.
Cestitam vam i ielim dobar uspjeh!
Lijepa hvala na novlni koju mi Saljete. Rado citam
roman "Kletva", ntIo je zanimljiv.
Primite najsrdainiji pozdrav.
Rozal Stihman.
CESTITKA NAsOJ STAMPI IZ ZA6REBA
U vezi proslave primili smo brzojav od uredniStva
"Matice" iz Zagreba, sa potpisom Sime Balena,
se iestita 25-godiSnj- ica izlaienja naSe Stampe. Brzojav
glasi:
U imc urednlStva "Matice", glasila Matice iselje-nika
Hn-atsk- e Zagrebu, Ccstitamo vam 25-godiSnj- icu demokratske 2tampe jugroslavenskih iseljenika u Kanadi
i 2elimo vam svaki uspjeh u daljnjem radu na korist
tamoSnjih naSih iseljenika nove domovine, Kanade,
kao i stare domovine, Jugoslavije.
Ui ednik "Matice", Sime Balen.
Pozdrav iz oehoslovacke
PoStovani drugovi: —
Povodom 25-godiSnj- ice osnivanja vaSeg lista "Je-dinstV- o"
Saljemo vama i 6itavoj vaSoj citala6koj publici
iskrene pozdrave i cestitke. Ovom prilikom hteli bismo
da vas uverimo do veoma postujemo vaSe u porno strcm-Ijenj- e
za progresom, demokratijom i mirnom koegzi-stencijo- m
svih naroda. 2elimo vam u ovom plemcnitom
nastojanju mnogo novih uspeha.
Slavcnski Odbor Cehoslovaike.
Tajnik prof. Dr. Husa.
Napeto stanje prilicno
St. Laurent
U nedavnom govoru u To-rontu,
premijer St Laun-n- t
je rckao, da je napeto stanjo
na Srednjem Istoku popusti-lo
do to mjere, da ovog casa
I no postoji ozbiljna opnsnost
mini i sigurnosti.
Knd bi se sukob bio na-stav- io, rekao je St. Laurent,
stvorio bi vrlo ozbiljnu opa-sno- st
da se on proSiri i pro-uzro- ii
prekid izmedju naro-da
Azije i Afrike i naruSi
medjusobne odnose u zapad-no- m svijctu i Ujedinjenim
nacijama. Pored toga, ote-ia- lo
bi se daljnje postojanje
Ministar trgovinu
Vancouver. — Masovnom
zahtjevu za priznanje i tr-goM- nu
sa NR Kinom. pri-kljuS- io
e nedavno I
Westwood, ministar trgovi-n-e
B.C. On je rekao da Ka-nada
nadi veliko trii-St- e
u takvim zemljama kao
Sto je Kina, je spremna
kupiti mnoge kanadske pro-izvod- e.
Ta zemlja. rekao je West-woo- d, zainteresirana je da
od nas drvo, razne bro-dov- e. nidarsku opremu i
mnogu drugu malinerlju za
proizvodnju. Zahtjev za
gnojivo u je
da bi samo okrug Sangaja
mogao potroSiti sve Sto mo
PRICE 5 PER
kojim
u
va5e
-
samog Komonvelta.
Kanada je u torn pogledu
prestala z a neodredjeno
vrijeme odaStljanjcm oruija
i ratnog matcrijala na Sred- -
nji Istok.
U Ujedinjenim nacijama.
nastavio je St. Laurent, gla-sa- li
smo zato da se sazove
specijalno zasjcdanje i pre-dlo2- ili rezoluciju da Ujedi-njen- e
nacije poduzmu cfek-Un- e
mjere za obustavu va-tr- e
izmedju sukobljenih
strana i uspostave dovoljno
jaku snagu, da se zahtjev
Ujedinjenih nacija ispuni.
B. C. za sa N. R. Kinom
Earl
moie
koja
kupi
Kii tako velik
ie proizvesti za izvoz jedno
kanadsko poduzece.
Medjutim, problem za Si-ro- ku
i stalnu trgovinu sa NR
Kinom je u tome Sto postoji
vladina granica Sto se sve
moie i Sto se ne moie izvo-zi- ti
u zemlje koje grade so-cijaliz- am. Kad nebi postoja- - la umjetno stvorena zapre-k-a. trgovina sa NR Kinom
bila bi obilna i korisna za
obadvije strane.
Sva roba osim gnojiva, ko-ju
je istakao na svojoj Ilsli
ministar trgovine. podleii
zabrani za uvoz u Kinu.
Jasno je, kaie Mr West-woo- d, da se ogramcenje
mora do znatne mjere sni- -
Kakvu "slobodu" je reakcija
donijeti Madjarskoj
WvC&x.
DEMOKRATSKI
proslavi
popustilo
htjela
U borbi protiv kontra-revolucij- e, madjarski narod
je sa5uvao svoja socijalistid-k- a
postignuca. Revolucio-narn- a
vlada radnika i selja-k- a
dosljedno sprovodi svoj
program. U zemiji je uspo-stavlj- en red, dudani su otvo-ren- i,
Skolski rad je obnov-Ije- n, transportacija je stav-Ijen- a
u sluibu i tvornice
podimaju poslom.
Sada, nakon je likvidirana
kontrarevolucionarna pobu-na- ,
postaje jasno kako erne
planove je imala reakcija za
Madjarsku. Postaviti kapita-listic- ki jaram na madjarski
radni narod, obnoviti staro
drfavno stanje i pretvoriti
Madjarsku u bazu za agre-sij- u
protiv slobodnih naroda
— takvi su blli ciljevi faSi-stiiko-hortijevs- kog puca.
koji je vec davno pripreman.
Ameridki posmatrad, Walter
Lipman, otvorcno je rekao
da u slucnju pobjede ma-djarsk- ih pobunjenika, ova
zemlja ce postati protiv-ko-munistii- ka
i protu-sovjetsk- a. Noma dvojbe u to tko jo
namjeravao preuzeti nnrod-n- u
vlast u Madjarskoj. To su
one sile koje su vedrile i o-bla- iile
u zcmlji pod Horti-jevi- m krvavim reiimom i
koje su pobjegle u skroviSta
nakon je uspostavljen demo-krats- ki
slstem. To su one sile
koje ne Stede novca, da kroz
Oko 15.000 besposlenih
radnika u Torontu
IzveStaj iz Ottawe od 19.
novcmbra isti6c da je "ka-nads- ki prosperitet" dostigao
svoj vrhunac. Medjutim mo-raj- u
biti veoma hrdjave vc-z- e
izmedju jednog I drugog
odeljenja istog ministarstva.
Dok jedno odeljcnje govori
o 'kanadskom prosperitctu",
drugo odeljenje — National
Employment Service — jav-Ij- a
da je u Torontu 8. no-vem- bra bilo 11,GG7 besposle-nih
radnika.
UMRO SArA
KOSAXOVIC
"N. Y. Times" je javio da
je Umro S. Kosanovid. Saa
je jedno vreme bio ambasa-do- r
FNRJ u SAD. On je
ranije bio jedan od istaknu-ti- h
politidnra u Samostalnoj
demokratskoj stranci pod
rukovodstvom Svctozara
Pribic'evica. Za reme nn-rodno-oslobodil- a£kc borbe
on je iz inostranstva podu- -
pirao, a kasnije so prikljuiio
i aktivno saradjivao sa Ti-tovo- m vladom.
Sava Kosanovic je rodjen
u Plaskom, Lika. On je ne- -
dak naSeg cuvenog nau£nika
Nikole Tesle.
Pocclo izvanrcdno zasc--
clanjc fcdcralnoR- -
parlamcnta
Ottawa. — Danas je po-jEe- lo izvanrcdno zasedanjc
kanadskog federalnog par-lamen- ta
po pitanju krize na
Srednjem Istoku. Predvidja
se da bi ovo zasedanje moglo
trajati nedelju dana.
Ocekuje se jaka opozicija
vlad' radi njenog stava pre-ma
anglo-francusk- oj i izra-elsk- oj agresiji u Egiptu.
ziti, ako demo da dobijemo
triiste za robu koja je NR
Kini potrebna 1 koju bi njoj
xnogli prodati.
Kako stvari sada stoje.
Kanada uvozi iz Kine pet
puta vise nego uvozi u Kinu.
Nuino je, kaie ministar
Westwood, da Kanada pro-
Siri svoje triiSte ne samo na
Kinu nego i na druge ze
mlje. jer to traie proizvod-n- c
snage ciji kapacltet po- staje sve vec"L L
niz godina provode svoje
subverzivne aktivnosti protiv
socijalistidkih dr2ava. To su
one sile koje se nisu zadovo-Ijaval- e
popuStanjem medju-narodn- e
napetosti, nego su
spremne da poduzmu bilo
kakve mjere za obnovu hla-dno- g rata.
Vlast radnika i seljaka u
Madjarskoj stavljena je u
teSki pokus pri koncu okto-br- a
i pofietnim danima no-vemb- ra. Sve vrste kontrare-volucionarn- ih elemenata
izaSle su iz skroviSta,, gdje
su vrebale na pogodnu pri-lik- u
i izaSle da pokuSaju sre-c- u.
Cim su se pojavill, od-m- ah
su im pohrlili u pomod
Koniunikej madjarske vlade energicno
provokacije
Povodom zloglasnih tvrd-nj- a
1 obmanjivanja svjetske
jnvnosti o takozvanom za- -
tvaranju i deportaciji omla-din- e
u Sovjetski Savez ma-djars- ka vlada je objavila
slijededi komunikc:
Posljednjih dnna neprija-teljs- ki dementi uznemiii-val- i
su javnost ргопобепјет
provokativnlh i lainih рпба
u namjeri da stvorc i proSi-r- c
paniku. NaroCito pronose
Tiri6e o navodnom zatvara- -
nju i deportaciji omladinaca
i drugih u Sovjetski Savez.
Zbog ovih lainih glasina,
vlada smatra potrebnim da
obavjesti javnost o slijede-ce- m:
U obrani interesa radnog
naroda namede se duinost
vlastima da onemoguce i
sprijece daljnju Stetu kon-trarevolucion- era, terorista,
izgrcdnika i oru2anih bandi-ta- ,
koji so a vremena na
vrijeme pojavljuju na po-s!ovi- ma, te prijetnjom i te-ror- om sprijeiavnju radnike
na poslu. Vlasti su takodjer
izdalc naredjenje da se
sprijeil р1јабка5кс bande i
druge zloCince, koji joS u-vi- jek provode svoja zlodje-l- a, naruSavaju obnovu zako-n- a
i reda u zcmlji, ugroia-vaj- u javni poredak, mir i
sigumost.
Kako bi se ove zadade is-pun- ile
Sto prije i potpunije,
vlasti i vojne jedinice, koji
SSSR frupe iicine
Sovjetski ministar vnnj-ski- h
poslova, Dimitri Sepi-lo- v, rckao je na Generalnom
zasjedanju Ujedinjenih na-cija,
da cc Sovjetski Savez
povuci svoje trupe iz zema-Ij- a Istone Evrope, kada za-padne
sile u stranim zemlja-ma
povuku vojsku i zatvorc
svoje bazc.
prije vi povueete
svoje trupe iz Zap. Njemac- -
ke, sto prije likvidirate svoje
vojne, zra£ne i pomorske
baze u stranim zemljama,
mi cemo odmah povuci svoje
trupe iz zemalja, gdie se na-laz- e
po VarSavskom ugovo--
ru — izjavio je sepiiov.
Sovjetske trupe, kaie da-Ij- e
Sepiiov, nalaze se u Isto-6n- oj Njema£koj, Poljskoj,
Madjarskoj i Rumunjskoj, a
druge vojne baze su vec"
likvidiranc. ali od zapadnih
sila samo Sjedinjene Driave
imaju neke 22 zracne i po- morske baze u stranim zem
ljama.
Sepiiov se osvrnuo i na
pitanje razoruianja i zabra-n- e
atomskog oruija o £emu
izvan granice do zubi nao-rufa- ni predstavnici poraie-n-e
izrabljivaJke klase, bivSi
hitlerovci i hortijevski ofici-r- i.
ОбКо je iz izvjeSUija stra-n- e
Stampe, kako su reakcio-narn- e
organizacije, cija su
gnijezda u Zapadnoj Nje-табко- ј, odmah nakon ne-mi- ra
u Madjarskoj, predlo-iil- e
raznim kriminalnim ti-pov-ima
i vucibatinama, da
se bez odlaganja spreme za
Madjarsku. Postarali su se i
da ih naorufaju i odvedu na
"odredjeno mjesto". Prema
izvjeStaju "Osterreichische
Volkstimme", mjesto zvano
Nickelsdorf, kod nustrijsko
(Nastavak na strani 2)
pobija
imaju nadzor nad podr2avn-nje- m mira i reda, prisiljcni
su zatvarati.
Pani6ke glasine o dopor
taciji zatvorenih u Sovjetski
Savez su provokatorske iz-miSljo- tinc
kontrarevolucio-narni- h
krugovn, koji sve viSo
postaju nemoiini. U stvnri,
ni jedna zatvorena osoba
nije deportirana izvan Ma-djarske.
Cilj tih lninih i
provokativnih glasina je, da
so proSiri nepovjerenje pre-ma
vladi, uznemiri javni
mir i sprijc£i proizvodnja na
jednu ruku, te da se pokvari
'odnose izmedju naroda i
jedinica sovjetske armije na
drugu.
U vezi sa zatvaranjem,
ovdje se mora istaci da se
provodi potanka istraga o
svakoj zatvorenoj osobi. U
koliko so uspostavi da pojo-din- a
osoba nije bila poveza-n- a
sa zlo£inom Hi uvucna
u aktivnosti opasne po drus-tv- o,
puSta se brzo iz zatvora.
U koliko se pak u toku
Istrage uspostavi da je poje-din- a
osoba prouzrocila veli-ki
zloSin, takvn osoba se prc-d- a
u rukc driavnom tuiiocu
ili sudu.
Vlada svrua pozornost
narodu da ne vjcruje provo-kativni- m, lainim glnsinnma,
ne sluSa one koji ih Sire, ne-go
da im se energicno su-prodst- avi
ili u slucnju potre-b- e,
pozove u pornoc" vlasti
ce povuci svoje ako to
- i zapadne sile
"Sto
traii hitne mjoro za sprije-cavan- je rata i obustavu trke-- u
naoruianju. Radi toga so-vjets- ka vlada podupirc ide-j- u Sicarskc za saziv konfe-rencl- je predstavnika SSSR,
USA, Britanije, Francuske i
Indije.
Uspjeh ovakve konferen-cije- ,
nastavio je dalje Sepi-iov,
moie pro£istiti put za
siru konferenciju, koja bi
obuhvatila predetavnike Sje-vcro-atlants- kog
i VarSav-sko- g pakta. Tu bi se joa mo-g-li
priklju£iti predstavnici takih zemalja kao Sto jo
NR Kina, Jugoslavia, Indo-nezi-ja
i Burma. .
5G ziyota izubljcno u
avionsKoj nesreci
Canadian Press javlja iz
Zapadne Nemacke da je je-dan
cehoslovacki avion eks-plodirao
na пјетабко-Svaj- -
carskoj granici, na kojem su
putovali 10 dlanova kineske
opere i G cehoslova6kih ho-kejs- kih igrada. Vest kaie da
su svi putnici i osoblje avio-n- a
ubijeni.
Ista vest javlja da je istt treba traiiti sporazum tinu-"da- n i jedan italijanski avion tar Ujedinjenih nacija, alt eksplodirao na putu za Pa-dan- as Je nastala takva me- - riz u kojem je od 33 putr.ika
djanarodna situacija, koja ubijeno 33.