Jedinstvo, November 27, 1956

              STRAXA 2
JESMO L! SPREMNI DAG HAMMARSKJOLD, GENERALNI SEKRETAR OUX.
KAMPANJU? HOCE LI ON SACUVATI MIR?
Za tjedan dana podinje kampanja
"Jedinstva". Savezne organizacije u Ha-milto- nu, Torontu, Windsoru 1 u jos par
mjesta su nam javile, su kvotu usvo-jil- e
i priprave su u toku za sto uspjeSniji
rad tokom kampanje.
Od organizacija u Sjevernom Onta-riu- f
Sudbury i Port Arthur nismo primili
vijesti, da ll su pripreme u toku za Sto
aktivniji rad dlanstva u kampanji
Mi driimo da organizacije u redenim
mjestima vode brigu o kampanji, kao i
proSlih godina i da ce naskoro javiti o
svojim pripremama.
Sto se tide priprema i organizovanja
kampanje u Vancouveru o tome ne vo-di- mo brige, jer je proslih kampanja
Vancouver bio uzorom drugim organi-zacijam- a
na radu i pozrtvovanju za naSu
radnidku Stampu. On ce svoju duzno3t
dasno izvrsiti.
Pored dvrstog uvjerenja da de i ovo-godiSn- ja
kampanja uspjeti, kao i sve
proSle, ipak moramo podvuci da su pri-preme
nekako spore i o njima se malo
duje kroz naSu novinu. U jubilarnoj go-di- ni
naSe napredne radnicke Stampe,
morali bi kud i kamo viSe pisati, popu-larizira- ti
kampanju, tako da ova postane
briga, duznost i zadaca svih naprednih
ljudi u nnselji.na, a ne samo dlanova
organizacije. Ovu duznost demo najus-pjeSnij- e
izvrSiti, ako 5lvom rijedju popu-lariziram- o
kampanju u naseljima i preko
"Jedinstva" u opce.
Nama obidno treba malo viSe vreme-- n
a dok rad u kampanji uzme zivlji mah.
To proistide iz dinjenice, da se smatra
da ima dovoljno vremcna da se kvota
ispuni. Xije to toliko slaba pojava, kad
je dovjek ubjedjen u uspjeh, ali jo sva-kak- o
bolje duznost i zadacu dim prije
izvrSiti. Odgadjanje se viSe puta prct-vo- ri
u nemarnost I pasivnost. To je vrlo
opasna bolest u radnidkom pokretu.
Uspjeh kampanje "Jedinstva" ovisi
Kakvu "slobodu" reakcija Itrazi?
(Xastavak sa strane 1)
granice, bilo je srcdiste. gdje
su dolazili ljudi koji govore
madjarski i koji su obudeni u
ameridke uniforme. A zada-cu
koj usu dobili ti "oslobo-dioci- "
moze vidjeti iz neko-liko
napisanlh rijedi jednpg
oruinriog bandita, po imenu
Kokfut Bcla, koji je uhva-ce- n
i zndrzan na madjarskoj
granici, gdje je stojalo:
"Idem da ubijam komuniste
i one koji se s njima druze .
FaSisticki gangsteri, a
prije svega hortljevski ofi--
Kir Umll SU SC IJUJilVIU m
skroviSta ili izvan granice,
do krajnosti su so naprezali
kako bi preuzeli inicijativu.
Podigli su galamu o nekim
takozvanim "komitetima" u
tvornicama, institucijama,
eradovima i okruzima. Xa
delu pobunjenika stojali su
hortijevski oficiri: Szabo.
Satoni. TomaS. Laszlo. i
drugi.
Kako se moglo i odekivati.
reakcija si je stavila za cilj
tbnovu burzoaskog i velepo-sjednidko- g
slstema u zemlji.
ЧЈ podctku, kako piJe "Xep-szabad- s"
--u parlamentarnu
zgradu dolazili su delegati
radnika seljaka intelektua-lac- a
I omladine. Ali poshje
obidna radnidka odljela za-mijen- ile
su stare oficirske
uniforme i krzneni kaputi
koji su joS uvijek zaudarali
po naftalinu. Hodnik parla-mentarn- c
zgrade bio je pun
veleposjednika. dionicara i
hortijevskih oficira. Medju
njima cule su se rijcdl: "Va-5- e
velidanstvo". "Va5a bla-gos- tl
'. "Klanjam se" itd.
Kontrarcvolucionarci su
t!o hitro iskesili zube. Gru- -
pe
da
rcakcionaraca i talcvih JcDiiiSTVO
Ontario.
2
pr
Authorized
Published Tnesdajr
Serbo-Croatia- n Slovenian
JedinstTo
svakog pretplatnika, to u obna-vljan- ju isteklih pretplata, i fonda,
svakako osnovna tezina rada pada na
ledja saveznih organizacija. Iz ovog
proizlazi je -- vakog pretplat-nika
u prvom redu obnovi svoju pret-plat- u,
to preko povjerenika ili licno
poSalje obnovu na upravu. va-zno- m
pomocu pomodi
uspjeSnijem provodjenju kampanje.
pretplate su vazna grana kam-panje.
Xajvainija. Saveznim organiza-cijam- a
je predlozena kvota. Nadamo
ce ispunjena, ukoliko organiza-cij- e
brigu povedu o tome u datim mje-stima.
i vecih mjesta, imamo
mnogo pretplata u manjim mjestanci-ma- ,
Sumskim i gradjevinarskim kempa-ma- .
bismo apelirali na na§e pretplat-nik- e
u mjestima, i porade za
pretplate, poznnta dinjenica
na raznim radnjama naSa novina
iz ruke u ruku, a radnici propitivaju
piSe "Jedinstvo" po raznim politidkim
i drugim pitanjima. prosto zato,
smatraju pravilno ocjenjuje domaca
i medjunarodna politidka pitanja.
Primili nekoliko listova od nnSih
pretplatnika i pitaju — li
objavljujemo u "Jedinstvu" destitko 23-godiSn- jici naSe radnidke Stampe u Ka-nad- i. Jest drugovi, destitke, redom
kako budu dolazile objavljivati ih
u "Jedinstvu". U sa proslavom 25-godiSnj-ice
mozemo javiti, imamo u
zalihi ograniden broj svedanog izdanja
"Jedinstva", pa na zahtiev pretplatnika
mo2emo ga poslati njegovu prijatelju ili
znancu, poSnljite adresu.
Napred drugovi i drugarice, brado i
sestre, poradimo zajedno i
godine ispunimo kvotu u kampanji naSe
napredne radnidke Stampe — "Jedin-stva"!
I. STIMAC.
j "vodja' je grof
Estherhazi, koji pusten iz
zatvora neprestano su traiili
"ispravljanje nepravde"
glasi je izbacio ma-djarski
narod. U podetku
postavljali su "umjerenije"
zahtjeve, se vrati
toliko i toliko zemlje onima
kojima oduzcta radi su-radn- jc sa faSistima. Ali ne-koliko
dana kasnije reakcija
je na govorila o
potpunom povratku zemlje
veleposjednicima 1 tvornicn
kapitalistima.
isu o tome go--
vorili. Xekoji bivSi vlasnici
poiurili su se i stavili ruke
ла "svoje vlasniStvo".
sludajeva u Budimpesti,
gdje su se bivSi vlasnici
stambenih zgrada povratili
u te zgrade i narod gonili na
ulieu.
PokuSnj za likvidiranje
narodnog demokratskog si- -
stema nije mogao izazvatij
niSta drugo nego protu-akcij- e strane radnog na-ro- d
a. i skrSili otpor i
zastrasili narod, faSistidkc
bande su uspostavile bijeli
teror u zemlji. Xasta6 je ne- -
dashi "lov" na komuniste.
aktivne radnike i
koji su se izjasnilt u prilog
narodne vlasti. Zloinci. koji
su izgubill u ljud- -
skom bidu, brutalno su tukli
madjarske patriote. bacali
ih u jarak, vjeSali ih na stu-bov- e.
polijevali petrolejem !
zapalili. major
JanoS opisuje brutalni
na6in na koji su sadisti mu-di- li
i ubili njegovog' prijate-lja- .
porudnika: Pro. otki-nu- li
su mu uha, tada su mu
odrezali i onda ga osli-jepi- li. Banditi potedili
nikog, ni starce. n iene, ni
Toronto Canada.
Eilpfre S--l Editor: S. Mioilf. Business Manager: L Stlmac
Sabcription Ј5ДХ) rr ужт. M.00 в raenths
USA and roantnes per
as fecocd clan
Office Department. Ottawa.
and Friday
In language.
by Publishing 79 Queen St West,
od bilo
novih
ali
da duznost
da
bilo
Sa ovom
mi demo mnogo
Nove
biti
Ali bez mi
Mi
tim da
jer je
da
Sto
To jer
da
da jo3
sve
cemo
vezi
da
samo nam
svi da ove
kao sto
jc
koju
da samo
je
sva usta
ont samo
Bilo
je
od
Da
sve one
sve Sto je
Evo kako
Tot
nos
nisu
2-- B. TeU
rat:other ЈЛ.00 year.
mail
Tort
and
Cot.
da
oni
nove
ide
smo
oni
djecu. U noci CO. oktobra
razjarenn banda objesila je
ienu oficira Teresl Stcfana;
njegovog 'l-godi3-
njeg sina
na komadice su sasjekli sje-kiro- m
i izlozili na prozoru
trgovine.
SuviSno je i govoriti kako
su imperijalistidke i reakcio-nnrn- e
sile svljeta sa nasi a-do- m
i veseljem gledale na
terorlste i zlodince u Ma-djarskoj.
BivSi hitlerovci i
hortijevci hitro su poslali
svoj blagoslov banditima i
poticali ih na jo3 vedc zlo-din- e
. . . Sada su ovi hitlerovci.
koje su radovale vijesti o fa-Sistidk- im orgijama u Ma-djarskoj,
odjednom postali
2alosni. Sada liju suze nad
gubitkom "slobodne" Ma-djarske.
To su krokodilske
suze. Madjarskom narodu i
svem postenom narodu je
pak jasno kakvu "slobodu
reakcija Sell madjarskom
narodu.
Generalni sekretar Ujedi-njeni- h nacija, D. Hammars-kjol- d, rodom je Svedjanin.
Njegova duznost daje mu
pune ruke posla, velike bri-g- e
i glavobolju.
Xjegov posljednji put u
Egipat bio je detvrti put ko-je- g je napravio ove godine
na Srednji Istok. Njega se
takodjer stavilo i u madjar-sk- o
pitanje.
ProSle godine pokusao je
otvoriti vrata ulazu Narod-ne
Republike Kine. Jos pri-je
toga, nastojao je pomoci
da se nadje put za izlnz iz
hladnog rata
Ш~. . Т
1 шшШНшШШ
DAG HAMMARSKJOLD
Danas je pak glani pro-blem
Ilnmmarskjolda kako
sprijediti znpadne sile u nji-hov- oj namjeri da iskoristc
aparat Ujedinjenih nacija
za svoje vlastite interese,
radje nego interese mira.
Neuspjeh u borbi protiv
ovakvih intriga slomio je
karijeru njegovog norveSkog
predSasnika kfco generalnog
sekretara Ujed. nacija. Dag
Ilammarskjold je bio do sa-da
oprezniji, pa je izbjegao
ono Sto je doiivio prijaSni
sekretar.
On tvrdi da je Svedjanin
najpogodnija lidnost za ge-neralnog
sekretara zato, Sto
da u "njegovoj zemlji ncu-tralno- st
prolazi kroz krv".
Xjegov otac bio je konzer--
vativni predsjednik vlade.
On sam je pak Izuceni eko- -
nomidar, te jo vec u svojoj
3G godini postao stalni pod-sekret- ar
Svedskog ministar-stv-a
finansija. U isto vrijeme
imenovan je za predsjedni-k- a
Svedske Xacionalne bnn-k- e.
Njegovo iskustvo u medju-narodni- m
poslovima pove-cal- o
so poslije 1951. godine,
kad ga je socijaldemokrat-k- a
vlada imenovala za dr-iavn- og ministra vanjskih
po-lov- a.
SUDBURY - SJEDNIGA OGRANKA SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u
Sudbury odrzati de svoju redovitu sjednicu u ncdjclju,
2. decembra, u 10 sati prije podne na poznatom mjestu.
Pozivaju se svi dlanovi da prisustvuju ovoj vrlo vainoj
sjednici.
Tajnik- -
POZOR - WINDSOR
Radnidka knjiiara odrzati ce izloibu knjiga, rudnih
radova i slika 2D. i 30. novembra u Ukrajinkoj radnidkoj
hali, 1437 Drouillard Road Podetak u 8 sati uveder.
Poziva se na§ narod da posjeti ovu priredbu na ko-joj
se moie dobiti jeftino radnidke i ostalc literature.
Odbor.
Godisnja sjednica odsjeka 832 HBZ u Torontu
Odsjek broj 832 HBZ odriati de godiSnju sjednicu
u nedjelju 9-t- og decembra. 2 sat poalije podne. na 577
Jarvie Street — jedan block is pod Bloor Street.
Godi5nja sjednka odsjeka Zajednice su %rIo vaine.
Xa njima se bira uprava za dolazecu godinu. nodiiu iK spttaju rasporezl odsjeka, odredjuje mjesto i vrijeme
sjednica, zabava ! piknika, te raspravlja o svim drugim
zadacama i problemima Zajednice.
Umoljava se ilanstvo, pogetoro ono koje ne posje-du- je sjednice svakog mjeseca da barem posjeti svoju
godisnju sjednicu.
Predsjednik.
U toku prih dviju godina
kao "generalni sekretar ula- -
zio je polako i mirno u po--j
sao za kojeg on osjeca da je
najvainiji posao na svijetu.
PoneSto stidljiv i vrlo do-b- ar radnik, Ilammarskjold
je krajno inteligentan. Radi
naporno i dosta duge satove,
a pod konac tjedna odlazi
izvan grada na Setnju ili
plivanje.
Pred konac proSle godine
odludio je da je doSlo vrije-me
za provodjenje aktivnije
politike, pa je u svem godiS--
njem izvjestaju Generalnom
zasjedanju izrazio miSljenje
shdno miSljenju Xehrua.
On je napao zatrovanu
atmosferu hladnog rata i po-ziv- ao
na bla2u atmosferu,
takvu atmosferu gdje bi i
XR Kina bila ukljudena. On
to nije rekao izravno, ali je
postavio zahtjev za sveopdu
organizaciju Ujedinjenih na-cija.
XeSto kaSnije otisao je na
put u XR Kinu na "poslovno
i korisne razgovore".
Zatim si je uzeo za dui--
nost da "umanji napetost"
na Srcdnjem Istoku. Xjego-v- a
posjeta na Srednji Istok,
mislio jc u scbi, biti ce pri- -
j mjer njegove najnovije poii- -
tike, po kojoj ujeuinjcne
nacije treba ju biti mjesto ne
samo za debatu, nego i in-strume- nat za pregovore i
nngodbu.
Takav cilj je dobar.
Tako je glavni sekretar
1G. novembra stigao na prl-staniS- te
kod Abu Suweir,
blizu Ismalije, kod Sucskog
kannla. Odavde je bilo sa-mo
35 milja do linijc gdje se
imala obustaviti vatra, nile
od Port Saida.
Odavde odletio je u Kai-r- o
na razgovor sa predsjed-- j
Nasilje bandita Hong Rongn
Cetiri zanntske unije u na krovu u kliniku i
LHong Kongu, objavile su
jcdnlcKU izjavu o siranovi-tor- n
nasilju banditske grupe,
koju su organizirali Spijun--
ski agenti Koumlntangn za
teroriziranie gradjana ove
britanske U izjavi
se kaze da je osoba ubi-jen- p
i 358 ranjenlh. Xnpad
je izveden proSlog mjeseca
prilikom 15-godiSn-jice
osnu-tk- a
Kineske republike. U iz
javi se ka2e:
Jedanaestog oktobra oko
3 sata poslije podne, u grad-sko- m predjelu Chuanwan,
pojavile su se grupe od tro-jic- e
do petorice izgrednikn.
Vrec oko G sati narod se izne-nndi- o
porastom i bjesnodom
tih grupa, koje su izazivale
i napadale. Atmosfera je
postojala sve napetija. Oko
7 sati velike bande izgred-nik- a
podele su nositi nntpise KIT (Koumintang). a za-tim
pred medikalnom klini- -
kom u Chuanwan, pojavilo
se i oruije.
Vodja izgrednidke bande
dao je znak : "Xa ovu kudu".
Otpodeo je napad kamenjem
na kliniku sa obadvije stra-ne.
PokuSali su da se pomodu
Ijestva popnu na drugi sprat
i zapale zgradu. Posluga u
klinici se odludno odupirala
i v 4to vrijeme gasila vatru
Vt avitelj klinike pak te-lefoni- rao
za pomoc na vatro-gasn- o
odjeljenje i policiju.
ali uzalud, pomod nije doSla.
Xakon viSe od dva sata
otpora. mnogi radnici u kli-ni- ei
biii su vec ranjeni. ali
su se svi koji su smogli sna-g- u, live odupirali. Nemo-¥a?- S
udiniti niita a drugom
spratu. izgrednici su se po-pe- K
krev, otrgaH pokrove
i nastali bacati kameaje u
kliniku. Sada je vec situacija
bila izvan svake pomodi i
kontrolc.
Zatim su se Ijestvima pro-vuk- li kroz probijene otvore
Ujedinjene nacije za vreme zasjedanja prilikom krtze
na Srcdnjem Istoku.
nikom Xasserom o operaci-jam- a
snaga Ujedinjenih na-cija.
XTjegova glavna zadnca
bila je kako ocistiti Sucski
kanal kroz kojeg je plovid-b- a
zaprijedena potopljenim
brodovima. Za ovaj posao
uzeo je dvije kompanije,
koje ce se prihvatiti rada
odmah nakon se prestana
vatrom i sredi vojno pitanje.
U svom kratkom govoru
tamoSnjem osoblju Ujedi-njenih
nacija je rekao: "Ovo
je prvi puta Sto je upotreb-Ijen- a
medjunarodna policij-sk- a
sila . . Xadam se da de
nam vaS primjer jednog da-na
dati takav svjetski pore- -
a
i nastavili
za-- l brutalnim napadom na po
Kolonije.
17
je
na
slugu i bolesnikc. Dvije iene
su svukli i obesdastili, zatim
ih istjerali nn ulicu, gdje su
ih tukli sve dok nisu pale u
nesvjest.
Xakon je uniStila kliniku,
pobjeSnjela rulja okrenula
je svoj napad na uredsku
zgradu zanatske unije i rnd- -
nidku knjizaru. Xnpad je
podeo razbijanjem vrata i
prozora i kad jo nasilno uSla
u zgradu, nastavila je palje-nje- m
i uniStavanjem i tjcra-nje- m uredskog osoblja nn
ulicu. Izgrednicima nije ni to
bilo dosta, nego su poSli za
osobljem na ulicu i tu nasta-vili
napadajem noievima i
raznim drugim predmetima,
pljadkanjem i otimanjem
satova i drugih stvari koje
su naSli kod osoblja.
Kad su ti radnici istudeni
do te micro da su pali na:
ulici, jedan od izgrednika im
je opipavao puis. Zatim jc
pozvao drugc da i dalje tu-k- u, jer su joS iivi. Kad je
netko stenjao od bolova. na
padadi bi rekli da ga treba
tuci joS vise, jer da se smije
Tako su ih tukli sa svime i
svadim, dok su ih ubili. Po-slije
su na njihova tijela ba-cali
upaljivade.
Xekako u isto vrijeme
jedna druga veca grupa ru-IjnS- a.
sa nekim bijelim mn-ramlca- ma
privezanim za ko-Sul- je
i predvodjena po oni-ma
koji su nosili KMT nat-pis- c.
izvela je napad na ti
red tekstilne unije u itom,
okruguOko 7 sati otpoeiij
su zvifaanjem i bacanjemj
kamenja na uredsku zgradu. j Radnici u zgradi odludno sHi
se odupirali i sprijedavahj
rulji da ulazL Peito nisu
mogli slomiti u zgradu sa,
jedne, pokusali su sa druge
strane. Ali otpor je bio sna-fa- n, gdje god pokuXali. Ta-da
su otpoeli bacati upalji- -
dak kojim cemo se svi pono-siti- ".
Generalni sekretar razgo-vara- o je blizu dva sata sa
Xasserom i drugim pred-stavnicim- a, ali mu je posao
oteZnla britanska izjava, da
de britanske i francuskc sile
same i odmah otpodcti ?iSce-nje- m kanala sa obadva kra-j- a. U Egiptu su bili miSljcnja
da diSdcnje treba cekati dok
so sve strane silo povuku sa
egipatskog teritorija. Oni su
trazili da Ujedinjene nacije
u tome pomognu, te se time
slo2io i Dag Ilammarskjold
i rekao da ce pitati General-n- o zasjedanjc za odobrenje.
ve predmete I konadno im
uspjelo udi u ved zapaljenu
zgradu. Zatim su nastavili
bacanjem nnmjeStaja na u-li- cu
i tjeranjem radnika na
gornji sprat, da ih tu 2elje-zni- m predmetima tuku i mu-d- e. Xi to nijo bilo dosta, nego
su onako istudene radnike
bacali u vatru. Xekoji se
nisu mogli izvudi iz vntre,
nego su izgorjeli. Vrhunac
svog bijesa i divljastva ispo-Iji- li su postavljanjem KMT
zastave na zapaljenu zgra-du.
U 7:30 iste vederi, jedna
grupa od detvorice izgredni-kn
juriSala je na zgradu o-p- et drugog unijskog urcdn i
vikala: "Hej izvjesite za-sta- vu sa bijelim sunccm i
plavim nebom (to je KMT
zatava). Ako to ne udinite,
ubit demo vas i zapaliti
zgradu".
Oko deUrt do sedam, gru-pa
ruljaSa, predvodjena po
KMT agentima, se povecala
i izvela napad na unijski u-re- d. Pr1 napad izveden je
pozadi, ali je odbijen. Tada
su bacali kamenje. Radnici
nisu popuStali. Konadno oko
10 sati prodrijeli ли u zgra-du,
oduzeli radnicima robu 1
drugo Sto su naSli kod njih,
istjerali ih na ulicu i tu ih
nemilosrdno tukli. Xekejim
je uspjelo pobjeci. ali onim
koje su drzali, prijetili su
da ce ih tudi i muditi do
smrti. Konadno deMa je
grupa vojnika i epsila rad-nike.
r Poslije evih Zroein. pre-stal- e
su nekoliko dan ra-do- m tvorake, ftkoi. uredi i
khnikft u predjelu Chuan-wan.
dok se mirm stvi-Stv- o zgraiak) i sudjivale
bandu izgrednika i zlegina-ca- ,
koju su organizirali keu
mintanski agenti i ipuni.
Materijalni gubitci su veliki.
Xeki znakovi dokazuju
(X'astavak na strani 4)