Jedinstvo, November 06, 1956

              "Objavili smo rat svemui
sto je ometalo demokra-- !
ciju" - V. Gomulka
(N'astavak sa strane 1 )
vtdi nikakvu zapreku za zasnivanjc
naiih odnosa na bazi prinripa us-voje- nih
na osmom plenumu. Nafe
unutraSnje stvari — nzstavio je
on — zavisit ce od na$ samih".
Gomulka je daljc naglasio, da
mu je HruScbv rckao, da od samih
Poljalca zavisi koliko cr sovjetskih
oficira ostati u poljskoj armiji. Ta-kodjer
je najavio. da te se kroz 2
dana sovjetske trupc vratiti u baze
u kojima su tadoniranc.
Gomulka je nglasio, da s obzi-ro- m
na baze Atlantskog pakta po-stojan- je
sovjetskih baza u Njcmad-ko- j
odgovara driavnim interestma
Poljske. Zbog toga, rckao je on,
treba se energicno suprotstaviti
wim antisovjetskim istupima.
Citav poljski narod, podvukao
je Gomulka,, podrzao je osmi ple-num.
Radniri, intelektuaki, stu-dent!,
vojnici, pokazali su svoje
puvjerenje u novo rukovodstvo par-ti
je. "Nema niccg IjcpJcg nego Sto
je povjerenje jedinstvenog naroda"
— rckao je on.
Na kraju svoga govora, Gomulka
sc zahvalio u ime CK radnicima
za njihov rad, a isto tako sc zahva-li- o
student ima i vojnicima. On je
sve pozvao da prestanu s manife-stacijam- a
i da nastave daljc rad.
Zavrsavajuc'i svoj govor na mi-ting- u,
Gomulka jc naglasio, da
vlada ne cc tolerirati nikakve ak-cij- e,
koje su protiv driavnih intc-rcsa- .
On jc рогЛо prisutnc, da
irruju povjerenje u partiju, jcr ce
ona, ujedinjena s narodom, ici no
vim putovima u izgradnji sodja-lizm- a.
Porast evropskc
trgovinc
2eneva. — Sekretar Ekonomske
komisije za Evropu Gunar Mirdal
izjavio je, da cvropska trgovina
doseic sada rekordni godiSnji nivo
od preko jedne milijarde 200 mi-liju- na
dolara.
Govorec"i prilikom otvaranja za-sjeda- nja
Komitcta za razvoj trgo-vin- e,
Mirdal je rckao, da je sada
opscg trgovine izmedju zcmalja
Istoka i Zapada viJi nego ikada po
sh ie rata, i da postoic stvarnc
mogucnosti za daljnje znatno pro-Jircn- je
tih trgovinskih odnosa. On
je dodao, da se nacionalne bankc
vise od 20 zcmalja zalaiu za mul-tilatcral- ni
kliriniki si stem, koji bi
olakSao trgovinu izmedju Istoka i
Zapada. Saznaje se medjutim da sc
Velika Dritanija i Zapadna Nje-mack- a
suprotstavljaju torn planu. za
Ciparski pokret nc ce
polo2iti oruzjc do
Nikozija. — Na Gpru su sc
pojavili leci potpisani od vodje
Orgaizadje pokreta otpora Digeni-s- a
u kojima se i$tice da pokret
otpora ne cc nikada poloiiti orulje
sve dok O'paf ne dobije pravo dai
sam odlofi o svojoj sudbini.
Digenis takodjer poziva grcku Jer,
vladu i sve grcke politicke parti je
da obrazuju nadonalni ujedinjeni
front, kako bi glas o Gpru dolazio
iz cijele zemlje, a ne samo od via
dajikfe stranke.
Snianjujc sc smrtnost u
svijctu
Statistics urcd Ujcdinjcnih na-roda
saopcava, da se prcma po-dad- ma zx
iz 45 zemlje sa ukupno 996
milijuna stanovnika smrtnost sta-novmSt- va
od 1938. do 19W go-dm- c
smanjila za 36X. Kao uzrok
tome smanjenju navodi se prijc
svega veliki naprcdak na median-sko- m
i farmaceutskom polju. Broj
novorodjenih smanjio se u Evropi
i Aziji od 26.0 na 23,9 na tisucu
stanovnika, dok se u Africi, Sje-vem- oj
i Juinoj Amerid i Oceaniji
porecao za 9T. a mjcstmwdno dak
i do 32%.
L. B. Pearson na eclu
kanadskc delcffacije
Ottawa. — Minisur vanjsk3i
poslova Pearson rrcdvodk ce ka--
nadsku delegaciju na idaccm zasfe-danj- u U
Gcncralne skupttine UN
kofa se otvara
"New York.
12 novembra u
l)
Borba"
"Borba', glasilo Soniahsrifkog
Saveza radnog naroda Jugoslavije
u broju od 19- - oktobra obiavila je
veliki tfanak pod naslovom "Po-vodo- m
Eisephowerova izvjeStaja
kongresu o pomofi Jugoslaviji —
Ekonomska suradnja sa SAD", u
kome se medju ostalim kale slije-dec- e:
"Medjutim, obrazlozenje pozi-tirn- e
odluke predsjednika SAD
sadrzi nekoliko miJIjcnja i rrrdje-nja- ,
a i namjera a pogledu pa
cedure, sa kojima se Jugoslavia
nikako ne moze tloliti.
Konstatacijt Eiscnbourera da je
nasa zcmlja nezavisna, da vodi ne-zavis- nu
politiku i da se ne nalazi
pod kontrolom nijednc strane ze-mlje
nema se itz zimjeriti. Isto je
tako toino da se Savez komunista
Jugoslavije i vlada Jugoslavijc pri-driava- ju
koncepdje i praksc da
svaka nadja trcba sima da odludi
o vrsti druStvenog uredjenja koje
zcli i Ua ne treba da se mijesa u
unutraSnje poslove drugc zemlje.
To su trajni faktori jugoslavcn-sk- e
politike i poloiaja. No osim
njih u svijctu djeluju i drugi fak-tori
koji utifu na cxoluciju opde
politidke situadje u ncgativnom
ili pozitivnom smislu. Zato je sada
obrazlozenje pomodi Jugoslaviji
iskljucivo argumcntima vojno-stratcgijsk- og
karaktcra — koji su
mogli vaiiti 1949. godine, kada jc
vlada SAD podda da daje a Jugo
slavia prihvatila ekonomsku i voj-n- u
pomod — ncprihvatljivo, pa
makoliko ono izgledalo ubjedljixo
nckim amerifkim krugovima sa sta-- J
noviJta intcresa sigurnosti SAD
Tono je da je 1919. godine, i
sve do krupnih promjena koje su
se odigrale u SSSR poslije Stalji- -
nove smrti, stratcski momenat igrao
odredjenu ulogu u politic suradnje
dviju zcmalja. Ali to je bio period
napctog hladnog rata, kada su i
Jugoslavia i mnoge druge zemlje
bile ili se mogle osjedati iigrole-nim- a.
Otada sc svijet mnogo izmjenio.
Prijc svega, u SSSR je doilo do
krupnih promjena, koje su blago-tvorn- o
djclovale na medjunarodnu
situadju. Usto, sijest Iada mno-gi- h
zcmalja o rjjiho-o- j odgovorno-st- i
pred narodima, koji jcdnoduSno
icle mir, dovcla je, narofito s obzi-ro- m
na uiase mogudcg nuklearnog
rata, do udrufenih napora da se
smanji zategnutost i storc uslovi
sporazumno i mi mo rjesavanjc
svjctskih problema. Takvim zajed
nidkim naporima zbilia jc i doilo
poboljianja opfe situadje. Toj
promjeni, nuinoj i korisnoj za sve,
Jugoslavia je svojim stavom i po-litiko- m
znatno doprinjela.
U procesu tih opxfih promjena
znacajnu ulogu odigrala je norma-lizadj- a
odnosa izmedju FNRJ i
SSSR i istotnoe%Topskih zemalja.
poslije godina koje su unosile
nemir u ovaj dio svijeta, povoljan
razvitak jugoslavcnsko-$o-jctski- h
odnosa koristio je opdoj stabiliza-rij- i
mira i sredjivanju prilika u
svijctu.
Sada se izmedju Jugoslavije i
Sovjetskog Saveza, kao i mnogih
zemalja narodnc demokraaje, raz-vija- ju
prijateljski odnosi. Opas-no- st
koja je sa te strane dolazila
nalu zemlju u godinama hlad-nog
rata, otklonjena je poitenom
rcvizijom Staljinove politike prcma
Jugoslaviji i opfom miroljubivom
' orijentadjom nove sovjetske vbde.
Xcsrccc na radu u Zap.
Xjemackoj
Broj nesreca na radu u
prosloj tjodini u Zapadnoj
Njemackoj iznosio je pre- ko 200 milijuna maraka.
U Burmi vi?c.ncma I Canir Kaj Sekovih I jedinica
ostatke Cang Kaj
Sekorih jedinica u sjevernoj Burmi. _,
odgovara
Eisenhoweru
Otuda. hez ohzira na dinjenicu ito
lugoslavenska i sovjetska shvatanja
u nckim pitanjima uzajamnih od-nosa
i medjunarodnog razvitka
nisu sasvim identidnat ne moicmo
se saglastti da je to£no tvrdjcnje
predsjednika Eiscnhowera da SSSR
t dalie flni napore da urrozi
zavisnott Jugoslavije.
Pozitivnu promjenu u sovjetskoj
politici prcma Jugoslaviji trebalo
bi ustvari da pozdrave svi ljudi za-interesov- ani
za mir i miroljubivu
prijatcljsku suradnju. Jer, obavezc
vlada prcma narodima njihov ili ze-malja
i svjetskoj zajednid nalaiu
tm sada da u6rrShiju postignuto
poboljSanje medjunarodne situadje
i stvaraju joS povoljnije uslove za
osiguranje opdcg mira i napredka
fovjedanitva.
Neta&o je, pa do izvjesnog ste-pen- a
i tmedljivo, miiljenje pred-sjednika
Eiscnhowera da postoji
opasnost da Jugoslavtja nc (c biti
u mogudnosti da o£uva svoju ncza- -
visnost ako se ne nastavi amcrifka
pomol. Makoliko se trudili da ra-zumije- mo
motive jednc taksc izja-c- ,
ostaje prijc svega finjenica da
u odd van ju jugoslacnske nczavis- -
nosti glanu ulogu nikada mjc
igrala, i nije mogla da igra pomod
Zapada ill SAD, makoliko jc mi
cijcnili, xct jedinstvo i rjcicnost
jugoslavcnskih naroda i njihov c
ladc da brane nezavisnost od u-groiav- anja
i napada ma sa koje
strane dolazili. U torn pogledu hi-stori- ja
nove Jugoslavije obiluje nc-pobitn- im
i dramatidnim primjeri-ma- .
Iz istih razloga dudnovato jc i
tvrdjcnje predsjednika Eiscnhowera
da je pornod SAD osposobila Jugo-slavs
ju da dosad odrii svoju neza-visnost.
U Jugoslaviji niko nikada
nije poricao vrijednost amcricke
pomodi. O tome su i najviJi jugo-slavens- ki
rukovodiod ronogo puta
govorili. Ali u ovakvim stvarima
trcba sc zaista drzati pravilnih pro-pordj-a.
U zavrJnom dijelu svog izvjrf
taja Kongresu, predsjednik SAD
kale da £c on i dalje voditi racuna
o ranije spomenutim kriterijumima
za pruianje pomodi Jugoslaviji na
osnovu dlana 143 Zakona o uza- -
jamnoj sigurnosti i da je u tome
pravcu dao i uputst-- a svojim pot-dinjenim- a.
On takodjer napominje
da donosenje njegovc odluke o na
stavku pru£anja te pomodi ne znafi
stalnu direktivu.
Mislimo da sve to ubjedljivo
pokazuje da je sada doslo vrijeme
da vladeSAD i FNRJ na prijatelj-ski
natin razmotrc kako da se naj
prikladnije nastavi ' ckonomska su-radnja
izmedju dvije zemlje, ni
osnovama koje e biti prihvatljne
za obje strane i odgovarati normal
noj praksi trgovanja i kreditiranja,
uobicajenoj medju zcmljama, naro-fit-o
onima, koje odriavaju prija-tcljsk- e
odnose.
Ekon&mska suradnja na tim os-novama
unijela bi potrebnu stabil-nos- t
u amcriflio-jugoslavcns- ke pri- -
vrcdne vcze. Ona bi otklonila ne-izvjesn- ost
u rcdovnom snabdjoa-nju- ,
nezgodnu za Jugoslaviju, koje
bi i dalje bilo ako bi se pruianje
pomoli Jugoslaviji nastavilo pod
uslovtma ko je navodi predsjednik
ли, iMovremeno. ciimmisaie di
se i smetnje u normalnom prijatclj-sko- m
ram'janju orxfih odnosa iz- -
medju dvije zemlje.
Buka ncprijatclj radnika
U poduzedima, u kojima
se radi u izuzetno jakoj buci
sve vi?e radnici poboljevaju
od jrluhoce, koja nastaje po--I
vredom iivaca u unutraS- -'
njem dijelu uha. Karodito je
veliko oboljenje radnika,
koji su .stariji od Ц5 gt)dina.
Zato pojedini nacionalni za- - koni o zastiti radnika na ra- -
radionicama, u kojima je
buka velika. ,
iHtJm.juJiau'J.iJMJJESW
SVEcENICI U
RUDNIGIMA
Madridsli tjednik "Informa
tione-- del Saba do" donosi oxe
zanimljhe informaeije.
I'edeset i &ett Epanjolskih
vreenika i bogosIoT zavrilo
jr radni fctaf u tvornicama His.
kijf. Vie je biskupija poslalo
тоје boKt-.lor- p. SvecVnici i
rrdovniel bill su obilno ratu-pan- L I'ater Mateo od Druibe
Ikusovr, koji j? --.£ prije radio
u rudnicima bakra u Itio Tintu,
bio je na telu tih veer nika,
koji fu radili po tvornicama.
Stelenici i bogoIovi bili su po-dijelj- eni
podjednako u pet tvor-nie- a.
Kakra je nrha orog pothva-ta- ?
Lako je odgonetnuti: to je
detnaeosija kirra, koji ieli po-kazali,
da je Ktelenstso vrlo
blizu radnickim masama. da ono
2fli biti oliAarno k radnicima.
Zanimljisa pojava. oobito
kad e uzme, da je Vatikan raz-bi- o
pokret "usecenika radnika"
u Francuskoj, jrl)e ne pokazalo,
da clanovit broj eveenika if-krr- no Jell pribtiienje radnickoj
klati. Vntikan e pobojao, da £e
e neeniri na taj naein odale- -
?itl od crke, t.j. da ce paxti
pod utjecaj radnika, umjestn da
bude obratno. 7a ApanjoKku je
kriterlj drufraciji.
Kardinall. nadbUkupi i bln-ku- pi
ApanjoUke fibjavili %u 22.
feptembra u ime crkse zajed
nicku deklaraeiju, kojom od
vlade traze Mpravednu razdiobu
zajednikih bencficija, da bi ne
ftmanjile pretjerane nocijalne
nejednakoti'.
I'onosno dernaRoxija. Ako
vlada poii jadne nadniee,
crkva e to ehi upinati u prilojr.
Ali u toj je deklaraciji i c-- o:
"Osudjujemo rtajodlucnije
Strajk jer mole doveli do te-Sk- lh
poljedica.M
Franco n prasom moEe rei
kardinalima i hUkupimai Ilvala
vamt
Razmjcna delcacija
jugoslavcnskih i ccho- -
slovackih tvornica
Zagreb. — Iz Praga so
povratil4 juffoslavcnska sin- -
dikalna dclepaclja.
Vodja delegacije JosJp
Cnz je Izjavio da je sa vod-stvo- m Sehoslovaikih stndi-k.nt- a
ugovorena razmjcna
tvorni£klh delegacija, kao i
posjete radnika za vrijeme
podiSnjeg' odmora i Ијебе-nj- a.
Spomen kragujevackim
zrtvama. — U Krajfujevcu
je proslavljcna 15-godiSnj- i-ca streljanja sednm hiljada
rodoljuba i dvanaestojrodiS-njic- a
oslobodjenja jcrada. Ta
dva najznaSajnija datuma u
historiji Kraffujevca padaju
u isti dan 21. oktobra.
Kanaf Dunav— Tisa —
Dunav. — Savezno izrSno
vijede (vlada) je donijelo
odluku da ee pristupi izgra-dnji
kanala Dunav —Tisa —
Dunav. — Gradnja ce tra-ja- ti
deset godina (u dvije
etape po 5 godina. Projekt
predvidja, da se izgradi oko
GOO kilometara kanala s
glavnom magistralom u du-ii- nl od oko 260 kilometara,
s kojima bi se povcznlo 10.--
000 kilometara postojeiih
kanala i drugi koji bi gra-dil- i. Dubina vode u glavnom
kanalu iznosit de od 2,5 do
5 metara, a sirina glavnog
kanala na dnu od 20 do 40
metara, a u nivou vode koji
ie biti is pod nivoa podzem-ni- h
voda 50 i vi5e metara.
Prema dosadasnjim prora-2unim- a.
U prvoj eta pi ie se graditi
kanal! u Badkoj: Bezdan,
Srpski Miletic. Savino Selo;1
Sfvino Selo, Vrbas; Savino
Selo, Kovi Sad; BogojevoJ
Karavukovo, Srpski Mileti£v
l TamLJ—Duna. U drupoj
eta pi izgradit ce se kanali
na liniju Karavukovo. Ba6,
TamiiA i irgradnja kanala
Tisa Tamil.
Rangvn. — Burmamki premijet du propbuju narocite zalti-- j u5c!e Jrostonosre; Ваб, BaSki
Ba Sve izjavio ie na konferendji tne naprave, koje radnici J Petrovac, Jegricka; u Bana-z- a
Stamru da burmanske snare moraiu nositi u evim onim tu f ne IzrrSiti rPtrulacHa
nisu naiile na
ne--
se
Si&edJzi Јга+icU
Investitori su izvukli 57 i pol puta
vise nego su investirali
U izvjcitaju iz Kaira. koga
objavljuje "Vjesnik" opisuje se
kako su francuski i brttanski ka-pitali- sti
prigrabili i koristih
Sueski kanal. Dopis glasi:
Historija izgradnjc Sueskog
kanala i sporova koji su od
1859. godine pa do danas izbi-jal- i,
predmet je jednog svestra-no- g
tspitivanja koje se provodi
danas u Egiptu. Moida ne &
biti na odmet ako spomencmo
da je pnrih pet godina (1859.-1864- .)
na iskapanju kanala ra-di- lo
svakog mjeseca oko 6O.O00
Egipifana i to prisilno i da je
pod nepodnoSljivtm uvjettrna za
tih pet godina oko 10O.O00
cgipatskih radnika ostavito na
kanalu svoje itvote. Egipatska
vlada je u finandranju samog
potlivara odigrala najvainiju
ulogu. Kompanija, koja jc pod
predsjedniJtsom Terdinanda
Lcsscpsa, dobila koncesiju, i
koja je prcma 16. ilanu ugovora
od 19. marta 1866. godine iz-riit- o
nazvana Egipatskom kom-panijo-m,
koja potpada pod cgi- - ,
patske zakonc, pofcla jc rad s
kapitalom od 1,500.000 cgipat-skih
funti. Djduifi da Lesscps
nije mogao doifi do stranog ka-pita- la
putcm prodaje dionica,
egipatska vlada spasila je situa-dju
time, Sto je sama otkupila
d ion ice. Racuna sc, da je u ko-pan- je
kanala Egipat ulolio ni-St- a
manje nego 16 milijuna
funti. I pored toga kompanija
je inula besplatan cestovni i
rijecni prijevoz i na raspolaga
nju arsenate u Kaira i Alcksan-drij- i.
'Cudnim qiakinadjama,
koje je provodio Lesscps, u vrlo
nesigurnim prilikama, u kojima
se Egipat nalazio za vrijeme
vladavinekediveSaida i Ismaila,
potpomognut od francuske via-d- e,
on jc uspio da sc iz dulnika
prctvori u potralivaoca. Lcsspcs
jc vrlo vjeito igrao. On je znao
slabosti Saida. On jc vrlo rafi- -
Kanal je od velike vaino-S-ti
za razvitak poljoprivrede
u Vojvodinl.
Borba protiv raka. —.
Lijecnik dr. Georjji Paiiorin
iz Prilepa predao jc Narod-n- oj banci u Prilepu milijun
dinara u zlatu kao svoj pri-o- g
za osnivanje fonda za
borbu protiv raka.
Opadanje zadrugar- -
stva. — "Borba" pi§e :
Posljednjih godina broj
opcm poijopriTednth za-dru- ga stalno opada. Od
7257, koliko ih je bilo kra- -
jem 1'ЈоУ., svedene su na i
G172 krajem 1955., t. j. za
dvije godine manje ih je za
blizu 15 posto.
JoS je ozbiljnije smanji- -
vanje broja dlanova ovih
zadruga. Dok je krajem
1953. broj domalinstava u£-lanje-nih
u ove za druge izno-sio
2,032.529, krajem 1955.
sveo se na 1,172.034, ili —
1953. u opdim zadrugama je
bilo uSlanjeno oko 85--c se-osk- ih jj
domadinstava, a kra-jem
1955 oko 50-S- c.
Brod izvadjen sa 52 m : dublne. --— BivsJ svedski brod ' "Sirius, koji je u februaru,
1947. godine u Kvarnerskom
Zalivu nailao na morsku ' nja
minu i potonuo u dubinu 52
m, izvuSen je sa morskog'
dna i dotegljen u splitsku
sjevernu luku. Podizanje)
Vtnr TtTl#%r rkVltjal-a- a em _ T'
♦— — -- t a t.-:- u
Brodospas--. l -
ProizTodnja traktora. j
nirano insccnirano bankrotsrv o
kompanije pnje dovrscnog dje-l- a.
On c zabranu da se na
kanalu upotrcbljava r a d n a
snagi, iskoristio kao pritisak
na kediru, traieii od njega, pod
izEkom da fc kompanija bank-rotira- ti
i da pot hvat nc de us-pjet- i,
da mu vrati dionicc
(177.643 na broju) kao i da
odustane od 15 profita. Ke-div- a
je na to pristao. Lesscps je
likorao. Njegov pothvat uspio
je bcz vclikih izdataka. Kompa- - --
nije je bila u njegovim шкатз.
Oko 40 dionica nakon bri-tansko-franau-kog
izmirenja
preilo je u ruke britanske vlade.
Ova kratka historija, kojoj
ncdostaju mnogobrojni podaci,
a koji su u posjedu Egipta, i
koja daje jednostavnu sliku svili
onili krupnih makinacija i doga-djaj- a
koji su se zbivali od 1869.
do danas, dovoljna jc da ilustri-r- a
metode, kojima s-- i se posti-zava- li
ciljevi. Ali опд bi bila
ncpotpuna, ako ncbistno ovdjc
dodali nckc podatke koj.' gov ore
o ogromnim profitima kompa-nije,
jer od izgradnjc kanala jc
protcklo punih osamdetet godi-na.
Tri godine nakon Sto je
kanal bio komplctiran, britanska
vojska je okupirala Egipat. Kroz
tih 80 godina dionicari kanala
vukli su ogromne profite. Naj-manj- e
dividende kretale su od
5 posto na profite, a 71 posto
na ckstraprofitc.
Tokom 63 godine svog a rada
(podad iz knjigc Sir Arnolda
Wilsona: Historija Sueskog ka-nala)
to jest od dana kad je
dobila koncesiju, brutto prihodi
kompanije iznosili su 250,172.
552 funti u zlatu, dok su troS-ko- vi
za administradju i troSkovi
oko funkdoniranja kanala iz-nosili
33.561.832 funtc u zlatu.
Sama od 15,365.120 funti u
zlatu sprcmljena je kao rczerva.
Oko 199 milijuna funti u zlatu Vijesti iz Jugoslavije
— Kolektiv industrije moto-r- a
u Rakovici proslavit ce
narednih dana jedan zna-£aja- n jubilej. Iz tvorniike
hale pojavit 6c se pethilja-dit- i
'Zadrugar, poznati pro-izvo- d
domace industrije
traktora.
Gnojenje njiva iz avio-na- .
— Grupa agronoma i
stru2njaka za privrednu avi-jaci- ju
JAT--a je, u Batajnici
kod Beograda, prou6avala
mogudnost gnojenja njiva
pomodu aviona.
Nepismenost na Kosovu
Metohiji. — "Borba" u
dopisu iz Pristine pise da je
na Kosovu i Metohiji poslje
dnjih godina naucilo fitat! i
pisati 280.000, od kojih je
preko 200.000 Siptarske
(albanske) narod nosti. Us-prk- os
tcrme na Kosovu i Me-tohiji
joS uvijek ima oko
300.000 nepismenih.
Automobilske nesrece u
Hrv.Ukoj. — U Hrvatskoj'
u toku godine dana bilo
150 saobracajnih nesreca, u
kojima su izgubile iivot 22
osobe, dok je 128 osoba do-bil- o tjelesne povrede.
Nova hidrocentrala. —
Iduce godine poCct ie grad- - j hidrocentrale na Crnom
Drinu u Makedonlji.
pacitetom od 200 miltonal
H1r.,-,- , nna;in{a
Izroz i uroz. — Jugo--
slavenski izvoz za prvih de--
#"jr "i "ГГЈГ., i.; iјг I'idu м.1л.а uiu verb usiiiiix'ii
za 79 procenata. Uvoz je u
uspjeha splitskog pod.irf.'2,!ttCr% -
STRANA 3
poilo je na otplac"ivanje zajmo-v- a
i kamata, a najveci dio kao
naknada dionicarima, utcmcljitc-Ijima-,
direktorima i egipatskoi
vladi, koja jc sume dobivene od
kanala prebadla na banku Cre-dit
Fonster za likvidadju svojih
dugoranja. Rafuna sc, da su
dionicari kroz taj period dohih
ukupno 127 milijuna funti u
zlatu, ne ukljucujuci tu egipat-sk- u
vladu dircktorc i ulemclji-telje- .
Od 1933. godine nisu obja-vljcn- i
nikakvi podad o radu i
ftruncijarna kompanije. Tu su
moguca nagadjanja o profitima
kompanije. Moida ce egipat vka
vlada biti u stanju da jednog
dana razotkrijc tajnu poslovania
kompanije. Medjutim, ovdjc sc
na tcmclju ranijih podataka kao
i godiJnje tonaie brodova, koji
prolazc kroz kanal pravi lista
aproksimativnih profita kroz
period od 23 posljcdnje godine
Nekoliko posljednjih godina (o
kojima piJc Sir Arnold Wilson
u svojoj knjizi) prolazilo je
kroz kanal brodova u godiSnjcm
prosjeku od 30,000.000 tona.
Godine 1955. promct se popco
na 150,000.000 tona. Ako sc
uzme u obzir da je tokom pro-Slo- g
rata promct opao, prctpo-stavlj- a
se da sc prosjecna godi-iqj- a
tonala krctala oko lOO,-000.0- 00
tona. To znad, da su
prinunja kroz 23 godine izno-sil- a
niSta manje nego 230,000.-00- 0
funti u zlatu (izracunato
prcma primanjima kroz 63 go-dine
o kojima govori Wilson).
Racuna se, da su od dana kad
je kompanija poficla ubirati ta-ks- c,
dionicari dobili ukupno
460 milijuna funti u zlatu.
Sueski kanal je svakako bio
dobar rudnik. Investitori su iz-vukli,
prcma sadaSnjim procje-nam- a,
57 i pol puta viSe nego
su investirali.
istom vrcmenu iznosio 106,6
milijardi dinara.
Naplata poreza u NR
Hrvatskoj. — Prema poda-cim- a
Driavnog sekretarija-t- a
za financije Hratske, za
devet mjeseci ove godine
upladeno je 62 posto poreza
na dohodak u cijeloj Пери-blic- i. Najboljc rezultate po-stig- li
su kotari Ogulin 78,
РЛјека 77, Kutina 71 i Viro-vitic- a
70 posto. Najmanji je
postotak poreza u platen u
nekim kotarima Dalmacije:
u Zadru samo 42 posto, u
Makarskoj 46, a u Dubrov-nik- u
49 posto.
Utopilo a pet osoba. —
Xa Tisi u blizini cuvarnlce
begejske vodne zadruge,
kod sela Kumana, sc dogo-di- la tcska nesreda, u kojoj
se utopilo pet osoba.
Camac sa jedanaest osoba,
pun plodova, ргелтпио se
usred rijeke zbog jakog vje- -
!fa kPji ic poieo odjednom
duvati.
Umro Dr. Politeo. —
Poznati zagreba6ki advokat
dr. Ivo Politeo je preminuo
14. oktobra u Zagreb u. Dje-lovan- je
ovog istaknutog ad-vok- ata
i pravnika poznato
Je_ JU_S "_ " _ " _ "._ t _ _ Kf aa --Je s usPJehom na "dti °
0!".010"? tA,U A"jfjri
- J" ajaKovica. лто- -
kat dr. Ivo Politeo poznat je
iu stranim zemljama. Xa
!ko£ngresu Medjunarodne ad- - ru.aju"ra_nu jcr.ur asoz:ivio"mO_eK_
pod predsjednika.