Jedinstvo, January 24, 1956

              ш иљс&у,
VOL. III. No. 7 (629)
Dulles - neprijatelj mira
NELV KRAJA "HLADNOI RATU"
DOK DULLES BUDE SJEDIO
U STATE DEPARTMENTU,
KA2E KAXADSKI NOVINAR
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST (KANADSKA STAMPA O DULLESOVU CLANKU U CASOPISU "LIFE")
KANADA TRAZI ODSTRANJIVANJE ZAPREKA
MEDJUNARODNOJ TR60VINI
iENEVA. — L. Dana Wilgress, vodja kanadske
delegacije na cetvrtoj konferenciji driava potpisnica
Opceg ugovora o carinama i trgovini (GATT) jc kazao,
da so medjunarodna trgovina moie prosiriti samo putem
odstranjivanja postojecih trgovaSkih zapreka.
"Nije dovoljno zamrznuti
carine na sadasnjoj visini",
rckao je Wilgress. "Ova
konfcrcncija ce uspjetisamo
onda ako sc vlaile zauzmu
da doprinesu prosirenju me-djunaro- dne trgovine odstra-njivanje- m trgovinskih za-preka."
Wilgress je zagovarao
"medjunarodnu trgovinsku
suradnju."
On jc naglasio da glavna
odgovornost za sve to leii na
"vodocim trgova5kim dria-vama- ". Zatim je sa ialje-njc- m konstantirao da USA
,ne pokazuju sklonosti da
mnogo ucine u torn pogledu.
Wilgress je rekao, da je
amcricka delcgacija dosla
na konferenciju sa "ograni-ceni-m pregovaraikim pravi-ma- ",
a ako ona i u6ini neke
koncesije, one nc mogu biti
sprovedene na ovoj konfe-renciji.
Wilgress je svakako
imao u vidu prosle konfe-renci- je
na kojima je ameri-5k- a
delcgacija davala pri-stan- ak
na razne prijcdlogc,
a posllje je ameriCki Kon-gr- es iste odbacio.
Na "sadasnjoj konferen-ciji
zastupljeno je 26 dria-v- a.
Od socijalistickili zemn-Ij- a
sudjelujc samo Cchoslo-vaik- a.
Trazi se smjenjivanje sa drzavnog polozaja
zagovaraca kanadske zaostalosti
Toronto. — Prema saop-denj- u Canadian Press, R.M.
Fowler, predsjednik Kanad-skog
udruienjn pulpa i pa-pi- ra jc kazao drzavnoj ko-mis- iji za proucavanje eko-nomsk- ih pitanja, da jc zn
"Kanadu nnjbolje da osta-n- e
gorosjecom i сграбет vo-dc- ." Fowler je time Lstupio
protiv izgradnjc kanadske
industrijc i zn proizvodnju
sirovina zn izvoz u druge
zemlje. Drugim rijeiima,
Kanada bi bila samo snab- -
djeva6 sirovinn za ameriiku
industriju.
Fowlerovn izjava je na-iS- la
na osudu sviju Kann-djan- a
koji smatraju da bolja
i sretnija buducnost zavisi
od izgradnjc industrijc zn
preradjivanjc sirovina kod
kudo.
Fowlerov stav osudili su i
neki dnevni listovi, na pri-mj- er "Globe and Mail".
Nacionalna kulturna ko- -
Toronto. — Vrijeme koje
Kanadjani izgube zbog bo-le- stt
u jednoj godini iznosi
143.150 godina, kaie Health
League of Canada u izvje--
staju o stanju zdravlja u ze- - i mlji.
U izvjestaju se navodi da t je medicinska nauka utvrdi-l- a, da se vc5ina belesti moie
izbjeci.
Mnege bolesti koje poga-djaj- u radnfetvo su pesljedi-c-a
naporneg rada i nesno-sni- h radnib okolnosti.
TORONTO, TUESDAY, JANUARY 24, 1956
Amcricko priznanjc Richard L. Bowditch,
predsjednik izvrSnog komi-teta
Trgova6ke komore Sjed.
Driava, u govoru na mitin-g- u
Empire Club u Torontu
priznao je, da je ameriika
politika kriva za lose stanje
kanadsko-атепбк- е trgovi-ne.
Sjed. Driave bi htjcle da
Kanadi prodadu Sto vise, a
od nje kupe sto manje. Sjed.
Driave su zaintcresirane sa-mo
u kanadske sirovine za
svoju industriju.
Stanje trgovine
Prema saopcenju Domi-nion
Bureau of Statistics, u
11 znjeseci 1955. kanadski
izvoz je bio $3,970,100.000,
uvoz $4,352,500.000. Vise
u v e z e n o nego izvezeno
§382,100.000.
Sazvar.a konvencija
TLC i CCL
Izdan je sluibeni poziv za
zajednicku konvenciju Za-natsk- og
i radnidkog kongre-s- a,
(TLC) i Kanadskog kon-gre- sa rada (CCL), na komc
co biti sprovedeno ujcdinje-nj- e
ovih dvaju centara.
Konvencija so otvara 23
aprila u Torontu.
misija Iiadnicke progresivne;
partije uputila je plsmo prc-mije- ru St. Laurcntu sa za
htjevom, da provjeri to£nost
Fowlerove izjavc, i ako se
i pokaze, da jc zaista zago--
1 varao zadr2avanje industrij-sko- g razvitka zemlje, onda
treba da ga smijeni sa polo-iaj- a
predsjednika driavne
komisijc za radio i televi-zij- u, koja je nedavno ime-novan- a.
Kultuma komisija RPP
kaie, da "vecina Kanadja-n- a
ioli da kanadski radio i
telcvizija sluie Kanadi —
pomazu razvitak nacionnlnc
svijesti i poriosa u uspjchc
zemlje i da pomaic razvitak
kanadske industrijc i poljo-privred- e.
Ako Mr. Fowler
zauzima stanovi&te koje mu
pripisuje Canadian Press,
onda on nije pogodna li£nost
da prcdvodi komisiju o ra-d- iu
I televiziji."
Druge bolesti proizlaze iz
financijskih poteskoca koje
viocavaju radne ljude. Porh svega toga stoje vi-io- ki troSkovi lijeicnja I iu-van- ja zdravlja. Nedavno o- -
bjavljeni izvjestaj federal-no- g minlstarstva dohodka
pokazuje da lijec'nici spa-daj- u
u grupu sa najvecim
dohodkem (ne ra2unajuci
krupne tverniare, bankare
itd.).
Sve eve ukazuje na pe-tret- m usvajanja zdravstve-no- g osiguranja.
BOLEST PROUZROKUJE VELIKE GUBITKE
VIJESTI IZ SVIJETA
Vijeic sigurnosti UN je jed-noglas- no
osudilo Izracl zbog na-pada- ja
na siripke granifoe po-sta- jc
kod Galtlejskog mora.
SSSR i Jugoslavia su predla-gal- i,
da Izracl plati oditetu, ali
zapadne drzave se nisu slozile.
I ako je sadaSnja izracl ska vlada
orudje amcriflcog impcrijalizma,
ameridka delcgacija nije mogla
da se usprotivi osudi, ci je na-stoja- la
da Izracl ne buJc kai- -
njen.
Americlci predsjednik Eisen-hower
i podpredsjednik Nixon
su izjavili suglasnost sa DuIIe-sovi- m
ilankom u casopisu 'Life'.
U Oombaju su bile velike de-monstrative
protiv odluke Ne-hruo- vc
Iade da drzavu Bombaj
pocjepa na troje, a sam grad
Dombaj odvoji od driave Ma-ratl- ii
govoretfeg naroda, koji sa-cmja- va
vetfnu pu&mstva. Pre-ma
sluibenom priznanju ubije-n- o
je 36 osoba, a broj uhaplenih
iznosi na hi 1 jade.
Francuska vojska u Aliiru
nastavlja opcracijama protiv us
tanika, koji se lore za nezavis-nos- t
svoje zemlje. U posl jednjem
tjednu ubijeno je 580 ustanika
i viSe stotina francuskih vojnika.
Britanski premijer Eden je
izjavio da bi njegova vlada poz-dravi- la
medjunarodni sporazum
o zabrani ckspcrimenata nuklc-amo- g
oruija, a u odsustvu ta-- "
kova sporazuma ona fc nastavit
proizvodnjom i cksperimcntirru
tog oruija. Eden jc propustio da
kaie da ti i'c njegova lada po-duzc- ti
mjerc da dodje do spora-zuma.
Amcrilko mirmtarstvo obranc
jc zatraiilo vise od dvijc miliju-n- e
dolara za izgradnju novili
ojnili baza u zcmlji i inozem- -
StAOI.
N. R. Kina je izdala opiirno
saopcenje o stanju amcricko-ktncski- h
prcgo-ora- . U saofx'enju
se podlai odgoornost USA
za neuspjeh doadainjih prcgo-var- a
i poziva na sastanak amcri-Ckoj- z,
i kineskog ministra vanj-ski- h
poslova.
Sazvan je miting Politifkog
savjetodavnog komiteta VarJav-sko- g
pakta. Zasjcdanje poiinje
27. januara u Pragu.
Potpisnice Variaskog pakta
su SSSR, Polj ska, Cchoslovafra,
Albanija, Dugarska Madjarska.
NjenWka Demokratska Rcpu-blik- a
i Rumunjska.
N. R. Kina ie poslati posma-tra- a.
Amcrilki avioni su ponevno
(18. januara) potrcdili Linesku
granicu, javlja agrncija Hsin-hu- a.
SSSR i Libija su postigli spo-razum
o uspostavi diplomatskih
odnosa.
U Cehoslovackoj je obustav-Ijen- o
ncxfno letenje putmYkih
aviona zbog opasnosti sudara sa
propacandistiAim balonima iz
Zapadne Njemaflcc Par duia
prije eve odhike u Tatrami je
pe jedan avten i ubijene 22 o-so- be.
vtpuwan ш afBeTfoeej анто
raeWfkej teJtMtrifi se ntavli.
jo. U Detroit fe ileted егрм- -
tT Aastraltfi je rupk u
PRICE б PER COPY
Sovjetski Savez odobrio
kredit Jugoslaviji u
iznosuod 194
milijuna
Prema sopcenju britan-sk- e
agencije Reuters (20
januara) jugoslavenski
tjednik "Ekonomska Po-litika"
u clanku o razvitku
ekonomskih odnosa izme-dj- u
Jugoslavijc i Sovjet-sko- g
Saveza navodi, da ce
Sovjetski Savez ove godi-n- e Jugrlaviji odobriti
kredit u iznosu od 194
milijuna dolara.
Bulpnjin zeli narodima
Jugoslayije "daljnje
uspjehe u socijali-sfick- oj
izgradnji"
Predsjednik sovjetske vla-d- c Nikolaj A. Bulganjin dno
je izjavu prigodom nove
godine bcogradskom Hstu
"Nedcljne informativne no-vin- e" ("NIN"), koju jc za-r5- io
ovim rijefiima :
"Koristim ovu priliku
da izrazim osjecaje brat-sko- g
prijateljstva koje su
sovjetski ljudi uvijek ga-ji- li
prema narodima Jugo-slavijc
i u prcdvecer Nove
godine ja zelim narodima
Jugoslavijc iz dubine mo-g- a
srea daljnje uspjehe
u njihovoj socijalistickoj
izgradnji."
Izfflasano povjerenje
vladi
Ottawa. — Za CCF rczo-lucij- u
koju izrazavp ncpo-vjercn- je vladi glasalo je 80
clanova (sve opozicione par-tije)
a protiv 150 (liberali).
Rczolucijn jc optuiivala
vladu da jc propustiln po-mo- ci farnierima zapadnih
provincijn u prodaji pSenice.
Prckinut izvoj onizja na
Srcdnji 1st ok
Premijer St. Laurent je
izjavio da cc Knnada sus-pendir- ati
izvoz ratnog ma-tcrija- la Egiptu i Izraclu.
Vlada je to ucinila poslije
kritike od strane opozicije.
Uzaludnc nadc
Ottawa. — U opcoj debati
(po "govoru s prijestolja")
21anovi parlamenta mogu da
govore po bilo kom pitanju.
Libcralni poslanik John
Hunter iz Toronta je za svo-ju
tcmu izabrao Sovjetski
Savez. U svom naklapanju
Hunter je dosao do ovog za-kljui- ka: "U SSSIl ne ce
skoro doci do revolucije i
glupo ju je o5ekivati."
Xajduzi strajk
Danas (24 januara) je
128' dan Strajka automo-bilski- h radnika (General
Motors) u Oshawi, Wind-sor- u
i drugim kanadskim
gradovima. Ovo je najuu ii strajk od 1945. god.
U pregovorima koji su
vodjeni posljednjih dana
unija je dala neke kon-cesije,
ali kompanija os-taje
kod svoga ranijeg
stava.
fcrsjk 2-- 1 OOO httkih radnika.
TraJe роИепје nadnka i po-botjfaa- fe
ra4n#i irrjeta.
U Јаратм je Mfeijeno 8 n4ra.
u ekspktTt
Dullesov lanak u Casopisu "Life" izazvao je burn u
cijelom svijetu, pa i u Kanadi. Svi uvidjaju da je Dulles
opasan c"ovjek za mir. On je to potvrdio izjavom da jc
posljednjih godina tri puta bio gotov zapoeti svjetski
atomski rat i da jc spreman da to opet u£ini.
Dullcsova izjava je osobito zaprepastila one koji su
ranije vjerovali da on vodi politiku osiguranja mira.
Medju takove je spadala sva kanadska kapitalisti£ka
stamp a. A evo sto sad kaiu.
U uvodniku "Mr. Dulles opet j a se" torontovski
"Globe and Mail" sadasnju
Dullesovu izjavu stavlja u
red nekih njegovih izjava u
pro§Iosti ("masivna odma-zda- "
itd.) pa zal ljuduje da
se radi o "namjernim" i do-br- o
prora6unatim izjavama.
Drugim rijeCima, te izjave
otkrivaju Dullesov stav, od-nos- no stav Eisenhowcrovc
vlade.
(Napomena: To potvr-djuj- e
i Eisenhowerov is- -
tup u obranu Dullesa i od- -
bijanje da ga smjeni.)
"Globe and Mail" vidi o- -
pasnost u "Dullesovoj dok-tri- ni koja ka5e da se rat mo- ie izbjedi na taj na6in ako
ga se dovede do samog ruba
ili ivice i onda, posto se ne-prijatelj
zastrasi, uzmnknu-ti"- .
"Globe and Mail" sma-tr- a
da je to opasna igra.
Osvrdudi se na Dullesovei
tvrdnjc da je on na takav
na6in "spasio mir" u Koreji,
Indokini i Formozi, "Globe
and Mail" kaie, da to ne
odgovara istini, pa iznosi
primjor Koreje, gdjc je do
primirja doslo ne zbog Dul-lesov- ih prijetnji, nego zbog
neuspjcha "saveznifikih" do-tin- o amcridkih sila da po-bjed- c. Sli6no jc sa Indoki-no- m
i Formozom.
"Globe and Mail" podvla-6- i
da je "Dullcsova doktri-na- "
u protuslovlju sa izja-vama
predsjednika Eiscn--
howera da Sjed. Drzavc bo-de
mir i da su u svnko doba
spremne pregovarati za mir.
"Toronto Daily Star" ka- ie u uvodniku da 6c Dullc-sova
izjava imati losih po-sljedi- ca za "stvnr slobodnog
svijeta", osobito u Aziji.
Naoruzanje nije nuzno za osipranje zaposlenja,
kaze vodja katolickih sindikata
Montreal. — Gerard Pi-car- d,
predsjednik Kanad-ske
i katoli£ko konfedcra- -
cijc rada, koja ima 100.00 1
clanova, istupio je oStro pro-tiv
teze da je naoruiavanje
nuino za zaposlenje i bla-gostanj- e.
"Iladnici niknd nc ce pri-hvnt- it
to stanoviste", kazao
jo Picard.
Pozdravljajuci izvjesno
popuStanje medjunarodne
napctosti Picard je rekao,
da "pesimisti i profiteri"
opet t"rde, da bi smanjiva-nj- e
naoruiavanja prouzro-iil- o
poremedenje ekonom-sko- g
iivota, obzirom da in-dust-rija
dobiva velike sume
iz driavne blagajnc.
"Odbacujudi ta proroSan-stv- a, radnici smatraju da
industrijska proizvodnja za
vojne potrebe nije nuina za
odrianje nale ekonomske
!ranoteie, pod uvjetom da
se ta ranoteia posmatra sa
stanoista Ijudskih potreba.
"Osiguranje mira otvara
put ne samo podizanju na-?e- g stand arda iivota, kroz
proizvodnju potrosaikih do- - bara. ved i vedoj medjuna-rodn- oj suradnji, omoguca- -
vajudi bogatijim zemljama J da pomognu sirornasnim."
;
i __ i —,
Л1 r r Л V
# i
DULLES
"Azijanci nisu zaboravili
da je bijeli, civilizovani za-pad- ni svijet bacio prvu a-tom- sku bombu i da je iuta
rasa, Japanci, bila prva irtva. Izjava ameridkog dr-zavnog
sekretara da je nje-gova
vlada bila gotova da
upotrebi atomsko oruije u
Koreji i poslije u Indokini i
Formozi, moie samo poja-бл- И
prosireno azijsko uvje-ren- je da Zapad joS uvijek
gleda na pudanstvo Istoka
kao na "niie" narode 6iji
iivoti malovrijede i nnd ko-jima
sc atomska sila moie
upotrebijavati po volji."
"Star" spominje razne
kritidke izjave protiv Dulle-sa,
pa knic, da USA ostaje
"vodjom slobodnog svijeta",
ali jc nnstalo pitanjc da li
jo "Dulles pogodna osoba"
da bude "predgovornik" tog
"saveza".
U broju od 20 januara
"Star" je objavio na uredni-бк- ој stranici izvjestaj svog
stalnog dopisnikn u Wnsh-- t
Polilicka l)iljcka
Za prrdojrdnika Konirratlr.
ne parii) icbran )e Uuplrnni
oy ovjrk lrn Ilalcer. time Jf
Drew obntnio uj acz
DuplciiMitn.
Drew imiln da cc rau ta] tl oieurtl pobjrdu na itx.
rima 1957. IUIcrr Jr torijoci-m- a nrrina otrco naj manje 2S
polankkih mjrta u {urb-u- .
(Jurbrc je uvijrk hut "tvrdja-v- a
liherala. Liberali su ixilu-г- п da Ju udrie. Poslije iUlce-rot- a izbora i nJeRova obeanja
liberalne ulaveiine lloe i Gar-diner
J mi izjaTili da re ih £t. Iurent predvuditi I u iducim
Izborima. Time u kazali da
smatraju da ce kanadski Fran-cu- zi Klanati za liberal dok nji-h- or Francus bode Aa i+a vlade.
DniKim rijecima. borba sa
francunko-Vanadk- e Rloe Je ei zapoela.
Makcdonki umjetnici
stigli u New York
Proili peUk (20. janu-ara)
u New York je dopu-tova- o
ansambal narodnih
igara i pjesama "Tanec
iz Skoplja.
Xcma izgleda za popra-va- k
u dohodku farm era
Bank of Xova Scotia u
svom mjesednorn izvjestaju
kaie da nema izgleda da ce
skoro povecati no-can-
{ do-- jhodak kanadskih farmera.
tniHw imttw- - f sorjetsKi saver. fcija
ingtona Harold Greer pod
naslovom "Fear CoJd War
To Stay Till Dulle Goes".
(Napomena: Time se
Dullesu pripisuje odgo-vornost
za "hladni rat",
sto je svakako znacajno
priznanjc.)
U clanku se kaie da u
diplomatskim krugovima u
Washingtonu vlada potiste-nos- t, jer Dulles vise steti
stvari "slobodnog svijeta"
nego koristi; ielili bi da ga
se smjeni sa poloiaja driav-no- g sekretara, ali nema na-d- e da ce Eisenhower to u-cm- iti.
U clanku se veli da u
Washingtonu "konacno uvi-djaju,
da jc gosp. Dulles ne-popravlj- iv".
"Vecina sluibenika ga sto-g-a
smatraju stctnim za za
padnu stvar" i ne vide mogu-cnos- ti
da "sc zaustavi naprc-dovan- je komunizmn tako
dugo dok Mr. Dulles, ironi- -
J6no pobornik 'oslobodjenja'
bude u urcdu."
(Napomena: Interesan-tn- o je koliko je u ovim ri-jeci- ma "Starova" dopisni-k- a zastupljeno glediite
sluzbenih kanadskih kru-gov- a.
U posljcdnje vrije-me
bilo je vise znakova da
se Dulles i Pearson ros-kaju- .)
U podnaslovu Greerovu
izvjestaju "Star" Dullesovu
izjavu o "ivici rata" naziva
— zastrasujucom!
Tako eto dva glavna ka-nadska
kapitalistidka lista,
jedan libcralni (jer podupi-r- e
politiku St. Laurentove
vlade), drugi konzervativni
(jer stoji na. pozicijnma
konzervativne partije) ocje-njuj- u
Dullesovu posljednju
izjavu i 6itavu njegovu po-litiku.
Sa svojc strane bi rckli:
Zaista, Dulles jo velika o-pas- nost za svjetski mir.
N je g o v o smjenjivanje
predstavljalo bi znacajnu
pobjedu za stvar mira.
Dulles must go!
Unije podupiru kampanju
za ponisfenje Padlock
zakona
Montreal. — Kampanju
za ponistenje "padlock" 7a-k- na poduprlc su mnoge ra-dnie- ke unije, saopcava Paul
Xormadin, sekretar komite-ta
koji rukovodi sakuplja-nje- m fonda za financiranje
apcla.
Industrijska federacija ra
da u Alberti (Kanadski kon- -
gres rada) je pridonijeia GO
dolara. Xovcanc priloge po-- slala su tredunijska vijeca iz
Victoria, B. C., Oshava,
Winnipeg i Owen Sound te
mnoge lokalne unije i poje-dinc- i.
Dosad jc sakupljcno
vise od 1 hiljadu dolara.
Xormadin je kazao da do
apel, po svoj prilici doci
pred Vrhovni sud na njego- -
vom iduccm zasjedanju u februaru.
Predsjednik komiteta za
financiranje apcla je glaso-vi- ti advokat G. Cv Papincau-Coutur- e, sekretar Paul Xor-madin,
ilanovi svecenik CC.
Cochrane, advokat C. M
Cotton, doktor (lijecnik) C.
A. Kirkland i slikar G. Ro-berts.
U SSSR dfis poaft eke 4 .OOO
knftfaaca. prek 1в.евв ktubova,
eke бО.вОв kinematografa oko
20 miifona ttdio afrata.
ил.