Jedinstvo, May 11, 1956

              "J-JSWL- -! WWP WШmgrвmfW w.M--' ШЏЈЧч цц,и ilfnnm
STRANA 2
N Л P R ЛУ O M P V T V Ml I JUGOSLAVIJA
Seste SJK)
Ovo je bic glavni problem pred kon-vencijo- m.
jer smo bili daleko zasli u jugo-slavens- ku
politiku, i to ne tek poslije 1948,
nego jo§ ranije. Podelo je to u vrijeme ra-ta,
kad je sva nasa aktivnost bila usmje-ren- a
na pomaganje oslobodiladke borbe u
Jugoslaviji. Pomaganje narodno-oslobodi-ladk- og
pokreta nije bilo pogreSno, napro-ti-v,
to je najljepsa stranica u historiji na-seg
pokreta, ali je bilo pogresno zapusta-nj- e
ostalog rada, osobito rad na polju bu-djen- ja
radnidke svijesti i prosvjescivanja,
pa su se pojavile — a kad su se pojavile
nisu suzbijane — nacionalistidke tenden-cij- e
koje su vukle prema Jugoslaviji, a
dalje od Kanade i kanadskog radnidkog
pokreta i koje poslije pobjede narodno-demokratsk- og
uredjenja u Jugoslaviji
navele Edu Jardasa da proglasi: Za nas
je pitanje socijalizma rijeSeno, a za socija-liza- m
u Kanadi neka se bore Englezi". Ta-ko- va
politidka orijentacija porodila je poz-na- ti
masovni povratak u Jugoslaviju 1917.
i 1918. godine, posljedica dega je bila sla-bljen- je
progresivnih organizacija i stampe
i prepustanje vecine naSeg naroda ovdje na
milost i nemilost reakcionarnih sila, jer ve-din- a
naroda nije imala namjere da se po-vra- ti,
i ne bi se bila povratila upravo da
nije doslo do sukoba 1918. godine.
Podvladedi tu pogreSku konvcncija je
naglasjla potrebu da u budude pazi da
nikad vise ne dodjemo u takav odnos pre-ma
Jugoslaviji, bez razlike na stanje u
njoj, jer se pokazalo stetno i za nas i nju.
Konvencija je takodjer ocjenila kao
pogresan паб stav prema Jugoslaviji po-slije
1918. godine — to je bila druga kraj-no- st
iste politicke orijentacije.
je da mi nismo skrivili spor i da
nas je u zauzimanju stava rukovodila oda-no- st
merijunarodnom radnidkom pokretu,
prvenstveno kanadskom radnidkom pokre-tu
diji smo dio. Ali je dinjenica da se ta po- -
OJ S Л SESTE K O S Г E .V C t J E S f K
U
brojova "Jedinstva" objav-Ije- n je kraci prejrled disku-sij- e dclegata na Sestoj kon
venciji Saveza. Ovdje objav
ljujem joS dva pozdrava Se
stoj konvenciji iz Vancou
vera, koji glase
"Dragi drugovi,
"Vjerujem je bas ovo-g- a
momenta zasjedanje Se-ste
konvencije Saveza u toku
svoga rada. Pred vama, dru-govi
delegati. stoje sugestije
i preporuke od svakog o-gra- nka Saveza preko cijele
Kanade da ih proudavate i
iz njih crpite ono 5to je naj-korisni- je
za bududi napre-da- k
nasih onranizaciia na
se radnidke novine, jedine
radnidke novine na naSem
jeziku u Kanadi.
"Drugovi delegati Seste
konvencije. nemojte zabo-ravi- ti
da je na stotine drugo-v- a
uprlo svoje iarke poglede
i odekuje rezultate od vaseg
rada ne samo za korist na-Si- h
organizacija. ved cijelog
rada koji de
drugim stotinama nasih rad-nik- a
otvoriti odi za budude.
"Mi smo vazda prije vje-rova-li
u vas drugarski rad. a
(Napomene uz odluke konvencije
su
se
Todno
ovoga sa ponosom ios
SlorenZan
J-4int- To PuV.ishlr.p
Toronto
6
Department,
litika prema Jugoslaviji pokazala pogre-sno- m;
to priznaju
Saveza, odkud je pogreska potekla,
ne bi priznali Mi smo pri-zna- li
prije konvencije naime,
dasa kad prestali kritikom jugoslaven-sko- g
rukovodstva i njegove politike.
Mozda dosad dovoljno pbdvudena
najnegativnija strana toga, u demu
je narodito grijesilo "Jedinstvo", naime:
U politici jugoslavenskog drzavnog i poli-tidko- g
rukovodstva je stvari koje je
kritikovati, ali
nadin na se to dinilo, a je bilo
nepravilno Sto se nazivalo fa-Sistidk- om
drfavom, a pojedine njezine ru-kovodi- oce
fasistima, §pijunima, imperijali-stidki- m
agentima To je
NaS pokret ne de u po-loi- aj
u kome se nalazio u prvim poslije-ratni- m
godinama, kad se jugoslavensko
rukovodstvo smatralo za neko boianstvo,
a svaka njcgova rijed svcta, ali ne ce u
na kome smo od 1918. do
1955., kad je sve stajalo u obratnom
smislu. ce ici jednim srednjim putem;
ni pretjerano slavrjenje ni neopravdano
kritikovanje. budemo smatrali do-bri- m
i korisnim pozdravit demo, ali
ne demo sutiti o onome sto budemo
smatrali da dobro. U odredjiva-nj- u
toga sto je dobro i sto nije ruko-vod- it
demo se svojim znanjem i razumije-vanje- m
kao i svojom radnidkom savjescu,
uvijek imajudi u vidu narodne interese. U
izjavi. konvencije redeno: "Mi demo pri-jateljs- ki motriti napore jugoslavenskih
naroda da dodju do boljeg i sretnijeg
i njihovi uspjesi ce nas radovati. U
koliko budemo mogli da im nesto pomog- -
nemo, pomodi demo, a nikad svijesno ne
demo udiniti niSta bi im Stetilo".
Smatramo da se na torn prlncipu tako-djer
treba temeljiti stav Jugoslavije prema
nama i naSem narodu ovdje.
POZDRAVI IZ VANCOUVERA
posljednjih nekoliko ,
unaprijed izjavljujemo da
:
da
i
dovjedanstva.
rukovodioci Sovjet-sko- g
nepravilan
neoprav-dan- o.
imn e1miin! Jn XA itXtM!il
I oiiiK uu 44U
sve u vasoj snaz! da se uspo-stav- e konkretni temelji na-
Sem bududcm radu i &n ne-strpljenj- em odekujomo
odluku, koju demo zajednid--
ki i jednoglasno prihvatiti i
nastojati da ju sto prije i
bolje sprovedemo u djelo.
to ime drugovi i u ime
ovoga ogranka Saveza Jugo-slavenskih
Kanadjana sa
Zapada (Vancouver), poz-dravlja- mo
vas delegate,
rad na Sestoj konvenciji Sa- -
Kana- -
peace,
M. M.
Sx
sclio veno$t dcro pozniti borio
mm brat, drug pnjatcli Mitar
Kusalo. On umro
Pcar%on bolnici prcdat matcri
icmlji vjeeni poCinak maja
godine
Mitar je 55.
oktobra 1885. godine Mostaru,
doiao je ovu ze-ml- ju
190?. italno
njoj Je do %&]c smrti.
Naivefi dio svoga рло
puta radedi rudokopima. vri- -
Pnblishc-- d TueMsr sihI Fr1dr
Srbo-Croatis- n and
by Co.. 4T9 Qa?n St. West,
2-- R. Ontario. Canada.
TeL EMpire S-T- M2 SBbcrlptn Ј5Л0 per ye- - М.Р0 months
andEodtihtoerr: cSotujnetpraiens Mkii-- . per
Bnviness stirnao.
Anthortied geeond cla mail
Office Ottawa,
kad
kako mi! stvarno
jos onog
smo
nije
svega
bilo
trebalo je
koji osobito
Jugoslaviju
itd. bio
vise nikad doci
ni
onaj bili
On
nije
pak
je
2i-vo- ta
.-uu-illi
U.iIliCi
vasu
"U
va5
rodjen
Drugi Sestoj kon-venciji
iz Vancouvera glasi:
To the Convention of
Yugoslav Organizations.
A message of Peace and
Friendship to all people
of world, to enjoy real
freedom and liberty, to esta-blish
a lasting peace and un- breakable friendship among all people.
May this greeting help
your convention in your de-liberations.
would like this message
to be published in all
veza Jugoslavenskih worker's papers,
djana u Torontu. Yours
O. Kovacevic. Lumovich.
UMRO MITAR KUSALO
Vincouver — 2 nuji pre-- jeme svjctskog rata, no uzo- -
ic u ru sli-ni- h predolui c
i
e u ovdainjoj
a t
na Л.
ove
Pokojni
u
Нсгссрол ina. a u
god. i ostao u
in-ot- a
ir u a za JcDiiiSTVO
fn 1лпртар.
rat: т
Murer:
ae
Post
bio
Sto
Sto
pozdrav
Cth
the
the
the
I
the
for
Pno
tJih
USA ЈЛ.РО year.
Iran
u kanadskoj %-o-ta
za obrana svojc
norc domoTtne.
Potonje godrne svoga zivota pro-ve- o
je na svome tmanju u blizini
Vancouvera, a potonjih nekoliko
mjeseci boto%-anj- a u bolnici.
Poteni karakter i sve Ijudtke
vrline krasile su pokojnika. tako da
je svuda bio omiljen i poifovan od
naroda za djelo vrijeme svoga i-vo- ta.
Po prirodi bistar i orbiljin,
pa je uvijek bk pretplatnik nale
nirodne ftampe- -
blHe redbme own u starem kraft
daljnte roJjake.
Hrata svtraa kfi a Sffev4e
prMttttvevaK, pekojnika za vrijerae
bolerti poste$va)t itt raa tSrae po-rao- v
HfSaitL
SUKitrrf
Poziv na diskusiju odluka
Seste konvencije SJK
u Windsoru
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kana-djan- a
poziva cjelokupno dlanstvo i prijatelje da
prisustvuju diskusiji odluka Seste konvencije
Saveza. Ovaj sastanak ce se odrzati u ned jelju,
20. maja, u 10 sati prije podne, i ako ustreba
nastavit ce se u 2 sata poslije podne. Diskusija
ce se u Ruskom narodnom domu na 1220
Drouillard Road.
Posto ce diskusiji prisustvovati i jedan clan
Nacionalnog odbora Saveza iz Toronta, vjeru
jemo da ce diskusija bit! interesantna. Jos jed-no- m
pozivaju se svi clanovj i prijatelji nase
organizacije da prisustvuju i uzmu ucesca u
diskusiji. Dodjite na vrijeme.
Za Izvrsni odbor ogranka.
Ante
Toronto - javna skupstina
U nedjelju 13. maja odrzati de se masovna skup-stina
koju saziva organizacija SJK. Skupstina ce se odr-zati
na 38G Ontario St., podetak todno u 8 sati na veder.
Na ovoj skupstini demo govoriti o odlukama Seste
konvencije Saveza i o nasem stavu prema Jugoslaviji.
Pozivamo sav паб narod Toronta, da nas redene vederi
posjeti.
Odbor SJK.
Toronto - sjednica SJK
U nedjelju 20. maja odrzati ce se redovita sjednica
organizacije SJK. Sjednica ce se odriati u 2 sata poslije
podne na 38G Ontario Street.
Traii se od svakog dlana i dlanice da ovoj sjednici
prisustvuje, jer imamo vaznih stvari za rjeSavati, medju
dstalim i dolazeci piknik, koji ce se odrzavati u nedje-lju
10. juna.
Tajnik.
Hamilton - sjednica SJK
U nedjelju, 13. maja, u 7:30 na voder odrzavati ce
se sjednica ogranka Saveza Jugoslavenskih Kanadjana
u Hamiltonu. Umoljnvaju se svi dlanovi da po mogud-nos- ti prisustvuju istoj.
Sjednica de se odrzavati u naSem Domu na Bench
Hoad. Sekretar.
Juzno-ontarijs- ki dfsfriktni piknik
Ogranci Saveza Kanadskih Juznih Slavena u To-ront- u, Hamiltonu i Wellandu su so slozili da odr2e za-jedni- dki godisnji piknik u nedjelju o. augusta, u Port
Weller, istom mjcstu kao J proSle godine.
"~ Molimo da se uzme do znanja. Odbor.
Toronto - predobjava za piknik
Organizacija SJK u Torontu prirediti de svoj prvi
ovogodi5nji"piknik u nedjelju 10. juna, na ved poznatom
mjcstu, zvanom Turkey Palace, gdje ved odriavamo
"piknike proSIih nekoliko godina.
Priredjivacki odbor.
Toronto - sjednica odsjeka 832 HBZ
Odsjek 832 HBZ odrzavati de svoju redovitu sjed-nic- u
u ponedjeljak 1-- 1. maja u 8 sati u veder na 386 Onta-rio
Street.
Poziva se dlanstvo da prisustvuje sjednici. jer ima-mo
za rjesavati vaznih pitanja.
Predsjednik.
Gomilc ncprodanih
automobila u USA
Detroit. — Na 1, aprila u
Sjcdinjenim Driavama je bi-lo
896.077 neprodanih auto-mobila
proizvedenih u ovoj
godini.
Zbog zastoja u automobil-sk- oj industriji dosad je otpu-stcn- o
blizu 150 000 radnika.
Korupcija u Qucbccu
Montreal. — Na sjevero- -
ameridkom kontinentu nema
predjela koji je toliko xah- -
vaden korupcijom kao Que- -
Saaranfen je u Forei Memorial bee, izjavila je gospodja T.
Park greWju. sfrovedu je prise- - J Casgrain, vodja " Socijalde-vom1- o
hjcp broj naieg naroda. i mokratske partije (CCF).
U ovoj zemlfi ne estavlfa nikakve j
SpAfje
odrzati
Izgradnja ccvilc kroz
Kanadu
Music, tajnik.
Stotinc ziiava "vichunta
u USA
Washington. — Senator
Harry P. Cain je izjavio da
je ".stotine I stotine odanih
javnih sluibenika" palo irt-vo- m hajke na "nelojalne e-leme- nte"
u driavnoj sluibi.
Cain je Kazao da odbor za
kontrolu "subversivnih akti-л-nost- i"
u vrijeme od tri go- dina kako je on dlan istoga
nije otkrio jednog Spijuna ili
izdajnika-- . ali usprkos toga
"stotine i stotine" njih je
otpustcno iz'sluibe.
Dividend! rastu
Toronto. — U aprilu ka-nads- ke korporactje su is--
GraJnja je pocla ptife 20 gedi- - platile $44,343.009 ili 3 mi-n- a.
aK ie daleko od zavrsetka lijuna viie nego u istom mje- -
Llrapna duima crste (highway') sectl 195o..saopda%--a broker--1
iznosi 4.497 milja, a pod upotre- - ska firma J. R. Timmins and
bom je 2.844 nulje. Companj.
SA SKUPSTINE
U WELLANDU
y
U proslu nedjelju (6. ma-5i- m odnosima prema Jugo-ja-)
organizacija Saveza Ju- - [slaviji. On je u kratkim crta- -
goslavenskih Kanadjana sa
zvala je javnu skupstinu na
kojoj se govorilo o odlukama
Seste konvencije Saveza.
Skupstinu je otvorio pred-sjednik
organizacije Mate
Elidic i sa nekoliko rijedi o-bjas- nio svrhu iste. Zatim je
pozvao Milana Bosnica, dla-na
Nacionalnog odbora Sa-veza,
koji je govorio o ka-nadsk-im
problemima i zada-cim- a
naseg Saveza i iselje-nik- a
uopde.
Izlazuci sve probleme sa
kojima se kanadski narod
suodava svakog dana, Bosnic
po-m- od
koje su I Drugog svetskog kada
usojene na sestoj su nage organizacije, uz po-ci- ji upuduju kanad- - mo6 ogromne vecine
i Slovence., pruzile osetljivu
da zajedno sa narodnooslobodilad-nadski- m narodom doprinesuj koj Desetak na§ih
u borbi ne- - istaknutijih dlanova роб1о je
zavisnost Kanade, protiv sve u Jugoslavije da se za-domina- cije ameridkog kapi-- ltMino sa nartizanima bore
tala nad privrednim, politid-ki- m
i kulturnim iivotom
i njenog naroda. On je
takodjer istakao da smo mi
dio kanadskog naroda i da
treba da u£inimo svoj dio za
napredak Kanade i
je kulturnog zivota.
"U Kanadi se podize nova
kanadska nacija i njena kul- -
tura od svih u
njoj iive dnnas, stoga i mi
jugoslavenski iseljenici smo
dio i moramo se slofiti
i ujediniti ako da se
i nase ime zabiljezi u kanad-skoj
historiji u izgradnji ka-nads- ke nacije i kulture", re-kao
je Bosnid.
Govoredi o znadaju Seste
konvencije Saveza i o histo-rijski- m zaslugama ove rad-nidke
organizacije i njene
Stampe, on je izjavio :
. "U svim postignucimn ko"-je- su radnici Kanade
mukom i borbom izvojevali
do sada, imaju udjela i rad
nidke organizacije. Bez ta-kv- ih organizacija i njihove
stampe, ne bi se moglo izvo-jeva- ti
uslove pod "kojima ra-dnici
danns rade. Zbog
neka se pojedini radnici ne
zavaravaju i opijaju svojim
uspjesima i ekonomskim po-loznj- em kojeg danas imaju,
neka ne okrecu prema
radnidkim organizacijnma,
jer bi se svi ti uslovi i uspjesi
koji su posttgnuti toskom
dugogodiSnjom borbom mo-gli
preko nodi izgubiti. Ka-ko
god su nam bile nu2ne
radnidke organizacije da iz-vojuje- mo dana.nje uslove
rada, tako su nam danas nu- -
izjavfo je
Poslije Bosnica govorio je
Bogoljub Stevanov, dlan Se-kretarij- ata NO koji
jc istakao znadaj odluka Se-ste
konvencije Saveza o
sada
Zabrami vrlo okro osudio list
'Toronto Dailj Star", jc pitao
"da rainirtarstvo iraigradje ne
totah'tami pe-u- e kontrole
rais4jenfa
IM takodjer kaie da ialesno
da Kanada natei da oturx ma-kartiza- m dekredtkan
S'ttd-- Driavama.
"Glebe and Mail ttvodnem
dnkit kaie da PkkersgiH pot-ptm- o
галкгшкао. je--r pftW.Tj
zabrane kazae.
ma iznio kratak historijat
naseg pokreta njegovih ra-nijih
veza i odnosa prema
Jugoslaviji.
O tome on je medju osta-li- m rekao:
'Na§ odnos prema staroj
otadzbini uvek je bio iskren
i patriotski, pa dak i onda
kada je u Jugoslaviji vlada-l- a
vojnafasistidka klika. Mi
smo tada pruiali svoju
nasem ee
borio protiv nenarodnih re-zi- ma stare Jugoslavije. Me-djut- im taj patriotizam se je
je rekao, da odluke naivise isnoljio rzaata,vreme
konven- -
Saveza. nasih
ske Srbe, Hrvate iseljenika,
ostalim ka-- l pomoc
borbi naj-vi- sc za mir. za
5Ume
Ka-nade
razvija-- n
naroda koji
toga
demo
teSkom
toga
Icdjn
Bosnid.
Saveza,
Robesonu
narodu koji
protiv nemadkih i italijan-ski- h
fasistidkih okupatora,
od kojih je nekoliko slavno
palo na bojistima. Stotine hi-Ija- da dolara vrednosti robe,
hrane, medicine i druge po-mo- di
poslano je u Jugosla-viju.
Sve smo to dinili iskre-n- o
i svesrdno.
"Medjutim taj patrioti-zam
je kasnije presao svoje
granice. Preterivali smo u
nekim stvarima, jer smo za
momenat zaboravili da smo
mi kanadska a ne jugoslo-vensk- a
organizacija. Sesta
konvencija je kritikovala pe-riod
naseg rada od 19-1G- . do
1949. godine kada su se na-se
organizacije prctvorile u
agencije za povratak nasih
iseljenika Jugoslaviju. Ta
da je otislo vise od hiljade
ntkivnih dlanova nasih orga-nizacija,
ditavi niz pevadkih,
tamburaskih i drugih kultur-ni- h
grupa, sa dijim odla-sko- m osakacena nase or-ganizacije
i ogranidena nji-ho- va aktivnost u Kanadi'.
Govoreci sporu koji je
1918. godine izbio izmedju
Jugoslavije, komunistidkih i
radnidkih partija u Informa-ciono- m birou, je rekao da
su tada nas pokret i stampa
zauzeli takav stav, koji nas
je stav jo na pozicije kao da
je od nas zavisila ditava pro-me- na
u Jugoslaviji. Zbog
toga Sesta konvencija se
sva ta pitanja kritidki osvr-nul- a
na osnovi toga zauzela
jedan bolji, pozitivniji i
mnogo siri pogled u odnosu
prema Jugoslaviji.
On je takodjer govorio i i da to uslove oduvamo". j o Dvadeset petoj godi.njici
na- -
on
na£e stampe. Pozvao je sve
njene pionire i graditelj da
prikljude uzmu aktivnog
udesca praslavi jubilarne
godine naie stampe.
Dopisnik.
PICKERSGILLOV PORAZ
Morao povuci zabranu ulaska amcrickom
prorcsivcu Lamontu
NTastaak sa str I ) sludaju ako dolaze pod pokrovitclj
treba bin шгајлпјј 2л1опл e ргл-- r.om orgamzaa;a koje se smalra
timJ" (Bill of Rights), koji bi kao kornumstiAe. je zabra
onemogufio ©akve an u bu-- nto idazak cocku koji je samo
dirfe.
je
koji
li
xxiio a
je
Wft je a
u
se
je 4ka P.
i
u
su
o
na
i
ne
s i
u
a
ovumnjufen da e nakkmjen komu-ivirm- u.
a dolazio je pod pokrovi.
trfjstvom orgamzacije kojoj nitko
nc rnoie predbacrii kenHmizam.
"Glebe and Mad" kaie da je жл-bra- aa
naMjeta veKkw $4cta kanad-sko- m
presttfw" u vijeni.
Ut traii da nwmtarstto tmigra-dj- e
prestane sa икткп postupcima
i tk se prtdriara zakena. Penovno
zalrtfjcva da se prnti Paul Robeson.
"Kad kanadtka ranka bwde za
tvorena куНнптт potfetiocHna iz
da koraunHti ti kormmt4ir!ki urn-- tnezermtva. onda ni KanadjiAj vise
patican u dragA zrraaiia ne mo- - ne (c brti slobodni a svoj4j zeralf- -.
gu do5 u ova zemlfu samo u torn pozorara "Globe and Mail".