Jedinstvo, November 02, 1956

              KULTURNO-PROSVJET- NE AKTIVNOSTI
BILE SU IZVOR POMOCI STAMP!
Kad govorixno o Porcupine kempi. imamo u vidu tri veca
mjesta — Schumacher. Timmins i So. Porcupine. Tu i tamo
nalazi to joS po koje rnanje naselje.
Tu su u glavnom zlatni rudnicL Ima neSto i Suxnske in-dustr- ijc.
Ovdje radnici svakog dana odlaze duboko pod
zemlju.. gdje zaradjuju kruh za sebe i svoje obiteljL Veliki
broj Jo ovdje I naiih radnika iz Jugoslavije. Mnogi od njih
rade u zlatnira rudnlcima stalno od kad su doSli u ovu zem-lju.
Tokom godina Iivot se raxvio tako. da danas imamo
ovdje mnoge naSe obitelji sa svojim kudama. neld sa trgovi-nam- a
itd.
Dok nijo bilo naie radnicke stampe. nlje bllo ni dobrog
poznavanja medju Hrvatlma. Srbima i Slovencima. Stampa
nam je mnogo pomogla da smo se boljo medju sobom upoz-nal- L
Kad se pojavila naia Jlampa imali smo priliku da jedni
druge posjecujemo. da se razgovaramo o naslm opcim po-treba- ma
i da se viSe druzimo.
Bilo je medju noma raznih misljenja. Kod neldh je posto-jal- a
iluzija da treba raditi teio i vile sati. jer da ce tako viSe
zaraditi. Medjutim. to je upravo ono Sto Sole poslodavci. jer
oni radnika ne plate vile nego mu treba za zivot kako bi i
drugi dan mogao dodi na posao. Istina. ponekad bace po
Tcoji pecak, ali to je samo zato kako bi radnik do krajnosti
davao svoju snagu na poslu.
Nije uvijek ni posao lako dobiti u rudnicima. Prvih go-dina
po dolasku u ovu zemlju. mnogi radnici morali su platiti
po 200 do 300 dolara za posao.
Kad a jo 2 novembra 1931 godine izaSlo prvo izdanje
'Borbe". vidili smo da do to bitl naS ucitelj i organizator.
'Borba" nam jo govorila kako si radnici mogu popravitl us-lo- ve rada ! dobiti vecu pladu samo onda, ako se organiziraju
u svoje unljo i tako jedinstveni postavo svoje zahtjeve poslo-davcim- a.
Zato su mnogi naSi radnici, koji su ditall "Borbu".
postali cianovi unijo prvih dana kada so osnivala. I ne samo
to, govorili su I drugim nasim radnicima da stupe u uniju.
Nekoje je bilo teSko uvjeriti. pa su dugo stojali postrani. a
bojali su so i Spijuna. Ali njih je uvjerio neumoljivi zakon
zivota. pa su i oni postali cianovi unije. Tako danas medju
unionaSIma vidlmo i one nolo radnike. koji drugcijo gledaju
na razvoj zivota. Nijo tu pitanje kakvo je njihovo politicko
miSljcnjo. glavno jo da su cianovi unijo i da stoje u redovima
onih koji so boro za boljl iivot 1 napredak.
Osjecali smo potrebu za razvijanjo 1 svojih kulturno-pro-svjetni- h
aktivnosti. pa smo zato uspostavili svojo vlastito or
ganlzacijo. Razvljali smo svoje aktivnosti u mnogim pravci
ma. Uspostavili smo tamburaSko i pjevacke zbcrovo. odr£a-va- li
prodavanja. predstavo. koncerte. to razno druge zabave
i uvijek bili masovno posjodivani. Imali smo i odbor za stam-p- u.
Taj odbor so brinuo za raspacdvanjo novino koja je do
lazlla u omotu. za kupljonje pretplata, za obnovu istekllh. za
iond. za pisanjo dopisa ltd. Prodavanje novine po kudama
bio jo vaian i teiak posao. Mnogi nas nisu razumjeli. pa su
bili odurni prema nama. a bilo jo slucajeva da je netko od
prodavaca novino izbaden a. kuce. No. usprkos svih polei-koc- a. illo so naprijed. Postizali smo uspjeho jedan za drugim.
Kad su vec bili uspostavljcni tamburaiki, pjevaiki i diletant-sk- i
zborovi. uspostavljcna jo bila prilika u prikupljanju fonda
za naSu Stampu. Kako je vec redeno, priredbo su bile masov-no
posjecivano i fond za Stampu so lako prikupljivao.
NaJ kulturno-prosvjet- ni rad bio je na visokom stupnju.
Podriavanje i Sirenje Stampe takodjer je bilo vboko. Zasluga
za to ide najviSo kadrovima. drugovima i drugaricama. koji
su se nesebicno zalagali za uspjeh svakog naSeg pothvata.
Ucitelji tamburaSldh i pjevacldh zborova su mnogo zaslulni
drugovi.
NaSo aktivnosti o podriavanju i Sirenju Stampe nemogu-c- e
je odvojiti od kultumo-prosvjotni- h aktivnosti. To je jedno
s drugim vrlo tijesno povezano.
Koliko nam Je Stampa u ovih 25 godina koristila, to je
nemoguce u kratko opisati. Mogu reci samo to. da mi koji
ditamo naprednu Stampu. znamo Sto je uzrok nepravdi i ka-ka- v
jo najpravilniji put za bolji iivot I sigumiju buducnosL
Ali vaino je ovdje napomenuti i dinjenlcu. da je naia Stampa
donijela mnogo koristi i ostalim radnicima u ovoj zemlju Ta
so korist sastoji u tome, Sto su naSi radnici pomodu svoje
Stampe sudjelovali i danas sudjeljuju u borbi za boljitak u
svim granama zivota.
Danas. kad slavirno 25 godiSnjlcu naSe Stampe. ielim
ovdje apeliraU na eve one koji su se pasivizirali. da sudjeljuju
u proslavi i pomognu Stampu za njezino daljnje izlaienje. To
mogu uciniti pozdravnlm prilogom til ako nadju koju novu
pretplatu.
Joso. Bsssssssrssssssni
SCHUMACHER-TIMMIN- S - BANKET
Orpanizacija SJK priredjuje proslavu 25-podiInj- ice
radnidke stampe u subctu 10 novembra u prostorijama
Saveza. 42-l- st Avenue, Schumacher.
Odbor cese postarati da udovolji svima prsutnlmat
da bude dovoljno pedene janjetine, te ©staloj? sto je po-trebi- to.
Za pies ce svirati dobra muzika.
Pozivamo sve pretplatnike, a takodjer i prijatelje
radnickojr pokreta i stampe, da nas posjete i uveKcaju
ovu rijetku priredbu.
Prirdjivacki odbor.
Tamburaiki zbor iz Timmima pod redrttorn J. Gl U i
Prti nm&urmiii xko a Timmima atptturljtn jt
1927. godine. PeJ voJttvota T. MJjnarffj Qiz Jaromiij.)
..i-- t m ш ii
--♦ I --i .j
U V'ir.d3c: jjh. f v
gochr.e I De'ro.ta tcr,o ,o
k nama dolazio drug Spolja-ra- c
sa svrhom da nas orga-nizir- a
u radnidki napredm
pokret i da medju noma pro-gi- ri
ideju pokretanja posebne
radniike novine u Kanadi. I
uspjelo mu je da nas okupl
prilican broj. Tako je on po-ce- o
tumafiti yaznost i zna-c- aj
napredne radni£ke itam-p- e
za nas tada ioS mlade
omigrante, a u isto vrijem
neophodnu potrebu radni-&2- B.
oh klasns orgemizacije.
Organizacija ce biti moralna
I materijalna snaga u po-krenu- cu,
proiirenju i usdr-favem- ju
novine, znao )e
drug Spoljarac reel.
J 930. Kanadom }e ccieva-l- a
ekonomska kriza. Bespo-slic- a
je narofito zahvatUa
nas stranorodjene radnik i
earn scan morao napustih
Windsor 1 posao u Norandu.
Quebec. U Norandi scan
nasao istomiSljenike, jer je
tamo prije bio po istom po-el-u
drug T. da&c.
Had oko orgcmizlrcmja
radniike organizacije iSao je
prtlicno dabro, a tdeja to.
pokrenuce radnicTce napred-ne
novine bila je vrlo papu-larn- a
medju rudarima. I vec
1831. godine mjeseca no-vembra
izasao je prvi broj
novine.
Istina nije to sve Шо tako
lako. imali smo i protivnlka,
koji su htjell da nam pod
svaku cijenu sprijece raspa-cavan- je
"Borbe". Besposlenl
rudari. kojih je bio pnhcan
broj. bili su vaina sila. koja
je raspacavala novinu. Ша-d- i
i energicnl ljudl nisu iahli
truda i vremena na radu za
proslrenje radnicTce novine.
Uposleni rudari nisu se usu-djiva- H da javno rode za na-5- u
rnkrdu "Borbu". Oni su
mnogo materijalno pemaga-l- i
i potajno propagirali va5-no- st radniike Stampe za ru-dar- e, a narocito za uspos- -
Lelhbrtdge. Alia. — Sjecam
se dobro i dan dsaas one tei-k- e
i okrutne borbe besposlenih
radnika aa pravo na pomod Т
rad 1929-3- 0. godine. Iz te bor-be
izrastoie su razne napredne
organizacije i Stampa, koo S4o
le 1 naia napredna novina
"Borba" 1931. godine. Drug
Озсј£ sa svofim stiradnicesct
bio je micSKScr. a njegovu ini
ccrtivu su prihvatiM nail rad
nci diljem Kanade. Bci u to
teico vrt'eme ekonomske krize
bila nam fe i potrebna ncpred-n- a radriia novina, da nam
- e e ♦...
tav! t- - e y o . r .dr.icu,
jer . radne ..г.14ке bilb up-ravo
nesnosijive, a placa ni-sk- a.
U vrijemo te ekonomske
krize, obican smrtnik nije
mogao dobiti posla u rudni-k- u, a da za njega ne plati
do 300 dolara. Na 2alost
uvijek se nadje takovih koji
su kod kompanija optuiivali
napredne radnike. Iz tin raz-log- a
te£ko je bilo dobiti
pretpiatnika, jer to je cesto
puta znacHlo ostati bez pos-la.
Lidno raspaoavanje no-vi- ne bio je jedini naftn fire-nj- a
"Borbe". Teiak je to bio
posao, ali vjerujuci u moc
radniclce klase. pravilnost
nafeg zakxganja sa sretniju
buducnost ne samo rudara
vec radnoga naroda ICana-d- e
uopce. "Borba" je sve
viie prodirala u redove na-4i- h radnika.
,
Za kratko vrijeme Borba"
stvorila je teren za uspostenr-ljanj- e
radniikog prosvjetnog
kluba. Iz ove organizefthje
izrastao Je pjevacld. diletani-sk- i
i tamburcJki zbor, коЦ su
svojim kulrurnim radom sa-intereslr- ali
cijelo naSe nase-lje.
NaS napredni pokret vo-di- o
je brigu i o djed naiih
radnika: uspostavili smo
dje£je tamburalke zborove I
djecu poducavali materinski
jezik. Sa ovim naiim kultur-no-prosvjetni- m radom zain-teresir- ali
smo cijelo naselje i
sve vise 1 viie se rudara i
njihovih £ena upisivalo u
organizaciju. Naravski i na--Si
politicTci protivnici su nas
SeSce napadali, aii nisu ima-li
uspjeha. jer su rudari vi-dj- eli da jedlno nai pokret
zastupa njegove licne Inte-re- se
1 da se samo kroz naSu
organizaciju i Stampu. mote
IzdkS na vec! kultumi, pro-svj'et- nl
t politicki nivo.
TeSki radni uslovi, maki
pJaca. diskriminacija na pos-lu
inostranlh radnika. poe-tavl- io rudarima na dnevni
ukaie put i nacin borbe za pra-vo
na iivot i da nas podigrve
na vft kultumo-proevjet- ni nivo.
To je naia ncpredba Stcsapa
do soda arJa i ctoiti ce u bu-duc- e.
Dobro se sjefcra poteikoca
oko tedavanla "Berbe" prvfti
gocHna. Za njenno irdriavante
кирШ su se prilori po naSim
naeema. Veoiacm su prtfozi btt do 25c Radrid nisu kaaS
ncvaca. fer nfeu radiM. cA su
odkidali od svojih usta I dava-- li za svoju novinu. Isto se sfe-ca- m da ie '3crba" svolu adre--
Рше Шш0£г' ЈЧЖ ШЕЈК&ЕВтД _ш
ООШПН CE ZIUilETI DOK BUDE
BRflDlliil RHDRIGKE IDTERESE
PLOD BORBE
-- a pitare uspostavljanja
l.:.. e Nai rudarx stupaju u
ur.iju l vec 1934 izbija Strajk.
Cianovi naie orgamzacije
gauzimaju vodeca mjesta u
toj casnoj borbi za opravda-n- e
zahtjeve rudara. Istina
bilo je medju Jugoslavenima
nekohko nesretnjaka koji su
kebovall. Policijski teror
uguiio je Strajk, nekoUko
naiih rudara bijase osudje-n- o
na robiju i deportirano u
stetri kraj. Ali to je klasna
borba. i bez svake dvojbe u
toj borbi lma zrtava, koje je
nai pokret dao. Kad se bu-ds
prtala historija radnic-ko- g
pokreta Kanade, Jugo-slave- ni ce rauzimati vrlo
vaino mjesto u njoj Za ovo
—borbenost naiih ljudi za
pravo radnika — najvecu
saslugu nosi naia itampa,
koja ih je uzdigla na visoki
nivo klasne svijesti, probu-dil- a
u njima solidarnoet, da
se skupa sa ostalim radnici-ma
Kanade bore za bolji Ii-vot.
I toko su godine prolazUe
i evo skrvirao 25-godiinj-icu.
Naia napredna Stampa bila
je zabranjivana. napadana i
proganjana. po vlasUma i
poUtickim protivnicirra Sve
smo mi to izdrzali 1 u svim
tim teikim prilikama, naii
radraci su moralno i materi-jalno
pomagali svojoj novini.
Tu je naia moc. Svaka no-vina
koja ititi i iskreno brani
radntcke interese, ne ce pre-sto
da five. Istina ima
momenta kad jo radnicTca
itampa suocena sa poteSko-com-a,
opadanjem pretpkrta,
novdanim poteikocama. ali
ce ona prebroditi sve potei-koc- e, jer je ona dio zivota
radnika i zato ce ju radnici
pomagati prema njihovoj
klasnoj svijesti i odanosti
radnKkom pokretu.
Neka £ive i napreduje na- ia novina "Jedinstvo"!
A. TURKALJ.
KirId and Lake.
su 6eice menloSa, Jer Je. жо€в
se reci. btfa poJuIegakia. aH
sve to nfle sprecavate radnfie
da ju fitafu i fire po naseiitEaa.
la scm pretpiatnik naie rod
niece novkie od prvog broa
"Borbe". 1940. aabremjene fe
"Siobodna Mieao", tako scm
ostao bez novine. Kad su po-krent- tte
"Kovosti" opet sara se preSco i tako stalno £Haa
na&i radnicxu Stampu.
Neka fivi i napreduje naia
radnicxa sxipitidna Itampa'
M.G.
STRAN'A 15
NEKA NASA ZVIJEZDA
NEPRESTANO SJA . . .
Citam naSu radnidku Stam-pu
od pocetka nienog lzia
2enja JoS viie, £itam radru-6k- u
Stampu cd kako earn se
pretplatio na "Radnik" iz
Sjed. Drzava. kad naia Stam-pa
u Kanadi nije izlazila
Kad se ono 1931 godine
pojavila "Borba", za mene
se pojavila zvijesda. ftjl je
odraz rasvjetljavao svo ono
ito nam mje bilo poznato i
ito smo trebali znati. Ta rvi-jezd- a
eno si je joi i danas.
Ona je naia, mi ju volimo i
s njom se dicimo. Neka ona
istim zarom t smjeleicu sja
i u buduce.
Medju nas dolaze i razne
druge novine na naiem jezi
ku, ali mene "Jedinstvo" viie
veseli 1 interesira. nego koja
druge. To je zato ito imamo
sposobno uredniitvo, koje je
doraslo svojoj zadaci, pa mu
se zahvaljujemo i cestitamo
Svo dok buds tako, naia
radnidka itampa u Kanadi
slaviti ce ne samo 25, nego i
SO godiinjicu. Neka uredni-itvo
vrii svoju duSnost, a mi
koji ne moiemo biti urednici.
uiiniti demo i dalje svoju
dulnost na podriavanju I il
renju naieg radnickog Usta
Ako netko kaze da nemo
sredstava za pomoc, to je
slabi odgovor. Ima sredsta-va,
samo moromo biti odani
i poirtvovni. Naia je dui-no- et da pomdemo svoju
itampu. a uredniitvo. kako
sam vec rekao, treba da pl-i- e.
Sto se pak tice daljnjeg iz-lafe- nja naie novine, ja se
pouzdajem u njezine Slaoce
1 njihovo zakiganje. I u bu-duce
neumemo cemo raditi
svi, da se naia Stampa na
samo odrfi. nego i ojaca. To
nam je sve ito ovog casa
upotrebljujemo za proevjetu
i nauku u naiem jeziku.
Kad ieticem nadu za pro-skr- vu
t 50 godiinlice. tada
misHm na naiu mkxdju ge-nerac- rju
— na nove doeeJje-nik- e
i ovdje rodjene. Oni
treba da slijede nai primjer
i orum istun elanom kojirn mi
danas izdriavamo svoju
Stampu precede tamo.
gd:e nu necemo moci
Sada гг.Гг! m cvaj kratak
dopls zovrS:ti I izruc--U vam
moj prilog od 25 dolara Ne-ka
ovoj doprinos bude jed-r- a
nova agio u dsnief iz-grad- nfi naieg svjetionika i
naie radnicte xn]erd& LLC RACIC
Schumacher.