Jedinstvo, November 02, 1956

              STRAXA б MI I JUGOSLAVUA PROSLI SMO CETVRT
STOLJECA PiSc: BOGOLJUB STEVANOV
Veze izmedju nalih prvih iseljenika, koji su se podeli
ovde naseljavati jol pre 50 godina, i nalih naroda u otadzbi-n- i
bile su ranijo ogranidene scmo na rodbinsko i nikakvo
druge. One nisu ni mogle biti drukcije, Jer su oni. uglavnom.
doselili iz pokrajina koje su tada bile pod jarmom habsburike
austro-ugarsk- e monarhijc. A ona. u stvari. niti je htela. niti
imala smisla ni volje za neke veze s iseljenidma.
Tek posle Prvog svetskog rata 1 pobede nad Nemadkom
1 Austro-Ugarsko- m, te uspostavom Jugoslavije. kada su podeli
stizati novi iseljenici, podela se razvijatl ideja za neku kultur
nu i drugu saradnju izmedju iseljenika I nalih naroda u
otadlbiru.
Medjutim ni tadalnji reiimi Jugoslavije. kao ni reiimi
Austro-Ugarsk- e. nisu pokazali ni razumevanje. ni volje a niti
intercsa da pomognu kultumi i socijalni razvitak iseljenika u
Kanadi. Mesto pomodi oni su Ih zavadili i pocepali na vile
razliditih politidkih frakdja. Slali su svoje "emisare" koji su
kxstarili s jodnog na drugi kraja Kanade. vrbovali svoje in
formero u korist Jugoslovenskih reiima i kanadskih krupnih
kompanlja. Trosili narodne pare za podmidivanje i potkup-Ijivanj- e
pojodlnaca za njihovu sluibu, koje jo bilo upereno
protiv naprodnih iseljenika 1 koje Je stvamo Itetilo i iseljeni-cim- a
i narodu u otadibini.
Napredniji iseljenlci uvidevli da de so morati pouzdati
u so i u svoje kljuKo". poceli su sa osnivanjem naprednih
organizacija i pokrotanjem svoje napredne Itampe. Napred-n- e
organizacije i Itampa. odmah od svog osnutka. vrllle su
veoma vainu i znadajnu ulogu medju iscljenicima. Njihova
uloga jo bila drukdija od uloge druglh iseljenidkih organiza-cija
i Itampe. Onl su pored rada na razvijanju kultumih i
prosvetnih organizacija. morali najoltrije podvrgavati kritici
aktivnost Jugoslovenskih rezima i njihovih "cmlsara". dok ih
Jo druga Itampa nazivala "patriotskim" i "nacionalnim rad-nicima- ".
A nas su zbog tlh naSih oltrih kritika nazivali "anti-drfavni- m
elementima" i drugim imenima. Mi se u stvari ni
smo zbog toga mnogo Ijutili. niti sroo se obazirali kakvim
imenima do nas nazivati. Jer smo smatrali da je nasa duinost
da pred iscljenicima razgolitamo antinarodnu aktivnost tlh
protivnarodnih jugoslovenskih reiima i njihovih prlrepaka.
U to vreme Jugoslavia je bila zahvacena neobazrivim
terorom Sestojanuarske diktature. koja je progonlla svo Ito
je istinski narodno, Ito Je demokratsko i napredno. Nalo or
ganizacijo i Itampa podvostrudile su svoju kritlku protiv tog
nenarodnog reiima u Jugoslaviji. Saznavii da se hiljade 1
hiljado najboljih sinova nalih naroda bacaju u glavnjade i
zatvore, ogordeni 1 do krajnosti revoltirani, najenergicnijo
smo protestovali protiv terora. sakupljali novdanu i drugu
pomod za narodne borce 1 njihovo porodice.
Pocetkom 1934 godino izdali smo posebnu broSuru o irt
vama, mudenju I maltcrtiranju narodnih boraca u Mitrova
dkoj tamnici. 1935 godino drug Milol Grubid. jedan od ruko
vodilaca naleg pokreta 1 urcdnik tadalnjcg lista srpskih Ise-ljenika
"Pravda". predvodio Je dologaciju prod jugosloven
ski konzulat u Montrealu, koja jo u imo naleg pokreta ulozila
najoltriji protest protiv mucenja 1 maltretiranja narodnih bo
raca 1 zahtevala Jo punu slobodu za njih. Kasnijo jo drug
Kruiid, Jedan od rukovodilaca naScg pokreta i ondalnjog Pat
ronatskog pokreta. poslan s jednom Medjunarodnom komisi
jom da istraii poloiaj 1 pravo stanjo politidkih zatvomika. all
su ga iandari uhapsili 1 poslo 10 dana prognali iz zernlje.
Cinili smo svo to iz cisto i Ukrene ljubavi. sa velikim ose
cajima prema nalim narodlma i starom zavidaju.
Kada je opasnost fallstidko agresije zakucala na vrata
Jugoslavije. nal napredni pokret i nasa Itampa su bili jedini
koji su dlzali iseljcnike na uzbunu. Pozivali smo svo nalo
iscljcniko i njihovo organizacije na Jedinstvo. Izdali smo spe
cijalnu broSuru u kojoj Jo detaljno opisana opasnost falisti
ike agresije, aktivnost peto kolono koju su medju Srbima
prctstavljali Stojadlnovic, prlnc Pavlo 1 njihova klika. a kod
Hrvata ustale na delu sa Antom Pavelidem. U broSuri Je ta
kodje istaknuto da narodi Jugoslavije nemaju boljih. iskreni
jih i sigumijih prijatelja od naroda Sovjetskog Saveza. Jasno
je istaknuto i to da sudblna Jugoslavije leii u stvaranju brat
skog 1 prijateljskog saveza sa Sovjetskim Savezom. Istoriski
dogadjaji su to vooma Jasno kasnijo potvrdili.
Izdaja 1 potplsivanje sramnog pakta sa kojim su Cvetko
vid i Madek privozali Jugoslaviju (25 marta 1941) za kola Hit- -
lerove falistidke osovine. stralno Je pogodlla nose iseljcnike
u Kanadi. Medjutim oni su dvrsta verovali u odvainost i bor
benost nalih naroda i da io so znatl snadi 1 nadi put za izlaz
iz to telke situaclje. Mi se nismo u takvo verovanje ni na}- - manje prevarili. Dogadjaji 27 marta zgazili su Cvetkovid-Ma- - dekovu vladu 1 porditill sramni pakt. Taj alct nalih naroda u
otadibini Je nelzmemo obradovao 1 ohrabrio nale iscljenike.
Posle provale faiistidkih horda i sloma stare Jugoslavije, nali iseljenlci se privrcmeno nalli u Jedno] odajnoj i neizves- -
noj situacijL Izbeglidka vlada iz Londona 1 Kaira. uz pomod
svojih agenata u Kanadi i SJedinjenim Ameridldm Driavama.
sa sradunatim ciljera da obrnane iscljenike 1 svetsku ]avnost. lHSSy£Z3y2ySZZZSE2yS
ubacivala Je lazne vesti o oslobodiladkoj borbi nalih naroda
u otadibini. Prve istinske vesti da herojsku oslobodilacku
borbu protiv falistickih osvajada ne vode detnici Draze Mi
hailovida, nego partizani na celu sa KPJ i Titom. odulevile su
ogromnu vodinu nalih iseljenika i pobudile u njima ielju da
i oni podju i pomognu svojoj bradi u borbi protiv falistickih
okupatora.
I bez svake surnnje, na hiljade iseljenika bi polio u Ju-goslaviju
da im se za to pruiila prilika. Medjutim ta prilika
im nije pruiena. Izvesnom broju nalih naprednih iseljenika
uspelo je da se probjiju u Jugoslaviju i uzmu aktivno udelde
u borbi. Drugovi Joso Sarid, Pavlo Stlhman. Mido Pavidid.
Marko PaviciC. Janez Smrke 1 Nikola Maurin padole u to]
svetoj oslobodiladkoj borbi nalih naroda, dok su drugovi Mile
Vrkljan i Luka Biljan pali jol naputu za Jugoslaviju od
nemadkih podmomlca.
Nale napredne organizacije i Itampa nisu sedeli skrSte-ni- h
ruku takodje. Organizovali su mnogobrojne akcije za
pomod partizanlma i oslobodiladkoj borbi nalih naroda. Gru-p- c
naprednih iena drganizovale su kolektivno pletenje dara-pa- ,
diempera. rukavica, lalova i drugih potreba za partizane.
Rano 1944 godino sazvana Je pokrajinska konierencija u On-tarij- u
na kojoj jo udestvovalo 124 delegata, koji su pretstav
ljall 76 organizacija sa vllo od 6000 dlanova. Tome se kas-nijo
prikljudilo jol 59 organizacija sa oko 5000 dlanova. I tako
se konadno osnovalo Vedo Kanadskih Juinih Slovena, koje je
oko sebo okupilo vedinu Srba. Hrvata, Slovenaca, Cmogora-ca- .
Makedonaca i drugih nalih iseljenika u Kanadi, sa dljem:
(a) da preko Stampo. radija i drugih kanala popularizuje
narodno-oslobodlladk- u borbu nalih naroda u otadibini;
(b) da promide razumovanje i telnje veze izmedju Kana-djan- a
juino-biwensk- og porekla i ostalog naroda u Kanadi;
(c) da zainteresujo kanadsko javno mnjenjo za moralnu
i materijalnu pomod narodno-oslobodiladk- oj borbi;
(d) da provodi akcijo za sabiranje pomodi kako oruianim
snagama Narodno-oslobodiladk- o vojske I njihovih saveznika,
tako 1 za posleratnu izgradnju Jugoslavije u skladu postojedih
zakona nolo novo domovine Kanade.
Nali iseljenlci okupljeni u Vedu. dasno su izvrslli sve po-stavljc- ne zadatke. Vede jo samo u novcu. odedi. hrani 1 me-dicln- i,
sakupilo 1 poslalo u Jugoslaviju vile od milion dolara
vrednostl. Poirtvovanost nalih ljudi za vreme tih akcija bila
je neizmemo vellka. Bilo Je ljudi koji su u tu svrhu dali dita-v- u
svoju ultedu. Vede je za vreme tih akcija zainteresovalo i
ostali kanadski narod i njihovo ustanove. koji su pruiili svoju
Izdalnu pomod. Nala naprodna Itampa je za to vreme tako-dje
odigrala veoma znadajnu ulogu.
Sto se tide poslcratno izgradnjo novo Jugoslavije 1 tu su
nalo organizacije i Itampa odigrali znadajnu ulogu.
Na poziv Vcia da iseljenlci pozajmo novae u fond rckon-strukcij- c, nali iseljenlci udinili su pozajmicu vile od 2 mlliona
dolara. za koje je kupljcna rudarska i druga malincrija i рз-sla- na
u Jugoslaviju. Vile od 2000 iseljenika 1 njihovih poro-dic- a
polio je da sa svojim licnim Iskustvsm pomogno izgrad-nju
zcmlje. Mnogi su so kasnijo povratill u Kanadu.
Iz ovoga so vidi kolika Jo bila ljubav nalih iseljenika pre-ma
ftvojoj staroj otadibini. Nikada u istoriji nisu iseljenlci u
tolikoj meri bill okupljeni oko akdja nalih organizacija, niti
su ikada ranije bili gotovl za irtvo kojo su dinili za vreme rata
i prvih posleratnih godina. Medjutim ti odnosl i raspoloienje
iseljenika prema otadibini bill su narulenl 1948 godino. Nas
napredni pokret i Itampu. kao deo oplteg naprednog i rad-nidk- og pokrota u Kanadi, zahvatio Je spor koji Je tada izbio
izmedju rukovodilaca Jugoslavije 1 rukovodilaca Sovjetskog
Saveza i drugih zcmalja. To nam je nanelo krupnu Itetu.
Ml smo tek posle posoto sovjetskih rukovodilaca Jugosla-viji
1 poslo objavo Beogradsko deklaracije. lzmenuli svoje gle-dil- te
1 stav prema Jugoslaviji. Uvidevli da'smo za poslednjih
sedam godina sledili jedan pogrlan politidld kurs. ml smo na
Sestoj konvendji naleg Saveza otvorcno i samokriticki osu-di- li
taj kurs. Zvanidno smo priznall grclku i izjavili da demo
8 nale strano udiniti sve da nale odnose sa Jugoslavijom ob-novim- o.
I ved su poduzeti koraci za sredjivanjo tih odnosa.
Medjutim obnavljanjo tlh medjusobnih odnosa ne zavlsl sa-mo
od nas. nego 1 od nale brade u otadibini. Oni nam mo-g- u
mnogo pomodi u razvijanju nalih kultumih i drugih akd-ja
koje bi bile od Inter esa 1 naiih iseljenika i od krupnog in-tercsa
nalih naroda u otadibini. Mi demo i daljo nastojati
da se nali medjusobni odnosi poprave i da u budude te od-nose
odgajamo i udvrldujemo u korist obe strane.
Eto lakve su nale veze 1 odnosi bill sa nalim narodima
u staro] otadibini. Nekada su bili veoma loll, a nekada su
bili izvanredno dobri. I u Jednom i drugom sludaju Itampa
je igrala veoma vainu ulogu. U 25-godiln- joj istoriji nale na-predne
Itampe ml smo prolli kroz veliko 1 razlidito iskustvo.
koje treba da nam posluii u svim granama naleg bududeg
rada. Narodito ono treba da nam posluii u razvijanju nalih
bududih odnosa i veza s naiom bradom I sertrama u staroj
otadlbiru.
Л0ГГТ1ДЛО Ш
V7 Л C C # I W U O
From the membership of the Sudbury
MINE, MILL & SMELTER WORKERS
LOCAL 598 -
ON YOUR 25th ANNIVERSARY!
еоовенонЕееЕонеееоноаеаов?!!
London. Ont. — Od 1924.
do 1930 godine bils je vrije-m-e
u kojem smo velikim bro-je- m
dolazili u Kanadu. Svo
od Montreala pa do Vancou-ver- a.
posvuda smo se ras-tres- li,
traiedi rada i zarade
da smognemo zivjeti i da ne-It- o
pomozemo i svojima u
staroj domovinL
Ona obecanja. koja su
nam davale agendje pri po-las- ku
u Kanadu, tj. da demo
raditi po 8 sati i 5 dolara
dnevnu nadnlcu. razodarala
su nas kad smo doSli ovamo.
Posla nije bilo lako dobiti.
pa smo lutali od obale do
obale ove prostrane zem!je,
traiedi gdje demo nadi bilo
kakvo zaposljenje. Jedina
sreca nam je bila to Sto smo
mogli pozajmiti od svojih ro-dja- ka
u SDA Hi nekog poz-nato- g
koji je radio ovdje u
Kanadi. da smo so mogli
odrzati na iivotu dok smo s
zaradili. Inade bilo bi slabo. '
U vedini industrije nije bi-lo
unija. Plada je bila mizer-n-a
1 nedostatna za zivot, po
gotovo za nas koji smo bili
duini. U nckoj industriji pla-dal- o
se tek po 25 do 35 centi
na sat. Radilo se i po 1 1 i vi-le
sati dnevno. Pogotovo ta-mo
gdje je posao ilao po 24
sata na dan. za vrijemo
smjene na svaka dva tjedna.
radnlci su bili driani po 19
do 20 sati na poslu dok jo
dolla druga smjena. Nijo
bilo ni higijenskih uslova za
duvanje radnidkog zdravlja.
kao Цо je to ved danas.
gdje postoje "safety first" u
tvornicama.
Pa ni na farmama nije bilo
bolje. Za vrijemo sezono ra-dilo
se po, 14 do 15 sail za
jol manju pladu nego u tvor-nicama.
Sumski poslovi isto
tako. Pladalo se po 30 do-lara
mjosecno. Oni pak. koji
su radili na akord, morali su
raditi od ranog jutra do mra-k- a
da bi Ito zaradili.
Prijo nas bilo jo ovdje no-koli- ko
naSih starijih doseljo-nik- a.
Radnidko Itampe na
nalem jezlku nije bilo u Ka-nadi.
Nijo bilo nl kulturno
prosvjctnih organizacija. O-va- mo
je dolazila iz SDA rod
nidka novina "Radnik". sada
"Narodni Glasnik", i mi smo
ju sa odulevljenjem ditalL
Dolazile su ovamo I drugo
novine, kao Ito su "Hrvatsld
Svijef i 'Danica". Potpornih
drultava takodjer nije bilo
osim dviju odsjeka HBZ. Je
dan u B.C. a drugi u Soo, i
drultvo bro] 26 SHS Calu-met,
Michigan.
Uza svo potelkode i bijedu
koja nas je pritlskala u no-vo]
domovlni. ipak nismo
klonuli duhom. Nastojall
smo da se prilagodimo prill
kama. te d. so grupilemo 1
povezujemo jedni s drugima.
Tako smo podeli organlzlratl
potporna drultva: odsjeko
HBZ. U odsjedma HBZ
osnlvali smo tamburalke,
pjevadke i diletantske zboro-v- e,
te tako iivo podri avail
nalu narodnu kulturu. Time
smo pokazali i ovdje rodje-no-m
narodu da nalom kul-turo- m iz stare domovine
obogadujemo 1 njihovu kul-turu.
Kako Je poznato, ekonom-sk- e
prilike pod reiimom stare
Jugoslavije bile su nepodno-siv- e
za sve. pa smo u ovu
zemlju dolli ne samo mi Hr-vat- L
nego i Srbi. Slovena i
CmogorcL da u novo} domo-vi- ni
dijelimo zajedno dobro
1 zlo. Brada Srbi su takodjer
osnivall 1 lirill svoje pot por-no
drultvo. Srpsld Narodni
Savez. cr Slovend su osni-va- li
svoju Slovensku Narod-nu
Pgtpomu Jednotu. Lijep.
broj brade Srba I Slovenaca
pristupio je i u HBZ. Gdjo
god su osnivani odsjecl HBZ.
dolazila je k nama i drultve-n- a
novina. "Zajednidar". Pu-te- m
"Zajednidara jol vile
smo se upoznali s drultve- -'
nim radom nalo brade u
SDA.
Prije nas starih doseljeni-k- a
nije bilo mnogo u Kana-di.
To Ito je bilo. smatrani
su "Austrijancl". Kada je iz-bio
prvi svjetski rat. Kanada
se nalla u ratu protiv Austri-j- e
i tako su nali stari dose-ljeni
d pohvatani po kanad-ski- m vlastima. kao toboinji
"Austrijanci" i otjeranl u lo-go.
Kada je HBZ doznala
za sudbinu svojih sunarod-njak- a.
njezin Izvrlni odbor
poslao Je u Kanadu glavnog
predsjednika brata Marohni
ia da posredjuje kod kanad-skih
vlasti i traii da ih se pu-s- ti
na slobndu. Misija brata
Marohnida jo uspjela 1 oni
su pultcni. U Sault Ste. Ma-rie
Ima jol i danas iivih ne-koli- ko
ljudi koji su bili u lo-gon..
Dolazili smo u Kanadu
najvile iz sela. Kao bivli se
ljaci, postall smo proleteri.
Visoko Ikolovani ljudi nisu
dolazili. Malo kasnije dolao
je jedan i pokrenuo novinu
u Winnipegu. No radnidku,
nego gospodsku novinu. To
je bio Petar Stankovid. Neki
radnici su so ppvell za njlm,
te su ditali njegovu Itampu
i podeli osnivati organizacije
HSS. Na taj korak potaknuo
ih je i gnjev protiv beograd
skog diktatorskog reiima,
koji je u svojim napadlma
na hrvatski narod ilao dak
tako daleko da jo zlodinad
kom rukom PuniSe Radida
ubijao hrvatske predstavni-k- o
u bcogradskom parla-ment- u
i smrtno ranio vodju
Hrvata, Stjepana Radida. Na
vodstvo HSS u zemlji doSao
je dr. Madek. Njegova poli
tika no samo Ito je bila po
pustljiva o borbl protiv beo
gradskog reiima. nego se
podpla Itetno osjedati 1 kod
nas u Kanadi. Pomodu P.
Stankovida 1 njegove novine,
medju nama so poccla liriti
svadja i tako se otvarao 1
svo vedi pocjep bal kad Jo
trebalo da smo jedinstvcnl 1
tijesno povczanl sa kanad
skim radnidkim pokretom.
Tako Je napultena i Radi-6er- a
politika sloge Hrvata.
Sloga Hrvata i drugih rad-nik- a
iz Jugoslavije bila nam
Je tridesetih godina ekonom-sk- e
krize i besposlice nciz-mjem- o
potrebna za pojada-nj- e
bsrbo kanadskih radnika
protiv skapavanja i ubr-zavan- ja rada. Tih godina
posvuda je vladala masovna
besposllca i bijeda. Federal-n- o
i provindjalno vlasti nisu
vodilo rcduna kako uposlin
radnike lli Im pomodi u bos-posli- cL
nego su razbijale
radnidko demonstradje, ргз-gonl- le
i zatvaralo radnidke
vodje. Napredni radnid iz
Jugoslavije takodjer su sud
jelovali u tlm borbama. ah
su mogli Jol vile da su bili
JedlnstvcnL
Nala radnidka Itampa.
"Borba". pojavila se upravo
na vrijems. Njezin pokretad.
drug Temo Cadid. obilizio je
nala naselja ! medju svijes-ni- m radnidma svagdje Je
odulevljeno dodekan i dobio
potporu. "Borba" Je dolazila
u sve krajeve zernlje gdje
god Je bilo nalih naprednih
radnika. U koliko su prola-zi- li
dani. u toliko se broj nje-zin- ih citaoca povedavao. To
Je bilo zao Ito Je Borba~
bila ludonola za nale rad-nike
kako u ekonornsldm
borbama. tako i u razvijanju
kultumo-prosvjetnl- h aktiv-nost- L
To nije bilo po volji tadan-J-oj
Bennettovoj vladi u Ot-taw- i.
pa Je po 98 sekdji svog
zakona udarila protiv rad-nidk- ih vodja i napredne
Itampe. ukljudiv 1 nalu rad-nidku
Itampu. Njezin pokre-tad
i glavni urednilc T.
Cadid. bio je zajedno sa dru-gim
radnidkim vod[ama po
redenoj sekdji zatvoren na
dvogodilnju robiju u King-ston- u
i poslije deportiran. Pa
ipak. Bennettova vlada nije
postigla rilj. Uredniltvo
"Borbe" preuzeli su P. 2ap-ka- r.
E. Jardas i ostali. Medju-tim,
i pomod "Borbi" so poja-dal- a. Sa svih strana dolazili
su prilozi za fond i dopisi od
radnika. Uporcdo s tim, ras-ta- o
Je broj i pretplatnika I
ditaoca. Rastao jo i bro] rad-nidk- ih klubova. koji su bili
glavni stoicr oko kojeg so
kretalo svo Ito Je trebalo za
lirenjo i podriavanjo Itampe.
Nuino jo ovdje spomcnutl
i imena drugova kojima tro
ba dati priznanjo u radu za
nalu Itampu. a to su: T. Ca-di- d.
E. Jardas. S. Miolid. M.
Kruiid. J. Djajid. I. Stlmac
Vojin Grbid. A. Josipovid.
Boio Prpid. G. Matelid. N.
Ivanilevid. P. 2apkar, B. Sto-vano- v,
S. Bolf. I. Linardid, I.
Pribanid. J. Sarid. P. Erdeljac.
V. Legac 1 drugi. Tu so mora
spomenuti Ime I na'eg
"Staroga" Nikole Kvadcvi-ia- .
koji ]e bio vrlo dobro po-zn- at
medju nalim ovdalnjim
narodom.
Kad Jo ved rijed o imeni-ma,
nemoiemo pustiti iz vi-d- a
i ono koji su medju nama
ostavili najgoru uspomenu,
a jedan od takvih Jo neki
Basaridek. vucibatina, kojo-g-a
znamo jol pod imenom
"Doloiel". Njegov cUJ Je bio
da rovari modju nama i iivi
na radun drugoga. Nudlo
je "patent" o nckoj gumeno]
ladjl 1 uspio provariti nckojo
naivne. Nala ga }o Itampa
potpuno raskrinkala i poka-zal- a
kakav jo.
Nala Itampa je ukazivala
i na Itetnu propaganda i
aktivnost! "Kanadskog Gla-sa- ",
kasnije "Hrvatskog Gla-sa- ".
i "Glasa kanadskih Sr-- % ba". Pokulavali su da nas
prikalu ncprijateljo kanad-skog
naroda, dok su oni sa-- mi
bill u sluibl bcogradsko
diktature i radili protiv into-re- sa kanadskih radnika. Nji-hovo
itetno aktivnost! naro-dito
su se osjodalo-modj- u na-lim
radnicima u rudarskoj
industriji. Ncgdjo oko 1935.
godine bilo Je dollo do 2bli-ien- ja
izmedju nalih organ!-zadj- a
1 HSS po pitanju pri-kuplja- nja fonda dr. Madeka
za pomod borbe hrvatskog
naroda. Ved su se bile po-de- le odriavati i zajednidko
sjednico 1 skupltine, all
Stankovid Jo uspjeo suradnju
preldnutu Inade. stvari bi se
bilo razvijalo u svom nor-malno- m
pravcu.
Kad je ono 1930. godino
vladala bcsposlica. glad I
bijeda. kapitalisti su unilta-va- li
plenicu, a radnlci su
trailli kruha po smetiltu.
Unije su bile malene ! neja
ke. U telkoj IndusUiji, gdje
su radili nali radnici. nije
opde bilo unije. Negdje su
kompanijske unije poslovale
! to u interesu samlh kompa-nij- a.
Tek kasnije su prove
radnidke unije zauzele maha
1 prodirale u telku industri-J- u. Nali su radnici m&hom
u te unije prleHjpali.
Medjuvremeno izbio Je na-rodno
- oslobodiladld rat u
CNastavak na sir. 23)