Jedinstvo, November 02, 1956

              Zelimo da nam novina bude
jaka i osigurana za
stalno izlazenje
Kad slavimo 25 godiinjicu
naie radnicke itampe, nu£-n- o
jo da se sjetimo kratkog
vremena joi prije nego je
naia itampa podela izlaziti.
jer je sav nai druitveni i
prosvjetni rad tijesno pove-za- n
jedan sa drugim.
Nai narod se u vecem
broju poceo u Vlndsor na-sel)av- ah
joi 1924. godine.
Vec 1926. god. osnovani su
odsjek H. B. Zajednice i og-rcm- ak
Srpskog Narodnog
Saveza. Osnovana je i jed-n-a
prosvjetna organizacija
koja se bavila dramom i pro-dajo-m
knjiga. (O tome ce
moida viie pisati oni kojima
su te stvari bolje poznate).
Nekoji su fitali "Radnik" iz
Chicago i "Svijet" iz New-Yorke- r.
Jednog dema u augustu
1931. godine, pronio se
glas da ce k noma dodi To-m- o
Ca&c. I doiao je. Zadr-ia- o
se najprije kod svojih
Lieana. Idemo da vidimo
Tomu. Mali, ali zdepasti Li-can- in.
pun iivota i volje, oz-bilj- an
i uljudan, govori vrlo
uvjerljivo. Drug Proto (Pri-mora- c)
stalno gleda u njega
i veli Ivi Kosovicu: "To ti je
Licaniic". Kosovic se odmah
naljutio i kazao da ce ih iz-mie- nti,
jer ni Proto nije tako
velik.
Sazvana je skupStina u
Ukrajinskom radnlc-ko- m do-m- u.
Glavni govornik bio je
Ca6i6. On je govorlo kako
nas ima vec do volj an broj u
Kanadi da mozemo pokre-nu- ti
i drfati svoju radnidku
novinu. Dalje je govono o
cemu i ito ce pisati. Nasd
radnldka norina. rekao je
Cache, opisivatl ce nai iivot
u ovoj zemlji, upucivati ce
naie radnike da se organ!-ziraj- u
zajedno sa ostalim
kanadskim radnidma u bor-b- i
protiv besposlice, za bo-lje
uslove rada, vecu pladu
ltd. To ce biti novina mala
po formatu, all vellki pro-svjestit- elj
za nas doseljenike
i2 Jugoektvije. Caiii nam Jo
rekao da trebamo pieati do-pis- e
i govorio o stvarima o
kojima treba pieati.
IzaJao je prvi broj "Borbe"
i u njemu pozdrav od nas iz
Windsora. potpiean po dru--3- U
M. Protu. Format novine
bio je vrlo mall. Mi koji smo
till na skupitini i cull kako
e Tomo govorio da ce u po-5et- ku
izlaziti u malom for-matu.
nismo se iznenadill
kada smo ju opazill. ali an!
coji nieu bili na skupitkil i
koji nieu pokazivah simpatl-i- e,
podemjehivali su se i go-vor- ili
kako je гаакз i kako ce
brzo umrijetl. A ml, bmneoi
novinu, odgovaroii smo ka-ko
cemo ju njegovati. hranl-t- i
i stalno podrfavau. pa ne-c- e
umnjett. nego ce fivjeti.
rasti i biti veea nego je sa-d- a
Po uglovima DrouDaf da
uvijek nas je bilo po 10 i 20.
?u smo rargovarafi o novksl.
r tome tko prigovara I tko
;a nju radi. kako ona dobiva
-- ve vie stmpatiju Hd.
Svjeeniji i akttvniji drugo--
vi prodavali su novinu po
kucdma. Kod toga se susre-tal- o
radnike koji su se pret-plati- li
pa im nije viie trebalo
nositi novinu. Uspostavili
smo i svoju organizadju ko-ja
je vodila racuna o iirenju
itampe.
Organizadja nam je bila
stozer oko kojeg smo se ku-pil- i.
Cesto smo odriavali
vrlo vaina i poudna preda-vanja.
'Posjet je uvjek bio
masovan. Sve onako mladi
i veseli. cesto smo prije sjed-nlc- e
ill predavanja izbijall
Sale i doskodce. pa se 1 do
srea nasmijali. Uvijek smo
podrzdvali drugarske 1 brat-sk- e
odnose. Ponosili smo se
time ito smo bili dlanovi
radniike organizadje. Me-dj- u
noma nije nikad bilo po-krajinsk- og
ih nadonalnog
predbadvanja. nego drugar-sk- i
osjecdj prema svakom is-kren- om
radniku, a tako паз
jo i nasd radnldka novina
upudivala. Novine, knjige,
predavanja i organizazdja
— to je bila naia radnidka
ikola.
Stampa nam Je tumaiila
svakodnevno dogadjaje i
prilike iivota. Ona nam je
govorila da stupimo u uniju
— ako postoji tamo gdje ra-dim- o.
Ako pak unija ne po-stoji,
da ju pomognemo or-ganizi- rati
1 kroz uniju trafiti
ito nam je najpotrebnije.
Kasnlje su se stvari upravo
tako razvijale. Tamo, gdje
pred 25 godina nije bilo nl
znaka nekoj unijskoj organ!-zadj- i, danas su radnid or-ganizir- anl
1 time dobili sna2-n- o
orudje u borbi za popra-va- k
uslova Slvota.
Svako godine smo za na-5- u
novinu organizirali po
jednu ill dvije kampanje. Na
sjednicama to je bilo naj-vaini- je
pitanje. Traiilo se
kollko tko mo£e napraviti.
Netko se javio za 2, za 3, za
5 novih pretplata. Tko se
Javio za 1, to je bilo malo.
Tako smo se natjecali tko ce
napraviti viso. U to vrijeme
svi smo najvHEe Jivjell u sre-dlit- u.
najviie blok Hi dva u
razmaku, pa smo uvijek bili
na ckupu.
Sjecam se kad se govorilo
da se trebaju i Jene organl-zirat- l.
Jedna Lidanka veil,
da ima vrecu perja za ceha-ti- .
E, dobro. kalu Kosovic i
Proto, doci cemo na vecer 1
govoritl neito o organized}!.
Saetalo se 12 iena. Tu se de-hal- o,
pilo kavu 1 zbljalo sale,
a i perje bilo raetreseno po
svuda u kuci. Te vecer! je
bikz uepoetavljena organfea-cije- t
iena. KoJiko su Jene do-prkrfj- efe sa pomod naebj
sHarapi. teiko je jednim San-ko- m
opieati. Nit! jedne ve-ceris- ke,
predetove 1 koncer
ta rrije b#o. a da nafe 2ene
nieu sudjelovale. Bez njih
nebi mogli ni prireditl neeto
takvoga. Hvakx i ceMiika
naiim drugarieama.
Podrfcvcdi smo i tcmbu-raik- e
zborove Oni su nam
cesto zadavah glsvobol'u
danovl zbc-- a ru se uchll.
HOME FANCY SAUSAGES
Imptlt SUric Гг-Ј- т — SJt лпЈ Putted Herrrmg
"Crmumt Utrmm Smge"
Oar Sfialiy
264 E. Htinc St . Vrt4№r. S.C
Phone: TAtfcwr 561 J.
— COSGR.1TIL.4TIOXS —
UNION PRINTERS Ltd,
Phone TAlIw OC- J-svirali
na koncertirna i pleso-vim- a,
pa kad su svoje talen-t- e
vec prilicno uspoeobili.
doSlo je ne5to i razbili se.
Pocimali smo opet iz nova.
Nekad je kod nas postojao i
pjevadrki zbor. Za zbor je
vladao vellki interes medju
starijima i mladjima. Imali
smo i djecgu organizadju.
Ali djeca su bila s noma u
orgamzadji samo dok su bi-la
djeoa, poslije su so razisli.
Vjerujem da ipak nece za-borav- iti
ono s"to smo ih ucHli
Kako u drugim naseobina-ma- ,
tako i kod nas u Wlnd-sor- u.
kroz zimsku sezonu
odriavali smo predstave,
koncerte i druge zabave, a
kroz Ijeto odriavali smo pik-nik- e.
Pored pecenke na piknid-m- a
imali smo i drugih stvari
koje su interesirale publiku.
pa je cesto posjet bio maso-van.
Rjecam se kako smo
jednom organi7irali vucenje
konopa. Konop ce se vudi iz-me- dju
Banacana i Lieana. O
tome se posvuda govcnlo,
pa je na piknik doSlo i staro
i mlado. Konacno vucen je
i konop. Banacani su povukli
Licane i tako Je prvima na-rasl- o
perje, a drug! su izgle-da- li
kao pokisli. Kad se kas-nij- e
o tome govorilo po
mjestu, V. Grbid je znao pri-ca- ti
kako Je jedan dugadki
Ucanin prije doSao pjeSke
sa piknika, nego Banacanin
automobilom.
Za vrijeme rata, kada se
vodila borba protiv faSizrna,
mi smo svim snagaxna po-mag- ali ratne naporo za po-bje- du savezniikih snaga. U
pomaganju ratnih napora
oduSevljavalo nas Jo јоб i to.
Sto je na strani savezni£kih
snaga bio i naS narod u Ju-goslav- iji.
koji je svojlm he-rojstvo- m
zadivio svijet.
U organlziranju unije au-tomobils- kih radnika bili smo
medju prvima. Mi smo 1 om- -
ladinu uzgajali u radni£kom
duhu. pa su mnogi ne samo
Sanovi unije. nego u njezl-no- m
rukovodstvu. J
Stvari su se u mnogo e-- mu
izmijenile. Onih aktivno-st-i
koje smo ranijo imali, da-nas
viie nema. Ni drugarice
nisu vise tako aktivne. U ko-lik-o
smo stariji izgleda da
smo u toliko i nemamiji. Me-dju
noma postoji ona uljud-noe- t
i drugarstvo, ah drui-tveni- h
aktivnoeti nema mno-go.
Nekl kupill kuce i rae-tree- li
se poevuda. Mnogi su
poetali robovi tih kuca. jer
moraju obradjivati cvjece.
koeiti travu i uljepsavatl ku
cu izvana i iznutra
Uza sve to. noJ progreeiv-n- i
narod voli svoju radniclcu
novinu. Mi jedva dekomo
dok dodje potior. Ako novi-na
zakaeni vef smo nesado-voJj- nl
i psujemo. 2eiimo to-ga
da nam novina bude ja-ka
i osigurana aa stalno iz-loJe- nje u buduce.
U to ime kttceffi: Keka &vi naia radnicta ikanpa.
M. P.
Windeor.
NEPOPDSTLJIVA VOLJA U DALJNJEM
PODRZAVANJU SVOG LISTA
Naia poslovica kaze Tko ne poznaqe proHosti, taj
nede upoznati ni sadasnjosu, niti ce se rnoci nadzreti kak-v- a
ce mu biti buducnost".
Ova poslovica me je podsetila na dolazak naie emi-grad- je
u Kanadu pred 30 i viie godina. U to doba Kana-d- a
je trebakx snafne mi5iee radnih ljudi, uz ciju 6e pomoc
da razvije industriju i ekonomiju. koja je u ono vreme
bila na dosta niskom stupnju. a koja se do danas razvila
u jednu od najvedh industrijskih zemalja prema broju
pucanstva.
Kanada ima danas najviSe da zahvali emigradji. koja
je donosila svoje snaine miiice i polet za rad od kojeg je
najvise zavisio licni opstanak cbvjeka kao radnika.
U to vrijeme, kao i kasnije. nisu dolazili samo slaven-sk- i
radnid da tra£e zaposlenje u ovoj zemlji. vec drug!
radnici Evrope. Dolazili su u vecim grupama i naseljavali
se po svim delovima Kanade. Traced rada po ovoj zem-lji,
ti radnid nisu znali govori ti engleski. Usled toga bill
su prisiljeni da rade svaki onaj posao kojeg su mogli do-bit- i,
bez obzira kako bio opasan i kako bile niske plate. Nije
bilo lako lutati po ovoj ogromnoj zemlji 1 ostati nepovezan
jedan s drugim. a £to je najg'ore, u to doba kanadske vlastl
nisu se ni najmanje brinule i starale da tim novim radnl-cim- a
barem koliko-tolik- o izadju u susred i da im pomog-n- u da stabihziraju svoj iivot na jednom mestu.
U ono vreme. posvuda rastreSeni i nepovezani, ne-poznavaj- uci
svog polozaja kao klase i svojih zadaca u
borbi za boljl iivot, osecala se potreba za neSto 5to bi
nam rasvethlo prilike i dalo vecu jasnocu o svemu £to se
oko nas zbiva. Drugim recima, trebao nam je jedan pro-greslv- ni
list na vlaStitom jeziku. Mnogi smo o tome misllli.
Ideja je bila vrlo dobra, samo kako je ostvariti. Trebalo
je no samo ljudo, nego 1 finandje. Svima nam jo jasno
kako u ono vreme nismo raspolagali sa nekim finandjal-ni- m
sredstvima, jer smo bili siromaSnl, zaduzeni i u veli-ko- m
broju bez posla. Ne samo to, malo nas je moglo osta-ti
stalno na jednom mestu, nego smo prolazili od jednog
kraja Kanade do drugog, pa Je i to otezavalo posao za
pokretanje i podridvanje Jednog radni£kog llsta.
Ipak, kad postoji volja i pozrtvovnost. onda se moio
ne£to i ostvariti. Idejg za pokronuce jednog lista se pret-vori- la
u stvarnost. Tako Jo u novembru 1931 godine po-kren- ut
na5 radni6ki list "Borba", 6iju 25 godiSnjicu danas
slavimo.
U toku 25 godiSnjog izlazenja na5e 2tampe. bilo jo
raznih dogadjaja I promena. bilo je dobrih i slabih momo- -
Getvrt stojeca
CNastavak sa str 6)
Spaniji. Naia itampa Jo pi
sala u prilog borbo Spanjol
slco republilcansko vlado ko-j- u
su napali domadi i strani
iaiisti. Tako su i nail bord
iz Kanade pohrlill u pomoc
Spanjolskom narodu. Mo dju
tim bordma bio je i drug P.
2apkar. Jedan od prvih ured-nik- a
"Borbe i tamo dao
svoj iivot.
Zatim je doSao'drugi svjet-sk- i
rat koji nije mogao ml
moici ni naiu rodjenu domo-vin- u. Naia itampa je i ov-dj- e
stala na strani onih sila
koje su se borilo za slobodu
od faiizma I nas utinsld
obavjeitavala tko su prari
bord u naioj rodjonoj domo-vln- L
Drala Mihajlovid i ii-bjegli-cka
vlada u Londonu
prikazivani su upravo u
onakvom svijetlu kakvi su
bill. Tu je bila jasno prika-zon- a
i izdajnicka ulsga Cvet-kovic- a
i MaZeka. Sto se viie
rasplamasavala narodno-os-lobodilac- ka
borba. u toliko
smo viie bili oduierljenl mi
u Kanadi i tu borbu poma-gali.
Pogotovo je naie odu-ievljen- je
bilo veliko kad
smo kroz naiu itampu doz-no- li
da narodno-oslobodi-la
eld rat predrodi KP Jugosla-vij- e
na £elu sa Josipom Bro-zo- m
Titom. Na mene je naj-vii- e
djelovalo to kad tain
cuo kako je narodno-oslobo-dllac- ka borba ujedinlla sve
nadonalne i pokrajinske
predjele u Jugoslav!). Tito Je
dokazao da je veffld drzav-n- &
Isto kao ito Je i vettd
borac. To neka znaju oni
hrratsld 1 srpsld politicaxi.
koji se u Kanadi I Amend
pnktzzuju kao neld vodje.
Kada je prestao rat, nai
pokret i ncia itampa poveil
su kazspenju za pemoc oslo
bodjenom narodu u rodjeno]
zemljL Po svim naiim naso-ljim- a
u Kanadi osnivaju so
Vijeca, prcko kojih so dan 1
nod radilo na prikupljanju
pomocl u vrijednostl od mi-liju- na dolara.
Nuino je ovdje istail 1 onu
ialosnu cinjenicu, koja je
pogodila nai narod 1948.
godine. Ovdjo jo rijod o Re
zolucijt kominiorme protiv
rukovodstva Jugoslavije. Na-pe- ti
odnosi izmedju Jugosla-vije
i drugih socijalistldldh
zcmalja trajali su preko 7
godina. To jo itetilo i naiem
pokretu u Kanadi.
I sada kada su se prilike
normalizirale i kada slavimo
25-godiinJ- lcu izlaienja naie
radnicko itampo, oni naii
drugovi koji su na delu itam-po
i pokxeta. trebaju da po-ra- de
i nastoje privesti kraju
sva I najmanja nerazumijo-vanj- a
u koliko postoje 1 pro-slije- de
svojim poirtvovnim
radom u pravcu joi veceg
jedlnstva medju iseljenicima
iz Jugoslavije u Kanadi.
Kad se sjetimo proilostl u
posljednjih 30 godina kako
smo tada livjeli i razmislimo
0 sadainjosti. vidimo velike
promjene. kako ovdje u Ka-nadi.
tako 1 u Jugoslaviji i
ostalom srijetu. Ne smijemo
nikada zaboraviti da su pro-mjene
na bolje ovdje u Ka-nadi
doiie pobjedom orga-niziranl- h radnika. koji su se
hrabro i nepoptistljivo borUi
1 boriti ce se za joi bolji ii-vot.
A mi radnid iz Jugosia-rife- ,
kao dio kanadsldh rad-n&- a. moiemo Wti ponosni
ito smo sudjelovcH i dopri
njeii svoj dio za boljltak ii-vota.
Neka za to iive radnicke
unije i radniad pokretI
STEVE PKPIC'
STRANA
nata. Dobn moment! mr.ogo su nam pomogli. a slabi nisu
nas pokolebali, niti oduzeli volje Naia je Stampa nepre-kldn- o
izlazila. NoSa volja ni danas nepopuita u dalinjera
podrzavanju svog lista.
Pozrtvovni drugovi I drugarice neumorno su radili na
prikupljanju pretplata, obnova i fonda. Kod naiih radnika
jo postcjalo razumevanje, pa su uvek davali i pomagali
svoju itampu.
NaS list Je pisao i piie o ekonomskim. politickim, dru-itveni- m
i oraanizadonim problemima. Pisao ie i piSe c
svemu ito nam treba. Medjutim. moram istaci. da je po
mom хпШјепји bilo gresdka na ujedinjavanju naSih snaga
zbog strogog drianja prindpljalnosti u pocetnom periodu
Na greikama smo se ucill i uspelo se ujediniti vecinu ju-goslavens- kih radnika u napredne formadje, pa su se po-kaza- li
uzorom u mnoglm ondaSnjim borbama za napredak
cbvecanstva.
Razumije se, itampa je imala i svojih neprijatelja, ah
ti neprijatelji su bili medju kapitalistickom klasom. koja
je htjela da ostanemo neprosveiceni i neorganlzirani.
Uredniitvo lista so nije obaziralo na napado reakdje, vec
je prosledilo svojlm putem u zagovaranju interesa radno
emlgradje.
Razne grupe, koje su okupljene oko pojedinih reak-cionami- h
licnosti su so pocepale iskljucivo zbog bolesmh
ambtdja tih "vodja", koji imaju pred svojim ocima svoje
liche Interese, a nlkako Interese onih radnika, koje su us-pe- li da zavedu. Ta njlhova pocepanost ne samo Sto nama
ne smeta, vec 5to viie ide u prilog, jer su mnogi uvideh,
da j" put kojim su ih njihovl "vodjo" poveli, pogreSan,
pljacTcaiki I izrabljivaSki.
Nema to sile, niti iko ima pravo, da nam smeta i pri-govara
o ljubavl prema naioj staro j domovinl. Jer poslo-vica
kaie: 'Tko no voli svoje, taj ne voli nl tudje". S tim
hocix da kafem, da mi Isto tako volimo i svoju novu do-movin- u, Kanadu.
Iako misllm da nisam dosta rekao o stremljenju i radu
naio emigradjo u proilostl do danas, ipak hocu da zavr-ii- m
verujuci da de i drugi neito napisatl o 25-godlin- jid izlafenja naie itampo.
Time zavriujem ovaj clanak, te pozdravljam 25 godii-njic- u naie itampo i 6estitam na njezinom pisanju sa uve-renje- m da do tim putem I dalje nastaviti.
STANKO MU2DEKA
Windsor
s
K1 HHA
Ccstitnm vam drapa braco
Tu svecanost roda svojn
Sve pozdravljam sa obala
Pacifika oceana velikoKa.
NASTAVUAMO NAsE
PLEMENITO DJELO
Dobra se sjecam ргл-о- к
izdanja "Borbo" i вл pono-so- m
mopu izjavitl nakon 25
godina bivnnja na5e napred-ne
Stampe, da sam bio pri
koji sam "Borbu" raznaAao
od kuce do kuce i nudio je
nnsim ruflarima.
U ovih 25 godina beskom
promisno jo naia itampa
branila i Stitila radnidkc in-terese,
a raskrinkavala rad-nid- ke
neprijatelje pa koje
boje oni bill. Tim putem ce
i u buduce ici. Zato danas
naSc "Jodinetvo" zasluzuje
potporu od svakoff radnika.
Mi koji smo za od porodjaja
nase Stampe radili za pro§i-ren- je
i uzdr2avanje s time
se ponosimo i nastaviti cemo
tim radom i u Imduce.
Saljem u list $15.00, ito.
moja ко4#п}л ebneva $5.00.
a u peee#t 25-Ke4W- jte ia-lje- m
nevn pret4ftt (Ј5.0Л)
i u fe4 §5.вв.
Xekji Hvm I e]re&tje na-- a
radafeka Hampa!
G. T. Kepelan.
(Timmins)
23
M. D.
hi
ишшшшжнттљ