Jedinstvo, November 13, 1956

              STRANA 2
Proslava.
25-GODISNJI- CE STAMPE
U TORONTU
BANKET (dobra domaca jela)
; KONCERT (narodne pjesme i igre)
; PLES (uz zvukove tamburice)
SUBOTA 24. NOVEMBRA
HRVATSKI NARODNI DOM
1650 Dupont Street
P O £ E ТЛК V E C E It E U 6:30
Stav Jugoslavije prema
dogadjajima u
Madjarskoj
(Nastaak sa str 1)
Daljnjc jafame sih tih pojava
bilo bi opasno s Mic tolaka glc- -
diJta:
— s glediSta otfuvanja mira u
ovom dijclu ssijcta, u Esropi, pa
. u ditavom svijctu;
— s glcdiJta razvitka progrcsiv-ni- h
snaga u Madjarskoj, s glcdiita
razvitka i sudbine socijaliznu i
sudbine onih pozitivnih tekosina
madjarskog naroda, kojc su iio-jevan- c
u proilesti.
Olito jc, da socijalistitkc i druge
progrcsivne snagc Madjarskc, pa
i u svijctu, nisu icljcle ovakaV
nalin borbe za o£uvanje onih os-пол-- mh
prcduvjcta za daljnji pro-grcsiv- ni
t socijalistilki razvttak u
Madjarskoj, all jcdna objektivna.
rnorava nas da na bazi
jc
jituadjc pristupimo rcalistilkih
pozidji.
To znafi:
Ncmogufc jc xamisliti i
da jc u sadainjim uvjc-tim- a
kako u Madjarskoj, tako
drugim acmljama IstoCne Esrope
mogul povratak na rciimc.
Oinilo se. da jc posljednjih godina
ova to£na konstatacija bila ucx'cna
od strane onih polittikih faktora
u svijctu, koji rcalutiki gJcdali
na suvremenu siruaciju. Razsitak
Iogadaa u Madjarskoj otvorio jc
stanovitr apctite izazvao iclju a
suprntnom smjeru. koje mogu
bitno potkopati sadainji razvitak
tu lmiji popultanja medjunarodne
zategnutosti.
Za nas u jugosUviji. borce
2Л sociializam. za aktrrnu rairnu
koegzistcnciiu i za uvrkenje raira
u svijetu. jasno je. to srao ne
jedamput rekli, da nema ni raira
m napredka. ni nezarisaosti u zc
ml lima Isto&c Err©pe oim na
wvijalirma Svaki
da se tanje u tan earijffi
izmucni na dragoj oBOtri. Sto
ie to bio pokasaj e МаЈјапЈ.
rnoie dovcMi во do p©4jedica,
koie nisu a interesa ni tih nateda.
n oAivanM и"г u '"J- -
S droge stranc mogai je jedan
sasvtm druri normalniii razvitak.
PLES POeiNJE U
I
.
TORONTO - SJEONIGA SAVEZA
i
Vrlo vaina sjednica Saveza Jugoslavcnskih Kana-djan- a odriat se u iducu nedjclju — 18. novembra, u
nasim prostorijama — 479 Queen Street West, 2 sata
poslije podne.
Ovo je posljednja sjednica pred nasom velikom
priredbom, kojom demo proslavit 25-godisnji- cu na§e
stampe, pa je stoga vaino da svaki dlan i dlanica prisu-stvuj- e, da se moicmo dogovoriti o raznim stvarima koje
u vczi s tim treba da se udine.
Dodjite svi, i dodjite na vrijeme!
Tajnik.
WINDSOR -- VAZNA SJEDNICA SJK
U nedjelju 18. novembra u 10 sati prije podne ogra-na- k Saveza odriati ce svoju redovitu sjednieu u Ruskom
dorau, 1220 Drouillard Road.
Posto je sjednica vrlo vaina po pitanju buduceg
rada, stoga pozivam dlanove da istoj prisustvuju. Sto
nas bude vi§e tim demo 1акбе stvoriti za buduce
akcije.
Tajnik.
liladnokxvna analiza razvitka pri- - I ———————————~—
ritavom Komplcksu J dcmokratskih.odnosa itin-danainji- h
dogadjaja i пајпом'јс J skog socijalistifkog razvitka, o
s
prcd-postavit- i,
i u
stare
u
i
kao
i
o(KHmj poka-Ja- i.
kao
u intcrcsu naroua, u intcrcsu raira,
medjunarodne suradnje u intcrcsu
popuitanja zatcgnutosti u svijctu.
Za to jc dokaz Pol j ska. jcr razxitaic
u Poljskoj vodi jadanju socijaliznu,
ocijalistKke demokraajc. nczavi- -
snosti i ravnonrasnih ounosa izmc- -
dju soajalistikih i svili ostalih
zcmalja.
Programki ppvor novog prrd"'
sjednika raadjanke vbde janosa
Kadara ctcara jedan takav raxvi-ta- k,
pogotoA-- u ako imamo prcd oci-m- a
program novo vladc. koji opu
njava one icljc. zbog kojih c pv
ico tcyvk od 25. oktobra. Sto e
tift Jogoslavijc, mi ne moicmo. a
Ja ne izrazimo zelju, da sc sdaT
njx situadja u tadjarskoj i4o prijc
smiri. da fclje. koje tu izloiene
u torn programskom govoru dobtjti
potponu afirmaciju i moguiJnost za
primjenu, da se stvtwc uvjeti. koji
e rcgalirati odnose izrsedja ЛГа-djars- ke
i Sovjetskog Savra na
novim osnovima. a bazi ptieap
potpane rarnoprav-eet- i i nenwje-ianj-a
u unutrainj stvari. To bi
1 vtvorilo rcilfie urjete жл pmlaenjc
sovjetsktfi trap 2 Madjars i no-va
tttuarija. gtlje bi sedafistirt.i
razvkak pefiwo na првсн i
ieternoaa saetog raadfankog ra-roi- a. {her rpaaorti dtHMfii-ra- k
u гчн1а6то1 ma какта rao--
lov fc omocuttn nie tamih c-- ' птлтчс dfuph driai JcdInStvO
Published ТиЛУ and tXday
in Srx-Croatia- n and Sloreuan tanraap,
hx Jedinstvo ГпћНћ1пр Сл, 4T9 Qu?n St. West.
Toront 2-- B. Ontario. Canada.
TeL EMpii 3--1 2
Editor: S. М1вТ. Basin Manager: L stkaac
Snbcrlptka rate: Ј5Л0 per rear. 13.00 per 6 raenths
USA and other countne f --W per year.
Aathorized as second c!as mail
Post Offke Departrnent, Ottawa.
S A T ;
9:30
de
plan
u unutrainjc stwri zcmalja, koje
grade xxiiilium. lugoslavcnska
jivnost takoJjcr oTckujc. da £e
vfada ЈлпсАл fCadara postupiti iiro-kogrudn- o
i Ишплпо u sredjisanju
urrutrasnjfh pnlika u Madjarskoj
Prva reagfranja na na jnoviji obrt
situarije u fadjarsko; nose pcat
suTrtrncnotr zat4cta tioradfiia u
svijctu uopie; a puebtio na pxlru-fj- u
istoinog Srcuozemffa. Oruzana
intcn-encij- a protir Egipta liiava
one. koji su zapa!efi ta inters cn-aij- V,
moraTnog- - рпта. dx svojc sta-vos- e
o dogadjajima a Madjarskoj
iznosc u bmc objiktivnasti i rral-nc4t- j.
Naravne; mi vnatrarno negativ-nc- m ivnx finjenica, Ito se nova
madjarskz vIaA morafa obrattti za
pomof sovjetskoj armiji. Upotreba
stranih trupa za ra$£isVfxranje unu-trainji- h
prilika a suprotnoti fe
principijeihim stavorim. na koji-n- u
Jugoslavija gradi svoja vanysku
potkika. i kofi treba da ttadaiu u
raedjanarodnkn odnosirm. .Nfcdju-tim- ,
mi ne moicmo pnjeifi preko
Лпјепкг. da ie epotrebci tib trupa j
pravo proiz'od takvoc nceatisnoc ♦
razritka. o kerne mo naprijed
govorili. Ostaje, ponarljamo. mie-nic- a.
da je i a .Nfadjirskoj i irsan
nje "loilo do porana prkiska reak
ctonarnth snaa. koje ne samo sto
mie a taterefa madiarslfee naroda i
i socifazma. nego je petpuoof
sapretnosii sa adafeijtm stanfem
EBedjAafodaih oaeosa. §te direk-t- e
Bgtoeava mir a srifera
JCa wvremenc Jojudyajc rmkar
квШ bili tragifei i neaeodwi. mi JaJ°H gteaamo s pertere- -
Ал it ti dedffi bttt pouka u
amec i dk te ne snagem biti
potvrjjeni priftrif i rrar ntra
ravnopravne saradnie. poitovania
suvercnosti i ncmiresania o unu
train je strarj dn:c3 naroda
1 1
♦
M0RAM0 IZACI POBJEDNICI I РЕЈЈД I POZDRAVI
U OVOJ KAMPANJI STAMPE
Ovogodisnju kampanju
"Jedinstva" provoditi cemo
u znaku proslave 25-godiS-n-jice
naSe progresivne Stam-p- e
u Kanadi.
Pokrenuce "Borbe" je bilo
skop£ano sa ogromnim po-tekoca- ma. U rijeme kapi-talistid- ke ekonomske krize
nije bilo lako sakupiti nov-бап- а sredstva za pokrenude
lista kad su radnici bili u
ogromnoj vecini besposleni
i nijesu imali od cega zivjeti.
Postojale su i polltifike pote-бко- се stvorene sa antiradni-бко- т
politikom tada§nje fe-deral- ne
i provincijalne vla-d- e.
Ali radnidka Cvrsta vo-Ij- a, odluOnost i spoznaja
potrebe za radnicki list, sa-vlada- la je sve zapreke i po-kren- ut je radnifiki progre-siv-ni list — "Borba", prvi
naS kolektivni, uditelj, vodja
i organizator.
Kroz proSlih 23 godina
nasu gtampu pratile su pote-Skoc- e.
Bila je zabranjivana
zbog svog pravilnog i narod-no- g
politidkog stava. Xo cim
se ulazala prilika pokretana
je iznova. Padali smo i u fi-nancij-alne
poteskoce, ali u
svim tim odlu5nim dasovima.
radnici su priskofiili u pomo5
svojoj stampi, moralno i
materijalno. Zato smo se i
odrZali u proslih 25 godina.
Kako i proSlih godina, ta-ko
i ove, raspisali smo kam-panju
"Jedinstva" za pret-plat- e
i fond. Zadatak je
dobiti 150 novih pretplata,
obnoviti istekle i sakupit
$3.750.00. Novo pretplate i
£estitke 25-godiSnj- ici uklju-беп- е
su u kvotu novih pret
plata i fonda. Kampanja po-din- je poetkom mjeseca de--
rembra, a zavrSava koncem
mjeseca februarn, traje 3
mjeseca.
Mi se ne sjecamo da nam
u proSlih 25 godina nije us-pje- la kampanja za Stampu.
Bilo je zaprcka ! poteSkoca,
kao §to ih i danas imademo,
ali smo uvijek izlazili kao
pobjednici, pak ce tako bit!
i u ovogodiSnjoj kampanji.
Iz Quebcca
Quebec. — Brado, laljem
vam u listu $7.00. Novae je
za moju obnovu, koja istjede
polovicom mjeseca novem-bra.
Preostala $2.00 prila-ie- m
u fond.
BratAki pozdrav,
Pretplatnik P.
"Jugoslaven" !z Schu- - maehera nam pise:
"Ne bi zelio da posta-vlja- m ovakvo pitanje, po- znato mi je da su danas-nj- e jugoslavenske vlasti
sredile i prtgnale kraju
nacionalno pitanje, ali
ima Ijudi kojima joi
nije jasno. Radi boljeg
razumijevanja postav- -
ljam ovo pitanje: Da li
ima Srba u Hrvatskoj?
Ako ima po cemu su oni
Srbi?
"Domovina je majka,
mi smo njeni sinovi. Do
bru majku sa dobrorn dje
com nitko rastaviti ne
moze.
"Da li postoji teritorija
brvatska i da li hrvatska
teritorija gubi svoje ime
zbog postojanja vjerskih
manjina. Sto sacinjava
nacionalnu teritoriju, a
sto sacinjava vjeru i na-cij- u?
"Molim urednistvo "Je-dinstva"
da dade odgovor
na gornja pitanja".
Odgovor urednistva:
Mislimo da nije potre
Xaravski. da se unapred
osigura uspjeh potrebno je
staviti u pogon sve пабе sile :
organizirati kampanju u
svim manjim i vecim nase-Ijim-a.
U ovim naseljima
gdje postoje na5e savezne
organizacije, one trebaju na
svojim sjednicima, uzeti na
pretres kampanju i stvoriti
plan rada — odriavanje
priredaba i za dobivanje no-vih
pretplata. Sto se tide
kvota novih pretplata, one
nisu toliko ogromne da se ne
bi mogle ispuniti u vremenu
od tri mjeseca.
Iskustvo nas u6i — da na-tjeca- nje izmedju naselja i
pojedinih drugova potide na
rad. U proSloj kampanji.
drugoi Tomljenovid iz Van-couver- a,
Boljkovac iz Schu-macher- a. Kovadid iz Ila-milto- na
i drugi, poludili su
lijepe rezultate u novim
pretplata. Nadamo se da ce
i ove kampanje drugovi po-staviti
pitanje medjusobnog
natjecanja.
Ali, goredi otvoreno, kam-panja
ne ovisi samo o savez- -
nim organizacijama i dlano- -
vima, vec o svim pretplatni-cima- .
Kad bi svi pretplatnici.
ili bar ргШбап broj njih po- -
radio za novo pretplate.
kampanja bi novih pretplata
bila ispunjena za par dana
бак poduplana. Jer koliko
nam je poznato svaki broj
"Jedinstva" prosjedno ditaju
najmanje dva dovjeka. Ali
zbog nekih razloga nisu go- -
tovi da se sami pretplate, a
naSi pretplatnici ih ne po-tid- u.
Uspjeh kampanje ovisi i
o popuianziranju isle, uv-dj- e
na red dolaze naSi dru-govi
u naseljima, odnosno
da preko "Jedinstva", pisu
o kampanji. Kampanja se
za novinu ne mozc provoditi
bez usmene propagande u
nasclju, a i pisane rijedi pre-ko
"Jedinstva". To je vazna
poluga u kampanji. Zato je
nasa duinost da preko "Je-dinstva"
izmjenimo misli o
nasim iskustvima na radu za
novinu, o uspjesima, pa i o
neuspjesima itd.
Drugovi i drugarice, sje-tim- o
se kako smo poirtvov-n- o radili i doprinaSali sa
паби §tampu u proslih 25
godina. Ako nas bude vodila
ta misao i bez najmanje
dvojbe mi demo izaci pobje-dnici
I u ovoj kampanji.
I. STIMAC.
P I T A N J A
SRBI HRVATSKOJ
bno da se upustamo u op-sir- nu raspravu, jer o ovim
pitanjima je mnogo govo-ren- o
u proslosti i vjeruje-m-o da je jasno svima koji
citaju "Jedinstvo". Oni-m- a
kojima nije joi jasno
mozemo samo preporuciti
da postanu citaocL
U Hrvatskoj ima Srba,
ali su u manjini. Oni se od
Hrvata u glavnom razli-kuj- u
vjerom i obicajima,
naime, Hrvati su katolic-k- e
vjere, Srbi pravoslav-ne- .
Postojanje Srba u
Hrvatskoj nijecu samo
hrvatski sovinlsti, prista-lic- e
politike Ante Pavel!-c- a,
koji u zadojeni raz-nim
tudjinskim idejama i
nemaju pravog pojma ni
o vlastitoj naciji. No niita
bolji nisu arpski Sovinlsti.
koji mrze hrvatski narod.
U stvari, sjeme mrinje
medju ova dva naroda po-sij- ali
su njibovi vanjski
neprijatelji. osobito Haps-bur- zi
i Vatikan.
Hrvatska ne gubi niita
time ito se na njezinom
teritoriju nalaze nacio--
nalne manjine. Hrvati su
Creston, B C. — Postovani drugovi, prilozeno u
listu Saljem $7.00, za obnovu $5.00 i u fond $2.00.
Cestitam 25-godiSnj- icu nase radnicke stampe u
Kanadi.
Oprostite malo sam zakasnio sa obnovom. Ja sam
uvijek malo otraga ko sveti Tomas.
Pozdrav,
Bucic.
%
Welland, Onf. — Stovani drugo%i na uredni§tvu,
evo i mene da obavim svoju duZnost, obnovlm pretplatu.
Saljem Money Order od $8.00, sto jo za godiinju obno-vu
i fond.
2elim saki napredak пабој radnidkoj novini "Je-dinstvu- ".
Prijateljski pozdrav. Stari pretplatnik.
J. R.
Iuscar, Alta. — PoStoVano urcdniltvo, mojn se
pretplata primido kraju. Ne bi rado da zaostancm sa
obnovom i zato na vrijeme Saljem novae za obnovu i
fond, ukupno $G.00.
Poslao bih za fond i vise, ali do ovaj ruihiik kom-pani- ja
zatvoriti koncem mjeseca novembra. Poslije toga
datuma morat cu traSiti drugi posao. Pomalo nestajo
na§ih rudara sa Coal Brancha. Najbolji dio svoga iivota
dali su vlasnicima ugljenokopa, a sada u odmaklim go-dina- ma
moraju traiiti drugo zaposlenje. Zar je to prav-d- a,
o kojoj koliko govore politidari?
S po§tovanjem va§ prijatclj,
Tomic.
,
USA. — Stovani prijatelji, priloieno saljem dek sa
$8.00 za obnovu moje pretplate za godinu dana i
$2.00 u fond.
Znam da moja pretplata istide ovih dana pa ne
mogu dozvolit da vi troSite novae na slanje opomene.
Prijatelji, samo nastavite sa vaSim radom. Radnici
svakim danom sve vise osjecaju da je jedini put onoj
koga zastupa naSa Stampa.
Primite pozdrav od starog pretplatr.ika,
J. P.
Kirkland Lake, Ont. — Drugovi, Saljem vam $96.00
za oglase u kalendari $6.00 za obnovu i fond.
Molim vas da u buduce ne razbacate oglase iz
Kirkland Lake po drugim kolonijama. Oni neka budu
na jednoj ili dvijc stranlce, ali Zajedno.
Drug Tomac so nalazi u Torontu u bolnici.
Upitao sam nckoliko pretplatnika Sto mislc u po-gle- du
romana "Kletva". Svaki jc od njih odgovorio da
je dobar. Rado ga ditaju. No znam gdje su drugovi iz
Toronta dobili informacije da se "Kletva" ne dita. To-liko
o romanu.
Primite na3e drugarske pozdrave,
Anton.
Hope, B.C. — Prijutelji. nadi dete u listu $6.00 —
za obnova i fond.
Roman "Kletvu" volim ditati.
Petar.
O D G O V 0 П I
U
u vecini i imaju pravo da
u svojoj zemlji danas
republics — vode glavnu
rijec. Medjutim, Srbi uzi-vaj- u ista prava kao i
Hrvati. Pripadnici nacio-nalni- h manjina (Talijani)
uzivaju posebna manjln-sk- a
prava.
Hrvatska je dio Jugo-slavije.
isto kao Srbija,
Slovenija, Makedonija,
Bosna i Hercegovina i
Crna Cora. Svaka repu-blik- a ima svoju vladu
(izvrsnu vlast) i svoju na-rod
nu skupitinu (u Hr-vatskoj
Sabor) koja do-no- si zakone. U Beogradu
postoji srediinja vlada
(zovu je Izvrsno vijece) i
narodnu skupitinu (par-lamena- t)
koji vode zajed-nick- e
poslove. Takav
uredjaj je dobar i pra-vila- n, premda mozda una
takvih poslova koje bi
centralna vlast mogla joi
prepustiti republickim.
Mi koji zivimo u Kana-di
trebamo biti ponosni na
svoje nacionalno porije-kl- o
i istupati kao Srbi od
nosno Hrvati, Slovene!,
Makedonci, Crnogorci.
Mozemo reci da smo i
Jugoslaveni, to je nase
zajednicko ime, ali to ne
oznacava narodnost, jer
jugoslavenske nacije za-sa- d nema.
Narocito je vaino da se
mi kanadski Srbi, Hrvati,
Slovene!, Crnogorci i Ma-kedonci
medjusobno sla-ze- mo
i suradjujemo u
promicanju nase narodne
kulture i ostalog ito nam
je svima korisno. Medju
nama ovdje nema takvih
pitanja i stvari radi kojih
bi se moral! svadjati, a
ito se tice prilika u sta-ro- m kraju, o njima moze-mo
raspravljati, kao zrel!
i ozbiljni Ijudi, bez stva-ran- ia antaeonlzma. Tre
ba uvijek imati u vidu da j
u rjeiavanju joi nerijcie--
nih nitania i nrohlema n (
Jugoslaviji odlucujuci ri- -
jec imaju oni koji su ta-mo,
i da ce biti onako ka-ko
oni hoce. a ne kako za-mi- sli netko ovdje. Zato,
nemojmo mlatiti praznu
slamu ...