Jedinstvo, November 13, 1956

              lAJvCt
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 88 (7lo) TORONTO. TUESDAY, NOVEMBER 13. 193G PRICE oe PER COPY Za spas mira
Premijer Bulganjin prihvaca, predsjednik Eisenhower
odbija medjunarodnu konferenciju
Prijedlog Svicarake da e odrzi a
stanak poglavica vlada Sjedinjenih Dr-zav- a, Sovjetskog Saveza. Vellke Brita-nij- c, Francuske i Indije naiiao je na po-dri- ku ne samb svjetske javnosti, vec i
sovjetske i Indijtke vlade. Britanski
premijer Eden je dao znati da i on pri-staj- e. francuski premijer MoIIett joi
uvijek iuti, a samo je americki pred-sjednik
Elsenhower odbio.
U svojoj poruci vladama pet drzava
svicarska vlada je ukazala na opasnost
treceg svjetskog rata, koji bio imao tra
gicnih posljedica za citavo covjecanstvo.
Zato je potrebno da cetiri velike drzave,
Zajedno sa Indijom, kao predstavnikom
vih azijsko-africki- h zemalja, hitno
aktuju.
"Mir moze i mora biti spasen", izja-vil- a je ivicarska vlada u svom pozivu.
Poziv je najprvo prihvatio Lndijski
premijer Nehru.
Onda se javio americki predsjednik
Eisenhower, koji je rekao da ne vidi
potrebu za takav sastanak i da ce Sjed.
Drzave koncentrisati svoje napore u
organizaciji Ujedinjenih Nacija.
Nekako u isto vrijeme britanski pre-mij- er Eden je izjavio da je i on spreman
sudjelovati.
Potom je dosao odgovor sovjetskog
premijera Bulganjina.
Prihvacajuci svicarski poziv Bulga
njin je izjavio da je sovjetska vlada
uvjerena u "potrebu mirnog rjesenja
svih spornih pitanja".
Sovjetska vlada smatra da bi sasta
nak poglavica vlada imao blagotvoran
ucinak na medjunarodnu situaciju i
prihvaca svicarski poziv, kazao je pre
mijer Bulganjin.
Glavni cilj konferencije koju je 5vi
carska predlozila bio bi trazenje rjeie
nja problema Dalekog Istoka, kako bi
se uklonila opasnost miru stvorena bri
tanskom. francuskom i izraelskom oru-zano- m akcijom.
Stgurno je da bi bila dotaknuta i
РЛР1Х APEL
.!{„ ,„ nAm-nn- i. pnuu, Claim
U apelu je osudjen nnpa
POVODOM
druga medjunarodna pitanja. Upravo
da i ne dodje do punog sporazuma, sa
stanak bi predstavljao krupan korak u
poboljsanju svjetske situacije.
Postavlja se pitanje zaito Sjedinjene
Drzave odbijaju takav sastanak.
Eisenhower je rekao da medjunarod-na
rjesenja treba traziti kroz organize
ciju UN. Nitko nije protiv toga. Ali
sastanak kakvog je predlozila Svicarska
ne bi omeo nastojanja UN, vec naprotiv,
olakiao bi ih. Ako bi se poglavice vlada
spomenutih pet drzava medjusobno
slozile, onda bi se slozili i predstavnici
tih zemalja u UN.
Stanje u UN je jako nezdravo. Oce
vidno je da neke drzave nastoje namet
nuti takva rjesenja koja njima pogo-duj- u, a spreciti rjesenja koji su im nepo cudna. To ce tako ici dok ne dodje do
jednog sireg medjunarodnog sporazu-ma,
a takav sporazum moze doci samo
sporazumom medju velikim drzavama.
Svjetski mir je u opasnosti.
Velika odgovornost za ocuvanje mira
lezi na velikim drzavama. One su krive
(istina, neke vise, neka manje) da je
doslo do sadasnje situacije i njihova je
dulnost da svijet izvedu iz te situacije.
Kanada treba poduprijeti sastanak
poglavica vlada pet drzava.
Saljuno pisma vladi i parlamentu da
podupru svicarski prijedlog.
Kanada treba odlucno stajati za
mirno rjeirnje svih medjunarodnih
sporova i suzbijati sve ono sto povecava
medjunarodnu napctost.
Kanada je doprinjela mnogo spre
cavanju rata na Bliskom Istoku. Njezina
uloga ce rasti, a isto 'ako i ugled u svi-jet- u, ako bude istupala kao nepristrani
pobornik mira, a ne kao jed-nog
vojnog bloka (NATO).
Mir je danas najvainija stvar u
svijetu i svi napori trebaju biti uprav
Ijeni na osiguranje mira.
Jnvlja se iz Rimn da je j vratak slobode" u Mad jar-pap- a
Pijo uputio apel svim skoj.
narodima svijeta da se uje- - ' "Svi vi, ljubljeni narodl isiuv I i
UN
Jl v 1.(j.w..l..l-.-.n. K5Hi „ п?ко -- ...-.j.. .., ..-.- . ujedinite se za slobodu i Pred ovim
i
Posmatrajuci u dnevnoj stampi i na televiziji
madjarski pobunjenici strijeljaju. vjelaju, gaze
i rastrgavaju na komadi5e driavne rukovodioce,
pripadnike organa driavne sigurnosti i clanove Partije
madjarskih trudbenika — a granice tu izgleda nije
bilo — po.Ueni ljudi su se pitali: Kakve su to zvijeri?
Zar takvi donijeti slobodu madjarskom narodu?
sta bi bilo ako bi oni postal! guspodari zemlje? Mole
se govoriti o tome da li je sovjetska oruiana interven-cij- a
opravdana ili ali svakome tko nije iz-gu- bio
I smlsao odgovornesti mora biti raik da je
zvjerstu doSao kraj.
Ob tih u Stampi nije bila pop-raden-a sa
rijotima zgraianja i prekora. Xaprotiv . . - je
"Telegram" pisao da pobunjenkri nemaju mi.osrdja za
protivnike jer ne za sebe. Mi pak kazemo da
takva zvjerstva zasluiuju bez razlike tko ih 2i-n- ie,
a oni keji ih odebravaju zashiiuju Kako
ljudi cevjecanskih esjecaja biti pebrnici
sTebedarskih ideja?
♦
Mi duboko ialimo da u Madjarskoj do
krvoporolica. to velika tragedija ne samo za madjar-ski
narod, vec radni£ku i pokret u
svijetu. Moida bi tragedija bila izbjegnuta da su na
t
pripadnik
Rcdovito zasjcdanjc
Gcncralnc skupstine
U ponedjeljak 12. novom
zasjedanjerr
socijalist:cki
yfax g4. Ш
7Lai 'agan n, n, 'ra p-lf- ia Ptjp"ui za preiatan;e
rata na Bliskom I nai'slo ft
na oJobraianje i poJritu sub
tuirolubn ib KanaJfana. Kana-- J
an te mil foi tie aplaudiratt
ako pufafa za osiguranje
st fefitog nra.
UKRATKO KANADE
Federalni parlamenat sastat
ce se 23. novembra da odobri
Siljanje kanadskih trupa na Bliski
Istok radi ocuvanja mira u torn
podrujju. Kanada ce tu svrhu
dati 1.000 vojnika. Prva grupa od
90 ljudi vec je otputovala. Medju-narodno- m
oruianom silom zapo-vjed- at
Ce kanadski general Burns.
2ocijalkrediteki "dja Solon
Low odobrava britansku i francu-sk- u
agresiju u Egiptu i kritikovao
je stav St. Laurentove vlade. Kon- -
zervativna partija Je pocjepana,
nalme, jedni odobravaju agresiju,
drug! stav kanadske vlade. U re-dovi- ma CCF t slndikata agresori
nemaju nikakve jwdrike. НГ1 je
najo&trije osudiIa agresore.
.Mininlar vanjukih poslova L.
II. Pearson je oitro osudio egi-patsk- og ambasadora povodom re-giitra- cije
dobrovoljaca, kojih ima
nekoliko
I'remljer St. je
da nije istina da je u jednom
telegramu oJtro napao britanskog
premijera Kdena zbog napadaja
na Kgipat. St, Laurent je kazao
da je njegova izmjena miSljenja
pa Edenom bila "prijateljska, ali
otvorcna."
Premijer St. je
da je vlada odobrila
dolara za pornol iibjeglicama iz
Madjarske. Nekoliko hiljada iz-bjeg-lica
bit ce primljeno u
i minister imigracije Pickersgill je
u torn smislu izdao naredjenje ka-nadek- im
predsta-nicim- a u Austriji.
V Ottat je ufinjen pokuSaj
da se stan sovjetskog amba
Cuvahina. Nepoznata lica
bacila su zapaljivu tekuinu u bra Otvoreno je redovito za- - I "tralnji zjrrade, all Je osoblje
sjedanje Generalne skupti- - ambaade upJlo da utme vatru
{ЛЛП1Х1:„ T"V .° РПЈ su uri) --airojjasci.
Ontarij-k- a vlada namjerava
notfuplati takeu na ptvo. To znact daj na Egipat traien "po-- mir", kazao je papa Pijo. nalaze se mnogi problem!. povefanje cijena piva.
slike
kako
bive
mogu
nije, onome
razum
Java slika
Take
ga traie
oudu
prezir.
bez ra©gu
je doSio
je
klasu
tanvkrb
statu
napore
IZ
stotina.
Laurent Izja-vio
Laurent izja-vio
100.000
KanacJu
zapali
sadora
dio
MADJARSKIH
celu driave i partije bili drugi ljudi odnosno da su na
vrijeme ispunjeni opravdani zahtjevi naroda. Ali kad
su stvari po§le naopakim putem. kad je masovni pokret
poprimio oblike anarhije, kad je doslo do toga da ni
jedan pobornik narodno-demokratsk- og uredjenja i soc-ijalizma
nije siguran za svoj zivot. kad se preJlo na ruSe-nj-e
svega onoga Sto je madjarski narod stvorio u toku
posljcdnjih 12 godina, kad se buntovnici nisu vi.e
zadovoljavali ni Xadjovom vladom i njezinim
programom, kad eu uestali pozivi zapadnim drzavama
da posalju svoje trupe u Madjarsku — a to nisu cmili
sami neodgovorni pojedinci xei i sam kardinal Mids-zen- tj
— onda tu drugo nije preostajalo nego upetrebiti
evjetsku vojsku, samo ona je megla spasiti situaciju.
Janos Kadar aije poznat kao osebiti ljubitelj Sovjetskog
Saveza i on sigumo ne bi bio pezvae sovjetsku vejsku
da je postojao drugi izlaz.
DezvoHtt da stvari i dalje id a putem kejim su pe£Ie
znafilo je dozveliti pobjedu reakcionarnih sil, unBte-nj- e
naredno-deraokratsk- og uredjenja i svih narednih
tekovina, povratak vlasti kapitalista i veleposjednika.
To bi bio povratak natrag. Iskreni sinovi madjarskog na-roda
to nisu mogll Umjesto da dozvole propast onoga
ito je stvoreno — a to bi znadilo i upropcenje buduc-not- ii
— oni su pozvali u pomoc sorjetsku vojsku. Ka
Stav Jugoslavije
"Jasno je da nema ni mira ni napredka, ni nezavisnosti u ze-mljama
Tstocne Evrope osim na osnovima socijalizma; svaki
[iokiisaj, da se stanje u lim zemljama izmijeni na drugoj osno-v- i,
kao sto je bio pokusaj u Madjarsko], moze dovesti samo do
posljedica, koje nisu u interesu tih naroda, ni ocuvanja mira"
Xa izvanrednom zasjeda- -
nju GenelSlne skupatine UN
jugoslavenski delepat Dr.
Jotii Brilej je oStro Istupio
rrotiv mijo§anja zapndnih
drzava u unutraSnje stvari
Madjarske. U isto vrijeme
Brilej je rekao da Sovjetki
Savez treba povuci svoje
trupe iz Madjarske. Ma-djars- ki narod mora biti gos-pod- ar
u svojoj kuci. Jujjo-slavij- a je glasala protiv za-pad- ne rezolucije koja osu-djuj- e
Sovjetski Savez zboK
inier'encije u Madjarskoj i
trazi neposredno povlaCenje
sovjetskih trupa. (Za rezo-lucij- u je Klasalo -- 18 driava,
protiv 11, a 16 drzava se
susteglo od Klasanja.)
Poljski deleat je zauzeo
stav зНбап jugoslavcnskom.
Sluzbena jugoslavenska
atfencija Tanjug izdaln je
slijededu izjavu povodom
1.000 mrtvih u Port Saidu
Prilikom britanskog i fran-cusko- g
napadaja na Port
Said, na ulazu u Sueski ka-na- l,
ubijeno je viSe od 1.000
egipatskih vojnika i civiln, a
viSe hiljada ranjeno, ka2e
j6dan izvjefitaj iz Kaira.
Proslava Oktoliarskc
rcvolucijc u Moskvi
U Sovjetskom Savczu sve-Zan- o je proslavljena 39-Kodisnj- ica Velike oktobar-sk- e
socijalistidke revolucije,
saopcava "Soviet News Bul-letin"
iz Ottawe. U Moskvi
je bila velika vojnn parada,
poslije manifestacija кга-djan- a.
Glavni povornici su bili
Mihail A. Suslov i marSal
iukov, minlstnr obrane. iu-ko- v je naglasio spromnost
da so brane socijalistiCke te-kovi- ne sovjetskog naroda,
kao i svjetski mir.
American! u Evropi
Amcrickih posjetilaca u Evropi
sa posljcdnjih Sest mjeseci bilo je
ovoliko: 150.000 u Rimu, 128.000
u Parizu, 307.700 u Londonu.
dogadjaja u Madjarskoj :
Razuroljiv je ogronun intcrcs,
koji dtava niia javnost pokazuje
piema doadjajinu u Madjarskoj
od firxog dana, kad su izbile dc-monstrac- ijc
u UudimpcJti pa do
najnovijcg obrta, koji $e karakte-rizir- a
formiranjem vlade JanoSa
KCadara i nje£oim programnim
goorom.
Тлј interes polazi od injenice,
{to jc naSa zcmlja shjed Madjar-skoj,
i ro naSim narodima nije
svejedno, kakav e obrt dobiti do-gxd'fi- 'ji
u toj susjednoj zcmlji, s
kojorn imo u proSlosti imali i nc-gativn- ih
i pozitivnih iskustava.
Taj interes polazi takodjer od
finjenice, ito kao socijalistiYkoj za-jedni- ci,
Jugoslaviji nije svejedno,
kakvu ie suJbinu doiivjeti socija-listik- i
razvitak u Madjarskoj.
Posljcdnjih dana mix je javnost
sa zabrinutosVfu pratila sve јабл
tendenciju, da reakcionarni demen
ti dobiju dominirajufu ulo£u, i j
Borba azijskih naroda za nezavisnost jedna od
karakteristika naseg vijeka, kaze indonezijski
predsjednik Sukarno
Dzakarta. — Predsjednik
Indonezijske Republike Su-karno
podvln6i u jednom
£lanku, da je borba azijskih
naroda za nezavisnost i oslo-bodjen- je historijski doga--
djaj od prvorazredne vaz-nost- i.
Dr. Sukarno isti6e u
svome £lanku tri karakteri-stik- c
XX. vijeka, i to budje-nj- e naroda Azije, stvaranje
socijalistickih drzava i ot-kri- de atomske energije.
"Borbene snage naroda
Azije —- piSe Sukarno —
odrazavaju so u otporu pro-tiv
politickog i ekonomskog
ugnjetavanja osvaja6a i u
borbi za stvaranje praved-no- g
i naprednog druStva,
gdjc ljudi mogu da zive
sretni koristeci svoja prava
t!ovjcka."
"Azijski nacionalizam, is--
zajam
indijskoff
New Delhi. — Kako se saznaje,
predsjednik Svjetske banke Eu£cn
Black saopiio jc indijskoj vladi,
kako banka "nije u stanju da obeda
fetrdeet rudrkih po lea ' ikakav snedfifan dzarjuacmoc za finan- - 5-cod-iJ-
u SprinRhiHu, Nora Scotia, treba iranje Г
pomoe u To su nlc£ Г'ап L P,Mnu- - upuienoro
porodice ubyenih rudara, indiskom mmistru fmam mi Knini DOGADJAJA
tome im zamjeraju samo neprijatelji sorijalistitkog
uredjenja.
Zadatak u Madjarskoj bio ne unUtavanje narodn-o-
demokratskog uredjenja i odbacivanje socijali-stick- e
izgradnje, njegovo unapredjenje i poboljSa-nj- c,
odstranjivanjem onoga sto se pokazalo lo£e i Stctno,
rjeSavanjem problema i uredjenjem odnosa sa ostalim
socijalistickim zemljama, na prvom mjestu sa Sovjet-skom
Savezom. Taj je cilj uzela nova vlada
koju predvodi JanoS Kadar. Mi joj zelimo uspjeh.
Sto je znacio poziv Midszentija i ostalih reakcionera
zapadnim drzavama da po&alju svoje trupe u Madjar-sku?
Sta se bilo dogodilo da su Sjed. Driave i ostale
zapadne driave uvaiile poziv? Zar to ne zna6iio trei svjetski rat ? A sta 6d Madjarske i njezina na-roda
bilo kad se na njezinom teriteriju sukebile pro-tivnic- ke
armije? N"e5to takeva raogK su priieljkivati
samo ljudi kojima se petpuno pomutie razum i keji
nemaju nikakvih obzira prema'svem naredu prerna
sudbini covjecanstva. Ovo isto moplo se reel i za one
koji su pozive podupirali.
Pozivi zapadnim drzavama za pomoc
i'.nienl su i poslije izjave Sovjetskog Saveza da je spre-- (
Nastavak strtni 3)
postupke tih snapa u pradotma,
naro6to u BudimpeJti. s ubtja-nje- m
ncxinih ljudi, s paiienjem
knjia i s pjrolaraa. kojr su sve
vise mirisale na povratak tz Hor
tijevih vremena i vrcmena Ni)i
laSa".
Na nadin opravdani rcAoIt
naroda protiv politike RakoSija.
Gerea i drugih, poico jc dobivati
tok, koji ot'iplcdno nisu ieljelc nt
snape, koje su u ccmi, a ?iji
cilj bio da eliminiraju sc te
nepati-n- e pojae proJlosti. koje su
smetale jednome normalnom. zdra-vo- m
razvitku na jafanju stxijali
i socijalisticke demokrauje u
Madjarskoj.
Таклл obrtu ofito su pndonijele
i stanoite snape izvan Madjarske,
a prije sepa rcakrionarni elcmenti
iz emipracije, kao Sto su Ferenc
Nadj i drup, koji su se vet poccli
ubacivati u Madjarsku.
(Nastavak na strani 2)
ti5e dalje predsjednik Indo-nezijske
Republike — nosi
u scbi crte socijtlne pravde
i socijalizma. Indonezijska
Republika zasniva svoju
djclatnost na pet poznatih
principa medjunarodne su-radn- je."
Svi narodi svijeta tczc za
srecom — istiCe na kraju
clanka predsjednik Indone-zijske
Republike — nli za
postizanjc toga cilja potre-bno
je mnogo i aktivnog ra-d- a.
Oni zele mir zato, jer bi
rat bio propast plodovn nji-hova
rada, koji nisu tako
lako postignuti. Osim toga
rat bio propast £itavc
svjetske civilizacije. Zbog
toga svi narodi treba da Za
jedno i prijateljski rade.
Oni treba da suradjuju u-zaja- mno
i prijateljski.
Svjctska banka ne cc dati za financiranje
5-godi-snjc
plana
rod indiiskop
odjeci. veeinom
je
c6
madjarska
bi
bi
bi
bi
ni ni
bi
te
oruianu
na
taj
one
je
zma
bi
Maariju, Black kale, da Cc banka
"s vremena na vrijeme morati da
razmotri tempo i opscg dalnih
transakcija sa zajmovima u Indiji
u svjctlosti ckonomskih u jcta i
izgleda uzimajuci u obzk i cko-nomsk- u
politiku, koju odi indtj-sk- a
vlada".
Black iovremem "prcporu-c'ujc- "
indijskoj ladi 'da pokusa
libcralizirati svoj stav prem--i indi)
skim i inozemnim privatnim podu
zeima u Indiji". a takodjer kale,
da nc bi trebato da financira "pre-tjcran- o
ambkiozfle r4annc".
(Svjctka banka sc nalazi poJ
americlcom korvtrolom — L'fcd )
Xe poslojc pitanja koja
Kina i Iiurma nc гпоци rijesili prcjjovorima
Peking. — Kineski pre-mijer
Cu En Laj izjavio je
fda uspjesan razvoj kinesko--
burmanskog prijateljstva
predstavlja dokaz. da zem-lje
s razlicitim druitvenim
si&lemima mogu u miru su- -
radjivati. "Se poetoje pita-- ;
nja, koja ove zemlje ne mo-- ,'
gu regulirati putem prija- -
teljskih pregovora, pod uvje-te- m da se pridriavaju prin-cipa
koegzistencije. rekao
je Cu En Laj.
Kineski premijer govorio
je o burmaruko-kineeki- m odnosima na banketu u 6ast
predsjednika Burmanskog
antifasistickog fronts i biv-Je- g premijera U Nu-a- . koji
se nalazi u prijateljskom
posjetu Kini.