Novosti, October 16, 1947

              !"
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 1G oktobra NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by
Novosti Publishing Company
In the Crcatian Language
Authorized m Second CUss Mail Post Office Department OtUva
'zlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvat tom Jeziku
Registered in the Registrv Office ior the Qty o! Toronto
on the 24th day of Oetober as
No 46052 CP
ADRE5A: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Nije našao ono što mu obećavali
Walter Burnett je stručni kožarski radnik Rodio se i živi
u Engleskoj Star je 26 godina oženjen i otac jednog djeteta
Bio je šest godina u oružanim silama svoje domovine Po svr-šetku
rata zaposlio se u jednoj kožarskoj radnji u Engleskoj
gdje je imao $3500 tjedne place
Medjutim Walter kao i svi drugi radnici teško je živio sa
tih $3500 tjedne plaće i želio je da svoje i svoje porodice
stanje popravi U Engleskoj se tada nalazio ontarijski premijer
Drew zajedno sa drugim službenicima koji su pošli tamo da
dobave "svježe" radne snage za kanadske kapitaliste I Wal-te- r
kao i mnogi drugi povjerovao je obećanjima premijera
Drew--a da će preseli li se u Kanadu živjeti bolje da će imati
prigodan "moderan" stan i "veću" plaću
Odlučio i došao ovamo Kod kuće u Engleskoj ostavio
je svoju suprugu i pet mjesečno dijete
Mjesec dana bio je Walter u Kanadi Tražio je posla u
Torontu i okolici Tražio ga je naravski u svojoj struci I našao
ga je ali ne za 35 dolara tjedno kako mu je to obećavano
nego za 20 ih najviše 30 dolara tjedno O "modernom" slanu ni
govora toga — kaže Walter po povratku u Englesku — ne
možeš dobiti da križ nosiš"
I tako Walter se povratio natrag u Englesku sa bogatijim
iskustvom ali siromašnijim džepom — Potrošio je $500 00
Vratio se nakon nije mogao ni dobiti ono što su mu
ontarijski predstavnici obećavali Vratio se razočaran da o
svom iskustvu reče preko engleske štampe da je to bio "veliki
put i teško iskustvo" ksjo on "ne preporuča" niti Jednom rad-niku
Slučaj Waltera Burnett jedinstven S njime povratilo
se natrag još nekoliko radnika i radnica koji nisu našli ono
što su im nekoji predstavnici ontarijske vlade obećali
Tko je kriv za ovo Tko nosi odgovornost pred narodom
za ovaj i ovakve slučajeve? Glavna krivica po našem mišlje-nju
leži na ontarijskoj vladi i njenom premijeru koji su usprkos
teških stambenih prilika i niskih plaća u kanadskoj industriji
pošli u lov za novom emigracijom Sindikalni pokret Kanade
je pravovremeno upozoravao vladu na težak stambeni prob-lem
i na još teže ekonomske prilike pod kojima živu kanadski
radnici Tražilo se da se prije uposle domaći besposleni rad-nici
medju kojima je veliki broj ratnih veterana da se teme-ljito
pristupi posljeratnoj rekonstrukciji pogotovo izgradnji sta-nova
sa manjom najamninom ali uzalud Ni federalna i pro-vincijalna
vlada nisu tom pitanju posvetile dužnu pažnju Umje-sto
toga mi se nalazimo u jednoj teškoj stambenoj krizi nala-zimo
se u eri jednog neprestanog dizanja cijena i opadanju
nadnica nalazimo se u eri teških štrajkovnih borba u kojima
radnici traže plaće U kratko zahvaćeni smo u jednom
velikom pokretu protiv visokih cijena protiv niskih nadnica
diskriminacije i akutnog problema stanovanja
Pod ovakvim prilikama zbilja nije trebalo dovlačiti nove
emigracije u Kanadu jer time se ne koristi već šteti ugledu
Kanade
Prste k sebi od H B Z
Ako itko ima pravo da raspravlja i ocjenu daje prošloj
konvenciji Hrvatske Bratske Zajednice "Naša Nada" navodno
službeni organ Hrvatske Katoličke Zajednice — tog prava nema
KKZ je posebna potporna organizacija organizirana u proš-losti
kao suparnik Hrvatskoj Bratskoj Zajednici Na čelu te
organizacije stoje hrvatski popovi i fratri Njihov organ je
uredjivan po istaknutim prijateljima i obožavateljima zločinca
Pavelića Konkretno to je potporna organizacija drugog
i kalupa — ni izdaleka široka ni bratska kao Hrvatska Bratska
Zajednica
Pa ipak to niti najmanje ne smela vodstvo te organizacije
da od vremena na vrijeme zabode njušku i u tudji vrt Naro-čito
konvencija Hrvatske Bratske Zajednice im je trn u
oku Konvencija po njihovom računu ispala dobro a nije
ispala za to što su njihovi prijatelji ustaše i macekovci doži-v- Ui
poraz Zbog toga "Naša Nada" priskoče toj svojoj ustaško-mačekovsk- oj
bratiji u pomoć tješi ih i zajedno s njima plače
nad "zlim udesom koji prati iseljenu Hrvatsku"
Ništa strasnog u tome Mi bi ih pustili da i dalje plaču
jer imaju i zašto Ali kad kroz plač grde cjelokupno članstvo
Zajednice i predstavnike toga članstva na Sedmoj konvenciji
kad kroz suze viču da je Sedma konvencija "nanijela ljagu
hrvatskom imenu u Americi kad odobravaju štrajk jednog
dijela delegata protiv konvencije i Zajednice i kad na koncu
konca pozivaju da je sada "svima mjesto u Hrvatskoj Katoli-čkoj
Zajednici" — onda toj pokvarenoj fratarskoj bratiji mo-ramo
doviknuti
prste k sebi od Hrvatske Bratske Zajednice]
Sedma Konvencija Hrvatske Bratske Zajednice da ništa
drugo dobrog za članstvo i za progres organizacije učinila
do toga da je izbacila sa uprave onu grupicu krajnih karijeri-sta
i oportunista — ustašo-mačekova- ca — samim time je uči-nila
jako mnogo To i jest bio najglavniji posao jer ma kakve
zaključke konvencija donijela ma kako dobro uredila pravila
Zajednice i bolnu potporu kad nebi očistila i one su bili
I — v
lopMm Vf" r "V $ N M-r-P
!1 ~J vKSZuZS—R=r—JSVa
I Jl h ) sZtCS #'" Vi
s vi"1 y vhutu
rR"4i ' "Jaf-vV- -
ISTRA I SLOVENSKO PRIMORJE — Desno od crne linije je
predjel koji je povraćen Jugoslaviji Lijevo nalazi se slobodni
teritorij Trsta Gorica Tržić Kanalska Dolina i Beneška Slove-nija
koji su još uvjek ostali izvan granica Jugoslavije
u
Privredne poteškoće u Velikoj
Hritanijl u posljednje vrijeme po-staju
sve tele i osjetljivije Gospo-darska
koja je zahvatila ze
mlju pogadja široke rndne
slojeve i izaziva daljnje opadanja
općeg blagostanja i sve veće osi-romašenje
naroda
Velika oskudica živežnih namir-nica
stalno smanjenje obroka već
davno racionlrane robe a naročito
hrane opći skok cijena stam-beno
pitanje i niz drugih nerije-šenih
problema iz oblasti radnih
odnosa — sve su to teškoće s ko-jima
se široki narodni elojevPVeli-k- e
Ilritanije svakodnevno bore
U nizu izvještaja objavljenih u
posljednje vrijeme navode se po-daci
o stalnom smanjenju uvoza
živežnih namirnica I novim ogra-ničenjima
u prehrani Velika Hri-tani- ja
je za 13 mj potrošila ogro-mnu
sumu zajma od jedne milijar-de
funti sterlinga a s tim u vezi
najavljeno je britanskom narodu
"da se spremi na nova smanjenja
obroka hrane" Vlada sprema opće
smanjenje uvoza svih živežnih na-mirnica
za 25% zatim smanjenje
konzervirane hrane iz Sjedinjenih
Američkih Država i Argentine ta-kod- jer
za Do'f a u nekim sluča-jevima
uvoz konzervirane hrane će
se jog osjetljivije smanjiti čak
možda i potpuno obustaviti Pored
toga bit će zavedeno smanjenj
obroka maslaca i kave za 25rA
Rritanska je vlada počev od 14
septembra nova smanjenja
mesa masti jaja masla slanine
sira i čaja Predvidja se da će stal-na
smanjenja obroka živežnih na
mirnica trajati joS najmanje godi
nu dana
Ilritanski radnici stalno trpe od
novih ograničenja obroka svih
predmeta opće potrošnje a naro-čito
živežnih namirnica dok po
vlašteni gornji slojevi i bogataši
sredstava da donijela rad-- s industrijski nog vremena rudnicima
t nnancijskl magnati velike Uri
tanije koriste ove teškoće opskrbe
ostvarujući visokih cijena
ogromne profite što izaziva veli-ko
nezadovoljstvo radničkih masa
Stambena kriza u Velikoj
niji Je takodjer vrlo pored
svih obećanja da će povećati iz-gradnju
vlada nije bila u
stanju da ostvari predvidjene pla-nove
čak u pogledu takozvanih
"limenih kutija" — kućica od lima
— je vlada namjeravala da
serijski izgradjuje Isto tako usli-jed
uvoza drveta grad-nja
preko 80000 novih i opravke
oštećenih kuća će moći da se
dovrši ove godine Pored toga u
Velikoj Rritaniji a naročito
Londonu postoji veliki broj poro-dica
koje žive u nehigijenskim
kućama ili su potpuno bez krova
i nastanjuju se po parkovima
Sto st tiče prihoda širokih rad-ničkih
masa sve veće poskuplje-nje
života stalno smanjuje stvar-nu
vrijednost i onako niskih nad-nica
i plata radnika i namješteni-ka
šta vife vlada odbija da pove-ća
radničke nadnice ali zato svo-jim
mjerama u pro
izvodnje nameće još eće
radnicima zahtijevajući od njih da
još više rade Medjutim vlasnici
tvornica odbijaju da plaćaju pre-kovremeni
rad i traže produženja
smetnja razvoju Zajednice i koji nebi poštivali te zaključke
svi zaključki nebi vrijedili ni šupa boba Prošlost je
najbolji svjedok
I baš zbog toga što su očišćeni takvi vodstvo Hrvatske
Katoličke Zajednice je pogodjeno Poraz kojeg su njihovi isto-mišljenici
dobili na Sedmoj konvenciji je istodobno i njinov
poraz pravi strvinari nadali su se žrtava su na
svadju i rascjep Računali su na jednu hajku protiv progresiv-nih
sila koja hajka bi po njihovom mišljenju "ustrašila" onaj
drugi dio članstva Zajednice koje bi tada iz protesta "napu-štalo"
svoju organizaciju i pristupalo u njihovu Hrvatsku Kato-ličku
Zajednicu Da je tome tako glavni naslov njihove novine
potvrdjuje kad kaže: "Svima nam je mjesto u Hrvatskoj Ka-toličkoj
Zajednici" To govore i njihovi urednički i drugi naru-čeni
članci vode jednu nebratsku i blatnu harangu protiv
Hrvatske Bratske Zajednice
Ustaše macekovci ostali su poraženi na Sedmoj konven-ciji
a na članstvu Zajednice je da u svojim odsjecima u
raseljima porazi i osudi namjere to hrvatske pokvarene go-spode
koja se doklause ovamo da na grbači hrvatskog iselje-nika
lagodnim životom --f
LOVENSEO
Na~a Istra naši gradovi Rijeka
Pula i Zadar i dio našeg Sloven-skog
Primorja su konačno na dan
15 ov mj pripojeni materi zemlji
Federativnoj Narodnoj Republici
Jugoslaviji Toga je mirovni
ugovor s Italijom sklopljen ove težnji
godine u Parizu ratificiran i stu-pio
je na Narodnoj Repu-blici
Sloveniji priključuje se Slo-vensko
Primorje (217000 stanov-nika)
a našoj Narodnoj Republici
Hrvatskoj prisajedinjuje se Rijeka
Zadar i Istra gradom Pulom i
otocima Cresom i Kosinjom
(330000 stanovnika)
Istra i Slovensko Primorje su
bili kroz stoljeća odvojeni od svoje
zemlje i od svojih naroda Hrvatski
i slovenski narod tog kraja tre-bao
je u vjećitoj borbi protiv svih
mogućih neprijatelja izdržati od
svog dolaska u te krajeve do danas
Nitko nije našim narodima bio
prijatelj tko god je prolazio i
vladao" tim krajevima Posebno se
trebao protiv Venecije
Austrijske feudalne i carske
vlasti i protiv talijanskog imperi-jalizma
Ali su naši narodi bez
vodstva izdržali u toj neprekidnoj
i vjekovnoj borbi Oni su u toj
borbi za svoje održanje izdržali za-to
žto je hrvatski i slovenski na
rod živio svojim životom slaven-skim
duhom i nije se dao pokoriti
Izgubila su se carstva i kraljev-stva
nestalo je venecijanskih kon-zula
francuskih komesara i aus
trijskih velikaša ali hrvatski i slo-venski
narod je izdržao Bilo je
to tako do kraja feudalnog doba
skoro do kraja prošlog vijeka
Hrvatski i slovenski narod i svi
naši slavenski narodi našli su se
od konca prošlog stoljeća nešto
promijenjenim prilikama Ja
i Istri velikašku i carsko-austrijsko-talijans-ku
vlast i
vlast bogataša većinom tudjina
Istra je u nastavku svoje
vjekovne borbe protiv svih tih ne-prijatelja
izvojštila prvu veliku
pobjedu Hrvati i Slovenci ujedi- - Teške gospodarske pri like
Veiikoj Britaniji
radnog vremena jer su tako nad-nice
manje a njihovi profiti JoS
veći Isto tako i uprava rudnika
uglja će da plaća prekovremeuj
rad i traži povećanje radnog vre-mena
S tim u vezi vlada je načel- -
imaju ne osjete os- - no odluku o povećanju
Kuuicu druge I u uglja
putem
I
stanova
ni
smanjenja
ne
u
povećanja
ti
Računali
i
u
u uz
no
Ali kao odgovor na ovu odluku
preko C0000 rudara u jarkširskom
ugljenom bazenu stupilo je u
štrajk Jednom riječi Laburistička
vlada u preduzimanju mjera za
rješavanje krize popustljiva je pre-ma
kraljevima čelika ali zato je
nepopustljiva prema rudarima
Sve ove teškoće — kriza ishra-ne
stalno poskupljenje života
stambena kriza neriješeni proble-mi
rada — teško se cd ra šava ju na
životu širokih narodnih slojeva
izazivajući svakodnevno sve veće
osiromašenje naroda
Južnoafrička pravda
Kako javlja londonski "Daily
Vorker" pred jednim južno-afri-čki- m
sudom pojavio se kao tužitelj
urodjenik Jack Itadebe On je po
digao tužbu protiv bijelca Johna
Ilougha koji je bez razloga ni
nj i ranio ga Prodjenik je
zahtijevao da se bijeli napadač
kazni i da mu plati otštetu od 000
funti Rijelac je medjutim oglobo-dje- n
a ranjenom je Crncu dosu-djen- a
odšteta od 10 funti (slovima
žeetnaest funti)
Sudac je doslovno izjavio: "Od-štetu
sam odmjerio prema tužite-ljevom
stupnju kulture Da Je on
bijelac odšteta bi svakako bila
veća"
Tužitelj se zadovoljio s osudom
sretan Jto nije dobio par godina
roblje Izjavio je da se osjeća oso-bito
počašćen što ga je ranio kul-turan
bijelac
(Iz Kerempuha)
TRI OBJEŠENA I TRINAESTO-RIC- A
UBIJENA U ALBANIJI
Prag Oct 13 — Jugoslavenska
Telegrafska Agencija javlja da je
u narodnoj l'epublici Albaniji za-vršeno
sudjenje i kazna nad šest-naestorieo- m
narodnih neprijatelja
špijuna i sabotera Trojica u obje-šena
a trinaestorica ubijena Grupa
optuženih narodnih neprijatelja
provodila je saboterske akcije u
uljeVROJ i rudarskoj industriju Po-red
toga optuženi su bili u službi
jedne države kojoj u služili kao
šiJMni
PRIMORJE
nili su se u izbornoj borbi godine
1907 i oni su tako na izborima za
carevinsko vijeće dobili relativnu
većinu u 3 a apsolutnu većinu
glasova u ostala 3 kotara Od tada
se u našem naroda dizala nada u skoro oiivotvorenie nacionalnih
Ali trebala je Istra i Slovensko
Primorje doživjeti još mnogo razo-čaranja
pretrpjeti još više patnji
i žrtvovati vrlo mnogo života i
imetka da se može doći do slobodo
i do priključenja materi zemlji
Iza svjetskog rata nadao
se hrvatski i slovenski narod pri-ključenju
Istre i Slovenskog Pri-morja
svojoj domovini Naši su
narodi očekivali odlučan zahtjev na
Mirovnoj konferenciji od strane
vlastodržaca stare Jugoslavije a
od tadašnjih zapadnih saveznika:
Amerike Engleske i Francuske
nadali smo se da će priznati
našoj Istri na slobodu i na samo-odredjen- je
Iza gorkih razočaranja Kanal-skim
ugovorom trebala je naša
i Slovensko Primorje
još dug i krvav put kroz fašizam
Ona je trebala izdržati odlučnu i
krvavu borbu protiv fašizma I ko-načno
naši su narodi trebali izdr-žati
jednu novu borbu diplomat-sku
borbu punu novih razočaranja
na Mirovnoj konferenciji u Parizu
razočaranja od istih zapadnih vele-sila
Mi smo Rapalskim ugovorom
izgubili Istru i naša Istra i naše
Slovensko Primorjo stenjali su pod
najgorim fašističkim ropstvom sve
do kraja ovog rata Kada se maj-ka
s rodjenom djecom nije smjela
hrvatski pozdraviti kada se ona
nije mogla moliti na svom mate-rinjem
jeziku i kad su prisilno mi-jenjali
slavenska imena i zatvarali
sve naše škole cijela je zapadna
Europa šutjela a naš je narod us-red
Europe ropski stenjao Ali so
on nije dao uništiti Ustanak u Pro-Sti- ni borbe naših radnika u Labi-nu
i junačka smrt Gortana i Ili-kov- ca
svjedoče o nastavku još žeš-će
i odlučnije borbe protiv talijan-skog
fašističkog odnarodjivanja
Ovog svjetskog rata Hrvati i
Slovenci naše Istre i našeg Sloven-ko- g Primorja nisu čekali da im
pokloni slobodu Oni su pri- hvatili borbu protiv okupatora i
protiv fašizma zajedno sa ostalim
svojim hrvatskim i slovenskim i
drugim narodima Jugoslavije Svi
su se naši narodi na poziv mar-šala
Tita zajednički prihvatili os-lobodilačke
borbe protiv fašizma
za jednu novu bratsku zajednicu
naroda — za Titovu Jugoslaviju
kojoj konačno treba biti priklju-čena
Istra Slovensko Primorjo i
sav onaj kraj s one strane rijeke
Soče Svaki kamen svako istarsko
brdo i humak može pričati o juna- - i
Vatikanski business
U nekim je talijanskim novinama
vijest da je Vatikan dao ve
lik zajam torinskoj veleindustriji
automobila "Fiat" To Je jedan no
vi potez velikih financijera To je
novi businesi Vatikana Komplici
rana je i vrlo ragranata financij-sko-ekonome- ka
mreža Vatikana
Vatikan se s pravom smatra jed
nim od najvećih kapitalista Italije
u njegovim su rukama mnoge
industrije i latifundije
Jedna od najvećih financijskih
ustanova s kojom raspolaže Vati-kan
u Italiji jest "Iknco di Homa"
glomazni novčani zavod sa stoti-nama
filijala "Uanco di Koma"
smatra se jednim od najvećih ba-naka
Italije i Europe Glavni fi-nancijski
faktor Vatikana je dr
ISernardino Nogara koji vodi
upravu nad milijardama koje je
Mussolini dao papi 1929 na teme
lju luteranskog sporazuma No-ga- ra
je stvarni rizničar Vatikana
a u isto vrijeme kontrolira u ime
pape "Uanco di Roma" i ostale
bankarske pothvate u kojima je
Vatikan angažiran Nogara je u
tu svrhu član uprave financijkog
zavoda "Instituto IJomano dei ITe--ni Stabili" on je potpredsjednik
"Itanca Commercialc" u kojoj je
Vatikan takodjer gospodar on je
predsjednik "Societa Generale Mo-bilia- re
e Immobiliare" on je član
uprave velikih mlinova "Molini
Pantanella" i čitavog niza velikih
industrija Nogara povezuje Vati-kan
i s onim stranim bankama u
kojima Je angažirana papinska
blagajna pa je tako član uprave
ogromne "t rancusko - talijanske
banke za Južnu Ameriku" sa sje
dištem u Paricu Isto Je tako Va
tikan angažiran u velikom novča-nom
zavodu "Danque de Pari et
des Pavs Bas" ima direktne
veze s Ilotsahildom Nogara za
stupa papu u pariškom nočanom
zavodu "Societe privee d'exploita-tio- n
immobiliere" Ratgranata va-tikanska
financijska mreža ne svr-šava
time Morganeva banka u
čkoj borbi Istrana u ovom ratu
Jednako kao u ostalim krajevima
Jugoslavije samo p(a prili-kama
vodili su borbu Hrvati i Slo-venci
za slobodu Istre i cijele Ju-lijs- ke Krajine I u toj borbi r tali- -
fflneVn-fn8!t!]!l-iu
-- 1
u„w-iui:iiiiiiii- ii osupaionma su
jžurgtvoeslaavennaskšii nanraordoidiJudlaijlsi koegrKormajni-e
ne izgubili su 42800 a ostalo
je 7000 invalida 19357 porušenih
i 1C837 oštećenih zgrada Uz ove
ogromne žrtve u ljudima i u imet ku naša je slavna Jugoslavenska
Armija uz pomoć naroda i partiza-na
Istr Slovenskog Primorja i grada Trsta oslobodila 1945 godi-ne
cijelu Julijsku Krajinu ive ta-mo
do preko rijeke Soče
Ali ni to nije bilo dovoljno da
može bpurdikeljusčloitbiodJnuagosi ladvaijise Noanšai
narodi su se trebali boriti i za zele- nim stolom na Mirovnoj konferen-ciji
u Parizu gdje su nam u po- dčeattkiusamEnoglgerzaid iRiAjemkuerikaanscvie ohsttjaeloli
Italiji I zahvaljujući odlučnom
tavu jugoslavenske vlado na čelu
s maršalom Titom i zahvaljujući
požrtvovnom držanju jugoslaven-ske
delegacije i pomoći sovjetske
delegacije na Mirovnoj konferen-ciji
u Parizu velike sile su pri- znale pravo na slobodu i na pri-ključenje
Jugoslaviji Istre bez hr-vatskog
kotara Kuje i jednog di- jela Slovenskog Primorja bez obal-nog
pojasa i grada Trsta
Italiji su dali Tržić Goricu Ka
nalsku dolinu i Ilonešku Sloveniju
Od grada Trsta i okolice stvorili
su posebnu državu — Slobodni te-ritorij
Trsta Naši narodi ovim Mi-rovnim
ugovorom nisu zadovoljni
zato što je iza sadaJnjih granica
ostalo naših krajeva i to onaj dio
Julijske Krajine koji se zajedno
s Istranima kroz stoljeća za
slobodu koji se naročito tokom
ovog rata za priključenje
Jugoslaviji Jugoslavenska vlada
Je zato prigodom potpisa Mirovnog
ugovora izdala deklaraciju kojom
se naši narodi ne odriču na te krajeve
Ali ipak sve žrtve koje je nas
narod dao ovog rata za oslobodje-nj- e svih krajeva sve one
patnje i više-vjekov- ne nevolje koje
su naše narode Istre i Slovenskog
Primorja tištilo kroz stoljeća ipak
nisu uzaludne i jugoslavenski na-rodi
gordi na te ogromne žrtve i
patnje veselo primaju i Slo--ens- ko Primorje kao svoje najdra-že
krajeve u krilo naše nove Tito-ve
Jugoslavije Ti ćo krajevi u
Federativnoj Narodnoj Hepublici
Jugoslaviji poći novim putem pu- tem velike izgradnje po Petogodi-šnjem
planu u sve i lakši ži-vot
radnih slojeva naših naroda
Ing NIKOLA IIKOZINA
član Izršnog odbora IIKSS
New York-- u takodjer ima vrlo
tijesne veze s Vatikanom Myron
Tavlor Trumanov osobni posrednik
kod pape stvarno je eksponent
Morganovih financija i rješava
pretežno pitanje vatikansko-ame-rički- h
financijskih businessa
Uz Nogaru Vatikan ima čitav
štab lajka koji su većinom u
rodbinskim vezama papom
ili glavnim kardinalima a bave so
isključivo bankarskim poslovima
Medju tim "laicima-ekonomistim- a"
se markiz Sacchetti koji Je
inače po časti "Tajni komornik ma- ča i kukuljice" a glavna mu je
dužnost predsjednika "Iknco di
San Spirito" I "Societa italiana
Condotte d'Acqua" (poduzeće za
vodovodne kanalizacije) Kanali
tog poduzeća za kanalizaciju teku
direktno u Vatikan Lođovico Mon-ti- ni bratić kardinala Gale-az- zi brat papina liječnika zatim
F M Oddas zastupaju Vatikan u
različitim industrijama: u "Con-findustr- ii"
u "Umbra Pro-dot- ti
Chimiei" u "Ital-Viscos- a" u
"Potificia Cereria Parisi" itd
Dva rodjaka Pia XII (Pacellija)
Marcantonio i Giulio Pacelli koji
imaju oficirske činove u papinskoj
gardi vrše takodjer poslovne služ-be
Prvi Je presjednik mlinske In-dustrije
"Molini Pantanella" i "So-cieta
Carbonizzazione nasknale
del legno" a drugi je presjednik
željezničarskog društva "Ferrevie
del Sud-Est- " i poduzeća za plin
"Societa Italiana per il Gas"
Vatikan osobito interesira tali-janska
tekstilna industrija Iako
često industrije no#e nazive i ime-na
ne govore direktno o Va-tikanu
malim analiziranjem ot-kriva
se pravi gospodar Ukoliko
nije angažiran direktno Vatikan
tada je angažirano visoko bankar-stvo
povezano s kurijom Gotovo
čitava talijanska tekstilna indu
strija u rukama Je kurije ili naj
bližih De Gasperijevih pristaša U
(N'astatak na strani 4)
na!
1947
1941
su
naći
nije
više
tipa
bila
nije
nije
koji
križa
teiko
teško
uvela
strane
Rrita- -
jaka
koje
cilju
terete
tome
Kao
koji
živu
dana
snagu
boriti pro-tiv
Tako
došla
Naša
pucao
prvog
pravo
Istra proći
netko
izišla
ve-like
koja
težim
ljudi
Istra
borio
borio
prava
naših
Istru
bolji
us-kim
ističe
zatim
koja