Novosti, June 06, 1946

              f§i
r
3
3- -
tftf'J
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak G juna 1946 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by tho
Novosti Publisbing Companv
In tbe Croatian Language
Authcrized as Second Cl&ss Mail Post Office Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in tho Registrv Office for tho City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bet potpisa se ne uvrščuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ruke k sebi od štrajkaša
Ono što provincijalna i federalna policija danas radi sa
štrajkujuam mornarima podsjeća nas na vremena iz Estewa
na Norande Stratforda Flin Flona Windsora i drugih m-- e i
gdje su štrajkovi radnika gušeni policijskim terorom
loš više kad pogledate slike koje iznaša razna buržoaska
Štampa — koje baš ne daju lijepog izgleda za našu razvika
nu "demokraciju" sjetiti ćete se da ste bili naučni na takove
slike iz Hitlerove Njemačke ili Mussolinijeve Italije gdje su
gestapovci i crnokošuljaši pomoću terora podržavali vlast svo
jlh fašističkih gospodara
Pa ipak to se danas dogadja u Kanadi Vremena zlogas
nog Benetovog režima željezne pete još uvjek su mila uspo-mena
za kanadske poslodavce Ta vremena bi kanadski kapi-talisti
rado povratiti i pomoću policije razbijati štrajkove koji
niču jedan za drugim ko gljive iza kiše
Onda kad je u Kanadi vladao Benetov anti-narod- ni režim
bilo je lakše poslužiti se nasiljem za razbijanje štrajkova i rad-ničkih
demonstracija Onda nije radnički pokret bio na ovoj
visini Zanatsko unijski pokret borbeni pokret bio je onda još
mlad pak je i razbijanje štrajkova bio lakši posao za poslo-davce
Danas nije više tako Zanatsko unijski pokret u Kanadi
je od onih vremena porastao i postao moćni faktor Nema veće
industrije u Kanadi koja nije organizirana u kojoj nije jaka
radnička unija
U toku rata politika radničkih unija bila je protiv štrajko-va
i izazivania sukoba u industriji Svijosni veličine borbe pro
tiv fašističke osovine radnici su se podržavali te politike Nisu
štrajkovali niti tražili viših plaća jer su znali da bi time koris-tili
neprijatelju Sustezali su se i od raznih provokacija i izaz-ivanja
poslodavaca — ali štrajkovali nisu
Rat je svršio Pobjeda demokratskih sila je tu Vojnički
fašizam je poražen Vojnici koji su bili u ratu povratili su se
svojim kućama ali umjesto zaposlenja umjesto mira i boljeg
života kojeg im se obećivalo dok su krv proljevali u raznim
ratnim zonama našli su se ili na ulici bez stana ih bez zapo-slenja
U koliko su i dobili zaposlenje našli su se pred nepo-srednom
borbom za veće plaće i kraće radno vrijeme u indu-striji
jer cijeno na svemu skaču i život postaje težak
Iz oružane borbe protiv fašizma povratili su se svojim ku-ćama
gdje ih je dočekala borba protiv besavjesnih posloda-vaca
koji su tokom rata nagrnuli ogromna bogatstva i dok
su oni krv proljevali Na strani poslodavaca našli su i vlasti
policiju koja nasiljem guši opravdane zahtjeve radnika bili
oni zaposleni u tekstilnoj pomorskoj šumskoj majnerskoj
automobilskoj ili kojoj drugoj industriji
Postupak policije prema mornarima dovoljan je dokaz
da je Kingova vlada na strani krupnih interesa ne na strani
radnika Umjesto da se spor u industriji rješava prema želja-ma
i interesima naroda on se rješava silom prema željama
šačice bogataša Umjesto da vlada premijera Kinga prisili
poslodavce na pregovore što i sam zakon traži ona batinama
i zatvaranjem prisiljuje štrajkaše na pokornost Umjesto da se
zatvore oni koji krše zakon zatvaraju se oni koji po tom zako-nu
imaju pravo na štrajk
I tako ono što se danas dogadja sa štrajkujućim moma
rima sutra će se dogadjati sa šumskim automobilskim rudar-skim
i tekstilnim i drugim radnicima no stane li cijeli organizi-rani
pokret radnika protiv brutalnog terora provincijalne i fe-deralne
policije Opetovati će se uspomene Estevana Noran-de
Stratforda i drugih sramnih primjera kanadske policije ne
ustane li zanatsko unijski pokret u obranu svojih prava Stoga
podignuti glas protesta protiv policijskog postupka prema
štrajkujućim mornarima je glas u obranu radničkog prava —
glas u obranu demokracije protiv nasilja Zanatsko unijski
pokret Kanade pozvan je da gromoglasno dovikne vlastima i
policiji:
Dolje ruko od štrajkaša
Najnoviji Dražini prijatelji
Državni podtajnik Hume Wrong kaže da i Kanada ima
dva avijatičara koji da bi htjeli svjedočiti u prilog izdajnika
Draže To pitanje je potaknuto na zasjedanju federalnog od-bora
za vanjske poslove Raspravljajući o tome vodja CCF
partije M I Coldwell je rekao da bi to prouzročilo "užasan
motci" kad bi na primjer Sovjetski Savez zatražio da sudjelu
je ili utječe na raspravu Fred Rose--a u Kanadi A jedan torije-va- c
je tada dobacio da bi prema tome na taj sud trebao biti
pozvan i sam Churchill jer i on je no jednom rekao da jo Mi--
hajlović izdajnik i saradnik sa okupatorom
Interesantno zar ne Ovi "vrli" demokrate željeli bi mje-ša- ti
se u tudje poslove zvani i nezvani Oni rado zaboravljaju
onu: "Sto ne činiš sebi rad ne čini ni drugome"
U njihove se poslove ne smije mješati jer to su njihovi
samo njihovi poslovi ali u poslove tudjih zemalja vole zavla-čiti
svoje prste jer to su kažu "medjunarodna pitanja"
I još nešto mi nismo čuli ni čitali da su ikada ti najnoviji
prijatelji Draže u Kanadi i Americi rekli da bi savezničke vlasti
trebale uručiti Jugoslaviji njenog najvećeg ratnog zločinca
Antu Favelića
Nismo toga ćuH ni od ovdašnjih hrvatskih "patriota" ma- -
I
U POČAST HOĐIEHNA
MARŠALA TITA
Piše: M VUJAĆIĆ
Moskva (Brzojavno Novostima) — Oni koji poznavaju
historiju naroda Jugoslavije znaju da se naš najveći čovjek
današnjih vremena maršal Tito rodio u skromnoj kućici jed-nog
običnog sela u Hrvatskom Zagorju Od same mladosti
njegov ie živci uv ek bio povezan teškim i napornim radom
kao i zvane j dru -- 3 eljaka i radnika Maršal Tito se rodio
i odgojio u siromašnoj seljačkoj
u
za
na
u
se
u
u
su
u
obitelji ni čudo
što je on tako razumije-vao
potrebe
je is
pravno predvodio i
i
se u selu Kumrovo u
Zagorju 25
To je kraj
hrvatskog i mu-čenika
Matije Gubca
u za pravicu
slobodu Tito
u središtu
naroda
je
are jugc-lavn- e napustio narod i drugi dio prešao na stranu
okupatora da mu taj narod još više porobiti Tito je
oko sebe okupio one koji se nisu htjeli pokoriti okupatoru
i zajedno poveo veliku borbu za oslobodjenje zemlje
Kao istinski vodja naroda on Hrvat iz Zagorja predvodio je
radnike i seljake Šumadije kroz Sandžak u Crnu Goru Bosnu
Hercegovinu i Hrvatsku dok je potpuno zem-lju
U najtežim borbe za slobodu Tito je uspio sprije-čiti
medjusobne sukobe njegovog naroda uvjerio ga je
njegov istinski neprijatelj ujedinio ga u mržnji protiv fašizma
i okupatora i ovako ga oslobodio U danima najvećih kušnji
Tito je bio želja za pobjedu naše granitne volje
za otpor i izdržljivost
Veličina maršala Tita nije samo u njegovoj vještini
on je takodjer i nadareni državnik Danas u danima mira on
vodi svoju zemlju u novi demokratski progres i buduć-nost
Njegova zadaća nije lagama Nakon oslobodjenja zem
je ostala u ruševinama njezina ekonomija je uništena Ali
iza njega svi narodi Jugoslavije narodi koji su mu vjero-vali
i koji su ga slijedili u najopasnijim i najtežim vremenima
Tito nije izgubio povjerenja ni u ovim sveopće re-konstrukcije
i izgradnje Narodi Jugoslavije su sigurni da će
im Tito pomoći ostvariti sve njihove težnje za slobodu demo-kraciju
i pravdu za izgradnju boljeg i sretnijeg života
Tito je već postigao ono zašto su se najbolji i kćen
slavenskih naroda decenijama borili i umirali — bratstvo i
prijateljstvo južnih Nade Njeguša Prešema Strc
majera Svetozara Markovića Puškina Masarika i drugih iz
taknutih Slavena su se ostvarile i u ima velike zadugo
naš narodni junak — maršal Tito najbolji sin naroda
slavije
Leon Rupnik izdajnik
naroda Jugoslavije
IM:: IillANKO MILOSKVIĆ
Moskva (Brzojavno) — Za kra-tko
vrijeme u Jugolatijl će otpo- -
četi sudjenje KvMingu generalu
Ionu Rupniku Po svuda Jugo-slaviji
vlada veliki interes su-djenje
ovom iEdajniku i okupator-skom
sluiniku koji svojoj duii
teike i neoprostive grijehe
Leon Rupnik je otpočeo svoju
karijeru još staroj austro-ugar-sk- oj
vojsci i čak još onda Je zau-zimao
pro-njemač- ki položaj Pos-lije
prvog svjetskog rata priklju-čio
jugoslavenskoj vojsci gdje
je primio rang osno-vu
mnogobrojnih dokaza ustanov-ljeno
je da je Rupnik predvečer-je
svjetskog rata dostav-ljao
mnoge informacije Nijemci-ma
o obrambenim mjerama jugo-slavenske
vojske Rupnik je još
to vrijeme vjerno služio svojim
njemačkim gospodarima koliko je
najviše mogao
Kada Nijemci i Talijani oku-pirali
Jugoslaviju Rupnik je od-mah
postao okupatorski lakej On
je bio pokorno oruije rukama
reakcionarnog katoličkog biskupa
Rožmana i fanatički zagovaratelj
fašizma Osvobodilna Fronta Slo
pa nije stoga
točno
interese i naroda
Jugoslavije kojeg tako
doveo na
put potpune slobode nezavis-nosti
Rodio
na maja 1892 godi-ne
takodjer rodjoni
seljačkog vodje
vodje se-ljaka
borbi ljudsku
i se rodio ovdje
ponosnih tradicija
svog
Kada jedan dio upravljača
pomogne
sve
snjima
oslobodio cijelu
danima
tko
simbol naših
vojnoj
sretnu
lja
stoje
danima
sinovi
Slavena
tome
Jugo
nosi
generala Na
drugog
venije proglasila je smrtnu kaznu
nad Rupnikom kao izdajnikom još
1941 godine On je ipak sve te go-dine
uspjevao izbjeći izvršenju
pravde
Talijani su bili Rupnika progla-sili
načelnikom Ljubljane gdje je
odjednoć otpočeo organizirati ban-de
za borbu protiv slovenskih par-tizana
Brzo zatim nacisti su ga
postavili na veći položaj na polo-žaj
nadglednika izdajničkih odre-da
koje su pomoću njega organizi-rali
i istovremeno ga potaili za
predsjednika tako zane ljubljan-ske
provincije U tim svojstvima
Rupnik se istakao sa svojim div-ljaštvo- m
protiv jugoslavenskih
partizana i mirnog stanovništva
po slovenskim selima
Svi jugoslavenski kvislinzi bili
su u vezi jedni sa drugima Svi
oni bili su predvodjenl po uputa-ma
njemačke komande pa je us-tanovljeno
da je od 1943 godine
Rupnik podržavao tijesne veze sa
Mihajlovićem i njegovim četni-čkim
bandama
Leon Rupnik je jedan od onih
koji su najviše odgovorni za nebro-jene
invazorske zločine u Jugosla-viji
čekovaca i drugih koji inače vole govoriti o "ljudskoj pravici"
kad se ta "pravica" treba iskoristiti za njihove kulačke intere-se
Nismo toga čuli ni od srpskih obranaša koji su već imali
priliku čuti kako su Pavelićevi ustaše klali nevinu srpsku dje-čicu
starce i kako su im palili sela To za jednih i drugih nije
važno već je valno da se spasi izdajnika Dražu tu nadu sve
jugoslavenske reakcije
Pak da ironija bude veća maćekovci na svojoj prošloi
konvenciji osudjuju narodnu vlast — osudjuju dakle narod
koji jo izabrao tu svoju vlast — Nisu tražili izručenje Pavelića
narodu već su tražili obaranje narodne vlasti na mjesto koje
bi trebao doći njihov izdajnik Maček pak da utare put i kra-lju
Petru i ostaloj hrvatskoj i srpskoj reakciju Za njih Pavclic
nije zločinac za njih je zločinac Tito Oni nisu spremni pomoći
narodu ali su spremni učiniti sve da se pomogne ustaškim
zločincima koljačima koji se nalaze u inostranstvu
Ujedinjem ćemo p
IZ KOD
OF LABOR
Ovog proljeća Canadian Con-gro- ss of Labor provodi veću kam-panju
nego ikada u historiji ove
zemlje za dostojan život i općeniti
progres U toku je kampanja za
i širo-kih
slojeva naroda napose radni-ka
u borbi za veće plaće i kraće
radno vrijeme To je drugim rije-čima
kampanja za
depresije koje ne žli
ogromna većina stanovništva
Više od CO odbora kod unljskih
lokala diljem zemlje od Atlantika
do Pacifika aktivno radi na
naroda da se
radno vrijeme skrati na 40 sati po
tjednu i povisi plaće svim radni-cima
ako ćemo izbjeći depresiju
i kaos Već do sada odbori su pri-lično
uspjeli da upoznaju narod sa
ovim važnim AH su
prilike tjedana poka-zale
da odbori moraju jo5 više ra-diti
i prodrijeti u svako naselje u
svaku kuću do svakog pojedinca
i na stranu radnika
predobiti masovnu pomoć svih
onih koji žele dostojan i siguran
život Nesmije se zaboraviti da su
i sile u ovoj zemlji
vrlo aktivne da one imaju sva
sredstva na za
naroda i suzbijanje ve-likog
pokreta koji
se bori za sigurniju budućnost
Jedan važan i očiti primjer žes-tokih
borbi izmedju milijuna na-roda
i šačice bogataša imamo da-nas
u Državama gdje
snažne reakcionarne sile poduprte
kroz radio i štampu provode his-teričnu
kampanju protiv
radnika Pod uplivom pos-lodavaca
u Država-ma
predlaže se novi anti-radnič- kl
zakon zakon tako drskog karak-tera
da ga je čak i reakcionarni
senator Robert Taft
morao osuditi No reakcionarne
sile u
Državama su za sada ipak sprije-čene
a spriječene su zato jer im
zemlje
Dr Stojan Pribičević bivši
američke štampe u
i ratni dopisnik časo-pisa
"Time" 1 "Life" je
slijedeće pismo gospodinu
Martinu tajniku "Od-bora
za
u odgovara da
ne može primiti svje-doci
pred komisijom
odbora:
Dragi g Mart ine:
Došao sam za jedan u mje-sto
i vam se na
pismu koje ste mi pisali u g
Garfield Haysa 1
što osjećam da svje-dočim
Mihajlo vicu pred istraž-nom
komisijom za praved-no
sudjenje Ni-že
navadjam legalne razloge i biti
ću vam zahvalan ako ih
petorici članova te Is-tražne
komisije Ja si sam uzimam
da kopiju poSaljem držav-nom
i ratnom
Prema mom legalnom miš
Dr prava i od-vjetnika
stanovište da
sudi ne
može se braniti jer:
se solidni front za-natskih
unija Kada je u ameri-čkom
senatu sa ogromnom veći-nom
odglasano protiv Trumano-vo- g
akta učinjeno
je to ne iz simpatije prema ameri-čkim
radnicima nego iz bojazni
da će takva odluka izazvati sve-strano
ogorčenje cijelim na-rodom
Kanadski radnici mogu mnogo
naučiti od svojih drugova preko
granice Ta pouka se na prvom
sastoji u tome što kanad-ski
radnici trebaju biti
i složni jer samo takovi mogu
prisiliti na sa-mo
tako mogu prisiliti vlasti na
savremenih radničkih
zakona i jer samo tako će biti nji-hove
štrajkaške straže slobodne i
pobjeda osigurana Od federalnih
i vlasti radnici mo-gu
očekivati vrlo malo pomoći ali
u njihovih zahtjeva
mogu očekivati mnogo Da su vla-sti
na strani ne
radnika najbolje svjedo-či
štrajk kojeg provodi Canadian
Seamen's unija snage grad-ske
i federalne po-licije
mobilizirane su u borbi za
suzbijanje štrajka 5000 kanad-skih
pomoraca koji traže da im
se radno vrijeme skrati na osam
sati dnevno Na sličan način fede-ralne
i vlasti postu-paju
štrajkaša i u drugoj
industriji
Na nekojim straža-ma
vidi se više policije nego štraj-kaša
Policija razgoni legalne
štrajkaške straže i na posao prati
vlasti postu-paju
prema radni-cima
kada se bore za dostojan ži-vot
Po pitanju štrajka pomoraca na
kanadskim jezerima vlasti i
govore kako je štrajk
"ilegalan" kako su pomorci pre
protiv
Šonja
nalazi se
poslao
David
kojem
Arthur
Odbora
slobodu
bivšeg
medju
popust
protiv
Ovako
kao
gradjana za počinjene akte na
tlu protiv
države ili
b) Tu ne postoji
tribunal zakon ili za
sudjenje gradjana
zemalja koji su optu-ženi
za protiv njihove
vlastite ili
na rodnom tlu
Tu nema za
da se sudi
maršala
Petalna na primjer osudio na
smrt sud za počinjene
protiv nacije
za kada smo mi imali naJe
časnike i kod njega tu
nije bila čast
Država
d) Ako se toga smatra
da se treba naći neki način za
sudjenje
to će stvoriti legalni
na osnovu kojeg bi bilo
koje legalno priznate strane zem-lje
na vlasti-tom
tlu i optuien radi postupka
protiv svoje vlastite države ili
obediti
INFORMACIONOG ODJELJENJA CANADIAN
CONGRESS
uspoznavanje mobiliziranje
spriječavanje
posljeratne
upoz-navanju
kanadskog
problemom
posljednjih
organiziranih
reakcionarne
raspolaganju ob-manjivanje
progresivnog
Sjedinjenim
organizi-ranih
Sjedinjenim
republikanac
poslodavaca Sjedinjenim
predstavnik
Jugoslaviji
takozvanog
MihaJ-lović- a"
ispitivajućom
neumjesnim
Mihajlovića
Mihajlovi-ć- u
medjunarodni
suprotstavio
anti-radničk- og
jedinstveni
poslodavce
provincijalnih
spriječavanju
poslodavaca orga-niziranih
provincijalne
provincijalne
štrajkaškim
štrajkolomce
organiziranim
bro-dovasn- ici
Mihajlovića jugosla-venske
jugosla-venske
medjunarodni
procedura
precedenta
Mihajlovića in-temaciol-ano:
Francuskog
povredjena Sjedinje-nih
me-djunarodno
Mihajlovića
prrcedenat
kršili "The Canada Shiping Act"
kako su pomorci "dezertirali" bro-dove
itd Taj zakon je stvoren za
vrijeme rata i
prestala onog istog dana kada
i rat prestao No ipak vlasti su
ga upotrijebile u štraj-ka
Ali koje po tom zakonu
zatvaraju štrajkaše ne govore niš-ta
o tome kako taj isti zakon bra-ni
brodovlasnicima ne-vjestu
i nespremnu posadu za ru-kovodje- nje
sa brodovima Pa ipak
nekoji brodovi plove sa nevjestom
posadom sa
još nismo čuli da su vlasti bilo ko-jeg
poslodavca zatvorile što je u
toga prekršio "The
Shiping Act" Na odgovornim
položajima tih brodova rade kao
štrajkolomci 14 godišnja djeca što
protivno i zakonu i moralu Ima
i takvih slučajeva gdje normal-no
potreban 21 radnik na brodu
dok se sada takvim brodom uprav-lja
sa osam štrajkolomaca
Sve to nas vodi do jednog zak-ljučka
— da organizirani radnici
moraju biti spremni za dugu i te-šku
borbu jer se a za-jedno
snjima i većina vlada u ovoj
zemlji žetoko odupiru i najma-njem
zahtjevu za dostojan život
SA TITOM U
Pored Tita u Moskvu
su otputovali: ministar unutar-njih
poslova Ranko-vi- ć
predsjednik Narodne Republi-ke
Srbije dr Blago je Nešković
načelnik generalštaba Koča Popo-vi- ć
ambasador Sovjetskog Save-za
u Jugoslaviji Lavrentijevj Sef
vojne misije Sovjetskog Saveza
general Kiseljev jugoslavenski
generali: Rade Hamović
Vukotić Mihajlo Todorović i pod-admir- al
Srećko Manola predsjed-nik
gospodarstvenog savjeta inži-nj- er
Zvonko Morić i književnik
Radovan Zogović
ŠONJA MIIIELIĆ — Dok je bila borba neprijatelja i okupatora njezine mlada Šonja
bila je medju prvima Danas nakon je pobjeda izvojevana Mihelić je učiteljica djece stojih
mrttih drugova i onih onesposobljenih gkola koju ona predvodi u Karlovcu Hrvatska
Dr Stojan Pribičević prijateljima
Draže u New York-- u
pravedno sudjenje
mu
ponudu da
toga
dan
želim zahvaliti
ime
žalim
o
Draže
mnogo
dostavite
odjeljenju
1)
ljenju kao
tribun-a- l
mjestu
osnivanje
Sve
a) terete
vlasti jugoslavenskog
ju-goslavenskom
gradjana
medjunarodno
savezničkih
postupak
zemlje gradjana poči-njenih
njihovom
c) pre-poruku
je
francuski
postupke francuske
vrijeme
diplomate
nasuprot
gradjanin
uhapšen njegovom
njegova vrijednost
je
je
suzbijanju
vlasti
uposlivati
štrajkolomcima dok
pogledu Cana-dian
je
je
poslodavci
MARŠALOM
MOSKVI
maršala
Aleksander
Jovan
gradjana mogao tražiti pravo na
ekstrateriorijalnost i medjunarod-no
sudjenje pod izlikom da je ovaj
ili onaj američki časnik ili diplo-mata
bio snjime u vezi ili da je
dotični jednom nešto dobro učinio
za Sjedinjene Države — principi
koji su nepoznati i neusvojivi u
medjunarodnom ili kriminalnom
zakonu
2) Prema mom legalnom mišlje-nju
vlada Jugoslavije je bila is-pravna
i dužna da odbaci preporu-ku
državnog odjeljenja da samo
oni američki očevidci koji bi svje-dočili
ZA Mihajlovića budu pri-miti
po jugoslavenskom sudu jer:
a) Sa taKo izraženom preporu-kom
naša vlada se stavila u polo-žaj
simpatičara radje nego u polo-žaj
posrednika
b) Nijedna legalno priznata vla-da
ne može diktirati svome pravo-sudj- u
kakve dokaze može a kakve
ne može usvojiti tim manje ako
bi takvi diktati izgledali kao re-zultat
preporuke strane vlade
c) Beograd imade glasoviti his-torijski
precedenat sa svoje reda-nje
stanovište: kada je na 3S ju- -
(Prenot na str 4)