Novosti, November 02, 1946

              -- i-
STRANA 2 NOVOSTI Subota 2 novembra 1946
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Compcmy
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 48052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Predlog mira i sigurnosti
Izjava generahsima Staljina i predlog Molotova na ple-- '
narnom zasjedanju Ujedinjenih Nacija o miru i sigurnosti uhli
su nove nade narodima svijeta da je moguće izbjeći nove ra-tove
i da je moguće organizirati stabilan mir i sigurnost u svi-jetu
Dok je generahsimo Staljin" upro prstom na zametaće no-vog
rata i uzroke koji do ratova dovode imenujući na prvom
mjestu Churchilla i ostale koji se s njime vežu u Velikoj Brita-niji
i Sjedinjenim Državama Molotov je na plenarnom zasje-danju
Ujedinjenih Nacija podnio konstruktivan plan po kojem
se može i treba organizirati mir u svijetu
Svijet je još jednom odahnuo Još jednom se Sovjetski Sa-vez
uzdigao i kao istinski pobornik mira i nepomirljivi protiv-nik
ratova i agresije
Što su karakteristike Molotova predloga za mir:
a) snižavanje razoružanja kod svih zemalja
b) zabrana proizvodnje i upotrebe atomske energijo
za vojno svrhe
c) poštivanje principa medjunarodne suradnjo
d) poštivanje čartera Ujedinjenih Nacija
Istakavši u glavnom četiri točke kao polaznu liniju prih-vatljivu
za sve narode i zemlje Molotov se kao i Staljin oštro
oborio na one koji radi sebičnih i imperijalističkih ciljeva una-šaju
ratnu histeriju medju narode
Ima li nešto u tom predlogu Sovjetskog Saveza što bi mo-glo
dati imalo povoda sumnji o neiskrenosti Ima li nešto sebič-noga
u tome nešto na što bi se moglo prstom uprijeti da je od
koristi samo Sovjetskom Savezu
Nema! Pa ipak taj sovjetski predlog ne nailazi na jedno-dušno
odobrenje članica Ujedinjenih Nacija Za bojati se je
da će uopće proći Američka diplomacija na primjer sprem-na
je prihvatiti tri dijela sovjetskog predloga ali nije spremna
pristati na četvrti t j opću kontrolu i zabranu atomske energi-je
za vojne svrhe A to u drugim riječima znači- - dobro razo-ružajmo
se svi metnimo našo oružje u skladište a ključ od
skladišta — ostavite meni na čuvanje
Da li u ovakvom rezonovanju američke diplomacije ima i
trunka iskrenosti Da li konačno Sovjetski Savez može pristati
na ovako djetinjaste uvjete američke diplomacije Naravski da
neće i nemože Iskustvo stečeno u 29 godina mlade sovjetske
republike i preveliko je da bi se moglo povjerovati iskrenosti
jedne jake kapitalističke zemlje sa imperijalističkim ambicija-ma
Moida sovjetski predlog nije prihvatljiv za današnje pred-stavnike
Ujedinjenih Nadja ali budimo sigurni u jedno
da je prihvatljiv za miroljubivo čovječanstvo koje se još
jednom uvjerilo o iskrenim namjerama i veličanstvenoj borbi
koju Sovjetski Savez vodi za mir i bolji život
Britanski radnici su progovorili
Britanski zanatsko-unijs- ki pokret je progovorio Rekao je
otvoreno i jasno laburitskoi vladi da je već britanskom naro
du do vrh glave sadanja vanjska politika laboritske vlade
Rekao je da se ne slale sa sadanjom Bvrnes-Bevinovo- m pcu
tikom "get-tough-with-Russ- ia" da se ne slaže sa popusti uvc_
ću prema fašističkom režimu generala Franka u okuprarm
i neokupiranim zemljama Europe Azije i Afrike
Sva nastojanja premijera Attlee i ministra vanjskih r-- va
Bevina da se umiri organixovani dio britanskih radrka i
predobije sa vanjsku politiku laburitske vlade ostala s j u: 3
ludna Britanski zanatsko-unijsk- i pokret je progovorio Stvarno
to je bila osuda takve politike To je bilo ukidanje tmndata
laburitskoj partiji da može nastaviti sa takvom pohLk —i Ta
4 prema 1 osudjena je britanska vanjska politika u r - li-- du
Spanije Sa 4 prema 1 traže se bolji odnosi sa Sovjet Lm ? a
Ovako odlučno stanovište oraanizovanog dijela fc r z~
skog radničkog pokreta neće proći nezapaženo Ono ce o ci
rasitim i u dolazećim francuskim izborima u proljetn n t-ri- ma
u Italiji i u novembarskim izborima u Sjedinjen r T "
vama Odraziti će se i na sadanjem zasjedanju U c i ~ ~
Nacija
KAMPANJA NOVOSTI JE POČELA !
Prva tablica hiti će objavljena na 14 novembra
Da li će vaše mjesto biti popunjeno sa ništicom
ili brojkama ?
0 Vojno - pomorskim i avijatičkim
bazama SAD i Engleske
U posljednje vrijeme skoro sva
inozemna štampa a naročito štam-pa
SAD pretresa pitanje o stra-teškim
vojno-pomorski- m i vojno-avijatički- m
bazama koje osigura-vaju
gospodstvo na najvažnijim
svjetskim komunikacijama
U oči drugog svjetskog rata
SAD izvan predjela svoga terito-rija
posjedovale su veoma ograni-čeni
broj vojno-pomorsk- ih i avija-tički- h
baza kao i uporišta Sve
najveće vojno-pomors- ke i avijacio-n- e
baze oružanih snaga SAD nala-zile
su se na njihovom teritoriju ili
na otocima Tihog oceana koji pri-padaju
SAD
Najvažnije vojno-pomors- ke i
avijatičke baze SAD koje su se
nalazile na Tiho-oceansk- oj obali na
početku drugog svjetskog rata bi-le
su: Seattle San Francisco San
Diego Baze na ostrvima Tihog
oceana — KodiaK uuicn iiarDour
Pearl Harbour Midvvav Attu
Veik Guam Manila — branili su
prilaze u unutarnje vode SAD Na
Atlantskoj obali i u Meksičkom za-ljevu
postojale su slijedeće vojno-pomors- ke
i avijatičke baze: Port-lan- d
Portsmudt New York Phl-ladelph- ia
Baltimore Norfolk Wil-mingt- on
i Charleston a na ulasku
u Meksički zaljev — Majami u
samome zaljevu — New Orleans
Galveston i u Panamskom kanala
— Bilboa Takva raspodjela vojno-pomorsk- ih
i avijacionih baza uz-duž
čitave obale SAD stvarala je
skoro zatvorenu operativnu liniju
odgovarajući potrebama obrane
obale od napadaja protivnika iz
svih mogućih pomorskih pravaca
Za razliku od SAD koje su do
početka drugog svjetskog rata
imale izvan predjela svoga terito-rija
samo neznatni broj vojno-pomorsk- ih
i avijatičkih baza Engle-ska
je raspolagala skoro zatvore-nim
pojasom avijatičkih baza oko
čitave zemaljske kugle Najveće
vojno-pomors- ke baze svijeta koje
su se nalazile udaljene na desetke
tisuća milja od svoje metropole
pripadale su Engleskoj Ove baze
koje su rasporedjene na najvažni-jim
pomorskim komunikacijama i
koje su opasale u stvari čitavu ze-maljsku
kuglu pružile su moguć-nost
Engleskoj da potčini i napra-vi
ovisnim od nje najvažnije me-djunarodne
komunikacije
Svjetsko gospodstvo Engleske
na moru tokom nekoliko stoljeća
bilo je moguće samo uz iskorišći-vanj- e
takvih strateških i važnih
vojno-pomorsk- ih baza kao Što su:
Gibraltar Malta i Aleksandrija na
Sredozemnom moru Capetown —
na južnoj obali Afrike Bombaj i
Kolombo — u Indijskom oceanu
Singapore Hongkong i Danvin u
rajonima južnih mora Sidnev i
Okland u vodama Australije
Trvi svjetski rat u kome su su-djelovali
Engleska i SAD bio je u
suštini rat suhozemnih armija rat
na kopnu Situacija koja je nasta-la
za vrijeme onog rata za ratno-pomorsk- u
flotu SAD i Engleske
nije tražila da se na ovim komu-nikacijama
osnuju nove dopunske
baze Broj vojno-pomorsk- ih i avi-jatičkih
baza SAD poslije prvog
svjetskog rata skoro se nije pove-ćao
a Engleska je samo neznatno
povećala svoje u glavnom avija-tičke
baze
Sasvim je druga situacija nas-tala
tokom drugog svjetskog rata
Razbacanost vojno-pomorsk- ih mje
MMi iM1 JiJI1 "I
Bar A tf ft fxmf€
i ()udjeni Stepinac m uotaškim
I ou Godinu Medju njim t-- e
NAPISAO: ING MAJOR M MELJNIKOV
sta ratnih operacija i otsustvo po-trebnih
baza na njima doveli su do
potrebe stvaranja velikog broja
vojno-pomorsk- ih i avijacionih ba-za
u raznim dijelovima svijeta
Većina zemalja protu-hitlerovs- ke
koalicije i neutralnih zemalja pre-pustili
su SAD i Engleskoj za vri-jeme
rata svoje baze ili su doz-volile
izgradnju novih baza na svo-me
teritoriju
Kako je izjavio na konferenciji
štampe pomoćnik ministra pomor-stva
SAD Henzel 5 rujna 1943
god SAD za periodu od 1940 god
izgradile su 434 ratne baze razli-čite
veličine počev od malih koje
uključuju samo jednu radio stani-cu
s odgovarajućim osobljem pa
sve do moćnih pomorskih i zračnih
baza
U referatu komisije za vojno-pomorsk- e
radove u predstavničkom
domu preporuča se da američka
vojno-pomors- ka flota posjeduje 40
istaknutih baza medju kojima bi
na Tihom oceanu bilo 27 a u At-lantskom
oceanu 13
Kako javlja dopisnik agencije
"Associated Pres3" nastupali su
na radiju neki američki vojni i po-litički
funkcioneri govorima o sud-bini
vojno-pomorsk- ih i avijatičkih
baza SAD
"Mi moramo biti dosljedni osta-ti
vjerni sistemu medjunarodnih
savjetovanja i odluka i predati me-djunarod- noj
kontroli rajone koje
smo dobili kao osvojene rajone"
izjavio je pukovnik morske pješa-dije
Karlson
ćlan Gornjeg Doma demokrat
Outland takodjer je izjavio da višu
kontrolu nad bazama mora ostva- -
Pola milijuna Engleza
čeka na odlazak u
strane zemlje
London (ONA) — Ogroman
broj od 510000 Britanaca čeka na
priliku da napusti zemlju i emi-grira
u strani svijet Na čelu liste
stoje emigranti za Kanadu Oko
150000 želi se naseliti s ove stra-ne
oceana 14G000 namjerava poći
u Australiju 50000 u Južnu Afri-ku
i Novu Zelandiju 40000 čeka
za odlazak u Sjedinjene Države i
one manje grupe koje se žele use-liti
u druge razne zemlje Britan-skog
carstva
Ako se ovom broju pridoda 52-00- 0
žena i djece američkih vojni-ka
i onda oko C0000 žena i djece
kanadskih vojnika onda se sa pra-vom
može reći da je to najveći val
emigracije u historiji Velike Bri-tanije
Do sada je glavna zapreka
njihovom odlasku iz zemlje nedo-statak
brodova Zanimivo je istaći
još i to da su ovi emigranti sve
mladji ljudi u najvećem broju slu-čajeva
ispod 35 godina
Pa dok su razni britanski Do-minioni
zadovoljni sa ovako veli-kim
prilivom mlade britanske ro-be
u samoj Engleskoj su zabrinu-ti
Odlazak razmjerno mladih lju-di
i žena iz Velike Britanije pred-stavlja
opasnost za Veliku Britani-ju
ali ujedno i opomenu da je po-trebno
nešto učiniti da se osigura
dostojan život kao najbolja garan-cija
da narod neće bježat od svoje
rodne grude i tražiti u tudjini ono
što kod kuće nemože dobiti
rivati Vijeće sigurnosti Ujedinje-nih
naroda On je dodao da u ne-kim
slučajevima Vijeće sigurnosti
može predati glavnu ulogu admi-nistraciji
SAD pa čak i potpuno
ovlastiti SAD za kontrolu nad sta-novitim
teritorijem
"Medjutim ako će SAD prigra-biti
i zadržati baze samo putem
sile — izjavio je Outland — posl-j- at
će se sumnja koja će biti štet-na
našoj budućoj sigurnosti
Nasuprot takvim izjavama sena-tor-demokr- ata
Magnason i član
Gornjeg Doma demokrata Ayzek
zahtijevali su da SAD sačuvaju
za sebe baze koje su stvorene to-kom
rata na Tihom oceanu
Neki američki politički funkcio-neri
izrazili su potrebu proširenja
navedenih baza koje su nabrojene
u referatu komisije za vojno-pomors- ke
radove a takodjer su uni-jeli
praktičke prijedloge o poveća-vanju
posjeda SAD na ovom ili
onom teritoriju Naročito su veliki
apetit prema strateški važnim
vojno-pomorski- m i avijacionim
preko-oceanski- m bazama pokazali
najreakcionarnlji listovi Medju-tim
mora se primijetiti da je tež-nja
SAD sačuvati za sebe baze ko-je
su dobivene tokom rata ili osvo-jene
tokom ratnih operacija i stvo-riti
nove povode kojima se neiz-bježi- vo
zadire u interese drugih
kako velikih tako i malih zemalja
O tome kolik značaj pridaju ne-ki
krugovi SAD posjedovanje širo-ke
mreže baza daleko izvan pod-ručja
američkog kontinenta svje-doče
na pr slijedeće izjave Tako
na pr "Nev York Times" piše:
"Strateški interesi SAD protežu se
od danas preko dva oceana oni
se ne će više u budućnosti vraćati
na svoje uske granice"
U svijetlosti ovih fakata lako je
shvatiti ozbiljne strepnje koje se
pokazuju u onim zemljama na te-ritoriju
kojih SAD imaju namjeru
sačuvati svoje vojne baze Iskus-tvom
ovoga rata slobodoljubivi na-rodi
uvjerili su se još jednom da
svaki pokušaj prekršavanja zako-nitih
prava i suvereniteta velikih
ili malih država i jednostrano na-glašavanje
interesa bilo kakve dr-žave
nanosi Sletu stvari opće si-gurnosti
Inozemna štampa napose Iznosi
stav koji je zauzeo Island Kao što
je poznato u srpnju god 1941 Is-land
uvidjajući potrebe rata pri-stao
je prepustiti SAD baze na
svojem teritoriju pod uslovom da
će SAD povući svoju vojsku po
završetku rata Medjutim 1 listo-pada
god 1945 američka je vlada
predložila Islandu da se zaključi
sporazum o tome da se na dulji
rok prepusti nekoliko Islandskih
baza američkim oružanim snaga-ma
Islandska je javnost s velikim
negodovanjem primila namjeru da
se stranačka dopunska vojska do-vede
na teritorij zemlje koja nema
vlastitih naoružanih snaga
U svjetskoj štampi pojavilo se
mnogo izjava o tome da neki kru-govi
SAD sastavljaju blok sa svo-jim
prijateljima u Velikoj Britani-ji
i teže da stvore vojno-pomors- ke
i vojno-avijatič- ke baze u svim di-jelovima
zemaljske kugle — na
otocima Tihog i Atlantskog ocea-na
na teritorijima država Zapad-ne
i Istočne polutke Američka
štampa veoma mnogo piše o
"vjetskom sistemu baza" kao o
izrazu potpuno odredjene Unije
(Prcno na str 4)
' yra" IHKVl s IIIIH
mmJk JJfLfjk?T iWt$ I #%
IIBHllHiiBM!BiB
VrPVHBHBSPbHhBH
minhtrima Pukom Frkoićem i HatkoTićem čestita krtniku Patetiću
nalati i Patrličev predtatnik praoUne crkte za MrtaUke
Bogdan Radića
Čovjek sa gornjim imenom po-čeo
je u posljednje vrijeme obja-vljivati
članke u New Republic i
Readers Digest osudjujuči u nji-ma
novu Jugoslaviju Tko je Ra-dića?
Kakva je njegova pozadi-na?
Koliko ima u njemu povje-renja?
Bogdan Radića je počeo svoju
novinarsku karijeru u Jugoslaviji
pred 20 godina sa člankom za ko-jeg
je kasnije dokazao da se u
većem dijelu sastoji od nešto iz-mijenjenog
štiva Benedetta Groce
— plagijatom talijanskog filozo-fa
i historičara Groce nije zato
dobio kredit
Rano u 1930 godini imenovan je
u vladin biro za štampu u Beo-gradu
Služio je pod upravom
premijera Bogoljuba Jeftića i
Milana Stojadinovića Njegova je
dužnost dakako bila da pjeva
6lavopojke diktaturi i on ih je
pjevao — pjevao ih je slatko
Pri koncu 1943 on je u Sjedi-njenim
Državama smatrao pogod-nim
da se proglasi za Tita U
stvari on je pomagao šubašića
kao sigurniju poziciju pošto je
Šubašič kao monarhista uživao
potporu američkog državnog odje-ljenja
i britanskog"' ureda vanj-skih
poslova
Radića nije nikada bio šef ju-goslove- nske
informacione službe u
Nev Yorku kao što on tvrdi on
je bio samo novinski atašej še-fovi
su bili članovi jugoslavenske
vlade Kada je premijer Purić u
oktobru 1943 ukinuo informacionu
poslugu u Nev Yorku Radića je
premješten u Južnu Ameriku
Kroz manevre uspio je da ne ide
u Južnu Ameriku na svoj položaj
ali je kasnije kroz šubašića u
cijelosti primao njegovu južno-američ- ku
plaću
Rano u 1945 godini premijer
šubašić je iz Londona postavio
Radiću za štampu u Sjedinjenim
Državama i Južnoj Americi mi-nistar
informacija Sava Kosano-vi- ć
sadanji jugoslavenski amba-sador
u Washingtonu poznavajući
nepouzdanost Radice pozvao ga
je u Jugoslaviju
U Jugoslaviji je putovao kroz
remliu i nisao članke hvaleći sve
što je vidio cilj mu je bio da
preko granice postigne važan di-tiinmn- tskl
noložai na prvom mje
stu u Sjedinjenim Državama Kad
mi o vlada maršala Tita odbila
dati ovakav položaj u jeseni 1945
je podigao putnicu od JHitra isa-ki- ća
tajnika vlade i otišao Iz
zemlje u Italiju da se pobrine za
imanje svog tasta pokojnog
Guglielmo Ferrero Dva puta je
tražio i dobio odloženje za odla-zak
U januaru 194G brzojavio je
ministru informacija Kosanoviću
tada delegatu na generalnom za-sjedanju
Ujedinjenih Nacija u
Londonu tražeći da ga pozove u
London raditi za delegaciju Jo5
je bio pun oduševljenja ra novu
Juconlaviiu tako je barem izgle
dalo prema njegovim izjavama U
London nije pozvan pa je u apri-lu
194G konačno podnio ostavku
Imanje Ferrera kojeg je Radića
naslijedio kroz svoju ženu sastoji
se od unosnih prihoda i honorara
na pisanje itd Sastoji se i od zao-statka
Ferrerove plaće kao pro-fesoru
univerziteta koju je obu-stavio
Mussolinijev režim Grof
Sforza je krsni kum Radičine dje-ce:
Radića je za vrijeme prvog
boravka u Sjedinjenim Državama
bio u tijesnoj vezi sa Sforzom
Vaso Trivanović newyorški
ekonomist i trgovac pišući u New
Republic na 12 septembra kaže:
"Pred nekoliko tjedana go-t-pod- in
Radira me pojetio u
mojem uredu On nije mogao u
Beogradu živjeti na 4000 dina-ra
mjesečno tumačio je Radića
"Zamolio sam ih da me pošalju
preko granice kao minUtra ili
poslanika Bio sam spreman oti-ći
gdje god bilo ali niam mo-gao
uzdržavati moje žene I dje-ce
na 4000 dinara mjehečne
plaće Odbili ru me Morao sam
živjeti Moja žena Ima farmu u
Italiji Otići ću na tu farmu i
živjeti U jugoslavenskoj poli-li- ci
neću uzimati nikakvog uče-Cć- a
Nov l režim treba vremena
za srediti stvari a bila bi tra-gedija
da su Mihajlović i Potić
pobijedili u gradjanknm ratu
Hrvatska nacija bila bi lkorje-njena- "
Radića Je dao tu iijavu Triva-nsvić- u
kad su već njKovi članci
za New Republic i Rdrs Di(ret
b'l) napisani i moida u Štampi
Sposobnost Radice kao novina-ra
može prosuditi iivadcima iz
-- inki o Sjedinjenim Državama
Uji je objavljen u beogradskoj
navmi "Politika" 0--7 maja 1945
ćlanak je iiašao pod naslovom
"što Amerika mili o Titovoj Ju-Kolav- iji"
Radića je pisao:
"Povrativšl se li Sjedinjenih
Država u Titovu emlju — to
ime su Amerikanci dali novoj
Jugoslaviji — čovjek sobom
nosi istinski utisak duboke pro-mjene
i snažnog položaja kojeg
Jugoslavija zauzimlje danas po
mišljenju običnog Amerikanca i
po mišljenju opće američke Jav-nosti
od jednog do drugog kra-ja
zapadne hemisfere"
To je prvi paragraf netraženog
članka Radice Prevod je točan
koliko se najtočnije može prevesti
i ostao jasan
"U predvečerju ovoga rata
(nastavlja Radića) u koliko se
tiče američkog javnog mijenja
Jugoslavija je bila od male ili
gotovo nikakve praktične važ-nosti
Medjuvremeno 27 mar
ča 1941 godine elektrificirao je
američko javno mijenje i izne-nadno
pobudio nečuveni interes
u mali narod koji je u potpu-noj
europskoj agoniji uspio odo-kri- ti
takvu moralnu snagu i
vitalne sile da se odupro i plju-nuo
u lice osvajača Europe Po
ulicama Xew Yorka Chicaga i
San Francisca narod je grabio
specijalna izdanja novina dono-seći
vijesti o ustanku u Beogra-du
Jugoslavija je medju tim
narodom bila predmet simpa
tije"
Radića zatim opisuje što su
američke novine pisale o Jugosla-viji
kako je predsjednik Roose-ve- lt
bio duboko ganut ustankom
i kako su bili ponosni Amerikanci
jugoslavenskog porjekla prema
svojoj rodnoj zemlji Radića na-stavlja:
"Velika moralna dobit Jugo-slavije
primila je svoj istinski
značaj u Americi tek onda ka-da
je postalo poznato ime Tita
i Narodno oslobodilačkog po-kreta
Tek onda je bilo jasno
američkoj javnosti da su narodi
Jugoslavije sasvim zreli ušli u
ovaj rat sa čistom i odlučnom
voljom za stvaranje na ovom
dijelu svijeta novog i boljeg
svijeta za kojeg je Amerika po
drugi put ušla u svjetski sukob
Partizanska Jugoslavija je tada
postala simbol punog revolucio-narnog
1 preporodjenog značaja
ovoga rata Ona je neposredno
svratila na sebe pozornost kao
jedina zemlja u Kuropi koja
zna kako iz političkog rata po-vući
ne samo pouke nego i va-žne
zaključke da se ovaj rat
vodi za primjenjivanje najslav-nijih
principa američkog shva-ćanja
slobode da su svi ljudi
ravnopravni da je legalna samo
ona vlada koja dolazi od naro-da
za narod i koja je kontroli-rana
po narodu da konačno po-stane
pobjednik na zemlji
"Kada je Tito postao vodja
narodnog otpora i kada su prve
vijesti o junačkim postignućima
naroda Jugoslavije počele sti-zati
u Ameriku u jeseni 1912
Tito i njegov oslobodilački po
kret bili su po najboljim i na
jozbiljnijim američkim piscima
usporedjivani sa ratom američ-kog
naroda za slobodu od vre-mena
Vajley Forge Sam Tito
je kroz njegovo shvaćanje o-slobodil- ačkog
rata podsjećivao
na Georga Vashinglona a nje-govim
provodjenjem rata pod-sjećao
je mnoge američke pisce
na Abrahama Lincolna"
Radića zatim govori narodima
Jugoslavije "da se američki de-mokratski
federalizam porodio iz
Gradjanskog rata kada je Lin
coln proglasio njegov dobro po
znati princip: "Vlada naroda po
narodu i za narod" Za Ameri
kance to znači da je u ovome ra-tu
Jugoslavija bila u stanju pot-puno
ostvariti jedinstvo kroz de-mokratski
federalizam Ameri-kanci
su tada počeli shvaćati da
porod demokracije u Jugoslaviji
nije nikada bio toliko snažan ili
veći za široke mase naroda nego
u ratu za oslobodjenje "U našim
Forge Vallev" tj u Kotari na
čamcima po Neretvi preko šuma
Srbije Crne Gore Slovenije I
Bosne l na otocima Dalmacije
Amerikanci su stravstveno motrili
porod nove demokracije Ratne
vijesti pobudile su divljenje kod
milijuna Amerikanaca U dnevni-cima
revijama i na Javnim sa-stancima
na kojima se iz dana u
dan raspravljalo probleme novog
svijeta Jugoslavija je uzimali
glavno mjesto pažnje i rasprave
Partizanske ofenzive podjećival
su Amerikance na slabo naoru-žane
američke partisane koji su
se po prvi puta pojavili u ameri-čkom
oslobodilačkom ratu l koji
su bili prisiljeni pod strašnim i
nečuvenim uslovima — napušteni
skoro po cijelom svijetu — osim
po iakl francuskih intelektualaca
većinom Jakobinaea — boriti se
da bi uspostavili američku demo-kraciju
Govor maršala Tita u
Jajcu podsje-Hva- o j Amerikance
na govor Lincolna u Gettyburnu
kada je Ispaćenom iskrvavljenom
narodu u bratoubilačkom rau
(Nastavak na str 4)
I