000229 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
lPfP53W - " ' Utorak 27 maja 1947 NOVOSTI STRANA 3 IVAN D BUTKOVIC IGNORISE PROSLAVE ODSJEKA ZAJEDNICE I U ISTO VRIJEME PRISUSTVUJE USTAŠKO-- MAČEKOVSKIM PARADAMA Da mogu plivala bi uz Radnik samo da idem i ja u staru domovinu DIRLJIV RASTANAK SA DRUGOVIMA U Hamilton Ont — Mnogo sam dirljivih prizora vidio ali ne vi-dj- ah dirljivijeg od onog na željez-ničkoj stanici prigodom odlaska drugova i drugarica povratnika ii Ilamiltona u Montreal gdje će se ukrcati na parobrod "Radnik" i otputovati u rodnu domovinu Sta-nica je bila puna ispratioca Došli tu da se oproste sa drugovima i drugaricama s kojima su godina-ma radili u radničkom pokretu i možda je to posljednji put da si Usnu junačke desnice pak nije ču-do što je to bio dirljiv prizor 0 unutranjem uzbudjenu prilikom ra-stanka teško je pisati to nebi mo-glo opisati ni najbolje pero U čovjeku se nešto poradja što prij° nije osjećao a to je želja za rod-nom domovinom želja za svojim narodom i sudjelovanjem u stva-ralačkom radu na polju obnove i izgradnje zemlje u kojoj vlada na-rod — sam narod bez izrabljivača i krvopija Ililo je pjesme i veselja ali se vidjelo i suza radosnica kako ka-paju Iz očiju povratnika I onih koji ostaju Nije to bilo neko sen- - Sa konferencije kanadsko-rusko- g prijateljstva Montreal Que — Na 10 tnaja održana je veličanstvena nacional-na konvencija koju je sazvao Od-bor kanadsko-rusko- g prijateljstva l'risutno je bilo 150 delegata iz koro svih većih gradova Kanade koji su zastupali na hiljade orga-niziranog radništva razne institu-cije i t d Nekoliko profesora i članova parlamenta takodjer je bi-lo prisutno Svi su se izrazili za Prilozi za pomoć djeci u F N R Jugoslaviji Schumacher Ont — Niže objav-ljujemo imena prilagača u novcu za pomoć djece palih boraca u Na-rodno-oslobodila-čkom ratu prigo-dom proslave 27 marta l'o $2000: Pavao Rajaković Po $1000: Zora Kengrov John Pop Grga Briski Jura Žagar Živ-k- o Tadej Ch Pupić Joe Glad Ch Pupić (mladi) John Kaps Po $700: Mate Pleše Pavao Žu-panč- ić Po $600: Tony Klarić Jura Ore-Ikov- ić Frank Mahovlić Steve Bu-tor- ac Joe štimac John Stanić R Simac John Tomić M Gusek Ml-k- e Boljkovac Joe Mikić John Van-ćin- a Ivan Novosel Frank Brkopeo Aldo Tuti Mate Orešković T Do-mlado- vac Jazvac Drago švrljuga Frank Dokman Steve Valentić Pavao Miloknaj Dozo štim-- c Slavko Peričić Hude Gašparac Stevo Cvetan Ch Jezerinac Sto-ja- n Zaklan Toni llrusić Roko No-vine Tony Roksa Paul Marković Bob Pupić Po $400: Juraj Kramarić Po $300: Franjo Radošević Vin-ko Grenko Vlada Grgurić Joe Starić Po $200: Pero Krkuc D Prj-tullpa- c Lovre Blažević I Župan-ci- ć Bosak V Stanuga J Silković Joe šuster John Benčina N Per ković T Krizmanić Pave Miškulin Joe Randić Mate Vukelić Ch Mi-culin- ić Tony Majnarić Mate Kriz-manić Nikola Krćel Petar Sudac Ch Krčel Franjo Grenko Nick Hubalj Franjo Vukobratić Svima prilagačima se najljepše zahtaljujemo Odbor karlovačkom okrugu pošumit godine hektara goleti površina Karlovac — U toku rata unište-no je na području karlovačkog ok-ruga 2740 hektara šumskih povr-šina Zato se poslije oslobodjenja pristupilo intenzivnom pošumlja-vanj- u goleti i obnovi šuma U pro-il- oj godini predvidjenl plan za po-š- u ml javan je potpuno je izvršen i pošumljeno je oko 140 hektara go-leti PoSumljavan je veće površine zemljišta bilo Je nemoguće zbog pomanjkanja šumskih sadnica je osnovano 11 Šumskih rasad : timentalno osjećanje već svijesno znajući da drugovi i drugarice od-laze na rad pomoći svojim struč-nim i drugim znanjem obnovi i op-ćem industrijskom podizanju ota-džbine Svakako teško se rastajali sa aktivom u našem kolektivu ko-ji je bio duša naših Saveza i onda pomisliti da već drugi dan oni ne-će biti medju nama Prosto se ne može pomoći u tim slučajevima već kapaju suze iz očiju Vidio sam jednu djevojku kako plače i kaže: "Da mogu skočila bi u more i pli-vala pokraj našeg broda samo da sam blizu stog naroda" Slične iz-raze mogao je čovjek čuti od om-ladine koja ostaje u Kanadi Gospoda se ljute što se naši ise-ljenici povraćaju u svoju domovi-nu Kako to sada? — pred neko vrijeme su nam govorili da bi nas trebalo ste poslati od kuda mo došli Sad kada se sami i dobre to-Ij- e povraćemo njima je krito i kažu da je to "komunistička rabo-ta" Ni to im nije dovoljno nego još govore za novac koji je preko Vijeća uložen za mašineriju da -- to bolju suradnju izmedju kanad-skog i sovjetskog naroda Odlučno su ustali protiv raspirivanja pro-pagande protiv Sovjetskog Saveza sa strane raznih listova i lica Na konvenciji u ime prijateljstva izmedju ote dvije susjedne zemlj govorio je gosp Nikolaj Belohkvo-stiko- v član sovjetske ambasade Pozdravio je kanadski narod i iz-razio želje sovjetskih naroda da su voljni su rad ji vati i živjeti u pri-jateljstvu sa svim demokratskim narodima a naročito sa svojini susjedima Glavnu diskusiju predvodio je radio raporter Elmore Philfatte i I)r V Stefanson pisac i istraži-vač na Sjevernom polu Stefanson je izjavio ako dodje do tećeg ra-ta Kanada će biti zemljište gdje i će padati razne bombe i da je mo guća ratna fronta preko Sjevernog pola U daljnjem objašnjavanju is-traživanja rekao je da je moguća željeznička pruga preko Sjevernog pola koja bi povezala Ameriku sa Kvropom U diskusiji je uzeo učeš-ća i kanadski novinar Devis te priličan broj vodja sindikalnih or ganizacija Svi su u diskusiji ista-kli potrebu što čvršćega prijatelj-stva izmedju Kanade i Sovjetskog Saveza Osudili su laži i klevete koje stanovite novine i osobe šire protiv Sovjetskog Saveza to pod-vukli potrebu trgovačkog ugovora bi donesao koristi rtčenim zemljama Usvojena je rezolucija u smislu što bolje suradnje izmedju Kanade i Sovjetskog Saveza na ekonom-skom i kulturnom polju Diskusiju o rezoluciji predvodio je senator Buchard i 5 delegata Nadamo se da će ova kontencija stvoriti uslove za bolju suradnju izmedju ove dvije susjedne zemlje — Kanade i Sovjetskog Sateza J šimunić DRAGOLJUB JOVANOVIĆ UHAPŠEN Beograd — Organi narodne si-gurnosti uhapsili su Dragoljuba Jovanovića radi špijunaže Uhap-šen je nakon odluke Presidijuma Narodne Skupštine FNRJ kojem je javni tužioc podnio obilan optu-žujući materijal o suradnji Drago-ljuba Jovanovića sa inostranim špijunskim službama nika koji će godišnje davati 2 mi-lijuna sadnica Ove godine prema planu pošu-mit će se 250 hektara goleti i no-vih površina dok će se daljnjih 2G1 hektara proredjene i napola uništene šume popuniti Za to će se utrošiti 752000 sadnica raz-nog drveća i 8500 kilograma žira i ostalog sjemena U radovima na pošumljavanju učestvovat će i om-ladina karlovačkog okruga U će se ove 250 i novih Sa-da koji inr" HAMILTONU će biti upotrebljivan za "komunis-tičku propagandu" I tako redom morao bi čovjek nabrajati razne vrste laži s kojima se služi reak-cija Ovih dana ustaša Giunio daje ra-zne fašističke izjave štampi pro-tiv naših povratnika Ako je Giu-nio mjerodavan za davati izjave protiv radnika koji su se zalagati za pomoć saveznika prošlog rata i mnogi svoju krv proljevao na boj-nim poljima protiv fašizma onda bi gospoda novinari reakcionarne štampe mogli dopremiti i Pavelića da im dade izjavu protiv nove Ju-goslavije Iz usta ustaše Giunia mi ne očekujemo lijepe riječi za naše povratnike i novu Jugoslavi-ju jer prosto to bi bila uvreda na-šem iseljeništvu i rodnoj grudi Kad bi u Jugoslaviji vladah tipu-s- i kao Giunio Maček Karadjor-djevi- ć Pavelić vjerojatno Fe nebi pokret za povratak u rodnu grudu razvijao medju nama Povratak u domovinu svjedoči da tamo vlada narodni režim za kojim su tezmu-l- i već decenijama jugoslavenski iseljenici u Kanadi Jest težak je bio rastanak sa drugovima i drugaricama prvom grupom povratnika ali nije to gu-bitak već dobit našeg pokreta koji je uzgojio ljude voljne u svakom času priskočiti svom narodu u po-moć ne gledajući na ekonomske poteškoće 8 kojima će se susrećati u obnovi i podizanju svoje rodne grude Sretan vam put drugovi i druga-rice! Mi koji ostajemo za vrijeme ili stalno nastojati ćemo sa novim licima popuniti mjesta u Savezu G Gojšić Onaj tko nije ne može biti Beardmore Ont — Poslije 20 godišnjeg boravka u Kanadi sa pr-vom grupom povratnika putujem u rodnu domovinu — slobodnu Ju goslaviju Privlači me očinsko og-njište i moj narod kojem je po-trebna svaka radna ruka u obnovi i podizanju narodnog gospodar-stva Nisam sudjelovao u narodno-oslobodilačk- oj borbi za slobodu svoje rodne grude pak mi patriot ska dužnost nalaže da ovo preosta le radne snage i stručnog znanja dadem svom narodu tokom rekon strukcije Mi povratnici radeći u kanad skini rudnicima tvornicama i inim poduzećima stekli smo mnogo prakse i stručnog znanja koje će uveliko pomoći našoj mladoj indu-striji u domovini Ne samo da će mo doprinašati na obnovi zemlje već i u političkom životu našeg na-roda uzimati ćemo aktivnog učeš-ća Skupa sa našim narodom boriti ćemo se protiv vanjskih i unutar-njih neprijatelja nove Jugoslavije čuvati i sa našom krvlju braniti tekovine narodno - oslobodilačke borbe U Kanadi prijateljskoj zemlji proveli smo svoju mladost podižu-ći i izgradjući privredu To je veli-ki doprinos koji će još više stvoriti i učvrstiti uske prijateljske veze izmedju kanadskog i naših jugo-slavenskih naroda Naš boravak u Kanadi iako je više puta bio težak i gorak ne krivnjom kanadskog na-roda već stanovitih lica biti će nam u trajnoj uspomeni Mi pov-ratnici nastojati ćemo tumačiti i prikazati simpatije koje gaje ka-nadski narod prema novoj Jugo-slaviji Boraveći u Kanadi preko dvije decenije mi smo bili dio kanadskog naroda Skupa sa ostalim radnici-ma sudjelovali smo u sindikalnom pokretu za bolji i sretniji život svih nas Tokom tih godina nije bilo političkih ni ekonomskih akci-ja u kojima nismo uzimali aktiv-nog učešća Sa punim pravom mo-žemo kazati da smo svoju radničku dužnost uvjek svijesno izvrSivali naprama kanadskom narodu Ka-nadski radnički pokret to vrlo do-bro zna Na našem nacionalnom polju skupa sa ostalim Jugoslavenima uspostavili smo moćan radnički pokret i štampu Naši Savezi i štampa u podizanju političkog i kulturno-prosvjetno- g niva naših' iseljenika učinili su mnogo Iz to PROSLAVA 20-GODIŠNJ-ICE Timmins Ont — Odsjek C57 H B Z proslavio je na 27 aprila 20-godišnj-icu svoga poslovanja u prostorijama na 112 Balsam St N Proslava je uspjela vrlo dobro Prostorije su bile dupkom pune na-ših vrijednih zajedničara sa svo-jim obiteljima kao i lijepi broj prosjetioca iz Schumachera i So Porcupine Odsjek C08 HBZ iz Schumachera zastupao je njegov predsjednik brat Vlada Grgurić i prilikom po-zdrava darovao naš odsjek sa $1000 englesko-posluju- ći odsjek 958 HBZ isto iz Schumachera za-stupao je predsjednik Bob Pupić i donio dar od $500 a odsjek 827 HBZ iz So Porcupine je zastupao njegov predsjednik brat Živko Ta-dej i takodjer darovao naš odsjek sa $500 U ime odsjeka C57 HBZ — sve-čara govorio je o značaju proslave brat Ivan Novosel U svom govoru podvukao je važnost proslave i za-sluge odsjeka na kulturno-prosvjet-no- m i ostalom zajedničarskom po-lju u našem naselju Predstavnici su pozdravili proslavu zaželili do-bar napredak našem odsjeku a brat Živko Tadej posljednji govor-nik pored pozdrava osvrnuo se na opće prilike u Zajednici Naročito je potsjetio članstvo Zajednice na opasnost koja joj prijeti od nasr-taja ustaša i mačekovaca "Naša je dužnost tokom izbora delegata za sedmu konvenciju Zajednice ra-diti aktivno da se izaberu narod-ni ljudi iskreni zajedničari koji će zastupati želje članstva tj da naša organizacija bude narodna i zastupa interese radnika koji su je organizirali i podigli na današnju visinu" rekao je brat Živko pri koncu svog govora Financijalne prilike odsjeka nisu nam dozvoljavale pozvati kojeg časnika iz glavnog ureda za go-torni- ka Brat Ivan D Butkotić is-te tečeri borati je u Schumac-her- u i gotorio na koncertu tambu ga proizlazi svijest moralnog i ma-terijalnog pomaganja naših naro-da tokom narodno-oslobodilač- ke borbe i sada u rekonstrukciji Dru-govi koji ostaju privremeno ili stalno u Kanadi još će se više zala-gati za razvijanje naše štampe i pokreta To su naše zajedničke te-kovine koje moramo pomno čuvati od neprijatelja i nastojati produb-ljivati još više bratstvo i jedinstvo naših iseljenika te nastaviti sa još obilnijim pomaganjem naših naro-da Ovaj moj dopis u glavnom je upućen Žumberčanima u Kanadi pa pored tumačenja općih želja nas povratnika želim i njima po-sebno uputiti par riječi Iseljeni vrlo dobro znaju da su njihovi na domu dali neprocjenjive žrtve u ljudstvu privredi za oslobodjenje svog krš-nog žumberka svoje nove Jugo-slavije U Kanadi pri materijalnom pomaganju naših u kraju nismo bili posljednji a takodjer u obnovi svojih sela doprinašamo koliko nam je moguće Jedino još ne uče-stvujemo dovoljno na općem politi-čkom i kulturno-prosvjetno- m radu naših organizacija Mora se tako-djer priznati da ih još ima po strani ili su u neprijateljskim or-ganizacijama — mačekovskim To je velika uvreda za naše Žumber-čan- e u domovini i nepoštivanje onih žrtava koje su pale oslobadja-juć- i naša očinska ognjišta Žumberčani u starom kraju u ve-likoj većini bili su sa narodnom oslobodilačkom vojskom i pokre-tom prosto iz razloga što su u bor bi vidjeli svoje nacionalno i eko-nomsko oslobodjenje U ovoj zem-lji su svi radnici baš zato njihovo mjesto mora biti u radničkim or-ganizacija jer one jedine štite nji-hove interese na radu Biti u ma- - čekovsko-ustaški- m organizacijama znači biti protiv svoga naroda po magati neprijatelje nove Jugosla vije i raditi za staro stanje od ko jeg smo mi pobjegli u tudje zem lje Da su režimi stare Jugoslavije bili za narod vjerojatno nebi ise-ljavali u druge zemlje radi zarade i svojim žuljevima hranili svoj-mi- le koje smo morali ostaviti Još je žalosnlja činjenica to što ova mačekovsko-ustašk- a gospoda misle se dočepati vlasti sa pomoću stra-nog oružja u drugim riječima stvo riti od naše rodne domovine drugu Grčku ili Indiju — koloniju ameri-čkih imperijalista To su činjenice kojih nisu nikad zanijekala ta po 'mmtu mmKmvmm: i ii I muli IPIHJMII ' i ' "!'WWH I ODSJEKA 657 HBZ U TIMMINSU raškog zbora (mačekotci) pak zar nebi bilo bratski i zajednićarski da je posjetio i proslavu našeg odsjeka bar za 11 minuta Ali nije bio ni blizu žurilo mu se u Toronto na neku proslavu mačekovaca na ko-joj su govorili crkveni kne i ka toličke crkve Tako ian putuje kao Iguman od mjesta d" mjesta i drži govore na mačekotvko-us-taški- m priredbama ka prdsjed nik Zajednice što niti u jednom slučaju ne koristi već -- xet ugledu naše najveće hrvatske organuaci je — Zajednice Sedma krv i-n-cni mogla bi a mislim da hv do končati Butkovićevo putai w -- već je i vrijeme U ime odsjeka C57 HBZ najljep-še se zahvaljujem predstatiii'ima bratskih odsjeka i stima t- alim posjetiocima Ivan Notosel Pretplatili omladinu na Novosti Schumacher Ont — Pred par tjedana izašao je apel u Novosti-ma omladine iz sela Malog i Veli-kog Jadrča i Osojnika na iseljeni-ke iz tih sela da ih pretplatimo na dva broja Novosti Omladina se že-li upoznati sa životom nas iselje-nika pak smatra da će im Novosti o našim iseljenicima dati najtočni-je informacije Da udovoljim želji omladine sakupio sam $1200 i pretplatio ih na 2 broja Novosti Priloge su dali ovi suseljani: Po $200: Jura Kramarić Nikola Vrbanac Dragutin Pupić (stariji) Po $100: Franjo Krajačić Josip štefanac Franjo Canjar Stjepan Vučić Paul Rajaković (Žumber-čan- ) Stcvo Kramarić U ime omladine najljepše se zah-valjujem svima na prilozima Frank Canjar kvarena čeljad Na koncu apeliram na sve Žum-berća- ne u ovim preko-oceanski- m zemljama da pomažu moralno i materijalno našu novu Jugoslavi-ju da rade aktivno u radničkim organizacijama za našu štampu da produbljivaju bratstvo i jedin-stvo naših naroda i da stupaju u naše napredne Saveze jer je to je-dina narodna organizacija čiji mo-rate biti članovi Vi ipak koji ste u nenarodnim organizacijama 03-vjest- ite se jer vi ste nesvjesno oružje u rukama ustaša i izbjegle gospode s kojima se ogovara i vodi propaganda protiv vaše rodjene domovine Da ovoj ustaškoj bandi nije uspjelo zaslijepiti jedan mali broj nesvjesnih radnika nebi imali oslonca voditi otrovne propagande protiv naše domovine Vi Žumber-čani nesmijete biti sudionici kri-minalne rabote elemenata koji su utekli ispred narodnog suda za zločine koje su počinili našim na-rodima Biti s njima znači uzimati na sebe dio njihovog proturadni-čko- g i protunarodnog rada bilo to kanadskog ili jugoslavenskog naroda Tko nije prijatelj našeg naroda ne može biti niti kanad-skog To treba imati na umu Sad primite moje iskrene poz-drave Kad stignem u naš žum-bera- k opet ću vam se javiti F Dragan prijatelj naroda Jugoslavije prijatelj ni naroda Kanade žumberčani Beograd — U članku pod na3 lovom "Još jedan primjer redomo- - kratskih postupanja američkih vla-sti prema našoj zemlji" "Borba" se osvrće na odluku vlade Sjedinje-nih Država da ne izdaje vize ame-ričkim turistima koji žele posjetiti Jugoslaviju Službeni američki krugovi su za razlog naveli "ne-sredje- ne prilike" u Jugoslaviji i "nemogućnost" da američki pred-stavnici u Jugoslaviji osiguraju "dovoljnu zaštitu" američkim dr-žavljanima Ovakva odluka i ovakvo držanje američke vlade — nastavlja "Bor-ba" izazvalo je u jugoslavenskoj javnosti ne samo ćudjenje nego i opravdano ogorčenje Izjava ame ričke vlade naišla je kao i prijaš-nji slični koraci na osudu u Ju-goslaviju Medjutim jugoslavenske narodne vlasti čine sve da dobro- - Pomrčina sunca Slika uzeta po Saskatchewan prošle godine Ote Braziliji i zapadnoj Africi Država vodi o Sa Ivanom Vasiljukom upoznao sam se u Jalti gdje se on liječio u sanatoriju za tuberkulozne Sjedili smo na terasi koja je bi-la okružena gustim vječito zele-nim drvećem i zbunjeni a dolje u podnožju brda šumjelo je more Uz huku valova slušao sam priču svo-ga subesjednika — Vi se interesirate kako mi država pomaže da se oporavim — upitao je Vasiljuk — Mogu vam ispričati Prije dvadeset i više go-dina počeo sam da radim u rudni-ku željeza Krivoroškog bazena i radio sam do samog rata Medju-ti- m desilo se da nisam stigao da se evakuiram i ostao sam u oblasti koju su Nijemci okupirali Bio sam medju onim rudarima koje su Nijemci odveli u Njemačku u Rur-s- ki bazen Radili smo od jutra do mraka gladovali smo tukli su nas prijetili nam smrću Neizdržljiv rad i gladovanje ostavili su traga — razbolio sam se od tuberkulozo Odmah poslije pobjede nad Nje mačkom zajedno sa hiljadama sovjetskih gradjana vratio sam se u domovinu u svoj rudnik Drugovi su bili predusretljivi prema meni Sindikalna organizacija pobrinula se da me smjesti u bolnicu — sa-natorij Tamo sam proveo oko če-tiri mjeseca Brižljiva njega liječ-nika vratila mi je sposobnost za rad Ali nisam dugo radio Jedno-ga dana pozvali su me u Sindikalni komitet rudnika i rekli mi: "Vasiljuk ti putuješ za Krim na dva mjeseca Sve putne troško-ve plaća Komitet Spremaj se!" Tako sam dospio na Krim i pra-vo da vam kažem nije ml bilo pr-vi put Prije rata ovdje sam se če-tiri puta odmarao šef liječnika sanatorija VCSPS broj C (gdje se vodio ovaj razgo-vor) upoznao me je sa radom svo-je ustanove Ovdje se liječi preka 200 bolesnika koji imaju otvorenu tuberkulozu U sanatoriju postoje odjeljenja za pluća za grlo i hirur-šk- o kojim rukovode čuveni struč-njaci Liječenje se zasniva ra stro-gom redu i iskorišćavanju klimat-skih uvjeta Krima Najmanji rok boravka u sanatoriju je dva mjese-ca Ali ako bolesnik mora da se podvrgne operaciji ili se njegovo zdravlje ne poboljša uprava sana-torija može da produži rok borav-ka koji je besplatan Tri zgrade sanatorija pružaju se u polukrugu na padinama brijega okružene su svježim zelenilom vr-tova Prije Oktobarske revolucije ove zgrade su pripadale krupnim kapitalistima Prilikom posjete sanatoriju li- - namjernim stranim gradjanima olakšaju posjet u Jugoslaviju kako bi mogli vidjeti njezine prirodne ljepote i njezinu obnovu Ovakvim postupkom američka vlada ide za tim da od širokih ma sa naroda Sjedinjenih Država sa-krije pravu istinu o Jugoslaviji U svojim intrigama protiv Jugoslavi-je američki zvanični krugovi na-mjerno zaobilaze sve one činjenice koje govore o napredovanju u iz-gradnji Omladinske pruge Samac-Sarajev- o u izgradnji drugih pru-ga puteva mostova i velikom bro-ju turističkih hotela diljem zemlje itd U svom pismu jugoslavenskom ambasadoru u Washingtonu ame-rički pomoćnik ministarstva vanj-skih poslova Dean Acheson po-kušava opravdati ovu odluku ne-kim tobožnjim "poteškoćama u is SJEDINJENE DRŽAVE POKAZALE JOŠ JEDAN NEPRIJATELJSKI GEST PREMA JUGOSLAVIJI američkom naučenjaku u WoleIey godine slična pomrčina biti će u njima brigu ječnik mi je dao kratka obavješte-- nja o bolesnicima Radnik sa Urala rudar iz Don-bas- a inžinjer iz Moskve stanov-nik daleke Jakutske oblasti mor-nar sa Dalekog Istoka kolhoznik iz Tambova — govorio mi je liječ-nik i predstavljao bolesnike U većini slučajeva to su bili lju-di koji prije Oktobarske revoluciji nisu mogli ni pomišljati na odmor u banjama Krima U blagovaonici šef kuhara upoz-nao nas je sa jelovnikom koji se u toku dana stavlja na raspoloženje bolesnicima I pored nerodne godi-ne i poslijeratnih teškoća bolesni-cima je osigurana raznovrsna i obilna hrana Toga dana za doru-čak je bilo spremljeno: ajvar ma-slo faširane šniclo sa krumpirom omlet griz kava i kruh Meni je sad postalo jasno zašto se mnogi bolesnici vraćaju iz sa-natorija oporavljeni za 8-1- 0 kilo-grama Sef liječnika čuva u svom kabi-netu hrpu pisama od bolesnika ko-ji su se oporavili u sanatoriju Lenjingradski inžinjer Serjožen-k- o piše: "Sa velikim zadovoljstvom sjećam se vašeg kolektiva koji mi je povratio zdravlje Samo se u sovjetskoj zemlji tako brine o zdravlju trudbenika" Takvih pisa-ma ima mnogo Krim nazivaju sveopćim opora-vilištem Tu na obalama Crnoga Mora nalaze se desetine domova odmora i sanatorija koji pripada-ju sindikalnim organizacijama i Ministarstvu za zaštitu zdravlja Nijemci su mnoge od njih razorili Čim je Krim bio oslobodjen od okupatora pristupilo se obnovi ba-nja Proradili su sanatoriji u Alup-k- i Simeizu Gurzufu i Jalti Ob-navlja se i "Dolosi" planinski sa-natorij za tuberkulozne Dom od-mora za naučenjake u Mishoru i mnoga druga krimska oporavilišta Već je 1945 godine u banjama Sovjetskog Saveza funkcioniralo 35'J sanatorija koji su svojina sin-dikalnih organizacija U 194G go-dini taj broj se povećao za još 384 oporavilišta koji su obnovljeni u oblastima oslobodjenim od nje-mačkim okupatora Petogodišnji plan obnove i raz-vitak narodne privrede Sovjetskog Saveza predvidja znatno povećanju broja sanatorija i domova odmora Već sada izgradjuju se odmarali-šta u Riškom primorju u sjenci mandarina na kavkavskoj primor-skoj obali a u Srednjoj Aziji u rječnim dolinama Altaja i na og-rancima TjenJanskih Planina U tome se ogleda neprekidno stara-nje sovjetske države za zdravlj? trudbenika V Sisojev hrani i saobraćaju" Medjutim po-znato je da je saobraćaj u Jugo slaviji obnovljen pogotovo na glavnim saobraćajnim linijama Takodjer je poznata i činjenica da ni jednom američkom državljani! koji je boravio u Jugoslaviji nika-da nije bilo zabranjeno održava-nje najuže veze sa zvaničnim pred-stavnicima Sjedinjenih Država u Jugoslaviji Američki službeni krugovi su i ovaj put svojim proizvoljnim tvr-djenje- m o Jugoslaviji u stvari sa-mo dokazali i potvrdili svoj nepri-jateljski stav prema svim zemlja-ma koje se izgradjuju svojim sna-gama "Razloge" kojima američki mje-rodavni m krugovi opravdavaju svo-ju odluku jugoslavenska javnost ne može shvatiti drukčije nego kao jednu novu klevetu protiv sa-vezničke Jugoslavije i kao intrigu protiv zemlje koja otvara vrata svim ljubiteljima njezinih ljepota l njezinog demokratskog razvoja
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, May 27, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-05-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001077 |
Description
Title | 000229 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | lPfP53W - " ' Utorak 27 maja 1947 NOVOSTI STRANA 3 IVAN D BUTKOVIC IGNORISE PROSLAVE ODSJEKA ZAJEDNICE I U ISTO VRIJEME PRISUSTVUJE USTAŠKO-- MAČEKOVSKIM PARADAMA Da mogu plivala bi uz Radnik samo da idem i ja u staru domovinu DIRLJIV RASTANAK SA DRUGOVIMA U Hamilton Ont — Mnogo sam dirljivih prizora vidio ali ne vi-dj- ah dirljivijeg od onog na željez-ničkoj stanici prigodom odlaska drugova i drugarica povratnika ii Ilamiltona u Montreal gdje će se ukrcati na parobrod "Radnik" i otputovati u rodnu domovinu Sta-nica je bila puna ispratioca Došli tu da se oproste sa drugovima i drugaricama s kojima su godina-ma radili u radničkom pokretu i možda je to posljednji put da si Usnu junačke desnice pak nije ču-do što je to bio dirljiv prizor 0 unutranjem uzbudjenu prilikom ra-stanka teško je pisati to nebi mo-glo opisati ni najbolje pero U čovjeku se nešto poradja što prij° nije osjećao a to je želja za rod-nom domovinom želja za svojim narodom i sudjelovanjem u stva-ralačkom radu na polju obnove i izgradnje zemlje u kojoj vlada na-rod — sam narod bez izrabljivača i krvopija Ililo je pjesme i veselja ali se vidjelo i suza radosnica kako ka-paju Iz očiju povratnika I onih koji ostaju Nije to bilo neko sen- - Sa konferencije kanadsko-rusko- g prijateljstva Montreal Que — Na 10 tnaja održana je veličanstvena nacional-na konvencija koju je sazvao Od-bor kanadsko-rusko- g prijateljstva l'risutno je bilo 150 delegata iz koro svih većih gradova Kanade koji su zastupali na hiljade orga-niziranog radništva razne institu-cije i t d Nekoliko profesora i članova parlamenta takodjer je bi-lo prisutno Svi su se izrazili za Prilozi za pomoć djeci u F N R Jugoslaviji Schumacher Ont — Niže objav-ljujemo imena prilagača u novcu za pomoć djece palih boraca u Na-rodno-oslobodila-čkom ratu prigo-dom proslave 27 marta l'o $2000: Pavao Rajaković Po $1000: Zora Kengrov John Pop Grga Briski Jura Žagar Živ-k- o Tadej Ch Pupić Joe Glad Ch Pupić (mladi) John Kaps Po $700: Mate Pleše Pavao Žu-panč- ić Po $600: Tony Klarić Jura Ore-Ikov- ić Frank Mahovlić Steve Bu-tor- ac Joe štimac John Stanić R Simac John Tomić M Gusek Ml-k- e Boljkovac Joe Mikić John Van-ćin- a Ivan Novosel Frank Brkopeo Aldo Tuti Mate Orešković T Do-mlado- vac Jazvac Drago švrljuga Frank Dokman Steve Valentić Pavao Miloknaj Dozo štim-- c Slavko Peričić Hude Gašparac Stevo Cvetan Ch Jezerinac Sto-ja- n Zaklan Toni llrusić Roko No-vine Tony Roksa Paul Marković Bob Pupić Po $400: Juraj Kramarić Po $300: Franjo Radošević Vin-ko Grenko Vlada Grgurić Joe Starić Po $200: Pero Krkuc D Prj-tullpa- c Lovre Blažević I Župan-ci- ć Bosak V Stanuga J Silković Joe šuster John Benčina N Per ković T Krizmanić Pave Miškulin Joe Randić Mate Vukelić Ch Mi-culin- ić Tony Majnarić Mate Kriz-manić Nikola Krćel Petar Sudac Ch Krčel Franjo Grenko Nick Hubalj Franjo Vukobratić Svima prilagačima se najljepše zahtaljujemo Odbor karlovačkom okrugu pošumit godine hektara goleti površina Karlovac — U toku rata unište-no je na području karlovačkog ok-ruga 2740 hektara šumskih povr-šina Zato se poslije oslobodjenja pristupilo intenzivnom pošumlja-vanj- u goleti i obnovi šuma U pro-il- oj godini predvidjenl plan za po-š- u ml javan je potpuno je izvršen i pošumljeno je oko 140 hektara go-leti PoSumljavan je veće površine zemljišta bilo Je nemoguće zbog pomanjkanja šumskih sadnica je osnovano 11 Šumskih rasad : timentalno osjećanje već svijesno znajući da drugovi i drugarice od-laze na rad pomoći svojim struč-nim i drugim znanjem obnovi i op-ćem industrijskom podizanju ota-džbine Svakako teško se rastajali sa aktivom u našem kolektivu ko-ji je bio duša naših Saveza i onda pomisliti da već drugi dan oni ne-će biti medju nama Prosto se ne može pomoći u tim slučajevima već kapaju suze iz očiju Vidio sam jednu djevojku kako plače i kaže: "Da mogu skočila bi u more i pli-vala pokraj našeg broda samo da sam blizu stog naroda" Slične iz-raze mogao je čovjek čuti od om-ladine koja ostaje u Kanadi Gospoda se ljute što se naši ise-ljenici povraćaju u svoju domovi-nu Kako to sada? — pred neko vrijeme su nam govorili da bi nas trebalo ste poslati od kuda mo došli Sad kada se sami i dobre to-Ij- e povraćemo njima je krito i kažu da je to "komunistička rabo-ta" Ni to im nije dovoljno nego još govore za novac koji je preko Vijeća uložen za mašineriju da -- to bolju suradnju izmedju kanad-skog i sovjetskog naroda Odlučno su ustali protiv raspirivanja pro-pagande protiv Sovjetskog Saveza sa strane raznih listova i lica Na konvenciji u ime prijateljstva izmedju ote dvije susjedne zemlj govorio je gosp Nikolaj Belohkvo-stiko- v član sovjetske ambasade Pozdravio je kanadski narod i iz-razio želje sovjetskih naroda da su voljni su rad ji vati i živjeti u pri-jateljstvu sa svim demokratskim narodima a naročito sa svojini susjedima Glavnu diskusiju predvodio je radio raporter Elmore Philfatte i I)r V Stefanson pisac i istraži-vač na Sjevernom polu Stefanson je izjavio ako dodje do tećeg ra-ta Kanada će biti zemljište gdje i će padati razne bombe i da je mo guća ratna fronta preko Sjevernog pola U daljnjem objašnjavanju is-traživanja rekao je da je moguća željeznička pruga preko Sjevernog pola koja bi povezala Ameriku sa Kvropom U diskusiji je uzeo učeš-ća i kanadski novinar Devis te priličan broj vodja sindikalnih or ganizacija Svi su u diskusiji ista-kli potrebu što čvršćega prijatelj-stva izmedju Kanade i Sovjetskog Saveza Osudili su laži i klevete koje stanovite novine i osobe šire protiv Sovjetskog Saveza to pod-vukli potrebu trgovačkog ugovora bi donesao koristi rtčenim zemljama Usvojena je rezolucija u smislu što bolje suradnje izmedju Kanade i Sovjetskog Saveza na ekonom-skom i kulturnom polju Diskusiju o rezoluciji predvodio je senator Buchard i 5 delegata Nadamo se da će ova kontencija stvoriti uslove za bolju suradnju izmedju ove dvije susjedne zemlje — Kanade i Sovjetskog Sateza J šimunić DRAGOLJUB JOVANOVIĆ UHAPŠEN Beograd — Organi narodne si-gurnosti uhapsili su Dragoljuba Jovanovića radi špijunaže Uhap-šen je nakon odluke Presidijuma Narodne Skupštine FNRJ kojem je javni tužioc podnio obilan optu-žujući materijal o suradnji Drago-ljuba Jovanovića sa inostranim špijunskim službama nika koji će godišnje davati 2 mi-lijuna sadnica Ove godine prema planu pošu-mit će se 250 hektara goleti i no-vih površina dok će se daljnjih 2G1 hektara proredjene i napola uništene šume popuniti Za to će se utrošiti 752000 sadnica raz-nog drveća i 8500 kilograma žira i ostalog sjemena U radovima na pošumljavanju učestvovat će i om-ladina karlovačkog okruga U će se ove 250 i novih Sa-da koji inr" HAMILTONU će biti upotrebljivan za "komunis-tičku propagandu" I tako redom morao bi čovjek nabrajati razne vrste laži s kojima se služi reak-cija Ovih dana ustaša Giunio daje ra-zne fašističke izjave štampi pro-tiv naših povratnika Ako je Giu-nio mjerodavan za davati izjave protiv radnika koji su se zalagati za pomoć saveznika prošlog rata i mnogi svoju krv proljevao na boj-nim poljima protiv fašizma onda bi gospoda novinari reakcionarne štampe mogli dopremiti i Pavelića da im dade izjavu protiv nove Ju-goslavije Iz usta ustaše Giunia mi ne očekujemo lijepe riječi za naše povratnike i novu Jugoslavi-ju jer prosto to bi bila uvreda na-šem iseljeništvu i rodnoj grudi Kad bi u Jugoslaviji vladah tipu-s- i kao Giunio Maček Karadjor-djevi- ć Pavelić vjerojatno Fe nebi pokret za povratak u rodnu grudu razvijao medju nama Povratak u domovinu svjedoči da tamo vlada narodni režim za kojim su tezmu-l- i već decenijama jugoslavenski iseljenici u Kanadi Jest težak je bio rastanak sa drugovima i drugaricama prvom grupom povratnika ali nije to gu-bitak već dobit našeg pokreta koji je uzgojio ljude voljne u svakom času priskočiti svom narodu u po-moć ne gledajući na ekonomske poteškoće 8 kojima će se susrećati u obnovi i podizanju svoje rodne grude Sretan vam put drugovi i druga-rice! Mi koji ostajemo za vrijeme ili stalno nastojati ćemo sa novim licima popuniti mjesta u Savezu G Gojšić Onaj tko nije ne može biti Beardmore Ont — Poslije 20 godišnjeg boravka u Kanadi sa pr-vom grupom povratnika putujem u rodnu domovinu — slobodnu Ju goslaviju Privlači me očinsko og-njište i moj narod kojem je po-trebna svaka radna ruka u obnovi i podizanju narodnog gospodar-stva Nisam sudjelovao u narodno-oslobodilačk- oj borbi za slobodu svoje rodne grude pak mi patriot ska dužnost nalaže da ovo preosta le radne snage i stručnog znanja dadem svom narodu tokom rekon strukcije Mi povratnici radeći u kanad skini rudnicima tvornicama i inim poduzećima stekli smo mnogo prakse i stručnog znanja koje će uveliko pomoći našoj mladoj indu-striji u domovini Ne samo da će mo doprinašati na obnovi zemlje već i u političkom životu našeg na-roda uzimati ćemo aktivnog učeš-ća Skupa sa našim narodom boriti ćemo se protiv vanjskih i unutar-njih neprijatelja nove Jugoslavije čuvati i sa našom krvlju braniti tekovine narodno - oslobodilačke borbe U Kanadi prijateljskoj zemlji proveli smo svoju mladost podižu-ći i izgradjući privredu To je veli-ki doprinos koji će još više stvoriti i učvrstiti uske prijateljske veze izmedju kanadskog i naših jugo-slavenskih naroda Naš boravak u Kanadi iako je više puta bio težak i gorak ne krivnjom kanadskog na-roda već stanovitih lica biti će nam u trajnoj uspomeni Mi pov-ratnici nastojati ćemo tumačiti i prikazati simpatije koje gaje ka-nadski narod prema novoj Jugo-slaviji Boraveći u Kanadi preko dvije decenije mi smo bili dio kanadskog naroda Skupa sa ostalim radnici-ma sudjelovali smo u sindikalnom pokretu za bolji i sretniji život svih nas Tokom tih godina nije bilo političkih ni ekonomskih akci-ja u kojima nismo uzimali aktiv-nog učešća Sa punim pravom mo-žemo kazati da smo svoju radničku dužnost uvjek svijesno izvrSivali naprama kanadskom narodu Ka-nadski radnički pokret to vrlo do-bro zna Na našem nacionalnom polju skupa sa ostalim Jugoslavenima uspostavili smo moćan radnički pokret i štampu Naši Savezi i štampa u podizanju političkog i kulturno-prosvjetno- g niva naših' iseljenika učinili su mnogo Iz to PROSLAVA 20-GODIŠNJ-ICE Timmins Ont — Odsjek C57 H B Z proslavio je na 27 aprila 20-godišnj-icu svoga poslovanja u prostorijama na 112 Balsam St N Proslava je uspjela vrlo dobro Prostorije su bile dupkom pune na-ših vrijednih zajedničara sa svo-jim obiteljima kao i lijepi broj prosjetioca iz Schumachera i So Porcupine Odsjek C08 HBZ iz Schumachera zastupao je njegov predsjednik brat Vlada Grgurić i prilikom po-zdrava darovao naš odsjek sa $1000 englesko-posluju- ći odsjek 958 HBZ isto iz Schumachera za-stupao je predsjednik Bob Pupić i donio dar od $500 a odsjek 827 HBZ iz So Porcupine je zastupao njegov predsjednik brat Živko Ta-dej i takodjer darovao naš odsjek sa $500 U ime odsjeka C57 HBZ — sve-čara govorio je o značaju proslave brat Ivan Novosel U svom govoru podvukao je važnost proslave i za-sluge odsjeka na kulturno-prosvjet-no- m i ostalom zajedničarskom po-lju u našem naselju Predstavnici su pozdravili proslavu zaželili do-bar napredak našem odsjeku a brat Živko Tadej posljednji govor-nik pored pozdrava osvrnuo se na opće prilike u Zajednici Naročito je potsjetio članstvo Zajednice na opasnost koja joj prijeti od nasr-taja ustaša i mačekovaca "Naša je dužnost tokom izbora delegata za sedmu konvenciju Zajednice ra-diti aktivno da se izaberu narod-ni ljudi iskreni zajedničari koji će zastupati želje članstva tj da naša organizacija bude narodna i zastupa interese radnika koji su je organizirali i podigli na današnju visinu" rekao je brat Živko pri koncu svog govora Financijalne prilike odsjeka nisu nam dozvoljavale pozvati kojeg časnika iz glavnog ureda za go-torni- ka Brat Ivan D Butkotić is-te tečeri borati je u Schumac-her- u i gotorio na koncertu tambu ga proizlazi svijest moralnog i ma-terijalnog pomaganja naših naro-da tokom narodno-oslobodilač- ke borbe i sada u rekonstrukciji Dru-govi koji ostaju privremeno ili stalno u Kanadi još će se više zala-gati za razvijanje naše štampe i pokreta To su naše zajedničke te-kovine koje moramo pomno čuvati od neprijatelja i nastojati produb-ljivati još više bratstvo i jedinstvo naših iseljenika te nastaviti sa još obilnijim pomaganjem naših naro-da Ovaj moj dopis u glavnom je upućen Žumberčanima u Kanadi pa pored tumačenja općih želja nas povratnika želim i njima po-sebno uputiti par riječi Iseljeni vrlo dobro znaju da su njihovi na domu dali neprocjenjive žrtve u ljudstvu privredi za oslobodjenje svog krš-nog žumberka svoje nove Jugo-slavije U Kanadi pri materijalnom pomaganju naših u kraju nismo bili posljednji a takodjer u obnovi svojih sela doprinašamo koliko nam je moguće Jedino još ne uče-stvujemo dovoljno na općem politi-čkom i kulturno-prosvjetno- m radu naših organizacija Mora se tako-djer priznati da ih još ima po strani ili su u neprijateljskim or-ganizacijama — mačekovskim To je velika uvreda za naše Žumber-čan- e u domovini i nepoštivanje onih žrtava koje su pale oslobadja-juć- i naša očinska ognjišta Žumberčani u starom kraju u ve-likoj većini bili su sa narodnom oslobodilačkom vojskom i pokre-tom prosto iz razloga što su u bor bi vidjeli svoje nacionalno i eko-nomsko oslobodjenje U ovoj zem-lji su svi radnici baš zato njihovo mjesto mora biti u radničkim or-ganizacija jer one jedine štite nji-hove interese na radu Biti u ma- - čekovsko-ustaški- m organizacijama znači biti protiv svoga naroda po magati neprijatelje nove Jugosla vije i raditi za staro stanje od ko jeg smo mi pobjegli u tudje zem lje Da su režimi stare Jugoslavije bili za narod vjerojatno nebi ise-ljavali u druge zemlje radi zarade i svojim žuljevima hranili svoj-mi- le koje smo morali ostaviti Još je žalosnlja činjenica to što ova mačekovsko-ustašk- a gospoda misle se dočepati vlasti sa pomoću stra-nog oružja u drugim riječima stvo riti od naše rodne domovine drugu Grčku ili Indiju — koloniju ameri-čkih imperijalista To su činjenice kojih nisu nikad zanijekala ta po 'mmtu mmKmvmm: i ii I muli IPIHJMII ' i ' "!'WWH I ODSJEKA 657 HBZ U TIMMINSU raškog zbora (mačekotci) pak zar nebi bilo bratski i zajednićarski da je posjetio i proslavu našeg odsjeka bar za 11 minuta Ali nije bio ni blizu žurilo mu se u Toronto na neku proslavu mačekovaca na ko-joj su govorili crkveni kne i ka toličke crkve Tako ian putuje kao Iguman od mjesta d" mjesta i drži govore na mačekotvko-us-taški- m priredbama ka prdsjed nik Zajednice što niti u jednom slučaju ne koristi već -- xet ugledu naše najveće hrvatske organuaci je — Zajednice Sedma krv i-n-cni mogla bi a mislim da hv do končati Butkovićevo putai w -- već je i vrijeme U ime odsjeka C57 HBZ najljep-še se zahvaljujem predstatiii'ima bratskih odsjeka i stima t- alim posjetiocima Ivan Notosel Pretplatili omladinu na Novosti Schumacher Ont — Pred par tjedana izašao je apel u Novosti-ma omladine iz sela Malog i Veli-kog Jadrča i Osojnika na iseljeni-ke iz tih sela da ih pretplatimo na dva broja Novosti Omladina se že-li upoznati sa životom nas iselje-nika pak smatra da će im Novosti o našim iseljenicima dati najtočni-je informacije Da udovoljim želji omladine sakupio sam $1200 i pretplatio ih na 2 broja Novosti Priloge su dali ovi suseljani: Po $200: Jura Kramarić Nikola Vrbanac Dragutin Pupić (stariji) Po $100: Franjo Krajačić Josip štefanac Franjo Canjar Stjepan Vučić Paul Rajaković (Žumber-čan- ) Stcvo Kramarić U ime omladine najljepše se zah-valjujem svima na prilozima Frank Canjar kvarena čeljad Na koncu apeliram na sve Žum-berća- ne u ovim preko-oceanski- m zemljama da pomažu moralno i materijalno našu novu Jugoslavi-ju da rade aktivno u radničkim organizacijama za našu štampu da produbljivaju bratstvo i jedin-stvo naših naroda i da stupaju u naše napredne Saveze jer je to je-dina narodna organizacija čiji mo-rate biti članovi Vi ipak koji ste u nenarodnim organizacijama 03-vjest- ite se jer vi ste nesvjesno oružje u rukama ustaša i izbjegle gospode s kojima se ogovara i vodi propaganda protiv vaše rodjene domovine Da ovoj ustaškoj bandi nije uspjelo zaslijepiti jedan mali broj nesvjesnih radnika nebi imali oslonca voditi otrovne propagande protiv naše domovine Vi Žumber-čani nesmijete biti sudionici kri-minalne rabote elemenata koji su utekli ispred narodnog suda za zločine koje su počinili našim na-rodima Biti s njima znači uzimati na sebe dio njihovog proturadni-čko- g i protunarodnog rada bilo to kanadskog ili jugoslavenskog naroda Tko nije prijatelj našeg naroda ne može biti niti kanad-skog To treba imati na umu Sad primite moje iskrene poz-drave Kad stignem u naš žum-bera- k opet ću vam se javiti F Dragan prijatelj naroda Jugoslavije prijatelj ni naroda Kanade žumberčani Beograd — U članku pod na3 lovom "Još jedan primjer redomo- - kratskih postupanja američkih vla-sti prema našoj zemlji" "Borba" se osvrće na odluku vlade Sjedinje-nih Država da ne izdaje vize ame-ričkim turistima koji žele posjetiti Jugoslaviju Službeni američki krugovi su za razlog naveli "ne-sredje- ne prilike" u Jugoslaviji i "nemogućnost" da američki pred-stavnici u Jugoslaviji osiguraju "dovoljnu zaštitu" američkim dr-žavljanima Ovakva odluka i ovakvo držanje američke vlade — nastavlja "Bor-ba" izazvalo je u jugoslavenskoj javnosti ne samo ćudjenje nego i opravdano ogorčenje Izjava ame ričke vlade naišla je kao i prijaš-nji slični koraci na osudu u Ju-goslaviju Medjutim jugoslavenske narodne vlasti čine sve da dobro- - Pomrčina sunca Slika uzeta po Saskatchewan prošle godine Ote Braziliji i zapadnoj Africi Država vodi o Sa Ivanom Vasiljukom upoznao sam se u Jalti gdje se on liječio u sanatoriju za tuberkulozne Sjedili smo na terasi koja je bi-la okružena gustim vječito zele-nim drvećem i zbunjeni a dolje u podnožju brda šumjelo je more Uz huku valova slušao sam priču svo-ga subesjednika — Vi se interesirate kako mi država pomaže da se oporavim — upitao je Vasiljuk — Mogu vam ispričati Prije dvadeset i više go-dina počeo sam da radim u rudni-ku željeza Krivoroškog bazena i radio sam do samog rata Medju-ti- m desilo se da nisam stigao da se evakuiram i ostao sam u oblasti koju su Nijemci okupirali Bio sam medju onim rudarima koje su Nijemci odveli u Njemačku u Rur-s- ki bazen Radili smo od jutra do mraka gladovali smo tukli su nas prijetili nam smrću Neizdržljiv rad i gladovanje ostavili su traga — razbolio sam se od tuberkulozo Odmah poslije pobjede nad Nje mačkom zajedno sa hiljadama sovjetskih gradjana vratio sam se u domovinu u svoj rudnik Drugovi su bili predusretljivi prema meni Sindikalna organizacija pobrinula se da me smjesti u bolnicu — sa-natorij Tamo sam proveo oko če-tiri mjeseca Brižljiva njega liječ-nika vratila mi je sposobnost za rad Ali nisam dugo radio Jedno-ga dana pozvali su me u Sindikalni komitet rudnika i rekli mi: "Vasiljuk ti putuješ za Krim na dva mjeseca Sve putne troško-ve plaća Komitet Spremaj se!" Tako sam dospio na Krim i pra-vo da vam kažem nije ml bilo pr-vi put Prije rata ovdje sam se če-tiri puta odmarao šef liječnika sanatorija VCSPS broj C (gdje se vodio ovaj razgo-vor) upoznao me je sa radom svo-je ustanove Ovdje se liječi preka 200 bolesnika koji imaju otvorenu tuberkulozu U sanatoriju postoje odjeljenja za pluća za grlo i hirur-šk- o kojim rukovode čuveni struč-njaci Liječenje se zasniva ra stro-gom redu i iskorišćavanju klimat-skih uvjeta Krima Najmanji rok boravka u sanatoriju je dva mjese-ca Ali ako bolesnik mora da se podvrgne operaciji ili se njegovo zdravlje ne poboljša uprava sana-torija može da produži rok borav-ka koji je besplatan Tri zgrade sanatorija pružaju se u polukrugu na padinama brijega okružene su svježim zelenilom vr-tova Prije Oktobarske revolucije ove zgrade su pripadale krupnim kapitalistima Prilikom posjete sanatoriju li- - namjernim stranim gradjanima olakšaju posjet u Jugoslaviju kako bi mogli vidjeti njezine prirodne ljepote i njezinu obnovu Ovakvim postupkom američka vlada ide za tim da od širokih ma sa naroda Sjedinjenih Država sa-krije pravu istinu o Jugoslaviji U svojim intrigama protiv Jugoslavi-je američki zvanični krugovi na-mjerno zaobilaze sve one činjenice koje govore o napredovanju u iz-gradnji Omladinske pruge Samac-Sarajev- o u izgradnji drugih pru-ga puteva mostova i velikom bro-ju turističkih hotela diljem zemlje itd U svom pismu jugoslavenskom ambasadoru u Washingtonu ame-rički pomoćnik ministarstva vanj-skih poslova Dean Acheson po-kušava opravdati ovu odluku ne-kim tobožnjim "poteškoćama u is SJEDINJENE DRŽAVE POKAZALE JOŠ JEDAN NEPRIJATELJSKI GEST PREMA JUGOSLAVIJI američkom naučenjaku u WoleIey godine slična pomrčina biti će u njima brigu ječnik mi je dao kratka obavješte-- nja o bolesnicima Radnik sa Urala rudar iz Don-bas- a inžinjer iz Moskve stanov-nik daleke Jakutske oblasti mor-nar sa Dalekog Istoka kolhoznik iz Tambova — govorio mi je liječ-nik i predstavljao bolesnike U većini slučajeva to su bili lju-di koji prije Oktobarske revoluciji nisu mogli ni pomišljati na odmor u banjama Krima U blagovaonici šef kuhara upoz-nao nas je sa jelovnikom koji se u toku dana stavlja na raspoloženje bolesnicima I pored nerodne godi-ne i poslijeratnih teškoća bolesni-cima je osigurana raznovrsna i obilna hrana Toga dana za doru-čak je bilo spremljeno: ajvar ma-slo faširane šniclo sa krumpirom omlet griz kava i kruh Meni je sad postalo jasno zašto se mnogi bolesnici vraćaju iz sa-natorija oporavljeni za 8-1- 0 kilo-grama Sef liječnika čuva u svom kabi-netu hrpu pisama od bolesnika ko-ji su se oporavili u sanatoriju Lenjingradski inžinjer Serjožen-k- o piše: "Sa velikim zadovoljstvom sjećam se vašeg kolektiva koji mi je povratio zdravlje Samo se u sovjetskoj zemlji tako brine o zdravlju trudbenika" Takvih pisa-ma ima mnogo Krim nazivaju sveopćim opora-vilištem Tu na obalama Crnoga Mora nalaze se desetine domova odmora i sanatorija koji pripada-ju sindikalnim organizacijama i Ministarstvu za zaštitu zdravlja Nijemci su mnoge od njih razorili Čim je Krim bio oslobodjen od okupatora pristupilo se obnovi ba-nja Proradili su sanatoriji u Alup-k- i Simeizu Gurzufu i Jalti Ob-navlja se i "Dolosi" planinski sa-natorij za tuberkulozne Dom od-mora za naučenjake u Mishoru i mnoga druga krimska oporavilišta Već je 1945 godine u banjama Sovjetskog Saveza funkcioniralo 35'J sanatorija koji su svojina sin-dikalnih organizacija U 194G go-dini taj broj se povećao za još 384 oporavilišta koji su obnovljeni u oblastima oslobodjenim od nje-mačkim okupatora Petogodišnji plan obnove i raz-vitak narodne privrede Sovjetskog Saveza predvidja znatno povećanju broja sanatorija i domova odmora Već sada izgradjuju se odmarali-šta u Riškom primorju u sjenci mandarina na kavkavskoj primor-skoj obali a u Srednjoj Aziji u rječnim dolinama Altaja i na og-rancima TjenJanskih Planina U tome se ogleda neprekidno stara-nje sovjetske države za zdravlj? trudbenika V Sisojev hrani i saobraćaju" Medjutim po-znato je da je saobraćaj u Jugo slaviji obnovljen pogotovo na glavnim saobraćajnim linijama Takodjer je poznata i činjenica da ni jednom američkom državljani! koji je boravio u Jugoslaviji nika-da nije bilo zabranjeno održava-nje najuže veze sa zvaničnim pred-stavnicima Sjedinjenih Država u Jugoslaviji Američki službeni krugovi su i ovaj put svojim proizvoljnim tvr-djenje- m o Jugoslaviji u stvari sa-mo dokazali i potvrdili svoj nepri-jateljski stav prema svim zemlja-ma koje se izgradjuju svojim sna-gama "Razloge" kojima američki mje-rodavni m krugovi opravdavaju svo-ju odluku jugoslavenska javnost ne može shvatiti drukčije nego kao jednu novu klevetu protiv sa-vezničke Jugoslavije i kao intrigu protiv zemlje koja otvara vrata svim ljubiteljima njezinih ljepota l njezinog demokratskog razvoja |
Tags
Comments
Post a Comment for 000229