Novosti, April 15, 1947

              1
Utorak 15 aprila 1947 NOVOSTI STRANA 3
sas
I Uspješna konferencija za pomoć
rekonstrukcije u Jugoslaviji
ODRŽANA 29 I 30 MARTA 1947 U CHICAGO ILL
Milijunske slete počinila
U stsidikalnom pokretu
mora vladati iedisistv©
Sudburv Ont I' posljidnjili
nekoliko mjeseci poslodavci i nji-hovi
agenti u sindikalnim organi-zacijama
i izvan njih razvili su
silnu propagandu protiv sindikal-nog
pokreta uopće Njihova ja
zadaća u glavnom uništiti sin-dikalni
pokret i bezgranično izra-bljivati
radnike u industriji os-igurati
veće profite Internatio-nal
Union of Mine Mili and Smel-te- r
Workers naročito im je na
meti Na ove rudarske sindikate
oborili su baroni rudnika svoju
oitricu a pomažu im agenti u sin-dikatima
i naravski lokalna Štam-pa
koju oni kontroliraju
Prošle jeseni birano je glavno
vodstvo IUMMS Agenti baruna
rudnika postavili su svoje kandi-date
pored kandidata koje su po-stavili
sami rudari pod svaku ci-jenu
su htjeli preuzeti vodstvo U
slučaju da ne preuzmu vodstva sa
redovitim glasanjem rudara agen-ti
su namjeravali pocijepati sin-dikate
i osnovati rudarske grupe
koje bi u glavnom služile intere-sima
poslodavaca I zbilja u Sje-dinjenim
Državama uspjelo im
je da otcijepc nekoje rudarske lo-kalne
sindikate od IUMMS (CIO)
kad su bili poražen! na izborima
za glavno vodstvo Glavna im Je
agitacija da je glavni predsjednik
IUMMS Reld Robinson komuni-sta
Istu cjepačku politiku pokušao
jo u našem lokalu predsjednik J
L Kidd Ali mu tada nije uspje-lo
čim smo čuli za raport "maj-nersk- e
grupe" manjine odmah
smo zaključili da tom izvješću ni-je
mjesto na sjednici rudarskog
sindikata Ovi agenti baruna rud-nika
dolaze medju članstvo sin-dikata
sa lozinkom "van sa ko-munistima
i onda će biti sve u
redu" Slul se sa istom propa-gandom
kojom so služio Goebbels
U povijesti sindikalnog pokreta
a Kanadi i Sjedinjenim Državama
ličnih primjera može se mnogo
naći gdje su poslodatci nazhali
napredne vodje sindikalnoj po-kreta
"komunistima" i "anarhisti-ma"
l'a i samog A Lincolna na-zivali
su vlasnici raznim planta-ža
sličnim imenima što je oslobo-dio
Crnce robovanja Kapitalisti
ne poznaju vjere ni nacije niti bije
Uh žutih crnih ili crvenih Nji-ma
je profit bog i zbog njega su
u stanju ste učiniti naročito pro-tiv
sindikata koji se bori za veću
plaću i kraće radno vrijeme — Jer
zasjecaju u njihove profite Dijete
poslodavaca "majnerska grupa"
bai sad opet pokušava narušiti je-dinstvo
u sindikatu kad je teći-n- a
lokala u pregovaranju za novi
ugovor za teće plaće i bolje rad-ne
uvjete Dakle to je proraču-nati
plan poslodavaca i njihotih
lakeja da se osujeti pregovara-nje
da se unese nesloga i zbrka
medju članstvo
Itudari kod INCO članovi lo
kala G98 1UMMSV (CIO) vrlo I
dobro znadu da je unija njihov '
Haskin-Delamer- e Ont Nae
naselje za vrijeme prošle kampa-nje
dobilo je od uprave
slijedeću kvotu: 5 novih pretplata
obnoviti sve istekle i 5000 fonda
U novim pretplatama smo pod-bacili
dobili samo jednu a to je
zbog toga Sto je ovo naše naselje
farmersko i svi smo pretplaćeni
Obnovili smo 5 isleklih pretplata
a ostale će drugovi obnavljati re-dom
kako budu isticale U fond
smo doprinijeli $6400 prešli kvo-tu
za skoro 30 posto
Učešće u kampanji uzeli smo
svi omladina i starija ali a
nekim isutetrima a prilozi su ka-ko
slijedi:
Stavka ri (Godinić) Lju-botn- ir
Sabat Mary Subat Mirko Ne! i Mar}' Negasi svi zaje-dno
doprinijeli su za fond Novo
je poplata otog proljeća u Kanadi
iiiiicu unije dobili Mim teče place
i bolje radne uvjete Dez unije
svi ti uspjesi bili bi nemogući
Kompanija pomoću svojih agena-ta
bili oni na vodstvu unije ili
ne stalno pokušava razbiti uniju
uništiti nasu kolektivnu snagu u
rudniku Da to uspješno izvede
ona se služi sa raznim trikovima
kao: "Van s komunistima iz uni-je"
"Izaberite na vodstvo prave
unijaše" i td Sva ova otvorena
i zakulisna rabota protiv unije
planirana je po kompaniji a nje-zini
agenti je predvode sa pomo-ću
lokalne štampe radia i kroz
razne druge institucije koje su
pod uplivom INCO
Ml rudari moramo zbiti svoje
redove i čuvati jedinstvo u uniji
Nije pitanje tko kojoj političkoj
partiji ili organizaciji pripada već
je u pitanju naš opstanak rad u
rudniku pristojna plaća i bolji
uvjeti na radu Slučajno da uniju
preuzmu kompanijski agenti ili
da ju pocijepaju tad će nastati
masovno otpuštanje sa posla
Kompanija će iskoristiti neslogu
i otpustiti sve rudare preko 40
godina aktivne unijaše i biti će
ugrožene civilne slobodštine j
Sudburv To je već bilo i vjeroja-tno
će biti ako dopustimo unište-nje
našeg unijskog pokreta u
Sudburv
Za našim zajedničkim istupom
jedinstvom u uniji možemo po-bjed- iti
sve kompanijske agente i
instigatore "crvenog strašila"
Jugoslavenski rudari moraju ovo
imati u vidu zaboraviti sve poli-tičke
razmjernice i istupati zaje-dno
protiv cijepanja unije jer u
drugom slučaju mi ćemo biti prvi i
žrtvom kompanijskog terora
V Gržetić
Zahvala školskog odbora
Tribaljcima u Kanadi
školskoj
Tribalj — Dragi nai i-elj-eni-
ci!
Mjesni odbor Tribalj primi3
je lijepi dar u dolarima koje ste u
poslali za našu školsku djecu po
drugu Nikoli Limpiću Mjesni od-bor
je taj iznos promjenio u našu
valutu i dubio 19400 dinara Taj
je novac predao prosvjetnom akti-vu
tajniku Mjesnog odbora
Na svojoj sjednici od 5 siječnja
1947 prosvjetni je aktiv zaključio
da se ta svota podjeli medju škol-sku
djecu tako da stako dijete
koje nema oca dobije po 1000 di-nara
a vi ostali preostalu stotu
podjeljenu na jednake dijelotc
Dana 12 siječnja 1947 ova je svota
podjeljena učenicima na roditelj- -
skom sastanku Novac je djeci po- -
djelio protsjednik prosvjetnog ak- -
sti f 12 41 Dobrovoljni prilog na
vratima prigodom zabave starijih
ra Notosti bio je $1481 Lični
prilozi u vrijednosti: M Polić (Ba-talug- a)
$880 Lj šubat $880
I) Polić (Hataluga) $600 J
Wolf $440 M Stipančić $440
N Mihtfinac $200 J Utešin
$100 M Polić (Hataluga) $100
J Volfe $100
Pored stih poteškoća mi smo
ispunili našu radničku dužnost
prema naoj narodnoj štampi
Mnogo se zahvaljujem svima na
prilozima a najtiše drugu Franji
Pa lako vicu koji nam je ustupio
svoju kuću za priredbe prošle go-dine
a obećao je i ove godine aki
se ne deli ht Sudburv
Za zabavni odbor: Ljubomir
Šubat
najbolji zagovaratelj i zaštitnik ' tiva Tomo Gašparović u prisu-njihoti- h
prava u rudniku Po- - sttu učiteljica škole i sakupljenih
DOPRINOS HASKIN-DELAME- RE U PROŠLOJ
KAMPANJI NOVOSTI
Novosti
Sami
Oto je jedan prizor poplate na glavnoj cesti Ottawa-Montre- aI
Agenti medjunarodne reakcije
I'rinceton BC — Ljudi se su-de
po djelu a ne po govoru To je
narodna izreka koja vrijedi za
sva vremena Ova izreka obično
vrijedi za razne dvoličnjake koji
jedno govore a drugo rade To
obično čine političari raznih go-spodskih
i "seljačkih" partija Na-ročito
pred izbore obećavaju sve
moguće i nemoguće a čim izbori
prodju i dobiju većinu zaborave
na svoja obećanja Ako to rad-nici
traže masovnim akcijama
onda Šalju policiju da razbijaju te
akcije hapse i konačno dovedu
radnike pred sud gdje im sude po
raznim zakonima i paragrafima
koje su uveli za obranu svojih
interesa
Prije rata u Hrvatskoj je posta-jala
HSS koju je poslije smrti S
Radića predvodio Maček Maček
nije doao na todstto po konten-čij- i
stranke nego su ga tu posta
tili hrtatski kulaci kapitalisti i
Kaptol Taj malo poznati u hr-vatskoj
javnosti pokrajinski fiš-kal
bio je okružen sa savjetnici-ma
hrvatskog krupnog kapitala i
teleposjednika Radićcv program
bio je zabačen i počeo nešto iz lič-nih
interesa a nešto iz nezdravih
ambicija obožavati talijanski fa-šizam
i njemački nacizam Ma- -
čekov stav prema narodno-oslobo-dilačk- oj
borbi i narodnoj upravi u
zemlji potvrdjuje moje navode
Pred gnjevom naroda Maček je
pobjegao sa ustašama četnicima
mačekovcima pri koncu rata iz
Hrvatske odnosno Jugoslavije
Pobojao se narodnog suda radi
zlodjela počinjenim nad našim na- -
Triblja Hrv Primorje
na poslatoj pomoći
djeci
roditelja
Prosvjetni aktiv i uprava škole
ime nadarene djece najljepše
vam se drugovi i braćo zahvalju-je
Slijedeća su djeca dobila po
1000 dinara:
Ružica Bruketa Ružica Belo-braj- ić
Andrija Belobrajić Neda
Matić Mira Matić Ivan Koščić
Zdenka Drnčić llranko Brnčić
Ivan Katunar Josip Katunar i
PilaS Cvjetko
Dar koga ste poslali dragi dru-govi
zapamtit će naša djeca rod-nog
vam mjesta kao dokaz da
brat na brata misli i u dalekoj tu-dji- ni
vaša imena zapisana su u
'kolskoj spomenici da budu vje-čna
uspomena na velikodušnost
naših iseljenika
Naša su vam djeca zahvalna i
mole vas da pomognete školu kod
kupnje peći jer današnja ne tri-je- di
i uz nju drhću od zime uče-nici
i učitelji Naši vani učenici u
znak zahvalnost obećaju da će
marljivo učiti da jednom postanu
vrijedni članovi naše slobodne dr-žat
e
Pozdravljamo vas s našim po-zdravom:
Smrt fašizmu — sloboda naro
du!
Predsjednik prosvjetnog aktiva:
Tomo Gašparotić
Direktor škole: ( potpis neči-tljiv)
Napomena ured Pored gornje
zahvale učenici svih razreda sed-mogodišnje
škole takodjer se za-htalju- ju
putem posebnih listova
iseljenim Tribaljcima na pomoći
Poreed toga u listovima napomi-nju
da im je vrlo potrebna peć
Radi ograničenog prostora u No-vostima
listova nemolemo obja-viti
tek bi napomenuli da se na-laze
kod uredništva i da smo ih
voljni izručiti odboru koji je pri-kupljao
pomoć
wr
rodima sa njegovom pomoću Čim
je došao u Pariz povezao se u
ovim zemljama sa svojim prista-šama:
mačekovcima ustašama
četnicima i svim ostalim što je
protiv nove Jugoslavije Stanko-vi- ć
i grupice mačekovaca pred-stavljaju
Mačeka u Kanadi Služ-beno
im je glasilo Hrvatski Glas
Riječ dtije o Petru Stankoviću
uredniku Hrtatskog Glasa
On je u stvari duhovni i politi-čki
vodja mačekovaca koji su sa-stavni
dio ostalih neprijatelja no-ve
Jugoslavije
Dobar dio hrvatskih radnika
svojevremeno čitao Je Hrvatski
Glas jer su mislili da zastupa hr-vatski
narod u domovini i radne
iseljenike u Kanadi Naivnijim
radnicima teško je bilo vidjeti
stvarnu političku liniju Stanko vi
ca ali pokrenućem radničke
štampe počeli su radnici dolaziti
k svijesti i uvidjavati da on za
stupa bogataše a od radnika po-kušava
stvoriti pasivno roblje Za
usluge koje je činio bogatašima
vjerojatno je primao plaću jer
inače nebi mogao izdavati notinu
Pisanje Hrvatskog Glasa to
kom rata bilo je po liniji običnog
bezkičmenog liberala Uvjek je
pazio od kuda vjetar duva da ne
bi povrijedio interese bogataša
Neobično je bio rezerviran čak
u nekim izdanjima nije se mogao
odlučiti da li Će pomagati Narod- -
no-oslobodila- čku borbu ili Mihaj
lovića Službeni vojni izvještaji bri
tanske vojne komande iz Egipta
za njega su bili autoritet
Po svršetku rata kad su za pa
dni saveznici i njihoti natražni po
litičari zastupnici krupnog kapi
tala pokušali okrnjiti ili prisvoji
ti tekovine oslobodilačke borbe
Stanković im je dao punu podrs
ku Čovjek koji imalo poznaje
Stankovića nije mogao drugo niti
očekivati jer u prvom redu on je
neprijatelj radnika i napretka
uopće a na drugu ruku njegov
list financira Canadian Pacific
Co a on je obični namještenik
koji izvršava naredjenja te kom
panije Iz svega toga proizlazi da
ta notina uopće ne može pisati u
prilog naroda u Jugoslaviji i rad-nika
u Kanadi
Ja se ne sjećam da je ikad
Stanković u Hrvatskom Glasu na-pisao
članak u prilog veće plaće
i kraćeg radnog vremena u indu-striji
Nikad nije zagovarao oprav-dane
štrajkovne akcije za teće
plaće O narodnoj upravi u Jugo-slaviji
piše po receptu Goebbelsa
iako je ona dala seljacima zemlju
uvela najnaprednije radničke za-kone
koji garantiraju radnicima
pristojnu plaću stalno zaposlenje
odmor sa plaćom i mirovinu kad
ostare i nisu sposobni za posao
Kad sve ovo sumiramo nije te-ško
doći do zaključka da Stanko-vić
i sve koje on zastupa ili agi-tira
za njih jedan dio su medju-narodne
reakcije koja bi željela
zavladati svijetom gdje je uklju-čena
i naša stara domovina Mi
hrvatski iseljenici moramo biti
toga svijesni i na svakom koraku
raskrinkavati agente reakcije
Najveća podrška našem narodu
biti će ako još ovim Krupicama
radnika koje slijede Stankovića i
kompaniju dokažemo tko su nepri-jatelji
našeg naroda i plaćeni
agenti i radnika uopće
Marko šegotić
SKUPLJE — Na izborima za
gradske narodne odbore u N R
Macedoniji koji su održani 30
marča og glasalo je 118409 bi-rača
ili 9881 posto Za kandidate
Narodnog fronta glasalo Je ukup-no
114C78 ili 9748 posto Za kuti-ju
bez liste glasalo je 3803 ili 203
posto I! roj apstinenata iznosi
1440 Izbori su u svim mjestima
prošli u najboljem redu
I ubotu poslije podne pred-jedni- k
čikaške podružnice i je-dan
od glavnih podpredsjednika
Američke Udruge za Rekonstruk-ciju
u Jugoslaviji naš kolonista i
ttorničar brat Hugo Tomić otvo-rio
je konferenciju pozdravio čla-nove
i prijatelje Udruge i opširno
objasnio svrhu ove dvo-dnev- ne
konferencije na kojoj je bilo
predstavnika iz Pennsvlvanije
Ohio Michigana Minesote Indla-n- e
i ponajviše iz IUinoisa (Chica-g- a
i okolica)
Nakon objašnjenja konferenci-ja
se je razdijelila u tri dijela:
grupa gradjevinara metal-mašini-s- ta
i poljoprivrednika svaka u po-sebnu
sobu u Sokol Dvorani na
1903 So Račine Ave gdje je nas-talo
vijećanje i dogovor za organi-zaciju
uzajamnih poduzeća onih
koji će ići raditi u Jugoslaviju kao
i pripreme programa za Kupova-nje
mašinerije u svrhu uspješnog
izvršavanja opredjeljenih poslova
Prvo zasjedanje je zaključeno oko
C sati na večer
U nedjelju 30 marta organiza-tor
gradjevinarske grupe brat Mi-la- n
Krišković iz Chicagc otvara
konferenciju u 10 sati u jutro
gdje su opet svi zajednički zasje-dali
Prije izvješća pojedinih gru-pa
brat Krišković predstavlja Iz-vršnog
tajnika Američke Udruge
za Rekonstrukciju u Jugoslaviji
Antuna Gerlach koji je govorio o
novoj Federativnoj Narodnoj Re-publici
Jugoslaviji njezinim do-sadašnjim
demokratskim postignu-ćima
o legalnim poteškoćama s
kojima se mi ovdje u Americi suo-čuje- mo
kao i o razlozima zašto se
ovakove konferencije nisu prije
održavale premda je Udruga os-novana
još prije dvije godine na-glasio
je da je pomoć u rekon-strukciji
sa naše strane nužna iz
više razloga
Pri zaključku svojeg govora
brat je Gerlach naglasio da je po-trebno
što brže poraditi na proši-renju
grupa i sakupljanju što veće
svote novaca i to čim prije a da so
može preći na stvarnu pripremu
odlaska grupa u Jugoslaviju Sva-ki
onaj koji odlazi u Jugoslaviju
trebao bi upisati najmanje 10 no-vih
članova u našu organizaciju
koji će morati nastaviti sa radom
i sakupljanjem novaca za kupova-nje
mašinerije Čim se prisutni
predstavnici povrate svojim kuća-ma
trebaju sazvati konferencije
gdje se zaključci trebaju objasniti
Brat Tomić je govorio o izvrs-nom
radu čikaške podružnice da
je sakupljeno preko 50 sanduka
alata i rezervnih komada ta trak-tore
i kako je pomognuto inžinji-rim- a
iz Jugoslavije da dodju pre-gledati
tvornice čelika aluminiu-m- a
i drugo premda im je to prije
bilo uskraćeno Brat Tomić sam
je otišao kod upravitelja raznih
tvornica da se isposluje dozvole
Brat Nikola Daniels iz Detroita
jedan od pionera ovoga plemeni-tog
pothvata u izgradnji AARY
ukazuje konkretno na razloge na-šeg
dosadašnjeg zastoja Naime
da članovi nisu dovoljno shvatili
potrebu ubrzanog rada uslijed če-ga
nisu niti zalaili medju masov-ne
organizacije a naročito medju
bratske srpske i slovenske potpor-ne
što dokazuje i današnja kon-ferencija
na kojoj je prisustvovao
samo jedan brat Slovenac maleni
broj braće Srba a braće Macedo-nac- a
uopće nije bilo Brat Daniels
apelira na prisutne da posjpte
bratske srpske slovenske i mace-donsk- e
organizacije i da im objas-ne
plemenitu svrhu našeg rada i
organizacije Trebamo kaže iz-graditi
istu saradnju i jedinstv)
američkih Jugoslavena kao što je
saradnja u FNRJ
$-000-
000 ZA MAŠINERIJI'
POLJOPRIVREDI--:
Brat Jovo Samardiić iz Detroi-ta
predsjednik uzajamnog poduze
ća (grupe) izjavljuje da je podu
zeće osnovano i da je ugovor go-tov
za potpisivanje Imaju 1G čla-nova
koji su se obavezali uložiti
$5000000 za poljoprivrednu '''
drugu) mašineriju i alat Ukazuje
na potrebu svestrane saradnje ko
ju moramo tražiti kod američkih
Južnih Slavena Narodi Jugoslavi
je kaže brat Samardiić nam da
nas nude više nego je ikoja majka
mogla ponuditi svojem djetetu nu
de nam ovce i novce Narodi Ju- -
goslatije nam jamče za sve uloške
u alat i mašineriju kao i za dos-tatnu
količinu najplodnije zemlje
na obradjivanje
METAL-MAŠINLS- TI IZRADILI
PROGRAM ZA MAŠINERIJU
JEDNK TVORNICE ZA
$2000000
Brat Mijo Andriskov u ime
uzajamnog poduzeća mašinwta- -
metalnih radnika iz jat Iju je da je
isradjen program za mašineriju u
iznosu od $25000000 i da do sada
u njihovom poduzeću (grupi) ima
1 i lanova sa obećanim kapitalom
d $iiiMio(H) Nastat I ja da smo
doMi ovamo u našu domovinu
Ameriku prije 30-4- 0 godina po-mogli
ju izgraditi u jednu od naj-modernijih
zemalja na svijetu i da
nam naša bratska i sestrinska duž-nost
nalaže da takodjer pomogne-mo
našoj junačkoj braći i sestra-ma
u Jugoslaviji na izgradnji
moderne industrije i blagostanja
koji su sa svojim neopisivim požrt-vovanje- ra
spasili živote mnogih
naših sinova američkih vojnika
Nijedan od nas nemože doprinesti
interesima demokratskog čovje-čanstva
onoliko koliko su naia
braća i sestre doprinijeli u borbi
protiv domaćeg i stranog fašizma
obzirom kakovo tehničko poznava-nje
mi imali i koliku svotu novca
pozajmili za alat i mašineriju
Mi bismo kaže zaslužili vječni
prezir ne samo od naroda Jugo-slavije
nego i sveg ostalog demo-kratskog
naroda kad im ne bismo
došli u pomoć kada im je ista naj-potrebnija
Jer veli brza pomoć
je dvostruka pomoć
JUGOSLAVIJA IMA SPOSOB-NI- H
INŽINJIRA
Američki inžinjir koji je
bio sa UNRRA u Jugosla
viji oko godinu i pol dana iz-vješćuje
kako su mnogi ovdašnji
američki inžinjiri bili pod dojmom
da Jugoslavija uopće niti nema in-žinj- ira a pogotovo ne dobrih in-žinj- ira
Medjutim činjenica jest
kaže inžinjir Perazić da se inži-njiri
Jugoslavije mogu mjeriti sa
najboljim inžinjirima na svijetu sa
svojom svestranom sposobnošću
Istina je takodjer da se je Jugo-slavija
do početka rata služila sko-ro
isključivo njemačkom tehnikom
i mašinerijom koja je naravno
različita od američke te je uslijed
tih promjena postalo donekle po-teškoća
ali koje se brzo ukljanja-J- u
POZDRAV IZ KANADE — SKO-RO
$150000000 ZA MAŠI-NERIJU
Brat Stevo šaban nam donaša
pozdrav naše kanadske braće i ses-tara
i izjavljuje da su oni do sada
već sakupili skoro milijun i pol
dolara za kupovanje mašinerije i
alata akoprem njih ima tek oko
Perušićani svoju školsku
djecu domovini
Port Arthur Ont — Ovih pro-šlih
dana ini Perušićani ovog mje-sta
sastali smo se i porazgovorili
o prilikama u domovini a naroči-to
u pemšićkoj općini U glavnom
naša diskusija i razgovori bili su
usredotočeni kako i na koji način
pomoći školskoj djeci općine Pe-ruš- ić
i okolnih sela U vim akci-jama
za generalnu pomoć našim
narodima preko Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena nismo bili poslje-dnji
pak i sada kad je pitanje
pomoći našoj školskoj djeci nesmi-jem- o
zaostati iza ostalih iseljeni-ka
koji su davali priloge za razne
korisne svrhe svojih rodnih mje-sta
napominjati su drugovi
Mi smo mišljenja da bi za sa
kupljeni novac kupili školskih po-trebšti- na
koje bi se djeci podije
lile prema potrebama u svim ško
lama naše općine a po mogućno-sti
dar bi se poslao sa prvom gru
pom povratnika i konačno sa dru
gom jer bi tim dobili više vreme-na
da za ovu narodnu stvar do
prinese svaki Parušićan Naši
prilozi za pomoć školskoj djeci
dati će im poleta da bolje uče i
tim će više doprinijeti našem na-rodu
idućih godina
Mi smo govoreći o djeci u opći-ni
peruškićknj došli do zaključka
da ih ima više od 1000 a opskr-biti
ih sa najosnovnijim školskim
potrebama biti će potrebna prili-čna
svota novca U naem raspra- -
ZADRUGE U JUGO-SLAVIJI
Beograd — Zadruge u Jugosla
tiji cvatu i razvijaju se telikim
zamahom Zadružni pokret broji
danas 1358798 članova od kojih
Je 07 posto seljaštvo U cijeloj
zemlji ima 8492 zadružna lokala
Ima dvije vrste zadruga u Ju-goslaviji
Jedne su poljoprivredne
koje kupuju i prodaju proizvode i
svoje članove snabdjevaju potro-šačkom
robom Druge su tvorničke
i uredske
Glavni ured zadružnog pokreta
je u Beogradu ali ima svoje ured1
u Zagrebu Ljubljani Sarajevu
Skoplju i Tit ogradu
J'tiMio Južno slavenskog porijekla
dok u samom gradu Chicago ima
skoro dva puta toliki broj njih Na
pitanje kakovi su uslovi za rad u
Jugoslaviji brat šaban izjavljuje
da mi ne idemo u Jugoslaviju na
rad pod našim vlastitim uslovima
već pod uslovima i prema potreba-ma
naroda u Jugoslaviji Mi ne
možemo reći narodu Jugoslavije
naša će grupa ići raditi u Zagreb
kad će naša grupa biti najpotreb-nija
negdje drugdje Znači sprem-ni
smo ići raditi tamo gdje nas se
najviše treba i raditi posao koji je
najnužniji
Sestra Mary Mamula tajnica
podružnice iz East Chicago In-dia- na
izjavljuje da se je dana- -
upisalo nekoliko radnika iz njezi-nog
mjesta sa nekoliko desetaka
tisuća dolara a i sama se prijav-ljuje
u gradjevinarsko poduzeće
Poraditi će još življe u buduće
$8000000 ZA GRADJEVINAlt-SK- O
PODUZEĆE
Tajnik gradjevinarskog poduze-ća
brat Nikola Rajković izjavlju-je
da njihovo poduzeće a koje je
osnovano danas ima 40 članova sa
obećanim uložeima od $8000000
Zaključeno Je da se pošalje objaš
za
u
njenje svakom članu za banke da
se obidje prijatelje i što bolje po-radi
Izvršni tajnik brat Gerlach iz-javljuje
da će biti najbolje da sva-ki
pojedinac koji ide u Jugoslavi-ju
sam najprije potraži putnicu
a ako će i nadalje biti poteškoća
sa istima onda će to organizacija
kao takota morati pokrenuti na
svojoj polugodišnjoj sjednici i od-lučiti
daljnje akcije Takodjer ape-lira
da se u svim podružnicama
nastoji obnoviti članarina kao i
upisivanje novih članova jer će
troškovi organizacije biti mnogo
veći osobito obzirom na to da je
cijena prekomorskog prevoza po-skočila
više nego dvostruko
Uslijed ograničenog prostora u
našim novinama moramo neke
stvari ispustiti te organizator gra-djevinsk- og
poduzeća Milan Kriš-ković
zatvara konferenciju u 5 sa-ti
poslije podne
N S Rajkotich
tajnik konferencije
vljaju o tom pitanju došli smo
do zaključka da odmah (4 počne-mo
sa radom i sakupili smo izme-dj- u
sebe $18900 Priloge su dali
slijedeći:
Po $2000: Tojo Jurišić (Ban)
Po $1000: Ivan Hećimović
(Ica) Jure Hećimović (Juriša)
Mikeša Hećimović (Fogo) Jure
Hećimović (Juco) Stipe Hećimo-vić
(Tumacanov) Mile Hećimo-vić
(Franjin) Grga Uremović
Nikola Uremović Stipe Lulić
(Ridjanov iz Kose) Mića Kulaš
Joso Bašić (Pusa) Mićo Ćulumo-ti- ć
Petar Kurteš Mile Uremović
Mate Rukavina (iz Poljane) Ju-re
štimac (iz Gostovače) Marko
Hećimović (Polde)
Po $500: Joso Jurišić (Ban)
Po $200: Jure Milković (Man-doči- n)
i Jure Milković
Mi Perušićani Port Arthura po-čeli
smo sa ovom narodnom akci-jom
a vjerujemo da će nam se
pridružiti svi Perušićani u Kana-d- i
Po naem mišljenju potrebno
je ovu akciju centralizirati tj mi
smo uspovtavili odbor koji će ru-kovoditi
sa doprinosima 1 regi-stira- ti
svaki primitak i naravski
poslati potvrdu na isti Novac
ćemo upotrijebiti za pomoć škol-skoj
djeci a možemo i za ostale
potrebre strhe našeg rodnog mje-sta
ili potrebnih sela Ako bude
potrebno slati novac u rodno mje-sto
to ćemo činiti preko Vijeća
Kanadskih Južnih Slavena
Mi smo mišljenja da se u sva-kom
mjestu gdje ima više Penisi-ćan- a
uspostavi odbor koji će ru
kovoditi sa radom Odbor bi tre
bao doći u vezu sa odborom u
Port Arthuru jer kako smo kazali
da ova akcija treba biti centrali-zirana
kao što su to činili drugo-vi
iz drugih mjesta naše stare
domovine Pojedinci mogu slati
priloge na donju adresu
Mi smo uvjereni da će se na
šem pozivu odazvati svaki Peru-šića- n
možda neće nekoliko onih
koji joj vuku Mačka za rep Sada
drugovi na pomo
Za sve ostale informacije pilite
na Stjepan lultc 5£ lty M lrt Arthur Ont
Za odbor: Stjepan Lulić
l