Novosti, December 30, 1947

              SlfKEBSmmFmaSvTt imtP7
aBMB(pfty fegSffit&felefe
'"yy gpi "f! - J!
STRAHA 2 NOVOSTI Utorak 30 decembra 1947 NOVOSTI
PubUshad everv Tueedav Thursdav and Sataida? b ths
Novosti Publiehing Ccmpcny
In the Croctian Language
Autborisea1 se Seamd CUu Mali Post Office TttHUMit Ottava
Begistered in the RegUtry Office for the Clty cf Toronto
on tho 24lh day of Octcber 1941 ae
Ko 48052 CP
trfasi gvoii utcrak četvrtak i subotu u hrvatiiosi jeziku
ADRESA: 206 Adriaido St W Tcronto I Ontario
Tetephane: ADekride 1642
Dopiri bex potpisa se ne UTrićuju — Rukopisi w n vraćaj
Na pragu 1948 godine
Ulazimo u 1948 godinu — treću po-ljerat-nu
Godinu koja
pred svakog pojedinca postavlja i nove zadaće i nove odgo-vornosti
Godinu još većih nepara u borbi za mir progres i
blagostanje u svijetu
Prošla 1947 bila je burna i borbena To je bila godina
velikih napora ogromnih žrtava ali i sjajnih postignuća U
zemljama novih demokracija kao na primjer u FNR Jugosla-viji
to je bilo godina radnog poltta izgradnje omladinskih
pruga autostrada slonova tvornica — elektrifikacije i indu
strijalizacije zemlje godina planova i učvršćivanja narodno
vlasti
U starim kapitalističkim zemljama 1947 bila je prožeta
teškim borbama na političkom i ekonomskom polju Prožeta
je bila borbama protiv reakcije i fašizma protiv skupoće za
veće plaće protiv besposlice i nestašice stanova protiv ne-sigurnosti
i drugih zala koje nosi sobom kapitalistički sistem
Usprkos ogromnih pobjeda i napretka postignutim to
kom prošle godine u svijetu mir još nije učvršćen razvitak i
blagostanje naroda još nije osigurano
Velike izborne pobjede u mnogim zemljama naročito u
Francuskoj i Italiji prelaz vlasti iz nesigurnih i nepovjerenih
ruku u ruke naroda kao u Madjarskoj i Rumunjskoj stvaranje
prijateljskih trgovačkih i ugovora o medjusebnom pomaganju
Izmedju Jugoslavije Bugarske Albanije Madjarske Rumunj-ske
i drugih istočno-europski- h zemalja pobjede koje su izvo--
jevali narodi Indije i Srednjeg Istoka u borbi protiv svojih
stoljetnih tlačitelja buktenje oslobodilačke svijesti i borbe
protiv reakcionarnih i profašističkih sila u Kini Grčkoj i Špa-ni- ji
podizanje industrije poljoprivrede i općeg blagostanja u
Sovjetskom Savezu i zemljama novih demokracija ekonomske
i političke pobjede koje su izvojevali radnici u ovim zemljama
i t d — sve su to veliko i značajne pobjede ali još uvjek no i
jamstvo da će se dičan progres i dalje nastaviti bez većih I
napora
Kako izgleda 1948 neće biti lakša već teža i sudbonosnija
od 1947 Napeti medjunarodni odnosi praćeni histeričnim rat-nim
zavijanjem plaćeničke i buržoaske štampe očajničkom
borbom za očuvanje vlasti imperijalističkih slugu u pojedinim
zemljama borbom protiv nezavisnosti pojedinih naroda po-moću
raznih Maršalovih planova otvorenom intervencijom u
Grčkoj i drugdje uvadjanjem ropskih zakona (Taft-Hartle- y u
Americi) stvaranjem novih ratnih baza i naoružavanjem i
nadasve teškom ekonomskom krizom koja je već počela za-hvaćati
okrajke kapitalističke haljine — znakovi su koji na-govještaju
da stvarno ulazimo u vrlo bumu godinu gdje će
biti potrebna svaka unca ljudske energije za obranu mira i
već postignutih tekovina
Londonska konferencija ministara vanjskih poslova naj- -
bolja je opomena da se stvari poslije zajedničke pobjede nad
fašističkim silama onako kako
u interesu mira i općeg blagostanja u svijetu
Borba za trajan mir blagostanje i progres u svijetu važna
je i velika Ona isto toliko važna koliko je bila važna i
potrebna pobjeda demokratskih snaga nad koalicijom fašisti-čkih
sila To je borba slobodoljubivog čovječanstva To treba
da je zavjet i svokoga u oči nove godine
Nas jugoslavenske iseljenike u ovim zemljama čekaju
pored gornje obaveze i dužnosti spasti samo na
ledja kao: pomaganje našom narodu u staroj domovini uz
drzavanje naše štampe jačanje raših iseljeničkih organiza-cija
borba protiv neprijatelja naših naroda U3taša četnika
i mačekovaca koji su se sve više počeli doseljavati u ze-mlje
razvijanje i njegovanje solidarnosti i pokreta
naročito jačanje bratstva i jedinstva izmedju jugoslavenskih
iseljenika očuvanje već postignutih tekovina i dobra glasa
kojeg su naše iseljsničke organizacije postiglo medju kanad-skim
narodom tokom prcšlog rata i zajedničke borbe za eko-nomske
polakšice a koji glas i rekord pokušati da
razni ustaško-četničk- i zlikovci koji se doseljavaju u ove zemlje
Mnogo se i kod iseljenika i naših organizacija
promjenilo na bolje kako obzirom na pomaganje naše stare
domovine tako i u našim čisto iseljeničkim poslovima Na
primjer za istaći je da se kroz prošlu godinu radilo više slož-nije
i jedinstvenije izmedju naših organizacija izmedju našeg
hrvatskog srpskog slovonekcg i macedonekog iseljeničkog po- kreta nego ikada prije Održjni su brojni sastanci skupštine
i druge zalave što mače prijašnjih godina nije
bilo u tako velikoj mjeri Ovakav rad ojačao je naše iseljeni-čke
organizacije i štampu On je pojačao naše snage i otvorio
vrata novim grupama iseljenika da stupe u naše redove Ovaj
put bratstva i jedinstva trebati će kroz narednu 1948 godinu
joS v'rfe njegovati i spajati u jednu moćnu i brateku cjelinu
Bilo je tu i tamo i nedostataka je i pogriješaka ali
kad se stvori bilans uspjeha i neuspjeha onda su nali uspjesi krat proiuu godinu toliko zamašni da bi sagriješili
kod se nebi s time ponosili i kad ih nebi istakli
Pored uspjeha na polju širenja bratstva i jedin
stva izmedju naših iseljenika pored pomoći kcu rmo
ii&Lm&ffr- - &C wmjiv'i &tVfrt'fzLBV'n nAEa%- - tjsi ViFtilsjrSJnLmil&mrsTmmtt TuTilrTmllfTiW rlitrniam iEIM "i"airs
HKriHBraMp-Hh-k
_ sr-- j-- £ p --iwE7 xiv-r-- a ' i
' 'i
SSv'kSf'
t w wrr "Tu
"
r%
i wi 'g isf rr ar ~iT- - srsnr
d
"ćnSrmsWBfRfirt?tw&iifjtrififhs%T basviftmcomtKui&ffAkSi
!BZ
Mocnki povratnici iz NVestfalije
ajnička djelatnost
esrsih socijalista u itaSijs
iJesni socijalisti izdajnici i raz-bijači
borbe radničke Itlum
Atll Ilevin šumaher i Saragat
vjerni su pobornici američkog im-perijalizma
a partije i frakcije
socijalističkih stranaka na čijem
se čelu oni nalaze služe kao pouz-dan
kanal za prodiranje ameri-čkog
krupnog kapitala u njihove
zemlje za razbijanje jedinstva
radničke klase za stavljanje ovih
zemalja u vazalnu zavisnost od
Sjedinjenih Američkih Država i
za služenje interesima domaćih
IlivSi predsjednik talijanske Us
tavotvorne skupJtine Djuzepe
Saragat važna je karika u lancu
odanih slugu američkog imjierija-lizm- a
Već na Prvom poslijerat
nom kongresu Socijalističke stran-ke
Italije održanom jula-augus- ta
1015 jasno se pokazala razbijačka
djelatnost Saragati i njegovih
Sadašnji predsjednik
Koruške vlade kriv za
smrt 82 partizana
Tek iada je otkriveno da je za
mrt 82 tlowntka partizana koji
ni poginuli 1915 godine u Itorov-- I
j ii kriv sadašnji predsjednik Ko-ruške
Zemaljske lađe Ferdinand
Vedenik
Podatke o ulozi Vedenika u ovo-me
zločinu Iznio je bivJi direktor
celič-ui- o ti Horovlju inžinjer GaJ-se- V
i dnijji 10 1943 godine
Vedenik direktor javne sigurnosti
Stosijer narodni poslanik Socija-lističke
stranke Paul Ili zjak sa ve-ćim
brojem oficira iz S S bataljona
113 održali su sastanak sa koga
osovine ne razvijaju bi to bilo u aktivistima Osvobodilne fronte
je
svih
koje će naša
ove
slavenske
će okaljaju
toga nas
proslave
Bilo
izmedju
rečenog
prikupili
klase:
ka-pitalista
maja
iz Boiovlja uputili pismo u kome
su izrazili pokornost prema Jugo-slaviji
i pozvali slovenske partiza-ne
da dodju u Borolje radi pre-daje
grada i oružja od strane S S
bataljoift broj 113 Medjutim Ju-goslavenskog
parlamentarea koji
je stigao radi pregovora u prisu-stvu
ostalih učesnika sastanka ubio
je kapetan S S bataljona Stajner
Kada su partizani nakon toga ula-zili
u Itorovlje dočekale su ih S S
jedinice sa tenkovima U toj borbi
pala su 82 partizana
Za podlo ubijstvo jugoslavenskog
parlamentarea i 82 jugoslavenska
partizana nosi odgovornost u
prvom redu Vedenik koji je tada
bio dlan Vlade Hansa l'isa koja
je preuzela vlast od nacista
Zločinac stajner Austrijanac jo
uvjek je na slobodi u Austriji i
nije pozivan na efluvvfirnost
I'ri odmor obitelji nakon je tlošla u domovinu
pristalica Medjutim tek na Tre-- takodjer i svojeručno pismo sek- -
ćem kongresu Stranke januara
mjeseca 1947 godine razbijač rad-ničkog
jedinstva Saragat skida
svoju licemjernu masku "zaštitnika
radničkih interesa" napušta Soci-jalističku
stranku i osnuje svoju
nazovi "autonomnu" talijansku
radničku socijalističku stranku
koja postaje leglo protivradničke
djelatnosti u Italiji
Otejepljenje Saragatoe grupe
iz Socijalističke stranke doIo je
upravo u ono vrijeme kada su ko-munisti
I socijalisti poslije izbora
1940 godine imali relativnu veći
nu u Ustavotvornoj skupUini Je-dinstvo
akcije dviju talijanskih
radničkih partija koje se sve-srdno
zalažu za demokratski pre
obražaj i za očuvanje nezavisnosti
zemlje bilo je trn u oku domaće
i strane reakcije U težnji da pod-jarme
talijanski narod američki
imperijalisti pribjegli su već opro-banom
sredstvu — "podijeli pa
vladaj" Njihov prvenstveni cilj
bio je slabljenje radničkog jedin-st- a
a zatim konačna podvojenost
dviju radničkih partija U tom pr
ljavom poslu svoje dragocjene us-luge
pružio im je "socijalista"
njuit-jn- ' Sttiagat
Dobar poznavalac djelatnosti
engleske Laburističke stranke is
kreni prijatelj njenih vodja utje-cajnih
porodica lordova i predstav-nika
burfoakili krugova Saragat
se u isto vrijeme oduševljavao i
basnoslovnim bogatstvom američ-kih
monopola Svoju posjetu Ame-rici
Saragat je iskoristio za uspo-stavljanje
bliskih veza sa talijan-skim
diplomatom u Americi i zlo-glasnim
agentom američke reak-cije
u sindikalnom pokretu Luidžl-je- m
Antonijem
Ova veza donijela je velike ko-risti
Saragatu Predsjednik "ne-zavisnih
sindikata" Antonini po-znat
po svojoj razbijačkoj djelat-nosti
u radničkom pokretu i po
tijesnoj povezanosti sa američkim
monopolističkim kapitalom trebao
je da osigura materijalnu stranu
Saregatovog izdajničkog rada Do-kaz
za to je svota ml nekoliko
stotina hiljada dolara koju Je An-tonini
predao kao "dar" Saragatu
Četiri stotine pedeset hiljada dola-ra
bilo je dovoljno da uvjere Sa-raga- ta
u raspoloženje i povjerenje
američkih vladajućih krugova pre-ma
njima četiri stotine pedeset
hiljada dolara poslužilo je osim
toga kao snažan potstrek za dalju
cjepačku aktivnost razbijača rad-ničkog
jedinstva i sluge domaćih
i stranih kapitalista — Saragata
O financijskoj zavisnosti Sara-gata
od američkih gopodara čiji
Je posrednik agent državnog de-partme-nta
Sjedinjenih Američkih
Država Luidži Antonini svjedoci
i otpremili našem narodu u zemlju medju najveće pobjede
svakako spada pobjeda koju su izvojevalo demokratske snage
u Hrvatskoj Brctikoj Zajednici Medju najznačajnije spada
odlazak naših iseljenika u novu narodnu Jugoslaviju
Ima tu i drugih uspjeha sa kojima bi se mogli ponositi
kao uspjesi oko proširenja naše štampe povećanog broja
naših organizacija i članstva kulturno prosvjetne aktivnosti
i t d ali od svih gornje dvije pobjede su kruna našeg rada
kroz prošlu godinu
Sa radom kojeg su naša štampa i naše iseljeničke orga-nizacije
obavile kroz prošlu godinu može se 'ponositi svaki
član i članica našeg pokreta To je rad s kojim se malo koja
iseljenička grupa u ovoj zemlji meže ponositi To je rad koji
je jugoelavomke ifeljeoike u Kanadi uzdigao na prvo mjeeto
Sa takvim poletom ulazimo u 1948 godinu Budimo svije-cn- i
velikih zadaća koje stoje pred nama ali i uvjereni da će-mo
te zadaće izvršiti sa lakoćom samo onda ako : ove kako
i prošle godine prntupimo k rješenju istih bratski i zajednički
£&¥JOllSt
Vv 1 '"" Ud u tfrfV sto vise
JE II
K JM MW
retara Saragatove stranke Fara-velij- a
upućeno Saragatu lično U
pismu Faraveli izvještava Sara-gata
o protestu Antonlnijevog naj-bližeg
suradnika Vanija Slontana
zbog previše blagog stava Sa raga-tovo- g
organa "Umanita" Tobože
nije dovoljno odlučan u odbra-ni
Antoninijevog ugleda od napada
Demokratske stranke U pismu se
dalje kaže da Saragat treba da se
sastane sa bivšim vojnim guver
nerom Kima koji je napustio Ita
liju zbog "ličnih poslova s
da fce definitivno dogovore o os
nivanju "sjecijalnog trgovinskog
društva za izvoz robe koja ne zah-tijeva
licencije"
Iz pisma se vidi da je cilj ovog
druJtva stvaranje sredstava za fi
nanciranje Saragatove stranke
Montan je u ovom poslu osigurao
pomoć američkog poslanika u Ri-mu
Dana koga naziva svojim "lič-nim
prijateljem"
Medjutim otejepljenje Saragata
i njegovih pristalica nije oslabilo
talijansku Socijalističku stranku
ju je naprotiv očistilo od opor-tunističkih
elemenata i agenata ta-lijanske
i strane reakcije Pred-sjednik
Socijalističke stranke
lije l'jetro N'eni s pravom Je izja-vio
da "rascjepa koji želi reakcija
neće biti Ako u Stranci ima suvih
grana one će otpasti Ako ima
mrtvog liSća — odnijeti će ga vje-tar"
OzJojedjeni zbog takvog neus-pjeha
Saragat i njegovi jednom!
sljenici otpočeli su ogorčeni napad
na socijaliste i komuniste Oni JoS
jače učvršćuju sa veleposjed-nicima
bankarima industrijalcima
i krupnim crnoberzijancima kao 1
sa vlasnicima elikih poduzeća i
na taj način sebi osigurava izdaž- -
nu materijalnu pomoć Ova sred-stva
Saragat iskorisćuje za izda-vanje
listova u Itimu i Milanu koji
nose isto ime "Umanita"
Sama činjenica da ukupan tirat
tih dvaju listova iznosi svega
18000 primjeraka dokazuje da
talijanski radnici ne žele da ku-puju
iz!ajnićke i plaćeničke novi-ne
i da i ovaj Saragatov poduhvat
nema izgleda na uspjeh Preko
svojih listova Saragat stalno na-pada
komuniste i polemizira sa
socijalistima U svojini napadima
na talijanske komuniste Saragat
ne samo ito ne može biti doslje
dan oć Iz dana u dan postaje
sve nemoćniji i nerasumniji u svo
me bijesu prema istinskim pred-stavnicima
radničke klase Tako
na primjer dok on s jedne strane
optužuje Komunističku partiju da
se približila gradjanskim stranka-ma
i izgubila revolucionarno obi-lježje
a druge strane on upozora-va
na opasnost koja prijeti Italiji
od komunističke revolucije koju
prema njegovim riječima izazivaju
komunisti Takav stav Saragata
svjedoči o njegovoj potpunoj pla-ćeničkoj
bezidejnosti i beskrupu-loznosti
Po nalogu svojih gospodara fc
Vol-stri- ta Saragat Je prilikom gla-sanja
o povjerenju talijanskoj
Vladi u Ustavotvornoj skupštini
početkom oktobra ove godine za-jedno
sa kvalunkvistima onemo-gućio
glasovima svojih pristalica pd De Gasperijeve Vlade taj
način Saragat se našao na istoj
liniji sa fašističkim elementima
koji su ogorčeni protivnici radni-čke
klase Zahvaljujući Saragato-vi- m
manevrima omogućeno Je da
De Gasperi koji Je u Skupštini
istupio protiv radničkih straikova
i sindikalnih organizacija dobije
neznatnu većinu Sto predstavlja
sramnu izdaju interesa talijanskih
radnika
I Radnički sindikati u Kanadi !
Prem na-- i iseljenici prilično po-7nava- ju t'kononike političke i dru- -
i itvene prilike u umij zemlji ipak
1 se nekojih opaža nedovoljno
poznavanja radničkih sindikata ili
kako obično zovemo — zanatskih
unija Najveća potreba za vile jas-noće
u sindikatima opaža se u
njihovom sastavu počam od sin-dikalnih
jedinica pa sve do njiho-vih
središta kojih ima nekoliko
Ovim pitanjem važno se upozna-vati
naročito danas kad kanadgki
radnički sindikati igraju tako važ-nu
ulogi u svim sferama druitve- - i i nog živol
I
' 3
bio
tim
već
Ita
veze
Ka
kod
Radi toga nastojat će--
ovo pitanje uneeemo ne- -
isvjetla i jasnoće i najviSe
objašnjavati tamo gdje ee osjeća
i ijseća potreba
Pored mnogobrojnih aindikalnih
i W'fl ' !:„„ !__ _ _i„i m ' j'uiuiio nojr su uuumuiue BVU i i novnu KanausKu industriju postoji
još niz sindikalnih središta na na-cionalnom
provincijalnom okruž-nom
i lokalnom opsegu Još više
jedni kanadski sindikati su prisa-jedinje- ni sindikatima u Sjedin ie- -
! nim Državama odnosno tamošnjim
središtima CIO i AFL
I U novinskim izvještajima o spo-- !
rovima pregovorima i nagodbama
sindikata sa poslodavcima obično
se stavljaju i kratice koje ozna-čuju
kuda dotični sindikat pripada
Govori se recimo o United Steel
Vorkers of America United Auto-mobile
Workers of Amerika Unit-ed
Hubber Workers of America
United Klectrical Kadio and Ma-ehi- ne
Vorkers of America ili Inter-national
Union of Mine Mili and
Smelter Vorkers uvjek se ističu
i kratice njihovih srediJta CCL-CI- O
ili TLC-AF- L
Obično se ovakvim kraticama ne
posvećuje pažnja ili se uzimaju
pogrešno N'a primjer kad pitate
radnike kojoj uniji pripadaju ne-koji
će odgovoriti da pripadaju u
CIO ili AFL To je nepravilan
[odgovor Organizirani radnik naj
prije pripada svojoj sindikalnoj je-dinici
a poslije u CIO AFL ili ne-kom
drugom središtu CIO i AFL
nisu sindikati u onom smislu kako
nekoji misle CIO (Congress of
Industrial Organization) i AFL
(American Federation of Labor)
su središta kojima njihove sindi-Kaln- e
Jedinice pripadaju ili su pri- -
snjedinjene u Sjedinjenim Drža-vama
Kanadski sindikati imaju svoja
središta i u Kanadi a to su Ca-nadi- an
Congress of Labor (CCL) i
Trades and Labor Congress (TLC)
Većina sindikata koji su prisaje--
dinjeni u CCL u Sjedinjenim Dr
žavama su prisajedinjeni u CIO
Zato kad se spominju pojedini sin-dikati
onda se nadodaju i kratice
bilo samo CCL ili CCL-CI- O
Nekoji kanadski sindikati koji
su prisajedinjeni u Trades and
Labor Congress u Sjedinjenim Dr-žavama
su prisajedinjeni u Ame-rican
Federation of Labor Takvim
sindikatima se nadodaju kratice
TLC ili TLC-AF- L
Ima Jedan broj kanadskih sindi
kata koji su prisajedinjeni u TLC
ali ne i u AFL
Za bolje razumijevanje uzet će-mo
nekoliko konkretnih primjera
Recimo radnici kod Stelco u Ha-milto- nu
organizirali su se u Unit-ed
Steel U'orkers of America Nji-hova
sindikalna Jedinica dobila je
tekući broj lokala kojeg je izdao
glavni odbor United Steel Wor-ke-rs
u Sjedinjenim Država-ma
U United Steel Worker
of America organizirani su
i radnici kod Algome u S S Marie
i kod Dosco u Sydney I njihove
sindikalne Jedinice imaju brojeve
Danas vodja desnih socijalista
Saragat poduzima nove korake za
postizanje svog zločinačkog cilja
On izjavljuje da Je njegova stran-ka
spremna da se ponovo uključi
u Socijalističku stranku Pietra Ke-nija
ali pod Jednim uslovom —
da se Socijalistička stranka na bu-dućim
izborima odrekne jedinstva
akcije sa Komunističkom partijom
Time bi se nanio snažan udarac
bloku svih stranaka ljevice i poci
jepalo jedinstvo dviju radničkih
partija Medjutim i ovaj Saraga
tov pokušaj osjećen Je odlučnim
stavom talijanskih radnika i nji-hovih
radničkih partija
Sav svoj bijes Saragat pokuša-va
da Iskali u svojim ćisneima On
se pridružuje klevetničkoj kampa-nji
Herstove štampe uperene pro-tiv
Sovjetskog Saveza i demokrat-skih
zemalja Ali na njegovo ražo--
povjerenju prema Komunističkoj
partiji Italije Oni su ujedno do-kazali
da u Saragatu gledaju Je
dino razbijača Jedinstva radničke
klase Italije i talijanske i
američke reakcije Sve to doka
zuje da je sekretar talijanske Rad
ničke socijalističke stranke — voj- -
IkovoJja bet vojske "radnički
podrške medju radnicima
svojih lokala Usput budi rečeno
ove tri kompanije predtaljaju os-novu
kanadkog i amem'kog čeli-čnog
trusta Ogranci United Steel
Workers of America posluju i kod
niza drugih manjih čeličnih kom-panija
Sve ove sindikalne jedinice
ili ogranci u Kanadi su prisajedi-njeni
u Canadian Congress of La-bor
a u Sjedinjenim Državama u
CIO Glavni upravitelj svih jedinica
United Steel Workers of America
u Kanadi je C II Millard Millard
je formalno upravitelj američkih
čeličnih sindikata na kanadskom
teritoriju
Isto tako je i sa United Auto-mobile
Workers of America čiji
ogranci u Kanadi pod svojim bro-jevima
posluju u Vindsoru Oshawi
i drugdje Ogranci ovog sindikata
u Kanadi prisajedinjeni su u CCL
a u Sjedinjenim Državama a CIO
Zato se pojedinom ogranku (loka-lu)
United Automobile Workent of
America nadodaj i CCL-CI- O Up-ravitelj
ovog sindikata u Kanadi
je George Durt
U Trades and Labor Congress
drugom sindikalnom središtu u Ka-nadi
je nešto drugčije Svi oni
sindikati koji su prisajedinjeni u
Trades and Labor Congress nisu
rrfeajedinjeni u American Federa
tion of Labor Prisajedinjen je sa-mo
jedan dio samo oni sindikati
koji nose naziv "of America" kao
na primjer United Textile Wor-ke- rs of America
Kako vidimo u Kanadi su u
glavnom dva sindikalna središta —
Canadian Congress of Labor i
Trades and Labor Congress Sje-dišta
obih središta su u Ottawi
I'rvom je glavni predsjednik A R
Mosher drugom l'ercjr Ilengough
Kroz ova središta nrisaledinieni
sindikati izradjuju zajednički pro-gram
odnoseći se na nadnicu bolje
uslove rada pravo sindikalnog po-slovanja
i druga pitanja sindikal-nog
i opće društvenog značaja
koordiniraju akcijama uzajamno
se pomažu u štrajkovima itd Ova
središta svake godine održavaju
6Voje konvencije gdje prisustvuju
delegati svih prisajedinjenih sin-dikata
Ovo godine konvencija Ca-nadian
Congress of Labor se odr-žavala
u Torontu a konvencija
Trades and Labor Congress u Ha-milto- nu
Posebno od toga svaki
sindikat u Kanadi održava svoju
vlastitu konvenciju ili zajedničku
konvenciju sa svojim sindikatima
u Sjedinjenim Državama
Pored sindikata koji su u Ka-nadi
prisajedinjeni u Canadian
Congress of Labor I Trades and
Labor Congress postoje i razni
drugi radnički sindikati U provin-ciji
Quebec postoji National Ca-thol- ic
Svndicate gdje su prisaje-dinjeni
razni katolički sindikati
Poslovanje katoličkih sindikata je
ograničeno samo nn provinciju
Quebec i tek na Jedan dio indu-strije
jer tamo posluju i sindikati
prisajedinjeni u CCL i TLC
Uz to posluje diljem zemljo i
niz tako zvanih nezavisnih sindi
kata kao što su nekoji sindikat!
željezničara koji nisu nigdje pri-sajedinjeni
Računa se da danas ima u Ka-nadi
ukupno organiziranih okr
900000 radnika Najveći porast
kanadskih sindikata zabilježen Je
tokom prošlog rata i u toku ovih
par poslijeratnih godina Gotovo
nema niti jedne osnovne kanadske
industrije gdje radnici nebi bili
djelomično ili potpuno organizi-ran!
U vezi sa ovom raspravom po-stavlja
se pitanje: Zašto u Kanadi
posluju sindikati sa američkim na-zivom
i zašto su prisajedinjeni
američkim sindikalnim središtima?
Zašto ovi sindikati Aalju jedan
dio članarine u CIO i AFL u Sje-dinjenim
Državama
(Naitavit će sr)
ŠPANSKO STANOVNI-ŠTVO
POMAŽE SVOJE
GERILCE
Pariz — Organ Komunističke
partije španije "Mundo Obrero"
piše o sve većoj podrJci špankog
stanovništva gerilcima koji se bore
protiv Frankovog režima List isti
če da Je špnnska vlada s tim u
vezi ovih dana poduzela drastične
mjere sa čišćenje vojske civilne
garde i policije i svih elemenata
sa koje se sumnja da stoje u vezi
s gerilcima Nedavno je otkriveno
čarenje talijanski radnici nisu se da su članovi civilne garde davali
ni sa trenutak pokolebali u svom oružje i obavještenja geri'cima
slugu
zbog čega Je uhapšeno više oficira
i podoficira civilne garde i polici-je
Iz vojnih slagališta u Madrida
nedavno Je primjecen nestanak ve-likog
broja pušaka mitraljeza i
revolvera zbog čega su frankisti-čk- e
vlasti povele istragu u više
garnizona I pored ovih mjera iz
vojnih slagališta i dalje nestaje
oružje koje se dostavlja gerilcima