000412 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
HH" t
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 18 septembra 1947 NOVOSTI NOVI dokaz konstruktivnosti
Publiihed every Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti
In the Croatian
Publishing
Language
Corapanv medjunarodne politike Jugoslavije
Autaorfaseđ as Seconđ Član Mail
Tzkxzi svaki utorak četvrtak
Tost Office Department Ottava
i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Oliice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Poslije kongresa britanskih
sindikata u Southportu
Sudeći po komentarima u britanskoj štampi i javnosti
uopće 79 kongres britanskih sindikata u Southportu pokazao
je jasno dvije stvari S jedne strane na kongresu je još jednom
Generalno vijeće uspjelo da odbrani svoju politiku i politiku
laburističke vlade po važnim pitanjima kako vanjske tako i do-maće
politike S druge strane po gledištu mnogih iskusnih poli-tičkih
komentatora dio kongresa pokazao je više klasne svijesti
u redovima britanskog radništva nego što je to bio slučaj na
ranijim kongresima
Povjerenje koje je Kongres izglasao vladinoj politici što
treba naročito podvući primljeno je sa najvećim odobravanjem
baš u konzervativnoj i to krajnje konzervativnoj štampi Ovo
se naročito odnosi na Bevinovu vanjsku politiku a isto tako i
na pitanje nacionalizacije čelika Odluku Kongresa po pitanju
nacionalizacije čelika najtoplije pozdravlja bašultra konzer-vativni
Daily Mail list izglašenog lorda Rotermira Sama ta
činjenica predstavlja najbolji komentar kako stanovišta labu-rističke
vlade tako i birokratskog vodstva radničkih sindikata
Velike Britanije
Medjutim treba imati na umu da je u svojoj suštini gla-sanje
na Kongresu formalnost Nikad ne treba izgubiti iz vida
činjenicu da je ustrojstvo sindikata i glasačka procedura takva
da s jedne strane glasače predstavljaju dobrim dijelom stalni
namještenici" i "razni" funkcioneri" ili pak "naročito izabrani
pouzdani ljudi" dok s druge strane delegati ukoliko i dolaze
neposredno iz rudnika i fabrika ne mogu stvarati svoja miš-ljenja
na licu mjesta na osnovu argumenata koji se iznesu
u prilog ili protivu jedne rezolucije ili predloga Njihovo "miš-ljenje"
već je po pravilu unaprijed stvoreno Svi delegati bez
razlike glasaju na osnovu unaprijed utvrdjenih direktiva koje
im se daju — po svim važnim pitanjima — na predkonferen-cijam- a
njihovih sindikata Uzimajući za primjer pitanje nacio-nalizacije
čelika vidimo da su na sastancima koje su pojedini
— naročito veći sindikati — imali prije otvaranja Kongresa
znane struje u tim pojedinim sindikatima (noseći sobom veliki
broj glasova) bile protiv vladinog stava i tražile da se nacio-nalizacija
čelika sprovede što prije kako bi se razbio obruč
kojim magnati čelika stežu britanskog radnika i sabotiraju
privrednu obnovu zemlje Medjutim svi ti glasovi koji su na
sindikalnim predkonferencijama pojedinih sindikata pali protiv
vlade (i ostali u manjini) na samom Kongresu pali su za vladu
pošto sindikati glasaju "en bloc"
Ovako ishod glasanja pokazuje dvije stvari Na prvom
mjestu da je sam rezultat glasanja nerealna slika pravog
raspoloženja i radnih masa i delegata na Kongresu a s druge
strane Kongres je još jednom pokazao da opozicione snage
imaju malo mogućnosti da dodju do izražaja da su zagušivane
pseudo-demokratski- m pravilima statutima i formama Ipak
pogriješno je bilo predpostavljati da to široko opoziciono ras-položenje
sa svom snagom masovnog karaktera koji ima
može za uvjek ostati izgubljeno i zakopano Pogoršavanjem
privredne situacije i zaoštravanjem klasnih odnosa sve se više
kristalizira situacija i dolazi polako do pregrupisavanja snaga
To se pregrupisavanje u Britaniji sa svim njezinim elementima
političkog i socijalnog karaktera vrši polako ali se ipak vrši
neprekidno Zato svi oni koji su prije par tjedana pozdravili
"pobjedu" g Bevina znaju vjerojatno najbolje i sami kako
je ta "pobjeda" izvojevana i što u stvari znači Demagoški
izvojevane "pobjede" s jedne strane a privredna kriza s druge
strane zajedno sa sve većim nezadovoljstvom radnih masa
ne predstavljaju teren na kome se može još i suviše dugo vre-mena
opensati istim metodama i istom politikom koju je do
sada u ime "socijalizma" vodila britanska laburistička vlada
koja kao što se vidjelo na primjer po pitanju nacionalizacije
čelika počinje već da napušta čak i po unutrašnje političkim
pitanjima programa na čije se izvršenje obavezala na izbori-ma
1945 godine I na Kongresu je došlo do izražaja ono što
su u vise mahova isticali progresivni kritičari laburističke
vlade da se ne može kod kuće voditi "socijalistička" a u ino-stratnst- vu
imperijalistička politika i da će doći dan kada će se
morati da podje jednim ili drugim putem
Dok kao što je već rečeno konzervativna štampa poz-dravlja
stav Kongresa po pitanju nacionalizacije čelika i vanj-ske
politike dotle napredna štampa izvlači iz diskusija koje
su na Kongresu vodjene suprotne zaključke
George Sinheld suradnik Daily VVorkera za industrijska
pitanja smatra da je "glavna odluka Kongresa koja daje raz-loga
za povjerenje u budućnost odlučni zahtjev koji je po
stavljen da se problemi Britanije riješavaju odlučnim metoda
ma radničke klase"
Sinfield uporedjuje southportski Kongres sa Kongresom
Laburističke partije u Margejtu i smatra da je Southport po-kazao
"potpuno drukčiju sliku" od Margejta gdje su "protiv-nici
politike prodaje dolaru bili zbunjeni i zastrašeni" dok u
Southportu "nijedan od delegata nije imao ni jedne lijepe
riječi za Maršalov plan" Southport — zaključuje Sinfield —
predstavlja veliki napredak u borbi radničke klase" te "iako
su ponekad oni koji su zastupali progresivnu politiku" bili
nadglasani to ipak "ne znači da su reakcionarna gledišta
uvjek bika usvojena"
Gordon Sheffer "Reynolds News" smatra da su delegati
pokazivali tokom čitavog zasjedanja Kongresa takvu lojalnost
Laburističkoj vladi koju su doveli na vlast kakvu nijedna
britanska vlada nije uživala i da su bili spremni i očekivali
od vlade da im pruži vodstvo ali vlada to vodstvo nije pružila
Shefler ističe da je u pitanjima domaće politike na Kongresu
Ovih dana Prezidijum Narodne
skupštine FNRJ ratificirao je ugo-vore
o miru s Bugarskom Ma-djarsko- m
i Italijom Na taj način
ovim aktom uklonjena je i po-sljednja
formalna prepreka u od-nosima
koji se poslije rata razvi-jaju
izmedju Jugoslavije s jedne
strane i Bugarske Madjarske i
Italije s druge strane a koji su
rezultat poslijeratnih prilika u
svakoj pojedinoj od ovih zemalja
i nastajanja naše vlade da uspo-stavi
i održava dobre odnose sa
svim državama u našem susjed-stvu
Ratifikacija ugovora o miru
pretstavlja jedan nov dokaz takve
konstruktivne politike koju Jugo-slavija
%-o-dl
u odnosu prema svo-jim
susjedima
Naša javnost je s naročitim za-dovoljstvom
primila vijest o ratifi-kaciji
ugovora o miru s bratskom
otećestvenofrontovskom Narodnom
Republikom Bugarskom Naša ra
dost je potpuno razumljiva Od
svih zemalja koje su njihovi pred-ratni
fašistički upravljači uvukli
u službu hitlerovske agresije pro-tiv
naše domovine Bugarska je —
poslije svog oslobodjenja — najod-lučnije
krenula putem istinske de-mokracije
Borbom svojih partiza-na
i svojim otporom profašistič-ko- j
politici izdaje svojim učešćem
u borbama protiv hitlerovskih hor-di
u toku rata već u prvim dani-ma
slobode bugarski narod je do-kazao
da nije imao ništa zajedni-čko
sa zločinima koburške nacisti-čke
agenture Od svih zemalja
koje su njihovi vlastodršci stavili
u službu hitlerovske agresije u
Bugarskoj je najdosljednije pove-dena
borba za uništenje fašističkih
ostataka zakletih neprijatelja
bratske demokratske suradnje i
solidarnosti mcilju slavenskim na
rodima Na taj način bugarski
narod je sa svoje strane učinio sve
za učvršćenje bratskih i nepomu-ćenih
prijateljskih odnosa s osta-lim
slavenskim narodima a naro-čito
s narodima Jugoslavije i So-vjetskog
Saveza
U svojoj borbi za dosljednu de-mokratizaciju
Bugarske i usposta-vljanje
njene pune nezavisnosti u
borbi za svoju bolju i sretniju bu-dućnost
bugarski narod je uživao
i uživa nesebičnu i snažnu podršku
naroda nove Jugoslavije
Snažnu manifestaciju te bratske
pomoći Jugoslavije novoj Bugar-skoj
pretstavljala je neumorna
borba delegacije naše vlade na
Pariškoj konferenciji mira za pra-vedan
ugovor o miru s Bugarskom
za take odredbe ugovora koje
bi pomogle demokratski razvoj Bu- -
Ratifikacija
Moskva 30 augusta
TASS javljaš
U uvodniku posvećenom ratifi-kaciji
mirovnih ugovora s Itali
jom Madjarskom Rumunjskom
Finskom i Bugarskom od strane
Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta
SSSR "Pravda" piše:
"Ova odluka je nova važna eta-pa
u odnosima Sovjetskog Saveza
sa pomenutih pet europskih drža-va
Ratifikacija mirovnih ugovora
uklanja sve prepreke na putu dalj-njeg
razvoja zdravih uzajamnih
odnosa izmedju Sovjetskog Saveza
i ovih država"
Ističući da ovi ugovori u osnovi
odgovaraju zahtjevima koje je is-ticala
demokratska javnost list pi
še da isti mogu da odigraju veliku
i pozitivnu ulogu u životu tih drža
va Pred njima je put širokog de-mokratskog
razvoja i stvaralačkog
rada Pružena im Je mogućnost
da stupe u Organizaciju ujedinje-nih
nacija Očekuje ih široko polje
rada u interesu medjunarodnog
mira i plodne suradnje s drugih
zemljama Ostalo zavisi od samih
država s kojima su potpisani mi-rovni
ugovori i od njihoe sprem-nosti
da prekinu sa svojom prošlo-šću
One drže svoju sudbinu u vla-stitim
rukama
skog i
gar-k- e Dobro je poznato kakvim
u se ciljevima rukovodile anglo-američke
sile na konferenciji u
Parizu i šta su htjele postići poku-šajima
da se Bugarskoj nametnu
što teži uslovi mira Delegacija
naše vlade u Parizu zajedno sa
sovjetskom delegacijom i delega-cijama
ostalih slavenskih zemalja
otporom koji je pružila nastojanji-ma
neprijatelja bugarske demo-kracije
na Mirovnoj konferenciji
dokazala je da bugarski narod u
narodima Jugoslavije ima odane
prijatelje na koje se u svakoj pri-lici
može osloniti
Koliko nama u Jugoslaviji leži
na srcu prosperitet nove Bugarske
koliko se iskreno radujemo sva-kom
uspjehu i svakoj pobjedi bu-garskog
naroda u obnovi izgrad-nji
i učvršćenju nezavisnosti nje-gove
domovine najbolje se vidjelo
po oduševljenim manifestacijama
kojima je čitava naša zemlja do-čekala
nedavno svog najdražeg
gosta slavnog antifašističkog bor-ca
i najvećeg sina bugarskog na-roda
— Georgija Dimitrova Posje-ta
Georgija Dimitrova Jugoslaviji
pretstavlja najznačajniji datum u
odnosima izmedju Jugoslavije i
Bugarske Historijski sastanak
maršala Tita i Georgija Dimitrova
na Bledu krunisan je novom za-jedničkom
pobjedom naroda Jugo-slavije
i Bugarske u njihovom na-stojanju
da što više učvrste brat-ske
i prijateljske odnose izmedju
naše dvije zemlje Bledski spora-zum
koji je tom prilikom potpisan
oživotvorio je plemenite težnje
najboljih sinova naroda Jugosla-vije
i Bugarske i otvorio široke
perspektive njihovoj daljnjoj su-radnji
na učvršćenju narodne de
mokracije i ostvarenju blagostanja
i sretnog života narodnih masa
naše dvije zemlje
Za nae poslijeratne odnose s
Madjarskom karakteristične su ži-ve
simpatije s kojima narodi Jugo-slavije
prate nastojanja demokrat-skih
snaga Madjarske za dosljed-nu
demokratizaciju ove zemlje i
njen puni doprinos djelu su učvrš-ćenja
mira u Podunavlju U svome
nastojanju da osiguraju demokrat-ski
razvitak Madjarske i stvore
uslove za Sto tješnju suradnju s
njenim susjedima mlada madjar-sk- a
demokracija nailazila je i na-ilazi
na prilične teškoće Te teško-će
su s jedne strane rezultat pod-muklog
rovarenja hortijevskih za-vjerenika
u zemlji a s druge stra-ne
pritiska i intervencija njihovih
inostranih imperijalističkih inspi-rator- a
i zaštitnika koji i sada pri-željkuju
da Madjarsku pretvore u
pet ugovora
KOMENTAR MOSKOVSKE "PRAVDE"
Poznato je da su Rumunjska
Bugarska i Madjarska hrabro i
odlučno krenule novim putem Na-žalost
sposobnost vladinih krugo-va
današnje Italije da prekine s
ostacima fašizma koji se Još osje-ćaju
u unutrašnjem životu ove ze-mlje
izaziva sumnju Apsolutno se
ne može dopustiti takav ton koji
su uzeli talijanski fašistički ele-menti
po pitanju mirovnog ugovo-ra
s Italijom i po problemima koji
su u vezi s njim čak i talijanski
vladajući krugovi smatraju da će
moguće da se mirovni ugovor pot-piše
a da se istovremeno dema-goški
poziva da se on poništi Nije
potrebno isticati da Je to u kon-trastu
prvenstveno s interesima sa-me
Italije
Naravno u ratificiranim ugovo-rima
nije sve savršeno i sve u
njima ne mole zadovoljiti zainte-resirane
strane Točno je da ugo-vori
imaju nedostatke koji bi bilo
ne samo poželjno nego i potrebno
bezuslovno otkloniti Sovjetski Sa-vez
je uložio mnogo truda da ot-kloni
te nedostatke — i u tom po-gledu
je bilo postignuto mnogo
Ali se ipak nije uspjelo da se otklo-ne
svi nedostaci
Pri postojećim uslovima zaklju-čeni
ugovori pretstavMjaju najbolje
što je moglo da se postigne sve
naroda imperijalističkoj politici
postojala jaka struja koja je tražila poduzimanje što radikal-nijih
mjera dok je s druge strane u pitanjima vanjske politike
"jedna stvar došla jasno do izražaja" naime "delegati kako
oni koji su pomagali tako i oni koji su kritizirali sadašnju vla-dinu
vanjsku politiku bili su složeni u tome da Britanija ni u
kom slučaju nesmije prihvatiti američke uslove koji bi poga-dja- li
njezinu nezavisnost"
U zaključku se može reći da je 79 Kongres britanskih rad-ničkih
sindikata istakao kako je reakcionarni dio vodstva sin-dikata
pokazao punu spremnost da ide sve dalje na desno i
aa u ime "socijalizma" i "demokracije" preda interese britan
radništva britanskog
monopolističkog kapitala Britanije i Amerike S druge strane
opozicija nije još brojno dovoljno jaka niti je organizaciono
dovoljno povezana da može razbiti začarani krug formalnosti
pravila demagoštva i birokratizma i da povede britanske rad-ne
mase jednim pravilnim putem
"WP"
jednog od -- ojih vazala Madjarska
di mokracija je do-a- d izojeala
nekolik" značajnih pobjeda u som
odlučnom nastojanju da spasi ma-djars- ki
narod od žalosne sudbine
koju žele da mu nametnu njegovi
unutrašnji i vanjski neprijatelji
Simpatije s kojima narodi Jugo-slavije
prate nastojanja demokrat-skih
masa Madjarske za potpuni
raskid s prošlošću za izgradnju
njihove bolje i sretnije budućnosti
našle su punog odjeka u širokim
slojevima madjarskog naroda Da-nas
je madjarsko-jugoslavensk- o
prijateljstvo značajan faktor za
konsolidaciju prilika u Podunav-lju
Ratifikacija ugovora o miru
nesumnjivo je izraz dobrih odnosa
koji postoje izmedju Jugoslavije i
Madjarske i ona pretstavlja nov
doprinos Jugoslavije u daljnjem
produbljavanju i učvršćenju tih
odnosa
Poznato je kako su se stvari raz-vijale
u toku priprema za sklapa-nje
ugovora o miru a Italijom I
prilikom njegovog zaključivanja
Anglo-američ- ki imperijalisti su-protstavili
su se tada opravdanim
zahtjevima Jugoslavije Oni su či-nili
sve da u Italiji nanoseći nove
nepravde narodima naše zemlje
ponovo rasplamte agresivne i po-robljiva- čke
pretenzije i tako podrže
i aktiviziraju fašističke ostatke
protiv kojih u toj zemlji nije vodje-n- a
ozbiljna borba Jugoslavija se
prirodno nije mogla pomiriti s ne-pravdama
koje joj je nanio namet-nuti
ugovor o miru s Italijom de-legacija
naše vlade izričito je na-glasila
da taj akt ne znači da se
Jugoslavija odrekla zahtjeva i pra-va
njenih naroda na jugoslavenske
teritorije koje su prema odred-bama
ugovora ostale van naših
granica Potpisivanje ugovora o
miru s Italijom pretstavlja jednu
tešku nametnutu žrtvu koju su
narodi Jugoslavije preuzeli na sebe
u interesu očuvanja mira Ratifi-kacija
ugovora o miru s Italijom
takodjer ne znači da smo se ml
odrekli naših neprikosnovenih pra-va
I ovaj akt medjutim takodjer
pretstavlja još jedan dokaz da Ju-goslavija
nastoji da doprinese sve
što može kako bi se njeni odnosi
s Italijom razvijali onako kako je
to u interesu i naroda Jugoslavije
i talijanskog naroda
Ratifikacija ugovora o miru s
Bugarskom Madjarskom i Italijom
pokazuje koliko je konstruktivna
politika učvršćenja mira koju Ju-goslavija
uporno i odlučno provodi
u cjelokupnoj svojoj medjunarod-no- j
aktivnosti
Iz "Borbe"
o miru
stranim pregovorima Izrada mi-rovnih
ugovora s blvlim savezni-cima
Njemačke služi kao pozitivan
primjer za rješavanje velikih i
složenih zadataka poslijeratnog do-ba
Ovaj zadatak je mogao da se
riješi samo metodom medjunarod-n-e
suradnje
Nije tajna da su u toku Pariške
konferencije izvjesne snage poku-šavale
da uprave pripreme mirov-nih
ugovora drugim tokom težeći
napuštanju sporazumnih odluka i
grubom diktatu Takvi pokušaji su
pretrpjeli krah One odluke Pari-ške
konferencije koje su imale Jed-nostrani
karakter i nisu odgova-rale
zadacima demokratskog mira
pokazale su se kao neprimjenljive
u životu One su precvjetale prije
no što su se rasvjetale
Principi medjunarodne suradnje i
principi Krima i Potsdama pob-ijedili
su i ovog puta To treba na-ročito
istaći baš danas kada Sje-dinjene
Američke Države uz po-moć
Velike Britanije pokušavaju
da obnove poročne pokušaje dik-tata
pri izradi mirovnih ugovora
s Njemačkom Japanom i Austri-jom
koje je već sam život osudio
na propast Iskustvo iz nedavne
prošlosti uvjerljivo pokazuje da su
slični pokušaji osudjeni na neiz-bježni
i potpuni krah
Sovjetski ljudi piše u zaključku
"Pravda" sa zadovoljstvom će pri-miti
rješenje sovjetske vlade i Pre-zidijuma
Vrhovnog Sovjeta SSSR
o ratifikaciji pet mirovnih ugovora
koji pretstavljaju nov prilog u
stvari učvršćenja medjunarodne
suradnje u stvari učvršćenja mira
i sigurnosti naroda usprkos svih
lukavstva i rovarenja medjunarod-ne
reakcije koja po cijenu svega
pokušava da omete tu suradnju
Sovjetski narod pod rukovod-stvom
sovjetske vlade i svog eli-ko- g
vodje i učitelja Staljina i da- -
lj će voditi dosljednu i nepomir--
Ijivu borbu za demokratski mir za
sigurnost naroda za blagostanje
sreću i slavu svoje Otadžbine za
mirnu i čvrstu suradnju svih de-mokratskih
zemalja velikih i ma- -
HCL gets higher wages lomr
official Ottawa figures prove
Godine glada
Američki fašizam ugrožava
prava naroda Amerike
U posljednje vrijeint- - sve se više
jačaju fašističke organizacije u
Americi Napadi na osnovna pra-va
radničke klase protivradnički
zakoni rasna netrpeljivost i otvo-rene
prijetnje novim ratom — dje-la
su kojima američki fašizam ot-počinje
napade kako na nezavis-nost
i slobodu svog naroda tako
i demokratskih naroda u svijetu
Američkom fašizmu posvećene
6U dvije knjige Henrija llouka —
"Crna pošta" izdata 1044 godine
i "To je u tajnosti" izišla iz štampe
194C godine
Buka koju su ove knjige digle u
Sjedinjenim Američkim Državama
i klevetnički napadi na pisca naj-bolji
su dokaz istinitosti materijala
koji je on u njima iznio I stvarno
Houk prikazuje jasnu sliku "nevi
dljive" mreže kojom Je reakcija
sputala čitav ekonomski i politički
život Amerike
Klica današnjeg američkog faši-zma
nije prodrla u Ameriku sa
druge strane Oceana — američke
fašističke organizacije ponikle su
na američkom tlu Dolaskom faši-zma
na vlast u Njemačkoj u Sje-dinjenim
Američkim Državama iz-bijaju
na površinu fašističke orga-nizacije
dviju vrsta — čisto ameri-čke
i mješovite koje su obuhvaćale
Nijemce i Amerikance Medju po-sljednjim
najuticajnije su "Nje-mačko-ameri- čki
savez" i "Njema-čko-američ- ka
pensilvanska federa-cija"
U prvoj etapi svoga postojanja
američki fašizam žiri se na poje-dine
centre istupajući pod najraz-novrsnijim
imenima — "američka
koalicija" u Washingtonu "srebr-ne
košulje" i "kršćanski front" u
New Yorku itd U drugoj etapi on
nastoji da izbije na medjunarodnu
pozornicu U doba kada Ilitlerovi
razbojnici pripremaju europski a
zatim i svjetski rat niče u Ame-rici
čitav niz fašističkih organiza-cija
sa tendencijom stvaranja cen-tralizirane
partije
U početku europskog rata faši-stičke
organizacije čine sve mogu- -
ce pokušaje da spriječe stupanje
Amerike u rat One djeluju pod
lozinkom "Ne dopustimo stupanje
Amerike u rat!" "Koalicija gra-dja- na
protiv vanjskog rata" itd
Nema sumnje da su njihovom dje-latnošću
rukovodili hitlerovci Me-djutim
Sjedinjene Američke Dr-žat
e ipak su stupile u rat Faši-stičkim
organizacijama nije pre-ostalo
ništa drugo nego da promi-jene
naziv zadržavši medjutim
i dalje sadržaj i metode svoje ru-šilač- ke
djelatnosti
Poslije 7 XII 1941 godine kada
je rat dopro i do Sjedinjenih Ame-ričkih
Država fašističke organi-zacije
postaju "patriotske organi-zacije"
one podvlače svoju anti-komunističku
orijentaciju i napa-daju
demokraciju Medju najaktiv-nije
fašističke organizacije ratnog
perioda spadaju "Američka koali-cija
patriotskih društava" "Pobor-nici
principa Georga WasMfigto-na- "
"Liga zaštite amerikanizma"
itd
lih"
Svi glavni moskovski listovi do-nijeli
stu danas uvodnike posvećene
ratifikaciji mirovnih ugovora s Ita-lijom
Rumunjskom Finskom Ma-djarskom
i Bugarskom
i A
-- V-
? "
vwj ~
opet dolaze
Zahaljujući ogromnim materi-jalnim
sredstvima čvrstim ezama
sa Kongresom zakonodavnim or-ganima
pojedinih država i central-nom
i lokalnim državnim apara-tom
ove organizacije imale su ve-likog
uticaja u političkom životu
Sjedinjenih Američkih Država
Pisac spominje časopis "Desti-ny- "
(Sudbina) organ takozvane
anglo-saksons- ke federacije Strani-ce
ovog časopisa obiluju propagan-dom
ideje "više" i "niže" rase
"Destinv" tvrdi da su Anglosak-son- ci
pozvani da gospodare svi-jetom
i da "viša" rasa trebi da
vlada svim ostalim narodima Cilj
ove propagande je uništenje svih
legitimnih prava i osnovnih slobo-da
radnog naroda cijelog svijeta
uništenje svih naprednih demokrat-skih
snaga raspirivanje rasne ne-trpeljivosti
u prvom redu prema
Crncima
"Destiny" nije usamljen To Jo
zapravo karika u čitavom lancu
fašističke propagande Iza njega
ne zaostaje ni časopis "States-man- "
(Državnik) čiji je urednik
stekao popularnost kao organiza-tor
kampanje pod parolom "Crnci
treba da znaju svoje mjesto"
Rasistička ideologija čvrsto se
ugnijezdila i u pojedinim organi-ma
Kongresa Sjedinjenih Ameri-čkih
Država naročito u Vojnoj ko-misiji
Pretstavničkog doma Pisac
navodi karakterističan primjer Je-dan
od najdosljednijih pobornika
rasizma — član ove Komisije sa-znao
je da se priprema za štampu
antropološko djelo "Ljudske rase"
u kome se kritizira rasizam On
je zabranio da ovo knjiga prodre
u armiju i tražio da se proglasi
"komunističkom" Usprkos prote
stu naučenjaka koji su proučili ovo
djelo zahtjevu člana Komisije bilo
je udovoljeno
Američki fašizam ne zaboravlja
ni antisemitizam Antisemitizam
služi kao maska za prikrivanje im-perijalističkih
planova Sjedinjenih
Američkih Država i težnje za hege-monijom
nad ostalim zemljama u
svijetu Mizantropska rasistička
ideologija služi se oprobanom hit-lerovskom
taktikom "Neka narod
mrzi nekog ili nešto — tada neće
primjećivati našu djelatnost"
Djelatnost fašizma ne može se
zamisliti bez mržnje prema na-prednim
demokratskim snagama
Pod parolom borbe protiv svjet-skog
"komunizma" američki faši-sti
nastoje da liše radnike Sje-dinjenih
Američkih Država njiho-vih
osnovnih prava
Većina fašističke propagandne
literature u Americi razašilje se
poštom u ličnim kovertama sena-tora
i članova Pretstavničkog do-ma
koji su oslobodjeni plaćanja
poštarine
To još jednom dokazuje da Je
fašizam uhvatio čvrsto korijen u
Kongresu Pretstavničkom domu i
ostalim vladinim organima Svije--ni
svoj snage američki fašisti
razvijaju svoju anlidemokrattku
djelatnost uvjereni da ih za to
niko neće pozvati na odgovornost
šta više i kada se pozovu na od-govornost
procesi protiv fašista
pretvaraju se u lakrdiju sa bijed-no
insceniranim istragama zasje-danjem
porote itd
Sve ovo pruža mogućnost ame
ričkom faMsmu da nesmetano ro-vari
protiv demokracije u svijetu
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, September 18, 1947 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1947-09-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Novot001124 |
Description
| Title | 000412 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | HH" t STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 18 septembra 1947 NOVOSTI NOVI dokaz konstruktivnosti Publiihed every Tuesdav Thursday and Saturdav by the Novosti In the Croatian Publishing Language Corapanv medjunarodne politike Jugoslavije Autaorfaseđ as Seconđ Član Mail Tzkxzi svaki utorak četvrtak Tost Office Department Ottava i subotu u hrvatskom Jeziku Registered in the Registry Oliice for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Poslije kongresa britanskih sindikata u Southportu Sudeći po komentarima u britanskoj štampi i javnosti uopće 79 kongres britanskih sindikata u Southportu pokazao je jasno dvije stvari S jedne strane na kongresu je još jednom Generalno vijeće uspjelo da odbrani svoju politiku i politiku laburističke vlade po važnim pitanjima kako vanjske tako i do-maće politike S druge strane po gledištu mnogih iskusnih poli-tičkih komentatora dio kongresa pokazao je više klasne svijesti u redovima britanskog radništva nego što je to bio slučaj na ranijim kongresima Povjerenje koje je Kongres izglasao vladinoj politici što treba naročito podvući primljeno je sa najvećim odobravanjem baš u konzervativnoj i to krajnje konzervativnoj štampi Ovo se naročito odnosi na Bevinovu vanjsku politiku a isto tako i na pitanje nacionalizacije čelika Odluku Kongresa po pitanju nacionalizacije čelika najtoplije pozdravlja bašultra konzer-vativni Daily Mail list izglašenog lorda Rotermira Sama ta činjenica predstavlja najbolji komentar kako stanovišta labu-rističke vlade tako i birokratskog vodstva radničkih sindikata Velike Britanije Medjutim treba imati na umu da je u svojoj suštini gla-sanje na Kongresu formalnost Nikad ne treba izgubiti iz vida činjenicu da je ustrojstvo sindikata i glasačka procedura takva da s jedne strane glasače predstavljaju dobrim dijelom stalni namještenici" i "razni" funkcioneri" ili pak "naročito izabrani pouzdani ljudi" dok s druge strane delegati ukoliko i dolaze neposredno iz rudnika i fabrika ne mogu stvarati svoja miš-ljenja na licu mjesta na osnovu argumenata koji se iznesu u prilog ili protivu jedne rezolucije ili predloga Njihovo "miš-ljenje" već je po pravilu unaprijed stvoreno Svi delegati bez razlike glasaju na osnovu unaprijed utvrdjenih direktiva koje im se daju — po svim važnim pitanjima — na predkonferen-cijam- a njihovih sindikata Uzimajući za primjer pitanje nacio-nalizacije čelika vidimo da su na sastancima koje su pojedini — naročito veći sindikati — imali prije otvaranja Kongresa znane struje u tim pojedinim sindikatima (noseći sobom veliki broj glasova) bile protiv vladinog stava i tražile da se nacio-nalizacija čelika sprovede što prije kako bi se razbio obruč kojim magnati čelika stežu britanskog radnika i sabotiraju privrednu obnovu zemlje Medjutim svi ti glasovi koji su na sindikalnim predkonferencijama pojedinih sindikata pali protiv vlade (i ostali u manjini) na samom Kongresu pali su za vladu pošto sindikati glasaju "en bloc" Ovako ishod glasanja pokazuje dvije stvari Na prvom mjestu da je sam rezultat glasanja nerealna slika pravog raspoloženja i radnih masa i delegata na Kongresu a s druge strane Kongres je još jednom pokazao da opozicione snage imaju malo mogućnosti da dodju do izražaja da su zagušivane pseudo-demokratski- m pravilima statutima i formama Ipak pogriješno je bilo predpostavljati da to široko opoziciono ras-položenje sa svom snagom masovnog karaktera koji ima može za uvjek ostati izgubljeno i zakopano Pogoršavanjem privredne situacije i zaoštravanjem klasnih odnosa sve se više kristalizira situacija i dolazi polako do pregrupisavanja snaga To se pregrupisavanje u Britaniji sa svim njezinim elementima političkog i socijalnog karaktera vrši polako ali se ipak vrši neprekidno Zato svi oni koji su prije par tjedana pozdravili "pobjedu" g Bevina znaju vjerojatno najbolje i sami kako je ta "pobjeda" izvojevana i što u stvari znači Demagoški izvojevane "pobjede" s jedne strane a privredna kriza s druge strane zajedno sa sve većim nezadovoljstvom radnih masa ne predstavljaju teren na kome se može još i suviše dugo vre-mena opensati istim metodama i istom politikom koju je do sada u ime "socijalizma" vodila britanska laburistička vlada koja kao što se vidjelo na primjer po pitanju nacionalizacije čelika počinje već da napušta čak i po unutrašnje političkim pitanjima programa na čije se izvršenje obavezala na izbori-ma 1945 godine I na Kongresu je došlo do izražaja ono što su u vise mahova isticali progresivni kritičari laburističke vlade da se ne može kod kuće voditi "socijalistička" a u ino-stratnst- vu imperijalistička politika i da će doći dan kada će se morati da podje jednim ili drugim putem Dok kao što je već rečeno konzervativna štampa poz-dravlja stav Kongresa po pitanju nacionalizacije čelika i vanj-ske politike dotle napredna štampa izvlači iz diskusija koje su na Kongresu vodjene suprotne zaključke George Sinheld suradnik Daily VVorkera za industrijska pitanja smatra da je "glavna odluka Kongresa koja daje raz-loga za povjerenje u budućnost odlučni zahtjev koji je po stavljen da se problemi Britanije riješavaju odlučnim metoda ma radničke klase" Sinfield uporedjuje southportski Kongres sa Kongresom Laburističke partije u Margejtu i smatra da je Southport po-kazao "potpuno drukčiju sliku" od Margejta gdje su "protiv-nici politike prodaje dolaru bili zbunjeni i zastrašeni" dok u Southportu "nijedan od delegata nije imao ni jedne lijepe riječi za Maršalov plan" Southport — zaključuje Sinfield — predstavlja veliki napredak u borbi radničke klase" te "iako su ponekad oni koji su zastupali progresivnu politiku" bili nadglasani to ipak "ne znači da su reakcionarna gledišta uvjek bika usvojena" Gordon Sheffer "Reynolds News" smatra da su delegati pokazivali tokom čitavog zasjedanja Kongresa takvu lojalnost Laburističkoj vladi koju su doveli na vlast kakvu nijedna britanska vlada nije uživala i da su bili spremni i očekivali od vlade da im pruži vodstvo ali vlada to vodstvo nije pružila Shefler ističe da je u pitanjima domaće politike na Kongresu Ovih dana Prezidijum Narodne skupštine FNRJ ratificirao je ugo-vore o miru s Bugarskom Ma-djarsko- m i Italijom Na taj način ovim aktom uklonjena je i po-sljednja formalna prepreka u od-nosima koji se poslije rata razvi-jaju izmedju Jugoslavije s jedne strane i Bugarske Madjarske i Italije s druge strane a koji su rezultat poslijeratnih prilika u svakoj pojedinoj od ovih zemalja i nastajanja naše vlade da uspo-stavi i održava dobre odnose sa svim državama u našem susjed-stvu Ratifikacija ugovora o miru pretstavlja jedan nov dokaz takve konstruktivne politike koju Jugo-slavija %-o-dl u odnosu prema svo-jim susjedima Naša javnost je s naročitim za-dovoljstvom primila vijest o ratifi-kaciji ugovora o miru s bratskom otećestvenofrontovskom Narodnom Republikom Bugarskom Naša ra dost je potpuno razumljiva Od svih zemalja koje su njihovi pred-ratni fašistički upravljači uvukli u službu hitlerovske agresije pro-tiv naše domovine Bugarska je — poslije svog oslobodjenja — najod-lučnije krenula putem istinske de-mokracije Borbom svojih partiza-na i svojim otporom profašistič-ko- j politici izdaje svojim učešćem u borbama protiv hitlerovskih hor-di u toku rata već u prvim dani-ma slobode bugarski narod je do-kazao da nije imao ništa zajedni-čko sa zločinima koburške nacisti-čke agenture Od svih zemalja koje su njihovi vlastodršci stavili u službu hitlerovske agresije u Bugarskoj je najdosljednije pove-dena borba za uništenje fašističkih ostataka zakletih neprijatelja bratske demokratske suradnje i solidarnosti mcilju slavenskim na rodima Na taj način bugarski narod je sa svoje strane učinio sve za učvršćenje bratskih i nepomu-ćenih prijateljskih odnosa s osta-lim slavenskim narodima a naro-čito s narodima Jugoslavije i So-vjetskog Saveza U svojoj borbi za dosljednu de-mokratizaciju Bugarske i usposta-vljanje njene pune nezavisnosti u borbi za svoju bolju i sretniju bu-dućnost bugarski narod je uživao i uživa nesebičnu i snažnu podršku naroda nove Jugoslavije Snažnu manifestaciju te bratske pomoći Jugoslavije novoj Bugar-skoj pretstavljala je neumorna borba delegacije naše vlade na Pariškoj konferenciji mira za pra-vedan ugovor o miru s Bugarskom za take odredbe ugovora koje bi pomogle demokratski razvoj Bu- - Ratifikacija Moskva 30 augusta TASS javljaš U uvodniku posvećenom ratifi-kaciji mirovnih ugovora s Itali jom Madjarskom Rumunjskom Finskom i Bugarskom od strane Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR "Pravda" piše: "Ova odluka je nova važna eta-pa u odnosima Sovjetskog Saveza sa pomenutih pet europskih drža-va Ratifikacija mirovnih ugovora uklanja sve prepreke na putu dalj-njeg razvoja zdravih uzajamnih odnosa izmedju Sovjetskog Saveza i ovih država" Ističući da ovi ugovori u osnovi odgovaraju zahtjevima koje je is-ticala demokratska javnost list pi še da isti mogu da odigraju veliku i pozitivnu ulogu u životu tih drža va Pred njima je put širokog de-mokratskog razvoja i stvaralačkog rada Pružena im Je mogućnost da stupe u Organizaciju ujedinje-nih nacija Očekuje ih široko polje rada u interesu medjunarodnog mira i plodne suradnje s drugih zemljama Ostalo zavisi od samih država s kojima su potpisani mi-rovni ugovori i od njihoe sprem-nosti da prekinu sa svojom prošlo-šću One drže svoju sudbinu u vla-stitim rukama skog i gar-k- e Dobro je poznato kakvim u se ciljevima rukovodile anglo-američke sile na konferenciji u Parizu i šta su htjele postići poku-šajima da se Bugarskoj nametnu što teži uslovi mira Delegacija naše vlade u Parizu zajedno sa sovjetskom delegacijom i delega-cijama ostalih slavenskih zemalja otporom koji je pružila nastojanji-ma neprijatelja bugarske demo-kracije na Mirovnoj konferenciji dokazala je da bugarski narod u narodima Jugoslavije ima odane prijatelje na koje se u svakoj pri-lici može osloniti Koliko nama u Jugoslaviji leži na srcu prosperitet nove Bugarske koliko se iskreno radujemo sva-kom uspjehu i svakoj pobjedi bu-garskog naroda u obnovi izgrad-nji i učvršćenju nezavisnosti nje-gove domovine najbolje se vidjelo po oduševljenim manifestacijama kojima je čitava naša zemlja do-čekala nedavno svog najdražeg gosta slavnog antifašističkog bor-ca i najvećeg sina bugarskog na-roda — Georgija Dimitrova Posje-ta Georgija Dimitrova Jugoslaviji pretstavlja najznačajniji datum u odnosima izmedju Jugoslavije i Bugarske Historijski sastanak maršala Tita i Georgija Dimitrova na Bledu krunisan je novom za-jedničkom pobjedom naroda Jugo-slavije i Bugarske u njihovom na-stojanju da što više učvrste brat-ske i prijateljske odnose izmedju naše dvije zemlje Bledski spora-zum koji je tom prilikom potpisan oživotvorio je plemenite težnje najboljih sinova naroda Jugosla-vije i Bugarske i otvorio široke perspektive njihovoj daljnjoj su-radnji na učvršćenju narodne de mokracije i ostvarenju blagostanja i sretnog života narodnih masa naše dvije zemlje Za nae poslijeratne odnose s Madjarskom karakteristične su ži-ve simpatije s kojima narodi Jugo-slavije prate nastojanja demokrat-skih snaga Madjarske za dosljed-nu demokratizaciju ove zemlje i njen puni doprinos djelu su učvrš-ćenja mira u Podunavlju U svome nastojanju da osiguraju demokrat-ski razvitak Madjarske i stvore uslove za Sto tješnju suradnju s njenim susjedima mlada madjar-sk- a demokracija nailazila je i na-ilazi na prilične teškoće Te teško-će su s jedne strane rezultat pod-muklog rovarenja hortijevskih za-vjerenika u zemlji a s druge stra-ne pritiska i intervencija njihovih inostranih imperijalističkih inspi-rator- a i zaštitnika koji i sada pri-željkuju da Madjarsku pretvore u pet ugovora KOMENTAR MOSKOVSKE "PRAVDE" Poznato je da su Rumunjska Bugarska i Madjarska hrabro i odlučno krenule novim putem Na-žalost sposobnost vladinih krugo-va današnje Italije da prekine s ostacima fašizma koji se Još osje-ćaju u unutrašnjem životu ove ze-mlje izaziva sumnju Apsolutno se ne može dopustiti takav ton koji su uzeli talijanski fašistički ele-menti po pitanju mirovnog ugovo-ra s Italijom i po problemima koji su u vezi s njim čak i talijanski vladajući krugovi smatraju da će moguće da se mirovni ugovor pot-piše a da se istovremeno dema-goški poziva da se on poništi Nije potrebno isticati da Je to u kon-trastu prvenstveno s interesima sa-me Italije Naravno u ratificiranim ugovo-rima nije sve savršeno i sve u njima ne mole zadovoljiti zainte-resirane strane Točno je da ugo-vori imaju nedostatke koji bi bilo ne samo poželjno nego i potrebno bezuslovno otkloniti Sovjetski Sa-vez je uložio mnogo truda da ot-kloni te nedostatke — i u tom po-gledu je bilo postignuto mnogo Ali se ipak nije uspjelo da se otklo-ne svi nedostaci Pri postojećim uslovima zaklju-čeni ugovori pretstavMjaju najbolje što je moglo da se postigne sve naroda imperijalističkoj politici postojala jaka struja koja je tražila poduzimanje što radikal-nijih mjera dok je s druge strane u pitanjima vanjske politike "jedna stvar došla jasno do izražaja" naime "delegati kako oni koji su pomagali tako i oni koji su kritizirali sadašnju vla-dinu vanjsku politiku bili su složeni u tome da Britanija ni u kom slučaju nesmije prihvatiti američke uslove koji bi poga-dja- li njezinu nezavisnost" U zaključku se može reći da je 79 Kongres britanskih rad-ničkih sindikata istakao kako je reakcionarni dio vodstva sin-dikata pokazao punu spremnost da ide sve dalje na desno i aa u ime "socijalizma" i "demokracije" preda interese britan radništva britanskog monopolističkog kapitala Britanije i Amerike S druge strane opozicija nije još brojno dovoljno jaka niti je organizaciono dovoljno povezana da može razbiti začarani krug formalnosti pravila demagoštva i birokratizma i da povede britanske rad-ne mase jednim pravilnim putem "WP" jednog od -- ojih vazala Madjarska di mokracija je do-a- d izojeala nekolik" značajnih pobjeda u som odlučnom nastojanju da spasi ma-djars- ki narod od žalosne sudbine koju žele da mu nametnu njegovi unutrašnji i vanjski neprijatelji Simpatije s kojima narodi Jugo-slavije prate nastojanja demokrat-skih masa Madjarske za potpuni raskid s prošlošću za izgradnju njihove bolje i sretnije budućnosti našle su punog odjeka u širokim slojevima madjarskog naroda Da-nas je madjarsko-jugoslavensk- o prijateljstvo značajan faktor za konsolidaciju prilika u Podunav-lju Ratifikacija ugovora o miru nesumnjivo je izraz dobrih odnosa koji postoje izmedju Jugoslavije i Madjarske i ona pretstavlja nov doprinos Jugoslavije u daljnjem produbljavanju i učvršćenju tih odnosa Poznato je kako su se stvari raz-vijale u toku priprema za sklapa-nje ugovora o miru a Italijom I prilikom njegovog zaključivanja Anglo-američ- ki imperijalisti su-protstavili su se tada opravdanim zahtjevima Jugoslavije Oni su či-nili sve da u Italiji nanoseći nove nepravde narodima naše zemlje ponovo rasplamte agresivne i po-robljiva- čke pretenzije i tako podrže i aktiviziraju fašističke ostatke protiv kojih u toj zemlji nije vodje-n- a ozbiljna borba Jugoslavija se prirodno nije mogla pomiriti s ne-pravdama koje joj je nanio namet-nuti ugovor o miru s Italijom de-legacija naše vlade izričito je na-glasila da taj akt ne znači da se Jugoslavija odrekla zahtjeva i pra-va njenih naroda na jugoslavenske teritorije koje su prema odred-bama ugovora ostale van naših granica Potpisivanje ugovora o miru s Italijom pretstavlja jednu tešku nametnutu žrtvu koju su narodi Jugoslavije preuzeli na sebe u interesu očuvanja mira Ratifi-kacija ugovora o miru s Italijom takodjer ne znači da smo se ml odrekli naših neprikosnovenih pra-va I ovaj akt medjutim takodjer pretstavlja još jedan dokaz da Ju-goslavija nastoji da doprinese sve što može kako bi se njeni odnosi s Italijom razvijali onako kako je to u interesu i naroda Jugoslavije i talijanskog naroda Ratifikacija ugovora o miru s Bugarskom Madjarskom i Italijom pokazuje koliko je konstruktivna politika učvršćenja mira koju Ju-goslavija uporno i odlučno provodi u cjelokupnoj svojoj medjunarod-no- j aktivnosti Iz "Borbe" o miru stranim pregovorima Izrada mi-rovnih ugovora s blvlim savezni-cima Njemačke služi kao pozitivan primjer za rješavanje velikih i složenih zadataka poslijeratnog do-ba Ovaj zadatak je mogao da se riješi samo metodom medjunarod-n-e suradnje Nije tajna da su u toku Pariške konferencije izvjesne snage poku-šavale da uprave pripreme mirov-nih ugovora drugim tokom težeći napuštanju sporazumnih odluka i grubom diktatu Takvi pokušaji su pretrpjeli krah One odluke Pari-ške konferencije koje su imale Jed-nostrani karakter i nisu odgova-rale zadacima demokratskog mira pokazale su se kao neprimjenljive u životu One su precvjetale prije no što su se rasvjetale Principi medjunarodne suradnje i principi Krima i Potsdama pob-ijedili su i ovog puta To treba na-ročito istaći baš danas kada Sje-dinjene Američke Države uz po-moć Velike Britanije pokušavaju da obnove poročne pokušaje dik-tata pri izradi mirovnih ugovora s Njemačkom Japanom i Austri-jom koje je već sam život osudio na propast Iskustvo iz nedavne prošlosti uvjerljivo pokazuje da su slični pokušaji osudjeni na neiz-bježni i potpuni krah Sovjetski ljudi piše u zaključku "Pravda" sa zadovoljstvom će pri-miti rješenje sovjetske vlade i Pre-zidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR o ratifikaciji pet mirovnih ugovora koji pretstavljaju nov prilog u stvari učvršćenja medjunarodne suradnje u stvari učvršćenja mira i sigurnosti naroda usprkos svih lukavstva i rovarenja medjunarod-ne reakcije koja po cijenu svega pokušava da omete tu suradnju Sovjetski narod pod rukovod-stvom sovjetske vlade i svog eli-ko- g vodje i učitelja Staljina i da- - lj će voditi dosljednu i nepomir-- Ijivu borbu za demokratski mir za sigurnost naroda za blagostanje sreću i slavu svoje Otadžbine za mirnu i čvrstu suradnju svih de-mokratskih zemalja velikih i ma- - HCL gets higher wages lomr official Ottawa figures prove Godine glada Američki fašizam ugrožava prava naroda Amerike U posljednje vrijeint- - sve se više jačaju fašističke organizacije u Americi Napadi na osnovna pra-va radničke klase protivradnički zakoni rasna netrpeljivost i otvo-rene prijetnje novim ratom — dje-la su kojima američki fašizam ot-počinje napade kako na nezavis-nost i slobodu svog naroda tako i demokratskih naroda u svijetu Američkom fašizmu posvećene 6U dvije knjige Henrija llouka — "Crna pošta" izdata 1044 godine i "To je u tajnosti" izišla iz štampe 194C godine Buka koju su ove knjige digle u Sjedinjenim Američkim Državama i klevetnički napadi na pisca naj-bolji su dokaz istinitosti materijala koji je on u njima iznio I stvarno Houk prikazuje jasnu sliku "nevi dljive" mreže kojom Je reakcija sputala čitav ekonomski i politički život Amerike Klica današnjeg američkog faši-zma nije prodrla u Ameriku sa druge strane Oceana — američke fašističke organizacije ponikle su na američkom tlu Dolaskom faši-zma na vlast u Njemačkoj u Sje-dinjenim Američkim Državama iz-bijaju na površinu fašističke orga-nizacije dviju vrsta — čisto ameri-čke i mješovite koje su obuhvaćale Nijemce i Amerikance Medju po-sljednjim najuticajnije su "Nje-mačko-ameri- čki savez" i "Njema-čko-američ- ka pensilvanska federa-cija" U prvoj etapi svoga postojanja američki fašizam žiri se na poje-dine centre istupajući pod najraz-novrsnijim imenima — "američka koalicija" u Washingtonu "srebr-ne košulje" i "kršćanski front" u New Yorku itd U drugoj etapi on nastoji da izbije na medjunarodnu pozornicu U doba kada Ilitlerovi razbojnici pripremaju europski a zatim i svjetski rat niče u Ame-rici čitav niz fašističkih organiza-cija sa tendencijom stvaranja cen-tralizirane partije U početku europskog rata faši-stičke organizacije čine sve mogu- - ce pokušaje da spriječe stupanje Amerike u rat One djeluju pod lozinkom "Ne dopustimo stupanje Amerike u rat!" "Koalicija gra-dja- na protiv vanjskog rata" itd Nema sumnje da su njihovom dje-latnošću rukovodili hitlerovci Me-djutim Sjedinjene Američke Dr-žat e ipak su stupile u rat Faši-stičkim organizacijama nije pre-ostalo ništa drugo nego da promi-jene naziv zadržavši medjutim i dalje sadržaj i metode svoje ru-šilač- ke djelatnosti Poslije 7 XII 1941 godine kada je rat dopro i do Sjedinjenih Ame-ričkih Država fašističke organi-zacije postaju "patriotske organi-zacije" one podvlače svoju anti-komunističku orijentaciju i napa-daju demokraciju Medju najaktiv-nije fašističke organizacije ratnog perioda spadaju "Američka koali-cija patriotskih društava" "Pobor-nici principa Georga WasMfigto-na- " "Liga zaštite amerikanizma" itd lih" Svi glavni moskovski listovi do-nijeli stu danas uvodnike posvećene ratifikaciji mirovnih ugovora s Ita-lijom Rumunjskom Finskom Ma-djarskom i Bugarskom i A -- V- ? " vwj ~ opet dolaze Zahaljujući ogromnim materi-jalnim sredstvima čvrstim ezama sa Kongresom zakonodavnim or-ganima pojedinih država i central-nom i lokalnim državnim apara-tom ove organizacije imale su ve-likog uticaja u političkom životu Sjedinjenih Američkih Država Pisac spominje časopis "Desti-ny- " (Sudbina) organ takozvane anglo-saksons- ke federacije Strani-ce ovog časopisa obiluju propagan-dom ideje "više" i "niže" rase "Destinv" tvrdi da su Anglosak-son- ci pozvani da gospodare svi-jetom i da "viša" rasa trebi da vlada svim ostalim narodima Cilj ove propagande je uništenje svih legitimnih prava i osnovnih slobo-da radnog naroda cijelog svijeta uništenje svih naprednih demokrat-skih snaga raspirivanje rasne ne-trpeljivosti u prvom redu prema Crncima "Destiny" nije usamljen To Jo zapravo karika u čitavom lancu fašističke propagande Iza njega ne zaostaje ni časopis "States-man- " (Državnik) čiji je urednik stekao popularnost kao organiza-tor kampanje pod parolom "Crnci treba da znaju svoje mjesto" Rasistička ideologija čvrsto se ugnijezdila i u pojedinim organi-ma Kongresa Sjedinjenih Ameri-čkih Država naročito u Vojnoj ko-misiji Pretstavničkog doma Pisac navodi karakterističan primjer Je-dan od najdosljednijih pobornika rasizma — član ove Komisije sa-znao je da se priprema za štampu antropološko djelo "Ljudske rase" u kome se kritizira rasizam On je zabranio da ovo knjiga prodre u armiju i tražio da se proglasi "komunističkom" Usprkos prote stu naučenjaka koji su proučili ovo djelo zahtjevu člana Komisije bilo je udovoljeno Američki fašizam ne zaboravlja ni antisemitizam Antisemitizam služi kao maska za prikrivanje im-perijalističkih planova Sjedinjenih Američkih Država i težnje za hege-monijom nad ostalim zemljama u svijetu Mizantropska rasistička ideologija služi se oprobanom hit-lerovskom taktikom "Neka narod mrzi nekog ili nešto — tada neće primjećivati našu djelatnost" Djelatnost fašizma ne može se zamisliti bez mržnje prema na-prednim demokratskim snagama Pod parolom borbe protiv svjet-skog "komunizma" američki faši-sti nastoje da liše radnike Sje-dinjenih Američkih Država njiho-vih osnovnih prava Većina fašističke propagandne literature u Americi razašilje se poštom u ličnim kovertama sena-tora i članova Pretstavničkog do-ma koji su oslobodjeni plaćanja poštarine To još jednom dokazuje da Je fašizam uhvatio čvrsto korijen u Kongresu Pretstavničkom domu i ostalim vladinim organima Svije--ni svoj snage američki fašisti razvijaju svoju anlidemokrattku djelatnost uvjereni da ih za to niko neće pozvati na odgovornost šta više i kada se pozovu na od-govornost procesi protiv fašista pretvaraju se u lakrdiju sa bijed-no insceniranim istragama zasje-danjem porote itd Sve ovo pruža mogućnost ame ričkom faMsmu da nesmetano ro-vari protiv demokracije u svijetu |
Tags
Comments
Post a Comment for 000412
