Novosti, February 25, 1947

              -- r
Sff
rinr iJHpFreFawwwil!w'lll p tfmrw~ww
4
STRAHA 2 NOVOSTI Utorak 25 februar 1947 NOVOSTI
Pubikhed every Tuesdav Thursday and Saturday by tho
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Aulhorlieđ Oi Second Class Mail Tost Office Department Ottana
Izleni svaki utorak četvrtak i subctu u hrvatskom Jeziku
Refislered in tho Registry Office lor the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide
Telephone:
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju
"Obrana zapadne hemisfere"
Pod izgovorom ' obrane zapadne hemisfere" američki im-perijalizam
utvrdjuje kanadski sjever
Bez obzira na neodlučno pobijanje premijera Kinga da
Kanada "nije" vezana nikakvim ugovorom sa Sjedinjenim
Državama i da se zajedničke baze ne grade za rat nego za
"obranu zapadne hemisfere" običan Kanadjanin je zabrinut
Zabrinuti su i drugi miroljubivi narodi svijeta jer rat na Sje-veru
Kanade značio bi rat u svijetu
Samim tim što premijer King priznaje da se stvarno radi
o bazama i da si! te baze za zajedničku "obranu zapadne he-misfere"
znači da nije u pitanju nikakvo "naučno" istraživanje
kako je to javljano već da se tu radi o vojno strateškim baza-ma
bazama za napad jer stvarno od baza za napad i baza za
obranu nema velike razlike
Konačno da li Kanadi i Sjedinjenim Državama prijeti
opasnost i od koga Mi držimo da takve opasnosti nema i da
baze na sjeveru nisu "naučne" nego vojne Militaristički Japan
je na koljenima i više se nikada neće podignuti do stupnja da
bi predstavljao opasnost po Sjedinjene Države i Kanadu Nje-mačka
i Italija takodjer Od koga dakle napad? S kime sukob?
Jasno kad se baze grade na kanadskom Artiku da se
misli na mogući sukob sa Sovjetskim Savezom koji se nalazi
s onu stranu Artika
Ah Sovjetski Savez ne misli o ratu Njemu nije do rata
nego do izgradnje onog što je naš zajednički neprijatelj poru-šio
u prošlom ratu On nije i neće nikada nikoga prvi napasti
Sovjetska politika nije osvajačka ona je miroljubiva konstruk-tivna
i prijateljska prema svim narodima naročito prema svo-jim
susjedima i saveznicima On je danas zaokupljen izgrad-njom
zemlje i razvijanjem sretnijeg života za 200 milijuna svo
jlh naroda
Narodi Sovjetskog Saveza ne žele još jednog rata kao što
ga ne želi narod Kanade niti Sjedinjenih Država O ratu ne
govore om koji su se tukli oni koji su bih na frontu ih oni koji
su na bilo koji način okusili strahote prošlog rata O ratu govo-re
i histeriju rata razvijaju imperijalistički krugovi Sjedinjenih
Država-- oni kojima je malo svoje zemlje oni kojima je malo
profita u svojim zemljama oni koji u slobodi drugih naroda
gledaju opasonst po svoj opstanak oni koji bi rado zagrabiti
cijeli svijet u svoje imperijalističke ruke Takvima se hoće još
jednog rata ali ne narodu Takvi su preko svoje reakcionarne
štampe razvili histeriju rata i otpočeli pripremama pod izgovor
"obrane zapadne hemisfere"
Jedan novi rat o kojem govori reakcionarna štampa da je
"neizbježan" bio bi daleko strasniji od prošlog rata Drugi
svjetski rat bio bi prema tom trećem igračka Prema priprema-m- a
na kanadikom Sjeveru očito je da bi se takav rat održao
preko kanadske zemlje Kanadska zemlja i gradovi bi postra-dal- i
Narod Kanade bi ga najstrašnije osjetio
To treba imati na umu svaki Kanadijanac i već sada suz-bijati
ratnu histeriju već sada tražiti od svoje vlade da se kani
ratnih avantura i nedopusti stranim imperijalističkim krugovi-ma
da od Kanade stvore ratno poprište
Besposlica raste
Prema službenim podacima federalne vlade u Kanadi so
danas nalazi 1 96000 besposlenih radnika
Koncem 1946 imah smo 165000 besposlenih Znači u mje-sec
dana broj besposlenih je porastao za 31000
Stalan porast besposlice predvidja se sve tamo do ljetnih
radova gdje će se nekoliko hiljada radnika moči uspoeliti za
vrijeme ljetne sezon da i opet na jesen i zimu postanu bespo
steni
Moida nevjerojatno ali istinito povraceni vojnici i onda
radnici iznad 40 godina sačinjavaju 75 posto već dana bespo-sitni- h
Sto to znači?
To u prvom redu znači to da se vlada nije dovoljno pri-premila
da uposli velik broj povraćenih vojnika utprkes "čae-rtfh- "
obećanja da niti jedan povraćenih vojnik neće biti bez
posla kad se kući vrati I drugo da se sa posla prvenstveno ot
puštaju radnici iznad 40 godina starosti
I tako armija besposlenih rasle a da vlada ni malo ne
vodi brige Sve što još za sada besposleni dobivaju je ono što
je njihovo najme što su kroz godine uposlenja uplaćivali na
ime "obavezatne uštede" Od streme vlade bilo provincijalne
Hi federalne nikakve druge pomoći niti osigurnine nemaju
radnici Od one "obavezatne uštede" koja u slučajevima pod-nosa
do 16 dolara mjesečno jednom radniku nije moguće živ-jeti
pod uslovima današnje skupoće
Dobro dok još ono malo uštedjevine traje ali kad i toga
jednom nestane — što onda'
To su pitanja s kojima je danas suočen svaki radnik onaj
koji radi i onaj koji je već besposlen To su pitanja koja se da-nas
raspravljaju u raznim zanatsko-unijski- m središtima usva
jaju rezolucije i zahtjevi da federalna vlada ozbiljnne pristupi
novim radničkim zakonima i osigura uposlenje za hiljade već
besposlenih prije nego pristupi uvlačenju nove emigracije u
zemlju
IM1
Zašto se izrade vojne bazelMaŠ© Hflpalfcsfcv©
na kanadskom sj eve ru ? povodom tbogovsaSK SRPSK0G KLUBA
U Kanadkoj Tribuni je n i
uvodničkom mjestu iznesen kratak
osvrt na izvještaje o kanadk-američki- m
vojnim planovima p
kanadskom sjeveru pa se na pre-mijera
Kinga postavlja pitanje
"Zašto nebi došao otvoreno pred
narod i rekao da se Kanada i Sje-dinjene
Države pripremaju za bor-bu
protiv Sovjetskog Saveza?"
Donašajući nekoliko primjera
koji svjedoče kako Kanada nije ni
najmanje prijateljski raspoložena
prema Sovjetskom Savezu Tribu-na
dalje pita:
"Zašto na primjer kanađki
kredit Sovjetskom Savezu izno!
kukavnih 3 milijuna dolara?
Zašto kanadski ambasador za
Sovjetski Savez nije u Moskvi?
Zašto nema sovjetskoj ambasa-dora
u Kanadi?
Zašto postoji kriza u kanadsko-sovjelski- m
odnosima?
Ima li to nešto zajedničkog sa
američko-kanad?ki- m obrambenim
paktom?"
Uvodnik Tribune onda nastav-lja:
"Ne treba nas uvjeravati da je
Kanada "ravnopravna" sa Sjedi-njenim
Državama u "obrambenom
paktu" kojeg ste Izumili
"Nas to podsjeća na pripovjeft
o komarcu i slonu Komarac je po-letio
na slona kada je trčao ugri-zao
tog gorostasa i pred cijelim
svijetom zavikao: "Vidite ga kako
bježi r
"Kanadi jauci amorićko-kanad-sk- i
"pakt" znači ratni satez Ne
dozvolite si da a (Ko vara u to-me"
U istočnoj austrijskoj pokrajini
Gradišće iBurgenland) uzduž ma-džarske
granice živi oko 00000
Hrvata Doselili su se oni tamo
joj prije četiri stoljeća kada su
morali napustiti domovinu pred
provalom Turaka Kroz čitavo ovi
rijeme sačuvali su oni hrvatsku
nacionalnu svijest i svoj čakavski
dijalekat Ogromna većina su se-ljaci
od kojih od prilike polovina
srednjaci Siromašniji seljaci tako
v hifičari i ieljari kojima ze-mlja
ne daje dovoljno za život idu
na rad kod imućnijih seljaka ili
u industriju koja je u tom kraju
slabo razvijena
Kada je 1921 godine Gradišće
potpalo pod Austriju otpočeo je
sa strane austrijskih vlasti I orga-nizacija
vrlo živi rad kojem je bio
cilj da se Hrvati sto prije germa-niziraj- u
Ovi pokušaji izazvali ju
jak otor koji je dobio svoju or-ganizacionu
formu u Samostalnoj
hrvatskoj stranci dok su "Hrvat-ske
Novine" u Širokim narodnim
masama održavale borbeni duh
Medjutim uslijed kompromisa
stranačkog vodstva sa
strankom ta je jedim
hrvatska stranka prestala 1920
godine da postoji a hrvatske na
rodne mase pocijepale su se u po-litičkom
pogledu izmedju
stranke i
stranke od kojih ni je-dna
nije imala u programu borbu
za kulturna i nacionalna prava
Gradišćanskih Hrvata
Neprekidna i nejednaka borba
vodila se oko hrvatskih Škola Au-strijske
vlasti na razne načine po-kušavale
su da smanje broj hrvat-skih
škola odnosno da na njih na-mjeste
njemačke učitelje Nije bilo
dozvoljeno uvadjati u škole knji-ževni
hrvatski jezik već se je pre
davalo na dijalektu kojim se go-vori
u Gradišću čime se nastojalo
oslabiti osjećaj nacionalne pripad-nosti
hrvatskom narodu Nije po-stojala
nijedna hrvatska učitelj-ska
škola tako da su hrvatski
učitelji bili odgajani u njemačkim
zavodima
Sve ove i onake sitne slobode
oduzete su hrvatskom narodu na-kon
hitlerovske okupacije Austri-je
Za Gradišćanske Hrvate na-staju
tada crni dani Hrvatske
škole su zatvorene novine zabra-njene
hrvatsko kulturno društvo
"Kolo" raspušteno a hrvatski je-zik
zabranjivan čak i u crkvi
Ali nikakav teror nije mogao
skršiti hrvatsku nacionalnu svijest
niti uništiti želju za slobodnim ži-votom
kod Gradišćanskih Hrvata
Za vrijeme rata hrvatski seljaci u
Gradišću naročito su upješno sa-botirali
na ekonomikom polju sa- -
kHAVwVYiFt VUMIU li 1 1 I" r v
i i_ )
i W
Mfm:
NA KANADSKOM SJEVERU
ktivajući blago i hranu tako da
se samo uz najbrutalniji pritisak
vlasti moglo izvući minimalne ko-ličine
Kada su nacisti pred po-bjedonosnim
naletom Crvene Ar-mije
napuštali Gradišće htjeli su
evakuirati I hrvatsko stanovni-štvo
Tom prilikom došlo je i do
otvorenog otpora tako da je taj
plan propao i Hrvati su mogli da
oduševljeno pozdrave oslobodite --
ljicu Crvenu Armiju
Nakon oslobodjenja formirala
se u Gradišću Zemaljska vlada u
koju je ušao i Jedan Hrvat Me-djutim
iako su ponovno otvorene
hrvatske škole situacija je uglav-nom
ostala ista kao I prije rata
Danas Hrvati u Gradišću nemaju
niti hrvatskih novina niti organi-zacije
koja bi ih okupila i koja
bi se borila za njihova nacionalna
i kulturna prava Poslije rata for-mirala
se u Austriji Austrijski
stranka koja je zapravo nasljed-nica
stranke i I
koja u Gradišću još imade prili-čan
utjecaj Medjutim baš ruko-vodeći
krugovi narodne stranke
ne pokazuju nikakvu sklonost da
povodu borbu za prava Hrvata u
Gradišću Naprotiv stranačko vod-stvo
preko stranačkih funkcionera
Hrvata nastoji da pasivizira hr-vatske
narodne mase Ti krugovi
ne žele i ne će da vode borbu pro-tiv
nacističkih elemenata ne žele
stvaranje demokratskog pokreta
u zemlji I ako u Gradišću vlada
veliko interesovanje za staru do- -
niUVHIU U UOillBIkC MlJ'fcC rimu- - i
pa su vrlo rado prtmane upravo ti
krugovi ne pokazuju nikakvu sklo- -
§ nost da pruže tamošnjem narodu j
mogućnost da dozna istinu o Ju- -
goslaviji S druge strane omogu- -'
u
Nebrojene poteškoće koje iz da-na
u dan prate najsiromašnije sta-novništvo
u ovoj zemlji pojačavaj!
se još i čestim vatrama sad na
i jednom sad na drugom mjestu I
Provincija Ontario čija vlada sa-mo
obećaje a ništa ne poduzima
služi nam u tome za najbolji pri
mjer
Tokom prošle godine pojavilo so
17098 slučajeva vatre u provinciji
Ljudske žrtve su velike I materi-jalne
štete procijenjene u milijuni-ma
dolara Pogtaula su 42 muš-karca
21 žene i 44 djece Olijr-djen- o
je 117 muškaraca 42 žene i 1
20 djece Materijalni gubitak izno-si
vrijednost od 14-%3fl2-
3l dolar
Žrtva vatre bila je u glavnom
sirotinja To je onaj dio naroda
koji ekonomski stoji najslabije i
koji je uslijed toga podvržen sva
mm
Gradišćanski Hrvati bore
se za svoja narodna prava
kršćansko-socijalno- m
kršćan-sko-socijal- ne
socijalde-mokratske
krfćansko-socijaln- e
Žrtve vatre
&
r_TT?lA
i ć#&
ćava se kampanja protiv Jugosla-vije
iskorištavaju proces protiv
Stepinca naročito kod jednog dije-la
svećenstva Vješto se podgrija-vaj- u
klevete protiv Sovjetskog Sa-veza
i Crvene Armije i ubacuju
razne parole kao na primjer da
će se svi Hrvati morati seliti iz
Austrije i slično samo kako bi se
narodne mase zaplašile i potpuno
pasivizirale Sva ta politika vo-dje- na
je na liniji spriječavanja
demokratskih snaga pri čemu se
naročito uzelo na nišan hrvatsku
manjinu u Austriji koja može da
postane ozbiljan faktor u borbi za
demokratsku Austriju
U današnjoj situaciji ponovno
su ugrožena nacionalna i kulturna
prava Gradišćanskih Hrvata Ali
nastojanja reakcionarnih krugova
u Gradišću ne uspjevaju Hrvat-ske
narodne mase znaju da im sa-mo
jedan zaista demokratski po-redak
može osigurati bolji život
nesmetani razvitak Iako uz po-teškoće
istina o Jugoslaviji o de-mokratskim
tekovinama koji je
narod ovdje izvojevao prodire sve
jače u Gradišće i podiže u narodu
samopouzdanje Hrvati u Gradišću
danas znadu da su dio velike za-jednice
slovenskih naroda koji su
prvoborci za demokraciju i mir i
4o nnl i-ml-uri
hnrhu li avntnt zem
lji ne će biti osamljeni Komuni-stičk- a
partija Austrije pokazala
fe iedina da shvaća opravdane za
htjeve hrvatske manjine Zato na- - '
predni elementi u Gradišću uka-zuju
hrvatskim seljacima da im je
jedini put za bolju budućnost što
uže povezivanje sa radničkom kla-som
Austrije radi borbe protiv
fašizma koji u Austriji sve vile
oživljava
Ontario
kom zlu i nesreći Kod toga se
opet postavlja pitanje što radi
vlada premijera Drevv i što ne gra-di
nove stanove?
Kvo što je Drevv obećao u nje
govom programu od £i točke za
vrijeme Izborne kampanje: "Uspo-staviti
će se komisija za Izgradnju
stanova kroz cijelu provinciju Cilj
Izgradnje biti će podržavanje upo-slenja
za vrijeme prelaza na po-Ijerat- nu
proizvodnju i u isto vrije-me
likvidiranje nepogodnih stam-benih
uslova u mnogim pred jelima
Ontarija"
To su obećanja koja je Drevv
dao JoS 1043 godine Pa Ipak je
1940 godine uslijed "nepogodnih
stambenih uslova" poginulo u va-tri
109 muškaraca žena I djece
Mnoge ove žrtve su se mogle spa-siti
da je ontarljska vlada vodila
Nije slučajno da su najveći ljudi
naš nacionatne historije zastu-pali
ideju bratstva i jedinstva ju-goslavenskih
i svih slavenskih na-roda
Danas je već dovoljno po-znato
i historijskim iskustvom do-kazano
da su slavenski narodi
imah uvijek istog neprijatelja
Pogotovo to vrijedi za jugoslaven-ske
narode
Ta ideja bratstva i jedinstva ni-je
shvaćena uvijek jednako Nju
su drugačije shvaćali u staroj Ju-goslaviji
vladajući krugovi nego
narodne mase Vladajuća klika
prihvatila je teoriju narodnog je-dinstva
Hrvata Srba i Slovenaca
Ona je ignorirala postojanje i dru-gih
jugoslavenskih naroda Crno-goraca
i Makedonaca Tom teori-jom
ona Je htjela opravdati svoju
hegemoniju u novo stvorenoj drža-vi
koja je inače bila težnja svih
jugoslavenskih naroda U ime ta-kvog
"jedinstva" koga je dekreti-ral- a
i propovjedala vladajuća kla-sa
vršila se pljačka ugnjetavanje
i eksploatacija nesrpskih naroda
Nije potrebno naročito naglašava-ti
da je takvo jedinstvo bilo lažno
Ono je imalo čisto klasni i Imperi-jalistički
karakter Ono nije Izra-žavalo
interese naroda i zemlje
nego interese šačice bogataša ko-ji
su vladali
Reakcionarne klike pojedinih
nacija u Jugoslaviji propagirale
su takodjer sa svoje strane diza-nje
barjera koje bi spriječile brat-stvo
zbližavanje hrvatskog srp-skog
i drugih naroda Te su klike
nastojale da svoje uske klasne in-terese
predstave kao općenaciona-ln- e
veliko srpskom šovinizmu
one su suprotstavljale lokalni na-cionalizam
Tomoću demokratskog
i oslobodilačkog pokreta kome su
se uspjele staviti na čelo ove re-akcionarne
klike ucjenjivale su ve-likosrpsku
buržoaziju zato da bi s
njima podijelila vlast Ništa na
stvari nisu izmjenili ni pojedini
kompromisi izmedju hrvatske i
srpske gospode Ti su kompromi-si
imali druge svrhe Tako na pri-mjer
1918 hrvatska gospoda iz
straha pred revolucijom utekla so
pod skute veliko-srpsk- e buržoazi-je
To je bio kompromis radi ugu-len- ja
demokratskog i nacionalno
oslobodilačkog pokreta u Hrvat-skoj
Sporazum izmedju Cvctko-vić- a
i Mačeka 19"?9 stvoren je ta-kodjer
iz straha pred demokrat-skim
pokretom u Hrvatskoj i dru-gim
jugoslavenskim zemljama
koji se neprekidno razvijao i ja-čao
ugrožavajući truli i protuna-rodni
poredak
Tu se radilo o spašavanju vla-dajuć- ih
pozicija buržoasko kapita-lističke
klase
Takvi kompromisi nisu vodili
zbližavanju naših naroda nego gu-šenju
nacionalno oslobodilačkog i
demokratskih pokreta u Jugosla-viji
Horba za podjelu i proširenje
vlasti ležala je u temeljima poli-tike
pojedinih reakcionarnih kli-ka
I veliko-srpsk- e klike kao i re-akcion- eri
drugih zemalja jednako
su raspirivali nacionalni Sovini-za- m
potpaljujući medjusobnu
mržnju izmedju pojedinih nacija i
od nacionalnog šovinizma oni su
stvarali sredstvo svoje zločinačke
politike Tipičan primjer daje nam
Posna i Hercegovina gdje su se
naročito i jasno sukobljavale im-perijalističke
tendancije Veliko-srb- a
i hrvatskih reakcionera To
pitanje Posne I Hercegovine oni
nisu htjeli prepustiti samom na-rodu
da ga riješi u svom vlasti-tom
interesu i da stvori svoju po-sebnu
državnu jedinicu I jedni i
drugi svojatali su Posnu i Herce-govinu
kao svoju domenu ugnjeta-vanja
i eksploatacije
Radi svojih klasnih interesa bili
su uvijek spremni vladajući kru-govi
i gornji slojevi burŽoaske
klase i na izdaju zemlje Maček
je bio spreman primiti pomoć i in-tervenciju
talijanskog imperijali-zma
(kako to saopćava Ciano u
svome dnevniku) Isto tako crno-gorski
"zelenaši" bili su spremni
radi zadobijanja vlasti u Crnoj
Gori primiti pokroviteljstvo tali-janskog
fašizma Na takvom pla-nu
radila je i makedonska teori-stičk- a
organizacija koja je traži-la
pomoć od velikog bugarskog
imperijalizma
Jasno je da su ovakve tenden-cije
imale osnovnu zadaću da osi-guraju
vlast buržoaziji da razbi-jaju
jedinstvo demokratskog po-kreta
da spriječe klasnu solidar- -
više računa o stambenom proble-mu
Istina Drevv je po#tavio mnoge
komisije na ovoj ili crnoj diiotl
ali gdje su rezultati? Sto je sa ko-misijom
za izgradnju stanova po
cijeloj provinciji? Izgradnja novih
stanova je 8 točka u čuvenom "pro-gramu"
premijera Drevv Ali ova
točka kao I ostale ostaia je ništa
više nego obična točka na papiru
nost i oslabe klasnu svijest radnih
masa
Takvoj separatističkoj politici
zločinačkoj ideologiji nacionalnog
šovinizma suprostavili su već u
staroj Jugoslaviji komunisti ideju
bratstva jugoslavenskih naroda
ideologiju prijateljstva i ravno-pravnosti
naroda Oni su bili svi-jes- ni da prijateljstvo naših naro-da
i patriotizam masa predstav-ljaju
nepresušni izvor snage mo-ći
i nepobjedivosti naSe zemlj
Zato su oni jedinstvo bratstvo i
prijateljstvo naših naroda položili
u temelje oslobodilačke i demo-kratske
borbe naroda Jugoslavije
koju su organizirali i rukovodili
Upravo borba za bratstvo i jedin-stvo
naših naroda bila je neraz-dvojno
povezana s borbom protiv
kapitalističke vladajuće klae i za
novi društveni poredale nacional-nog
i socijalnog oslobodjenja Ko-munisti
su bili najvatreniji pobor-nici
istinskog bratstva i jedin-stva
naših naroda on! su unosili
u mase istinski patriotizam i ra"-skrinkav- ali
Ideologiju zvjerskog
nacionalizma koga su propovije-dali
razni klero-fašis- ti nacionali-stički
i reakcionarni elementi
Svi fašistički propagandisti i
nacionalni šovinisti trudili su se
da razviju osjećaj uzajamnog ne-povjerenja
medju narodima ko-risteći
duge godine nacionalnog
ugnjetavanja pripisujući djela re-akcije
čitavom narodu ističući sve
ono iz prošlosti što nas je razdva-jalo
i sakrivajući sve one činjeni-ce
koje govore o težnji i interesu
naših naroda bratstvo i jedinstvo
Pezbroj puta ponavljale se iste
laži kako su Hrvati privrženi i
odgojeni u zapadnoj kulturi a
Srbi u istočnoj kulturi i kako iz-medju
ta dva svijeta pomirbo ne
može biti
Medjutim životni interes na-ših
naroda bio je snažniji od svih
tih lažnih teorija i historijskih
falsifikata Opagnost od vanjskog
neprijatelja koja je prijetila d
uništi i samu nacionalnu egzisten-ciju
pojedinih jugoslavenskih na-roda
ujedinila je pod rukovod-stvom
radničke klase i Komunisti-čke
partije sve narodne snage u
jedan neslomljiv narodni frorit u
kome se stvaralo i kovalo brat-stvo
naših slobodoljubivih naroda
Neocjenjive zasluge stekla je zato
Komunistička partija koja jo pod
vodstvom druga Tita dala podršku
ugnjetenim nacijama u borbi za
jednakost i ravnopravnost Po-bjeda
te politike u toku rata zna-čila
je triumf demokratskih i pro-gresivnih
težnja kao i vjekovne
borbe svih jugoslavenskih naroda
Naročito u Hrvatskoj izgradjenn
je takovo bratstvo izmedju Hrva-ta
i Srba da je ono postalo n°
samo temelj i uvjet svih pobjeda
nego i osnovna karika za bratstvo
i jedinstvo svih jugoslavenskih
naroda Srbi u Hrvatskoj bili su
saveznik i suborac u borbi hrvat-skog
naroda za njegovu nacional-nu
slobodu i nezavisnost Oni su se
hrabro borili i dugo vremena no-sili
glavni teret rata na svojim le-dji- ma
Oni su pomogli hrvatskom
narodu da se digne na ustanak
Oni su pokazali na djelu i svojom
krvlju zapečatili ljubav prema Hr-vatskoj
kao svojoj domovini Ta-kvi
organi u toku rata kao što je
na pr Srpski klub vijećnika ZAV-NOH- -a
koji je bio sastavljen od
najboljih srpskih sinova iz Hrvat-ske
mnogo je učinio za učvršći-vanje
bratstva izmedju srpskog I
hrvatskog naroda On je mnogo
učinio za razvijanje osjećaja pri-jateljstva
i uzajamnog povjerenja
za bratsku suradnju hrvatskog i
srpskog naroda U vatri rata ko-valo
se učvršćivalo i čeličilo to
prijateljstvo a nestajalo osjećaja
nepovjerenja nacionalne mržnje
i nacionalističkih strasti Narod
je pod vodstvom Komunističke
partije likvidirao iz političkog ži-vota
sve nosioce i organizatore
ovih nezdravih pojava reakciona-rnu
vladajuću klasu klasu eks-ploato- ra
koja je uvijek na neslozi
naroda gradila i održavala svoju
vlast
Danas u periodu mirne izgrad-nje
razvija se to bratstvo i prija-teljstvo
hrvatskog i srpskog na-roda
prijateljstvo svih jugisla-enski- h
naroda na jednoj novoj
osnovi u novom poredku gdje su
satrvene sve one zapreke koje su
ranije stajale na putu istinskom
bratstvu i ravnopravnosti naših
naroda Danas se stvara upravo
vii tip toga prijateljstva koje či-ni
da naša zemlja može brzim ko-racima
ići naprijed i prema svim
neprijateljima ostati nepobjediva
Pilo bi naivno zanositi se sjaj-nim
uspjesima koje smo postigli
i zaboraviti da jos u lemlji i van
nje ima reakcionarnih elemenata
koji pokušava 'u raibitl bratstvo i
jedinstvo naših naroda Stalnu
opasnost predstavljaju veliko rp-(Prr- no
na tr 4)
MttMT