Novosti, February 13, 1947

              JU
i
fse i
5T -
--si"
ADRESA NOVOSTI:
206 Adelcride SL W POMOGNIMO NAŠEM
Toronto 1 Ont Canada NARODU U JUGOSLA-CIJENA:
VIJI U OBNOVI I IZ-GRADNJI
Za Kanadu S500 godišnje
Za sve druge zemlje S600 ZEMLJE J
taaSSJBBftM JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
m !! " SS 0mmmm
God 7 Broj 1034 TORONTO ONT THURSDAY FEBRUARY 13 1947 VoL 7 No 1034
JM
m
m'
S
#
Doći će 50 do 60
hiljada emigranata
MEDIU NJIMA BITI ĆE I ONIH KOJI SU UTEKLI VJEŠALIMA
U SVOJIM ZEMLJAMA
Quebec City 12 Feb — Ovdaš aa Štampa donosi vijesti da vla-sti
namjeravaju još ove godine do-premiti
oko 50 do 60 hiljada emi-granata
iz Europe Kanadska emi-gracio- na
posluga već organiziii
tako zvane "leteće odrede" koji će
posjećivati logore raseljenih lica i
icraedju njih birati osobe za dola-zak
u Kanadu
Iibor osoblja kaie ista vijest
vršiti će se na osnovu "njihovog
poznavanja poslova" u kanadskoj
industriji i poljoprivredi Njih se
misli zaposliti po farmama suma-ma
i rudnicima Obzirom na to St3
medju raseljenim licima ima mno-go
i7dajnika ratnih zločinaca i
drugih koji hu pobjegli pred na-rodnom
pravdom iz oslobodjenih
Cime zanimaju gradski
oci Hamiltonu
POSTAVLJAJU KOMUNIZMA NAROD
Hamilton 12 Feb — Jedan dio
hamlltonskih ijećnika i nadzorni-ka
podnio je gradskom vijeću re-zoluciju
u kojoj se traži "zabran
komunističke nauke i propagande"
Rasprava je bila "napeta i vru-ća"
kažu gradski vijećnici Jedan
dio dvanaestorica gradskih vijeć-nika
predvodjeni po vijećniku V
K Varrender i nadzorniku Nori
Henderson tražili su da se gnd-sk- i
vijećnici "podjednako" zalažu
za borbu komunizma Usput
rečeno vijećnik 'Varrender i Nora
Henderson su u gradskoj kući
predstavnici hamiltonskog čelič-nog
trusta koji nikako nemole za-boraviti
ulogu jednog dijela vijeć-nika
i gradskog majora za vrije- -
U Japanu će se održati
novi izbori
Wahington — General Doug-la- s
MacArthur je javio da će se u
Japanu novi izbori čim se
za to pojave odgovarajuće prilike
Time je MacArthur priznao da
vlada Yoshida nije
i da se ne može na nju osloniti za
podržavanje "reda" u Japanu
je time priznao i to da
medjunarodne promjene razvitak
ekonomskog i života
traii u Japanu veće promjene nego
su učinjene pred godinu dana
Sadanji pnrlamenat se u većini
sastoji od i "progre-sivnih"
partija a u stvari novo
obličje JajKinske reakcije
Od 445 poslanika u parlamentu
"liberali" i "progresivci" imaju
364 Socijal demokrati 97 i komu-sittiSe- et
zemalja i za koje kanadski narod
ne želi da ih se dopremi u ovu
zemlju nema definitivnog razjaš-njenja
Jedan dio emigranata doći će y
Kanadu od onih koji imaju ovdje
voje rodjake Tu su uključeni i
djeca ispod 18 godina Konačno
rješenje o uoiasKu emigranata u
Kanadu još nije doneseno jer se
upravo ovih dana vodi opširna de-bata
u federalnom parlamentu
Sindikalni pokret Kanade se
protivi većoj emigraciji kao no-vom
i opsežnom marketu jeftin
radne snage Sindikalni pokret sto
ji na stanovištu da se prije svega
osigura zaposlenje za hiljade već
sada besposlenih radnika naročito
ratnih veterana
se
u
PITANJE DA SKRENU
OD GLAVNIH PITANJA KOJA MUČE HAMILTON
protiv
održati
više popularna
MacArthur
društvenog
"liberalnih"
me štrajka čeličnih radnika Po
mišljenju dvanaestorice gradskih
vijećnika štrajk u Hamiltonu je
bio dio "komunističke propagande"
i to se kaže mora zabraniti
Sedmorica gradskih vijećnika
nadzornika i sam major ustali su
protiv te glupe rezolucije Major
Lavvrence je za vrijeme rasprav-- j
rekao: "Ja nisam komunista niti
pripadam Komunističkoj Partiji
ali smatram da Komunistička Par
tija ima isto toliko prava da po-stoji
kao i bilo koja druga partija
Inače ja radim za socijalizam i
takvim radom ću nastaviti" —
rekao je major Lavvrence
Postavljanje rezolucije i podi-zanje
pitanja komunizma u hamil-tonsk- oj
gradskoj vijećnici je posao
hamiltonske reakcije na čelu sa
čeličnim trustom koja tim putem
smjera ugušiti prvenstveno uniju
čeličnih radnika i onda otpočeti
ofenzivom na i onako mizerne nad-nice
radnika Oni koji su postav-ljali
rezoluciju ne predstavljaju u
hamiltonskoj gradskoj kući narod
Hamiltona već krupne monopolis-tičk- e
interese koji su ih na te po-ložaje
pomogli postaviti
Konačno postavljanje takve re-zolucije
u danima kad su hamil-tonske
gradske ulice zatrpane sni-jegom
kad su pločnici razrovani
kad stanbeno pitanje postaje pro-blem
kad se nalazimo pred otpuš-tanjem
sa posla i kad stotine rat-nih
veterana već Ječe bez posla
ulicama Hamiltona — postavljanje
rezolucije o "komunizmu" je po-kušaj
da se narod odvrati od glav-nih
pitanja rada kojeg treba oba-viti
i za kojeg jedan dio gradskih
vijećnika nema sposobnosti ni am
bicije
Iffmmmifmmmmmrmrr maji i ' ipwt 'M i!'" "'j " :_ "
WiiiWWiiiwW''l'iii i i IH' rmnumji 4iwiw
"Istraživanja" merikanara na Sjevernom polu Slika prikazuje
protuavijonski top kalibra 120 mm blizu Fafrbanksa u Aljaski Ame-rikanci
kažu da su zaposleni "naučnim istraživanjem
"DUH BRATSTVA I JEDINSTVA STVORIO JE
NA MENE VELIKI UTISAK U JUGOSLAVIJI"
98 posto glasovalo u
Sovjetskom Savezu
IZHOKl SOUETA POJEDINIH
REPUBLIKA
Moskva — Prema joi nepotpu
nom izvještaju računa st-- da ic
preko 98 posto glasača g!aal' o
izborima od 9 februara u S '
skom Savezu Izborima upn
provedenim biralo se u sedam f=a
veznih i 16 autonomnih republika
predstavništvo pojedinih scjet
skih republika
Već u šest sati u jutro hiljad
glasača se sakupilo pred izbornim
mjestima da izaberu svoje kandi
date U mnogim predjelima oko 90
posto naroda glasovalo je još prije
podne
Izbor svojih predstavnika u Vr-hovne
Sovjete narod je pretvorio u
veličanstvene manifestacije klica-juć- i
sovjetskoj vladi i vodjama ve-like
sovjetske zemlje Žestoka zi-ma
koja se uvjek osjeća u to doba
godine nije ništa smetala glasači-ma
da tako masovno i oduševljeno
odlaze na izborna mjesta U samoj
Moskvi za primjer velike mase
naroda su se poslije glasanja sa-kupljale
na ulicama ili dvorištima
otpočevsi plesovima pjesmama itd
U Sovjetskom Savezu se ne odr-žavaju
izbori bez polovice pone-kad- a
i više nezainteresiranog na-roda
kao u Kanadi ili Sjedinjenim
Državama Dok se u tim zemljama
kandidati sami narivavaju narodu
u Sovjetskom Savezu sam narod(
imenuje svoje kandidate i živo ra-spravlja
koliko je koji kandidat
vrijedan i zaslužan da ga se izabe-re
rOLJSKI VOJNICI ĆE KOPATI
UGLJEN U ENGLESKOJ
London 12 Feb — Obzirom ni
nestašicu ugljena viada je odlu-čila
da uposli izmedju 300 i E00
bivših poljskih vojnika za kopanje
ugljena
Preko četiri milijuna bez
posla u Engleskoj
VOJSKA I MOUNAKICA ĆE
POMOĆI
London 12 Feb — Engleska još
uvjek proživljava tešku krizu us-lijed
pomanjkanja ugljena Cijeli
sistem transportacije i industri-je
je paraliziran do tolike mjere
da je posljednjih dana ostalo oko
četiri milijuna radnika bez posla
Jedan dio industrije je skoro sa-svim
prestao proizvodnjom trans-portaci- ja
vlakova je ograničena na
minimum mnogi predjeli su ostali
bez električnog pogona novine su
snizile cirkulaciju stanovi su os
tali bez ogrijeva itd Laburitska
vlada apelira na narod za surad-nju
no usprkos svega kriza se ne
popravlja nego još pogoršuje
Jučer je izdano naredjenje da
vojska i mornarica stavi svoja
transportaciona sredstva na ras
polaganje za dopremanje ugljena
Ali komunikacije sa ugljenim pre-djelima
toliko su zakrčene snijeS-ni- m
zametima da je pod sadanjim
prilikama nemoguće otvoriti redo-viti
promet Predvidja se da će u
ugljenicima na sjevero-itok- u pro-stati
proizvodnja jer su svi vago-ni
napunjeni a drugi ne dolaze
dok se ne otvori promet
ARMIJA DOPISNIKA ĆE U
MOSKVU
NVashington 12 Feb — 52 ame-rička
isto toliki broj engleskih i
onda francuskih dopisnika traii
vize za Sovjetski Savez od kudu
bi izvještavali svoje novine o toku
konferencije Vijeća ministara
ŠTRAJK UGLJENOKOPAČA
"NEIZBJEŽAN" U AMERICI
"A'ashington 12 Feb — Novi i
veći štrajk ugljenokopa? u Ame-rici
je neizbježan ako vlada Sje-dinjenih
Država pokuša sitom uki-nuti
posebni zdravstveni fond ko-jeg
~i agljeiiokofati primali
Maršal Tito pozdravlja Kongres Slavena u Beogradu
Mirovni ugovor
potpisan u Parizu
U IME JUGOSLAVIJE POTPISAO JE STANOJE SIMIĆ
Pariz 11 Feb — Jučer su u
Parizu potpisani mirovni ugovori
savezničkih sila sa bivšim Hitlero-vi- m
saveznicima — Italijom Ma-djarsko- m
Bugarskom Rumunj-skom
i Finskom U potpisivanju
Grčka kao utočišoe iz-dajnika
i ratnih
zločinaca
Beograd — Dopisnik Tanjuga iz
Atene javlja: Današnja monarho-fašističk- a
Grčka postala je utoči-Sć- e
izdajnika i ratnih zločinaca
koji su pobjegli pred zasluženom
kaznom iz Jugoslavije Albanije i
Bugarske
Glavno srediste gdje su ratni
zločinci i izdajnici kovali svoje
planove bio je do nedavno Solun
U Solunu su izmedju ostalih bili i
Laza Popče poznati koljač Sini-f- a
Jovanović ratni zločinac i or-ganizator
četničkih bandi u Vlaso-nincim- a
i okolici i ratni zločinac
Milošević bivši major U Solunu
su takodjer bili i najveći neprija-telji
albanskog naroda organiza-tori
terorističkih bandi na Kosovu
i Metohiji i Albaniji Bugarski Jz-dajn- icl
su se takodjer slobodno Še-tali
po Grčkoj
Pa kako bi sakrila ove činjenica
pred anketnom komisijom Ujedi-njenih
Nacija koja sada vodi is-tragu
u Grčkoj monarho-fašistič-k- a
policija je pred nekoliko dana
prebacila veliki broj ratnih zloč-inaca
u mjesta unutrašnjosti Grčk"
i na otoke
obnovi i izgradnji zemlje
Narodna omladina Jugoslavije u
toku 194C godine dala je 152fi4-0C- 2
dobrovoljna radna dana od
kojih je 3224000 radna dana dala
na izgradnji Omladinske pruge
SNIJEŽNE MEĆAVE U ONTA-RI- O
I DRUGDJE PO KANADI
Toronto 12 Feb — Mnogi au-tomobilski
putevi u Ontnrio i že-ljeznički
u Alberti Saskatchevva-n- u
i Manitobi zakrčeni su uslijed
jakih snijeinih mećava Zbog toga
su poremećene i po-šta
neredovita
MILIJUNE TONA KRUMPIRA
NA SMETIŠTU
Na milijune tona krumpira ba-čeno
Je na smetište u Sjevernoj
Dakoti ovog mjeseca Krumpir se
bea radi vi#oke cije-ne
— Dok se u Sjedinjenim Drla-vam- a
mi Ute baca a miNjmte
tomi krumpira u Efcrepi Ailjt i
Afrid miHjiMi gmdtfjtt — u Is-H- JJ
umiru
ugovora učestvovalo je 20 zemalja
Za Jugoslaviju je potpisao minis-tar
vanjskih poslova Stanoje Si-m- ić
U toku potpisivanja primjetilo
se mnogo opravdanih i neopravda-nih
prigovora Skoro najviže su
prigovarali oni koji imaju zato
najmanje razloga i koji žele da ih
se ostavi nekažnjene za učežće u
ratu protiv miroljubivih naroda
Talijanima je krivo što e Jugo-slaviji
mora vratiti jedan dio Ju-lijs- ke Krajine što se Dodekane-k- e
otoke ostavilo Grčkoj Sto je jedan
manji dio na talijanskom zapadu
povraćen Francuskoj što su izgub-ljene
kolonije Somalija Eritreja
Libija što je izgubljeno pravo na
Abesiniju i Albaniju koje je Mus- -
solini priključio talijanskom car-Mv- u
što mora platiti reparacije
zemljama gdje mi njezine trupe
pustošile u toku rata itd "Ugovor
je odviže surov i nepravedan" —
kazao je talijanski predstavnik
Opravdani prigovor došao je sa
strane Jugoslavije — zemlje koja
je za vrijeme rata stojala na stra
ni savezničkih sila protiv osovine
i koja ne traži nagradu nego sa-mo
ono Sto je njezino U noti koju
je predao francuskom ministru
vanjskih poslova Stanoje Simić je
rekao da se Jugoslavija opravda-no
osjeća povrljedjenom Sto se nje-zini
predloži za razgraničenje sa
Italijom nisu uzimali u obzir
Prem je Jugoslavija potpisala
ugovor sa Italijom ona se ipak ne
može odreći zahtjeva za povratak
svog naroda i teritorija u Kanal
skoj Dolini Gorici i okrugu Be-nešk- oj
Sloveniji Trliću Trstu i
sjevero-zapadno- m dijelu Istre
Narodna omladina Jugoslavije dala je u 1946
godini 15264062 dobrovoljna radna dana
Na
komunikacije
podrfavanja
U svim krajevima naše zemlje
omladina je učestvovala u nizu
radnih akcija na obnovi i izgrad-nji
Omladina Narodne Republiki
Hrvatske U toku 194C godine da'a
je 4449970 dobrovoljnih radnih
dana a omladina Narodne Repub-like
Srbije učestvujući u raznim
akcijama u svojoj republici dala
j 3C674G3 dobrovoljna radna da-na
U obnovi svoje Narodne Re-publike
radna omladina Bosne i
Hercegovine dala Je 2469988 do-brovoljnih
radnih dana Omladina
Narodne Republike Crne Gore ob
navljajući krajeve i gradove koji
su bili porušeni od faWtičkog te
rora dala je 1240102 dobrovoljna
radna dana a omladina Narodne
Republike Makedonije dala je 71 S-7- 12
dobrovoljnih radnih dana i
omladina Narodne Republike Slo-venije
dala je 513827 radnih dana
Narodna omladina Jugoslavije
svjesna od kolikog je stmfaja rad i
mt ©fenovi i itgrftdnji nafte narod-ne
drfcve u tetra 1947 geđm sa
jai vtfe efamv ufaetwmt će u
ovi i facmtkji tvoje aemije
Sudac Bubanj o svojini
utiscima u Jugoslaviji
Piše: STJEPAN LOJEN
Cleveland Ohio — Prošle ne-dje- le
poslije podne u velikom fclo- -
t-nsk-om
domu održana je koncert- -
na skupština na kojoj je naš poz-nati
i ugledni sudac i narodni zas-tupnik
u zastupničkoj kući države
Miouri George Bubanj dao svoj
pm oduševljeni izvještaj o onome
t je vidio u novoj Federativnoj
Narodnoj Republici Jugoslaviji
Skupštinu i koncert je priredila
Američka udruga za rekonstruk- -
iu u Jugoslaviji na kojoj je neš-- t
oko 500 Amerikanaca juinosla-ensko- g
porijekla burno pozdra-il- o
vrlo oduševljeni govor suca
Bubnja
Na zabavi je takodjer govorio
gospodin Zavertnik predstavnik
brace Slovenaca o zadacima Ame-ričke
udruge za rekonstrukciju u
Jugoslaviji Pored govora bio Je li-jepi
i bogati program glazbe i pje-sme
na kojem su sudjelovali bira-ni
talenti Amerikanaca hrvatskog
i slovenskog porijekla
MALI PARTIZAN BURNO
POZDRAVLJEN
Na programu je takodjer sudje-lovao
desetgodišnji partizan Sla-vk- o
Vuček koji je nedavno sa svo-jom
majkom di"iao iz Jugoslavije
u ovu zemlju Kada je taj mali
partizan istupio na pozornicu i
deklamirao tri dirljive partizanske
pjesme: "Na Kordunu grob do
groba" "Partizanku" i "Oj Moso-re- "
dvoranom se prolilo urnebe-sk- o
odobravanje Prisutnima su
navrle suze na oči Mali Slavko se
morao nekoliko puta povraćati na
pozornicu
GOVOR SUCA BUBNJA
"Ja nisam nlžta znao o Jugosla-viji
osim ono ito sam čitao u ame-ričkoj
štampi koja u zadnje vri-jeme
liri Jednu zločestu propagan-du
protiv nove Jugoslavije" ka-zao
je sudac Bubanj "Nisam se
interesirao za europsku politiku
nego da doznam istinu i zato sam
odlučio da posjetim domovinu mo-jih
roditelja
"Ja nisam komunista a niti an- -
ti-komun-ista
Ja sam Amerikanac
koji pripadam Republikanskoj pa-ti- ji i kao takav išao sam u Jugo-slaviji
da na svoje oči vidim i svo-jim
razumom sudim sve ono Sto se
tamo dešava
"U Europi sam prošao kroz 11
država i proputovao 15000 milja
U Francuskoj nisam dobio dobar
utisak Tamo me je 7 konobara po-služivalo
Vidim da je i ta zemlji
teško stradala u ratu i pomislim
zar nebi bilo dosta da mene pos-lužuje
jedan konobar a da ostalih
Šest radi na obnovi zemlje?
"U Italiji sam dobio dojam da
taj narod čeka da mu netko drugi
obnavlja zemlju
V JUGOSLAVIJI RADE I
PJEVAJU
"Ali kada sam došao u Jugosla-viju
našao sam usma drugi duh
Tu sve radi i pjeva Narod zna žlo
hoće i sa najvećim oduševljenjem
radi da ostvari ono za Čim ide
"Bio sam u Beogradu Zagrebu
Ljubljani i nekim drugim gradovi-ma
Ali da zavirim u duJu naroda
da doznam kako se on osjeća od-lučio
sam da idem dolje u narod
— u sela i zaselke Kod crvenog
križa dobili smo dva američka Jto-p- a
na kojima smo proputovali po-ča- m
od Ljubljane do Sušaka pa
onda od Trsta dolje po Istri Hr
vatskom Primorju i jednom dijelu
Dalmacije do Splita
"Na ovom putu po velikom bla-tu
i strasnoj primorskoj buri raz-govarao
sam sa seljacima radni- -
cima i činovnicima Avuaa sam
naišao na najveće odaJrv ljenje na-roda
— na manifestacije bratslrt
i jedinstva Nije to bratstvo i je-dinstvo
tek neka simbolična pro-paganda
nego neSto stvarnoga
nešto živoga i opipljivog to mo-žete
na svakog koraku vidjeti u
dnevnom života Ono se izražava o
pjecmi i ra4 Hrvati Srbi Slo-venci
i ostali Jugoslaveni zajedni-J!- d
efeftarijsju tvoj rasorenu
m tajna m m btrlH t rrsjt salo--
bodjenje To je na mene učinilo
nezaboravljeni utisak
U' BEOGRADU
Beograd je bio skoro sav raz-rušen
kazao je sudac Bubanj i on- da Je dodao: "Ali sada je Beograd
očišćen Ruševine su odstranjene i
podižu ee nove moderne zgrade
Na nekim mjestima gdje su zgra-de
bile do zemlje razrušene sada
se grade moderni parkovi"
Sudac Bubanj kaže da usprkos
što je prošle dvije godine u Jugo-slaviji
bila strašna suSa da u zem-lji
sada ipak nitko ne gladuje Ali
narod nema dovoljno odjeće i obu-će
Sudac je kazao da je u Splitu
vidio djecu gdje hodaju bosa pj
dosta velikoj hladnoći Kazao j
da Još uvjek moramo slati odjeći
i obuću našoj braći u Jugoslaviji
U POSJETIMA KOD TITA
"Ovih sam dana čitao u jednoj
novini — kazao je Bubanj — da
maršal Tito sliči na nekadašnjeg
njemačkog Goeringa Braćo i se-tr- e to nije istina Ja sam oko dva-naest
puta vidio i lično razgova-rao
sa Titom On je vrlo prijazan
i impresivan čovjek Izgleda mno-go
mladji nego je na slici Kod ot-varanja
Slavenskog Kongresa u
Beogradu Tito je u svom govoru
kazao nešto Sto Je na mene kaj
Amerikanca učinilo duboki utiak
On je kazao da Slaveni izgradjuju
svoje bratstvo i jedinstvo ali uc
za agresiju bilo protiv kojeg dru-gog
naroda nego za svoju zaštitu
i za prijateljsku saradnju sa svim
ostalim narodima i za čuvanje
svjetskog mira"
Sudac Bubanj je nadalje slikovi-to
prikazao svoj sastanak sa Ti-tom
u nekadašnjim kraljevskim
dvorima na Dedinju Tu je sa Ti-tom
pregled3 v krasno dvore
snjime zajedno pio i nakon toga
kada je glazba zusvirala mazurku
svaki su sa jednom gospodjom za-jedno
plesali
To jo na suca učinilo duboki uti-sak
Ja sam u Titu vidio pravog
narodnog čovjeka — kaie sudac
— i pronašao sam zašto njega na-rodi
Jugoslavije toliko ljube i sa
nekim neobičnim zanosom pošti- -
vaju"
NA VEČERI KOI) SVEĆENIKA
Kada je sudac Bubanj došao u
Senj pozvao ga jedan svećenik na
večeru "Ja kao američki katolik
drage volje sam se odazvao" ka-zao
Je sudac Bubanj U razgovo-ru
sa tim svećenikom sudac Bu-banj
ga pitao da li je istina da se
u novoj Jugoslaviji zabranjuje
naučavanje vjere i da se proganja
katoličke svećenike?
"Danas kod nas postoji veća
vjerska sloboda nego li je ikad
prije postojala" kaže taj svećenik
sucu Bubnju "Kod nas je prije
bilo 11 svećenika a sada nas ima- -
de samo pet" "Kako lo?" upita
ga sudac Bubanj "Evo ovako" od-govori
svećenik: "Nas petorica
smo bili sa svojim narodom Snji-me
smo se borili protiv neprijate-lja
i snjime smo patili Ona deseto-rica
nisu bili s narodom Oni su
prešli u službu mtaJa i Nijemaca
Učestvovali su u zločinima protiv
naroda i nakon Sto je Narodno os-lobodilačka
vojska potukla strane
okupatore i domaće idajice ovi
izdajnički svećenici pozvani su
pred Mid naroda i dobili su zaslu-ženu
kaznu"
RAZGOVOR SA SUCEM KOJI JE
OSUDIO STEPINCA
Prije nego sam prošao u Jugo-slaviju
čitao sam mnogo u novina-ma
protiv osude nadbiskupa Ste-pin- ca
Naše američke novine su
prikazivale taj proces na takav
način kao da je Stepinac sudjen i
osudjen amo zato što je nadbis-kup
Ja sam prijatelj Jugoslavijo
i dobar katolik Zato sam odlučn
da se o tom procesu propitani
Slučaj je htjeo da sam u Zagrebu
sastao tuca koji je sudio Stepi n-c- u
Kao odvjetnik i sudac ja sam
snjime prešao preko svih doku-menata
procesa i došao sam d
takljača da je osuda Stepincn
odvile Mtfa O zaslvftaje veću
oštrija kAOM"
(l'rrno 64 fttr 4)