000273 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
~'W ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide St W Toronto I Oni God 6 Broj 822 Izdajnik Draža preci sudom : T -♦—- ♦—♦-♦—♦-♦-♦—♦—♦—♦ ♦-♦♦♦♦♦♦- ♦♦♦ -- t DRAŽA PRIZNAJE SURADNJU S NIJEMCIMA I TALIJANIMA Na Topčiderskom brdu u zgradi jugoslavenske Vojne Akademije održava se sudjenje najvećem izdajniku historiji Jugoslavije Draži Mihajloviću Sudu predsjeda Mihajlo Djordjević predsjednik Srpskog Vrhovnog Sudiita Obrana Draže predvodjena je po dvim beo-gradskim advokatima članovima opozicije Nikoli Djonoviću i Dragi Joksimoviću U sudskoj dvorani nalazi se preko jedne hiljade slušaoca i oko jedne stotine raznih dopisnika stranih i domaćih Rasprava se već treći dan Optužnica Dražu tereti da je sve od 1941 godine suradjivao sa faktičkim okupatorima i hrvat-skim ustašama pod vodstvom krv-nika l'avelića vodio borbu protiv partizanskih odroda mučio i ubi-jao zarobljene partizane palio ra-la i ubijao nevini po selima i gradovima Jugoslavije To je tramna izdaja i strašan zločin pre-ma narodima Jugoslavije — zavr-uj- e se u optužnici Nakon je optužnica pročitana vrhovni sudi ja je upitao lražu da 11 bo priznaje krivim na što je dobio odgovor: Ne ja sam radio prema svojoj savjesti neprestano poticavan da tako radim po bri-tanskim i američkim oficirima koji hu ie u mojem štabu nalazili Državni tužioc je u optužnici na-ročito istakao povezanost Draže sa Dritancima i Amerikancima pak se na jednom mjestu optužnice kaže: "Kroz cijelo vrijeme rata i okupacije Mihajlović je bio nepre-stano poticavan i podupiran po reakcionarnim krugovima iz vana — prvenstveno po Engleskoj i Sjedinjenim Državama Amerike U ljetu 1044 — nastavlja se u op-tužnici — američki pukovnik Mc-Dovv- ell šef američke vojne misije kod Mihajlovića stigao je na zrač-no uzletište kod l'ranjina Odmah nakon se sastao s Mihajlovićem rekao mu je: "Mi Amerikanci nismo zainte-resirani U vašu sa Nijemci-ma Oni trebaju biti potjerani iz Jugoslavije akcijom Saveznika Na vama je da ostanete sa naro-dom Amerika će pomagati is-ključivo vama 1 vašem pokretu u Jugoslaviji" Taj isti McDovvell nastavlja se dalje u optužnici "uzeo je učešća" na sastanku izmedju Mihajlovića 1 šefa njemačke vojne administraci-je za Srbiju Neubachera Sasta-nak se održao u selu Focsi Mc- Dovvell je i poslije u mjesecu sep-tembru sudjelovao na sastanku iz-medju Mihajlovića i Neubachero-vo- g zamjenika Sterkera Ovaj se tanak održao nedaleko sela l'ranjina Redanje nepobitnih dokaza fo-tografija službenih akata i potpi-sa do gola otkriva Draiin izdajni-cf- ki rad i povezanost sa Nijemci-ma Talijanima i ustaiama U Jednom M pasusu kaše da je 1943 kad su osovinske sile otpočele sa Četvrtom ofenzivom protiv Narod-no Oslobodilačke Vojske i parti-aansk- ih odreda Mihajlović je lič-no naredio preko majora Ostojića da sve četničke sile uzmu učešća u borbi protiv partizana a ciljem da se Narodno Oslobodilačka Voj-aka i partizanski odredi posve uni-šte "U to vrijeme — nastavlja op-tužnica — britanski pukovnik Dailev koji j bio dodjeljen Mi-hejtoviće- voj Vrhovnoj Komandi i koji je bio potpuno upoznat sa pla-nom i operacijama koje provodi Mihajlović je rekao da savez-nici pripremaju invaziju u prolje-ću 1913 preko Dalmatinske obale i da je radi toga nužno potrebno da se do tog vremena likvidiraju (unište) komunisti kako bi se ima-lo čistu pozadinu što bi omogućilo Draži da preuzme te položaje i Moji u Dalmatinskom zaledju" Dokumenat dalje ističe krimi-nalna djela Draie Mihajlovića još St septembra 1941 godine Kada j tpć4 narodni uetanak zahvatio či-jem SfWJw Crn (Ioni Bosnu i TF% i '_' rH u vodi narod borbu ~ i JEDINA Hercegovinu i iirila se partizan ska borba preko cijele Jugoslavije u kojoj borbi su uzimali učešća protiv Nijemaca i nekoji Mihajlo vicevi odredi on (Draža) im je branio da to čine pripravljajući u isto vrijeme i sa velikom tajnošću generalni napad na partizane Redajući tako dokaz za doka zom u optužnici se ističe i to da je poslije "sporazuma" izmedju Tita i Mihajlovića 1941 godine Mihajlović primio specijalnog iza-slanika jugoslavenske izbjegličke vlade pračenog po britanskom ka-petanu Iludsonu sa ispisanim na-logom koji glasi: "Jugoslaveni se moraju boriti za Jugoslaviju ne prenašati bor-bu u komunistički ustanak u ko-rist Sovjetskog Saveza" I tako poslije trodnevnog lspi-tavan- ja pritjeran dokazima Mi-hajlović je počeo pomalo prizna-vati svoju izdaju i svoj zločin pre-ma narodima Jugoslavije l'rvo što je priznao bilo je da je stvarno joj 1941 predvodio Je-dan napad na partizane ali kaže: "to sam činio jer nisam znao Gru-pa sa kojom sam vodio borbu bila mi je nepoznata" I onda priznaje da je bio u dobroj vezi su Milanom Nedićem kako bi "skrenuo njego-ve kvislinške trupe u šumu da vo-de borbu sa Nijemcima — kao što ste to vi kasnije činili" — priznaje Mihajlović l'riznao je dalje da su četnici pod njegovom komandom suradji-va- l i sa Nijemcima i Talijanima rekavši jučer "priznam da su moji oficiri suradjivali sa neprijatcljom u njima napravili primirje ali ja nisam bio u stanju da to sprije-čim" Mihajlović dalje priznaje da je u njegovoj komandi bio britanski oficir pod imenom llailey i da je od tog britanskog oficira primao instrukcije da se protiv partizana bori na život i smrt On Hailev "nije nikada govorio o potrebi za-jedničkog fronta svih Jugoslavena protiv Nijemaca" — veli Draža Pokazana su mu i službena na-redjen- ja i upute u kojim naredje-njim- a Je pod vlastoručnim potpi-som Mihajlovića upućivana tali-janska komanda kako i gdje će napasti partizane Kad je sa jed-nim takvim naredjenjem suočen Mihajlović Je odgovorio: "Jest to e moj potpis" Državni tužioc ga potom pita la ako zna da su njegovi koman- - I diri poslije kapitulacije Italije ko-- I operirali sa Nijemcima i ustašama I u Rosni na što izdajnik Draža veli da je svaki komandir bio odgovo- - ! ran za svoj sektor i kaže: "kad I su partizani napadali u Srbiji mi smo branili Srbiju Pa ako su nam tada i Nijemci priskočili u pomoć I mi ih nismo mogli zaustaviti" (Prenos na str 4) NE IZGLEDA Toronto 12 Juna - - Početkom "vog tjedna održan je zajednički sastanak predstavnika Canadian Seamen's unije i vlasnika brodova Ni ovaj puta nisu postignuti želje-ni rezultati za rješenje štrajka po-moraca Unijski vodje koji su prisustvo-vali konferenciji za neuspjeh u pora tu mu optužuju jeden dio brodovlasnika koji su se i ovaj pu-ta pokazali okorjeli neprijatelji organisir&nih radnika i pokušava-li svoje sebične uvjete nametnuti Uniji Na ovom zasjedanju rsMlo je HH V HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA KANADI - IZLAZI TRI PUTA TORONTO POBJEDA CO U Um Jmltm in-- T Ti "Come on I)addyT Pave the vvay u llritish Columbiji štrajkuju za TRST OPET Ministri vanjskih poslova Ve-like Britanije Sjed Država Amerike Sovjetske Unije i Francuske sastaju se opet u Pa-rizu na 15 juna i ponovno je Trst odnosno Julijska Krajina jedno od glavnih pitanja dnev-nog reda Na koncu njihova prošlog sa-stanka ministri su sva sporna pitanja ostavili svojim zamjeni-cima a ovi prema novinskim izvještajima došli su do spora-zuma samo po nekojim spored-nim pitanjima odnoseći se na mirovne ugovore sa llugarskom Madjarskom i Rumunjskom Pitanje Trsta 1 Julijske Krajine prema tome još uvjek je tamo gdje su ga ministri ostavili Ministri se sastaju po drugi put u Parizu u jednoj još težoj atmosferi nego prošli put Gos-poda ltvrnes i Devin američki i britanski ministri vanjskih pos-lova idu u Pariz sa još većom odlučnošću da na konferenciji la metnu svoju volju dotično diktiraju uvjete pod kojima tre-ba da se zaključi mir To znači da će oni i dalje stojati na tome da Trst ostave Italiji Sovjetska Unija koja je do-prine- sla najveći dio da se polu-če Hitlerov fašizam i njegove saveznike ne može sigurno i neće pristati na diktat britan-skih i američkih imperijalista A ni Jugoslavija ne može i neće pristati na nikakav mir koji ne bi ispravio nepravdu učinjenu po imperijalistima prvog svjet-skog rata Sovjetska Unija ne može pri-stati na predloge Rjrnesa i De najspornije pitanje priznanja uni-je i unijkog prava na kolektivno pregovaranje kod svih brodovlas-nika Jedan dio brodovlasnika od-bija priznati uniju Kompanije sa oko 36 posto brodova na kanad-skim jezerima nisu imale kolektiv-nog ugovora prije štrajka- - pa i sada to odbijaju se tiče skraćivanja radnog vremena jedan dio kompanija se slaže sa ovim zahtjevom kako je predloženo u unijskom programu No toflve se protive druge kompa-nije one iste kompanije koje odbi-jaju i samu uniju priznati Pred vf k' U Što ONTARIO THURSDAY JUNE RADNIKA KOD INTERNATIONAL NICKEL &£&!& M3B&t SEDW" UU UIIUIV" uittSH' nmmmmmmmmmmmHteMd for my future securit}" — pozivaju djeca čiji cTevi šumski radnici veću plaću kraće radno vrijeme i sigurniju budućnost PRED MINISTRIMA V ČETVORICE U PARIZU l VELIKE SAKUPLJAJTE POTPISE I ŠALJITE BRZOJAVE I vina ne samo radi svoje nacio-nalne časti nego i zbog toga što su ltjrnes-ov- i i Itevin-ov- i predloži namjenjeni da se po-digne i ojača iste one reakcio-narne i fašističke sile u Europi koje su odgovorne za upravo dovršeno svjetsko krvoproliće Tu je u pitanju ponovno uskr-savan- je fašizma A fašizam znači rat! Zato kad narodi Jugoslavije poduprti od Sovjetske Unije i svih ostalih demokratskih sila u svijetu brane svoja prava na Trst oni istodobno brane i in-terese svjetskog mira Naša radna emigracija u Ka-nadi podupire zahtjeve svoje braće u domovini jer znade da su ti zahtjevi pravični zato jer je svjesna da je Trst danas po-stao simbol čitave svjetske bor-be za osiguranje mira u svijetu No nije samo naša emigraci-ja koja zahvaća pravi smisao borbe za Trst To uvidja i veliki broj drugih demokratski inspiri-sani- h i miroljubivih Kanadjana što se osobito vidi iz činjenice da je do danas rezolucije za pri-ključenje Trsta Jugoslaviji us-vojilo 149 raznih kanadskih or-ganizacija vetinom radničkih unija sa članstvom od blizu 700001 Medju posljednjima je rezolu-ciju usvojio Port Arthur Tra-de- s and Labor Council koji ima 3839 članova zatim Lumber and SavvmiU Workers unija iz Port Arthura sa 1520 članova Dalje: Pertictn Fruit and Ve- - loži unije toli ko su opravdani da th je i sam fe Jera ni ministar ra-da II Mitchell priznao kao umje-rene Fa ipak federalnog ministra rada to nije smetalo reći u parla-mentu da su na ćelu pomorske unije komunisti kojima da nije stalo do nagodbe Za neuspjeh u rješenju štrajka ministar rada svu odgovornost svaljuje na komuniste prijeteći im se da će protiv njih povesti borbu Prem i sam priznaje da su unij-ski predloži umjereni ministar ra-da još ni jednoć nije rekao da su za štrajk odgovorni brodovlasnici 13TH 194B SUDBURY i ii 11 LiXi bMI MBIMMBAUr - I getables NVorkers Union Local 297 Iloilermakers and Iron Ship Morkers' Union Stratford Ont United Association of Journermen Plumbers and Steamfitters' Montreal Local 240 International Mine Mili and Smclter Vv'orkcrs Kirkland Lake 5 ogranaka Udruženja Kanadskih Ukrajinaca raznih drugih organizacija 6 Na peticije koje cirkuliše Vi-jeće Kanadskih Južnih Slavena a kojima se urgira na kanadsku vladu da podupire priključenje Trsta Jugoslaviji sakupljeno je do sada 8831 potpisa Peticije su posebno endorsirane od stra-ne 76 organizacija sa članstvom od 10552 Ovaj izvještaj temelji se sa-mo na listama koje su već vra-ćene na glavni ured Vijeća u Toronto a te su većinom iz ma-njih mjesta Sto se tiče većih mjesta Vancouver je javio da ima 3000 potpisa sakupljeno (to je bilo još pred 10 dana) Dosta dobro se radi u Toronto VVindsor Port Arthur itd Pri-kupljanjem potpisa se nastav-lja Još jednom naglasujemo: ša-ljite brzojave konferenciji mi-nistara u Pariz To trebaju činiti sve organi-zacije čije su želje da se Trst pripoji Jugoslaviji llrzojavkc adresirajte na: Council of Foreign Ministers Pariš I'rance Vijeće K J Slavena i da je protiv njih potrebno pove-sti borbu Dok prilik! za rješenje štrajkov-no- g problema nemaju još nikakvog izgleda unija predlaže federalnim vlastima da preuzmu kontrolu nad plovidbom svih brodova u kanad-skim jezerima štrajkaši su se spremni povratiti na posao ali sa-mo pod uvjetom ako će vlasti pre-govarati sa unijom i prihvatiti unijski program Domaje se da je Ottavva spremna to učiniti jer ako se štra zategne dulje vremena peneetati će svih zaliha ugljena DA ĆE SE ŠTRAJK POMORACA BRZO TJEDNO I PORT COLBORNE 10 CENTI POVIŠICE POTPISAN NOVI UGOVOR Sudbury 12 Juna — Internatio-nal Nickel kompanija je sa unijom njezinih radnika u Sudbury i Port Colborne potpisala novi ugovor Kompanija je pristala na povišicu plaće od 10 centi po satu i na pri-mjentva- nje tako zvane Rand for-i- i 'U o sigurnosti International Miit- - Mili and Smelter Vorkers uinirje ru rudnicirra i talionicama se odnosi na blizu 7000 i i ' a u Sudburv i okolici i 1325 u Port Colborne Za one radnike koji rade po noći plaća je povišena nešto više od 10 cnti po satu Tako će oni na noć-noj smjeni koja počima u tri sata poslije podne primati 13 centi više oo satu a na onoj koja počima u lt na večer primati će 15 centi više po satu Plaća običnog maj-ner- a biti će sada 91 cent na sat Ovo je prva povišica plaće od 1937 godine kada je na zahtjev iste unije povišena plaća za 5 centi po satu za sve majnere u sjevernom Ontariu U novom ugovoru je uključeno i pitanje godišnjeg odmora sa pla-ćom Svi koji su kod rečene kom-panije uposleni pet godina ili više imaju pravo na dva tjedna godiš-njeg odmora Na jedan tjedan plaćenog odmora imaju pravo oni koji su kod kompanije uposleni jednu do pet godina Sto se tiče unljske sigurnosti svi radnici zaposleni kod Inco u Sudbury i Port Colborne osim ba-sova i uredskog osoblja obavezanl su plaćati unijsku članarinu bez razlike htjeli biti članom unije ili ne To je ona formula koju je sa-stavio Ivan C Kand za vrijeme štrajka automobilskih radnika kod Forda u Windsoru Nema dvojbe da je ovo važna pobjeda rudarskih i talioničkih radnika i njihove unije kod Inter-national Nickel kompanije Što se tiče povišice plaće moglo se je još više dobiti da unijski vodje nisu najprije počeli pregovarati u Port Colborne gdje je manji broj član-stva Nakon su talionički radnici u Port Colborne pristali na rečenu povišicu morali su pristati rudari i talionički radnici u Sudbury i okolici Medju majnenma se osjeća da su unijski vodje trebali više isti-cati pitanje skraćivanja radnog vremena sa 48 na 40 sati tjedno Energično postavljanje ovog pita Rim 12 Juna — Zadnji trzaji umiruće talijanske monarhije po-praćeni su posljednjih dana očaj-ničkim monarhi-stičkih sljedbenika u Rimu Napu-lju i drugdje po južnoj Italiji Dok vlada raspravlja pitanje proglašenja republike monarhis-tičke i druge reakcionarne gruie provociraju i prouzrokuju nerede neimajući više drugog izlaza ni nade za spas savojske kuće U Na-pulju su tako te histerične grupe monarhista napala na komunisti-čki ured i urede drugih organiza-cija prouiročivii nešto štete Mo-narhistički neredi su se proširili hrane i druge robe koja se preva-ža putem brodova Već su se sada gotovo sve rezerve ugljena iserpl-l- e Medjutim na strani brodovlas-nika još uvjek postoji nada da će pomoću policijskog terora i štraj-koloma- ea kršiti štrajk U neko-jim Strajkovnim zonama posljed-njih dana ponovno je došlo do okr-šaja izmedju policije i štrajkolo-mac- a na jednu stranu i štrajkaša na drugu U llumberstonu je sa vrijeme takvog okršaja zatvoreno nekoliko štrajkaša Pripremajte se za 7 jula -- srpnja Dan Hrvata iz Južnog Ontaria Vol 6 No 822 I SIGURNOST UNIJE nja pred kompaniju je od naročito važnosti jer je ono uslijed usavr-šenih sredstva i metoda proizvod-nje potpuno dozrijalo i jer Jo to dio programa svih zanatskih unija diljem zemlje Negdje su već i sa-mi poslodavci priznali ispravnost zanatskih unija po ovom pitanju i pristali na uvadjanje 40 satnog radnog tjedna Kudarski i talionički radnici ko-ji vrše najteže poslove u kanad-skoj Industriji moraju biti pred-straž- a u borbi svih kanadskih rad-nika za 40 satni ladni tjedan Zf ovaj puta to je ostavljeno za dalj-nju borbu radnika kod Internatio-nal Nickel kompanije Votlja laburita kritizira vanjsku politiku Engleske DEVIN I ATTLEK SU LAltOlMTi: London 12 Juna — Profesor Harold Laski jedan od vodećih članova Labor Partije oštro kriti-zira vanjsku politiku laburitske vlade On se sprema o tome govo-riti na današnjem zasjedanju kon-ferencije Labor Partije pa se oče-kuje vruća debata jer će vladini članovi svim snagama braniti Pa-danju političku liniju kako Ju predvodi Bevin-Attle- e Laski smatra da je Britanija dužna otvoriti vrata Palestine za useljivanje 100000 Zidova iz Eu-rope Uritanlja je to dužna učiniti tim više što je već vrijeme da se stane na kraj nesnosnom stanju Židova u Europi Što se tiče odnosa britansko vlade prema španiji Laski kaže da za britanske socijaliste znači tragedija to kad vlada i dalje odobrava režim generala Franka koji se podržava na upravi samo pomoću strogih zakona i terora IJritanskl socijalisti jednostavni članovi u Labor Partiji ne mogu biti ravnodušni prema jednom na-rodu koji se prvi digao u borbu protiv fašizma i koji još uvjek stenje pod fašističkim okovima Sa isto takvom žestinom Laski je kritizirao vanjsku politiku la-buritske vlade u minusu prema Indiji Egiptu i drugdje do tolikog stupnja da su vlasti bi-le prisiljene protiv njih poslati vojsku poslije čega se razvila že-stoka borba koja je trajala oko dva sata Deset ili više osoba je ubijeno i veći broj ranjenih SUfee provokacije monarhista često te pojavljuju u Kimu i drugdje Kralj Umberto i njegovi sljed-benici se protive napuštanju prije-stolja Oni čak postavljaju pitanje ponovnog brojenja glasova jer sumnjaju da je narod u tolikoj ve-ćini odglasao protiv monarhije a sa republiku Dok vlada zasjeda Istovremeno posebno zasjedaju i monarhisti sa kraljem Umbertom i poručuju vladi da kralj neće na-pustiti prijestolja Sto vie oni se prijete da će marširati na Kim kao Sto je nekada marširao Muo lini Više od 100000 osoba je jučer u Rimu demonstriralo pred vladi-nom zgradom i tratilo da vlada poduzme oštre mjere protiv mo-narhistić- kih nereda i požuri sa proglašenjem republike Naročito je istiean zahtjev republikanskih sljedbenika da se De Gasperia ne-posredno proglasi predsjednikom republike i vodjom države Vodja republikanske partije Kudolfo 11-cear- di izjavljuje da W De Oasperi u takvom slučaju mogao zatvoriti kralja i spriječiti nerede TEŠKO UMIRE KUCA OD SAVO JA MONARHISTI PRIJETE MARSOM NA RIM demonstracijama SVRSIT
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, June 13, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-06-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000822 |
Description
Title | 000273 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | ~'W ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide St W Toronto I Oni God 6 Broj 822 Izdajnik Draža preci sudom : T -♦—- ♦—♦-♦—♦-♦-♦—♦—♦—♦ ♦-♦♦♦♦♦♦- ♦♦♦ -- t DRAŽA PRIZNAJE SURADNJU S NIJEMCIMA I TALIJANIMA Na Topčiderskom brdu u zgradi jugoslavenske Vojne Akademije održava se sudjenje najvećem izdajniku historiji Jugoslavije Draži Mihajloviću Sudu predsjeda Mihajlo Djordjević predsjednik Srpskog Vrhovnog Sudiita Obrana Draže predvodjena je po dvim beo-gradskim advokatima članovima opozicije Nikoli Djonoviću i Dragi Joksimoviću U sudskoj dvorani nalazi se preko jedne hiljade slušaoca i oko jedne stotine raznih dopisnika stranih i domaćih Rasprava se već treći dan Optužnica Dražu tereti da je sve od 1941 godine suradjivao sa faktičkim okupatorima i hrvat-skim ustašama pod vodstvom krv-nika l'avelića vodio borbu protiv partizanskih odroda mučio i ubi-jao zarobljene partizane palio ra-la i ubijao nevini po selima i gradovima Jugoslavije To je tramna izdaja i strašan zločin pre-ma narodima Jugoslavije — zavr-uj- e se u optužnici Nakon je optužnica pročitana vrhovni sudi ja je upitao lražu da 11 bo priznaje krivim na što je dobio odgovor: Ne ja sam radio prema svojoj savjesti neprestano poticavan da tako radim po bri-tanskim i američkim oficirima koji hu ie u mojem štabu nalazili Državni tužioc je u optužnici na-ročito istakao povezanost Draže sa Dritancima i Amerikancima pak se na jednom mjestu optužnice kaže: "Kroz cijelo vrijeme rata i okupacije Mihajlović je bio nepre-stano poticavan i podupiran po reakcionarnim krugovima iz vana — prvenstveno po Engleskoj i Sjedinjenim Državama Amerike U ljetu 1044 — nastavlja se u op-tužnici — američki pukovnik Mc-Dovv- ell šef američke vojne misije kod Mihajlovića stigao je na zrač-no uzletište kod l'ranjina Odmah nakon se sastao s Mihajlovićem rekao mu je: "Mi Amerikanci nismo zainte-resirani U vašu sa Nijemci-ma Oni trebaju biti potjerani iz Jugoslavije akcijom Saveznika Na vama je da ostanete sa naro-dom Amerika će pomagati is-ključivo vama 1 vašem pokretu u Jugoslaviji" Taj isti McDovvell nastavlja se dalje u optužnici "uzeo je učešća" na sastanku izmedju Mihajlovića 1 šefa njemačke vojne administraci-je za Srbiju Neubachera Sasta-nak se održao u selu Focsi Mc- Dovvell je i poslije u mjesecu sep-tembru sudjelovao na sastanku iz-medju Mihajlovića i Neubachero-vo- g zamjenika Sterkera Ovaj se tanak održao nedaleko sela l'ranjina Redanje nepobitnih dokaza fo-tografija službenih akata i potpi-sa do gola otkriva Draiin izdajni-cf- ki rad i povezanost sa Nijemci-ma Talijanima i ustaiama U Jednom M pasusu kaše da je 1943 kad su osovinske sile otpočele sa Četvrtom ofenzivom protiv Narod-no Oslobodilačke Vojske i parti-aansk- ih odreda Mihajlović je lič-no naredio preko majora Ostojića da sve četničke sile uzmu učešća u borbi protiv partizana a ciljem da se Narodno Oslobodilačka Voj-aka i partizanski odredi posve uni-šte "U to vrijeme — nastavlja op-tužnica — britanski pukovnik Dailev koji j bio dodjeljen Mi-hejtoviće- voj Vrhovnoj Komandi i koji je bio potpuno upoznat sa pla-nom i operacijama koje provodi Mihajlović je rekao da savez-nici pripremaju invaziju u prolje-ću 1913 preko Dalmatinske obale i da je radi toga nužno potrebno da se do tog vremena likvidiraju (unište) komunisti kako bi se ima-lo čistu pozadinu što bi omogućilo Draži da preuzme te položaje i Moji u Dalmatinskom zaledju" Dokumenat dalje ističe krimi-nalna djela Draie Mihajlovića još St septembra 1941 godine Kada j tpć4 narodni uetanak zahvatio či-jem SfWJw Crn (Ioni Bosnu i TF% i '_' rH u vodi narod borbu ~ i JEDINA Hercegovinu i iirila se partizan ska borba preko cijele Jugoslavije u kojoj borbi su uzimali učešća protiv Nijemaca i nekoji Mihajlo vicevi odredi on (Draža) im je branio da to čine pripravljajući u isto vrijeme i sa velikom tajnošću generalni napad na partizane Redajući tako dokaz za doka zom u optužnici se ističe i to da je poslije "sporazuma" izmedju Tita i Mihajlovića 1941 godine Mihajlović primio specijalnog iza-slanika jugoslavenske izbjegličke vlade pračenog po britanskom ka-petanu Iludsonu sa ispisanim na-logom koji glasi: "Jugoslaveni se moraju boriti za Jugoslaviju ne prenašati bor-bu u komunistički ustanak u ko-rist Sovjetskog Saveza" I tako poslije trodnevnog lspi-tavan- ja pritjeran dokazima Mi-hajlović je počeo pomalo prizna-vati svoju izdaju i svoj zločin pre-ma narodima Jugoslavije l'rvo što je priznao bilo je da je stvarno joj 1941 predvodio Je-dan napad na partizane ali kaže: "to sam činio jer nisam znao Gru-pa sa kojom sam vodio borbu bila mi je nepoznata" I onda priznaje da je bio u dobroj vezi su Milanom Nedićem kako bi "skrenuo njego-ve kvislinške trupe u šumu da vo-de borbu sa Nijemcima — kao što ste to vi kasnije činili" — priznaje Mihajlović l'riznao je dalje da su četnici pod njegovom komandom suradji-va- l i sa Nijemcima i Talijanima rekavši jučer "priznam da su moji oficiri suradjivali sa neprijatcljom u njima napravili primirje ali ja nisam bio u stanju da to sprije-čim" Mihajlović dalje priznaje da je u njegovoj komandi bio britanski oficir pod imenom llailey i da je od tog britanskog oficira primao instrukcije da se protiv partizana bori na život i smrt On Hailev "nije nikada govorio o potrebi za-jedničkog fronta svih Jugoslavena protiv Nijemaca" — veli Draža Pokazana su mu i službena na-redjen- ja i upute u kojim naredje-njim- a Je pod vlastoručnim potpi-som Mihajlovića upućivana tali-janska komanda kako i gdje će napasti partizane Kad je sa jed-nim takvim naredjenjem suočen Mihajlović Je odgovorio: "Jest to e moj potpis" Državni tužioc ga potom pita la ako zna da su njegovi koman- - I diri poslije kapitulacije Italije ko-- I operirali sa Nijemcima i ustašama I u Rosni na što izdajnik Draža veli da je svaki komandir bio odgovo- - ! ran za svoj sektor i kaže: "kad I su partizani napadali u Srbiji mi smo branili Srbiju Pa ako su nam tada i Nijemci priskočili u pomoć I mi ih nismo mogli zaustaviti" (Prenos na str 4) NE IZGLEDA Toronto 12 Juna - - Početkom "vog tjedna održan je zajednički sastanak predstavnika Canadian Seamen's unije i vlasnika brodova Ni ovaj puta nisu postignuti želje-ni rezultati za rješenje štrajka po-moraca Unijski vodje koji su prisustvo-vali konferenciji za neuspjeh u pora tu mu optužuju jeden dio brodovlasnika koji su se i ovaj pu-ta pokazali okorjeli neprijatelji organisir&nih radnika i pokušava-li svoje sebične uvjete nametnuti Uniji Na ovom zasjedanju rsMlo je HH V HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA KANADI - IZLAZI TRI PUTA TORONTO POBJEDA CO U Um Jmltm in-- T Ti "Come on I)addyT Pave the vvay u llritish Columbiji štrajkuju za TRST OPET Ministri vanjskih poslova Ve-like Britanije Sjed Država Amerike Sovjetske Unije i Francuske sastaju se opet u Pa-rizu na 15 juna i ponovno je Trst odnosno Julijska Krajina jedno od glavnih pitanja dnev-nog reda Na koncu njihova prošlog sa-stanka ministri su sva sporna pitanja ostavili svojim zamjeni-cima a ovi prema novinskim izvještajima došli su do spora-zuma samo po nekojim spored-nim pitanjima odnoseći se na mirovne ugovore sa llugarskom Madjarskom i Rumunjskom Pitanje Trsta 1 Julijske Krajine prema tome još uvjek je tamo gdje su ga ministri ostavili Ministri se sastaju po drugi put u Parizu u jednoj još težoj atmosferi nego prošli put Gos-poda ltvrnes i Devin američki i britanski ministri vanjskih pos-lova idu u Pariz sa još većom odlučnošću da na konferenciji la metnu svoju volju dotično diktiraju uvjete pod kojima tre-ba da se zaključi mir To znači da će oni i dalje stojati na tome da Trst ostave Italiji Sovjetska Unija koja je do-prine- sla najveći dio da se polu-če Hitlerov fašizam i njegove saveznike ne može sigurno i neće pristati na diktat britan-skih i američkih imperijalista A ni Jugoslavija ne može i neće pristati na nikakav mir koji ne bi ispravio nepravdu učinjenu po imperijalistima prvog svjet-skog rata Sovjetska Unija ne može pri-stati na predloge Rjrnesa i De najspornije pitanje priznanja uni-je i unijkog prava na kolektivno pregovaranje kod svih brodovlas-nika Jedan dio brodovlasnika od-bija priznati uniju Kompanije sa oko 36 posto brodova na kanad-skim jezerima nisu imale kolektiv-nog ugovora prije štrajka- - pa i sada to odbijaju se tiče skraćivanja radnog vremena jedan dio kompanija se slaže sa ovim zahtjevom kako je predloženo u unijskom programu No toflve se protive druge kompa-nije one iste kompanije koje odbi-jaju i samu uniju priznati Pred vf k' U Što ONTARIO THURSDAY JUNE RADNIKA KOD INTERNATIONAL NICKEL &£&!& M3B&t SEDW" UU UIIUIV" uittSH' nmmmmmmmmmmmHteMd for my future securit}" — pozivaju djeca čiji cTevi šumski radnici veću plaću kraće radno vrijeme i sigurniju budućnost PRED MINISTRIMA V ČETVORICE U PARIZU l VELIKE SAKUPLJAJTE POTPISE I ŠALJITE BRZOJAVE I vina ne samo radi svoje nacio-nalne časti nego i zbog toga što su ltjrnes-ov- i i Itevin-ov- i predloži namjenjeni da se po-digne i ojača iste one reakcio-narne i fašističke sile u Europi koje su odgovorne za upravo dovršeno svjetsko krvoproliće Tu je u pitanju ponovno uskr-savan- je fašizma A fašizam znači rat! Zato kad narodi Jugoslavije poduprti od Sovjetske Unije i svih ostalih demokratskih sila u svijetu brane svoja prava na Trst oni istodobno brane i in-terese svjetskog mira Naša radna emigracija u Ka-nadi podupire zahtjeve svoje braće u domovini jer znade da su ti zahtjevi pravični zato jer je svjesna da je Trst danas po-stao simbol čitave svjetske bor-be za osiguranje mira u svijetu No nije samo naša emigraci-ja koja zahvaća pravi smisao borbe za Trst To uvidja i veliki broj drugih demokratski inspiri-sani- h i miroljubivih Kanadjana što se osobito vidi iz činjenice da je do danas rezolucije za pri-ključenje Trsta Jugoslaviji us-vojilo 149 raznih kanadskih or-ganizacija vetinom radničkih unija sa članstvom od blizu 700001 Medju posljednjima je rezolu-ciju usvojio Port Arthur Tra-de- s and Labor Council koji ima 3839 članova zatim Lumber and SavvmiU Workers unija iz Port Arthura sa 1520 članova Dalje: Pertictn Fruit and Ve- - loži unije toli ko su opravdani da th je i sam fe Jera ni ministar ra-da II Mitchell priznao kao umje-rene Fa ipak federalnog ministra rada to nije smetalo reći u parla-mentu da su na ćelu pomorske unije komunisti kojima da nije stalo do nagodbe Za neuspjeh u rješenju štrajka ministar rada svu odgovornost svaljuje na komuniste prijeteći im se da će protiv njih povesti borbu Prem i sam priznaje da su unij-ski predloži umjereni ministar ra-da još ni jednoć nije rekao da su za štrajk odgovorni brodovlasnici 13TH 194B SUDBURY i ii 11 LiXi bMI MBIMMBAUr - I getables NVorkers Union Local 297 Iloilermakers and Iron Ship Morkers' Union Stratford Ont United Association of Journermen Plumbers and Steamfitters' Montreal Local 240 International Mine Mili and Smclter Vv'orkcrs Kirkland Lake 5 ogranaka Udruženja Kanadskih Ukrajinaca raznih drugih organizacija 6 Na peticije koje cirkuliše Vi-jeće Kanadskih Južnih Slavena a kojima se urgira na kanadsku vladu da podupire priključenje Trsta Jugoslaviji sakupljeno je do sada 8831 potpisa Peticije su posebno endorsirane od stra-ne 76 organizacija sa članstvom od 10552 Ovaj izvještaj temelji se sa-mo na listama koje su već vra-ćene na glavni ured Vijeća u Toronto a te su većinom iz ma-njih mjesta Sto se tiče većih mjesta Vancouver je javio da ima 3000 potpisa sakupljeno (to je bilo još pred 10 dana) Dosta dobro se radi u Toronto VVindsor Port Arthur itd Pri-kupljanjem potpisa se nastav-lja Još jednom naglasujemo: ša-ljite brzojave konferenciji mi-nistara u Pariz To trebaju činiti sve organi-zacije čije su želje da se Trst pripoji Jugoslaviji llrzojavkc adresirajte na: Council of Foreign Ministers Pariš I'rance Vijeće K J Slavena i da je protiv njih potrebno pove-sti borbu Dok prilik! za rješenje štrajkov-no- g problema nemaju još nikakvog izgleda unija predlaže federalnim vlastima da preuzmu kontrolu nad plovidbom svih brodova u kanad-skim jezerima štrajkaši su se spremni povratiti na posao ali sa-mo pod uvjetom ako će vlasti pre-govarati sa unijom i prihvatiti unijski program Domaje se da je Ottavva spremna to učiniti jer ako se štra zategne dulje vremena peneetati će svih zaliha ugljena DA ĆE SE ŠTRAJK POMORACA BRZO TJEDNO I PORT COLBORNE 10 CENTI POVIŠICE POTPISAN NOVI UGOVOR Sudbury 12 Juna — Internatio-nal Nickel kompanija je sa unijom njezinih radnika u Sudbury i Port Colborne potpisala novi ugovor Kompanija je pristala na povišicu plaće od 10 centi po satu i na pri-mjentva- nje tako zvane Rand for-i- i 'U o sigurnosti International Miit- - Mili and Smelter Vorkers uinirje ru rudnicirra i talionicama se odnosi na blizu 7000 i i ' a u Sudburv i okolici i 1325 u Port Colborne Za one radnike koji rade po noći plaća je povišena nešto više od 10 cnti po satu Tako će oni na noć-noj smjeni koja počima u tri sata poslije podne primati 13 centi više oo satu a na onoj koja počima u lt na večer primati će 15 centi više po satu Plaća običnog maj-ner- a biti će sada 91 cent na sat Ovo je prva povišica plaće od 1937 godine kada je na zahtjev iste unije povišena plaća za 5 centi po satu za sve majnere u sjevernom Ontariu U novom ugovoru je uključeno i pitanje godišnjeg odmora sa pla-ćom Svi koji su kod rečene kom-panije uposleni pet godina ili više imaju pravo na dva tjedna godiš-njeg odmora Na jedan tjedan plaćenog odmora imaju pravo oni koji su kod kompanije uposleni jednu do pet godina Sto se tiče unljske sigurnosti svi radnici zaposleni kod Inco u Sudbury i Port Colborne osim ba-sova i uredskog osoblja obavezanl su plaćati unijsku članarinu bez razlike htjeli biti članom unije ili ne To je ona formula koju je sa-stavio Ivan C Kand za vrijeme štrajka automobilskih radnika kod Forda u Windsoru Nema dvojbe da je ovo važna pobjeda rudarskih i talioničkih radnika i njihove unije kod Inter-national Nickel kompanije Što se tiče povišice plaće moglo se je još više dobiti da unijski vodje nisu najprije počeli pregovarati u Port Colborne gdje je manji broj član-stva Nakon su talionički radnici u Port Colborne pristali na rečenu povišicu morali su pristati rudari i talionički radnici u Sudbury i okolici Medju majnenma se osjeća da su unijski vodje trebali više isti-cati pitanje skraćivanja radnog vremena sa 48 na 40 sati tjedno Energično postavljanje ovog pita Rim 12 Juna — Zadnji trzaji umiruće talijanske monarhije po-praćeni su posljednjih dana očaj-ničkim monarhi-stičkih sljedbenika u Rimu Napu-lju i drugdje po južnoj Italiji Dok vlada raspravlja pitanje proglašenja republike monarhis-tičke i druge reakcionarne gruie provociraju i prouzrokuju nerede neimajući više drugog izlaza ni nade za spas savojske kuće U Na-pulju su tako te histerične grupe monarhista napala na komunisti-čki ured i urede drugih organiza-cija prouiročivii nešto štete Mo-narhistički neredi su se proširili hrane i druge robe koja se preva-ža putem brodova Već su se sada gotovo sve rezerve ugljena iserpl-l- e Medjutim na strani brodovlas-nika još uvjek postoji nada da će pomoću policijskog terora i štraj-koloma- ea kršiti štrajk U neko-jim Strajkovnim zonama posljed-njih dana ponovno je došlo do okr-šaja izmedju policije i štrajkolo-mac- a na jednu stranu i štrajkaša na drugu U llumberstonu je sa vrijeme takvog okršaja zatvoreno nekoliko štrajkaša Pripremajte se za 7 jula -- srpnja Dan Hrvata iz Južnog Ontaria Vol 6 No 822 I SIGURNOST UNIJE nja pred kompaniju je od naročito važnosti jer je ono uslijed usavr-šenih sredstva i metoda proizvod-nje potpuno dozrijalo i jer Jo to dio programa svih zanatskih unija diljem zemlje Negdje su već i sa-mi poslodavci priznali ispravnost zanatskih unija po ovom pitanju i pristali na uvadjanje 40 satnog radnog tjedna Kudarski i talionički radnici ko-ji vrše najteže poslove u kanad-skoj Industriji moraju biti pred-straž- a u borbi svih kanadskih rad-nika za 40 satni ladni tjedan Zf ovaj puta to je ostavljeno za dalj-nju borbu radnika kod Internatio-nal Nickel kompanije Votlja laburita kritizira vanjsku politiku Engleske DEVIN I ATTLEK SU LAltOlMTi: London 12 Juna — Profesor Harold Laski jedan od vodećih članova Labor Partije oštro kriti-zira vanjsku politiku laburitske vlade On se sprema o tome govo-riti na današnjem zasjedanju kon-ferencije Labor Partije pa se oče-kuje vruća debata jer će vladini članovi svim snagama braniti Pa-danju političku liniju kako Ju predvodi Bevin-Attle- e Laski smatra da je Britanija dužna otvoriti vrata Palestine za useljivanje 100000 Zidova iz Eu-rope Uritanlja je to dužna učiniti tim više što je već vrijeme da se stane na kraj nesnosnom stanju Židova u Europi Što se tiče odnosa britansko vlade prema španiji Laski kaže da za britanske socijaliste znači tragedija to kad vlada i dalje odobrava režim generala Franka koji se podržava na upravi samo pomoću strogih zakona i terora IJritanskl socijalisti jednostavni članovi u Labor Partiji ne mogu biti ravnodušni prema jednom na-rodu koji se prvi digao u borbu protiv fašizma i koji još uvjek stenje pod fašističkim okovima Sa isto takvom žestinom Laski je kritizirao vanjsku politiku la-buritske vlade u minusu prema Indiji Egiptu i drugdje do tolikog stupnja da su vlasti bi-le prisiljene protiv njih poslati vojsku poslije čega se razvila že-stoka borba koja je trajala oko dva sata Deset ili više osoba je ubijeno i veći broj ranjenih SUfee provokacije monarhista često te pojavljuju u Kimu i drugdje Kralj Umberto i njegovi sljed-benici se protive napuštanju prije-stolja Oni čak postavljaju pitanje ponovnog brojenja glasova jer sumnjaju da je narod u tolikoj ve-ćini odglasao protiv monarhije a sa republiku Dok vlada zasjeda Istovremeno posebno zasjedaju i monarhisti sa kraljem Umbertom i poručuju vladi da kralj neće na-pustiti prijestolja Sto vie oni se prijete da će marširati na Kim kao Sto je nekada marširao Muo lini Više od 100000 osoba je jučer u Rimu demonstriralo pred vladi-nom zgradom i tratilo da vlada poduzme oštre mjere protiv mo-narhistić- kih nereda i požuri sa proglašenjem republike Naročito je istiean zahtjev republikanskih sljedbenika da se De Gasperia ne-posredno proglasi predsjednikom republike i vodjom države Vodja republikanske partije Kudolfo 11-cear- di izjavljuje da W De Oasperi u takvom slučaju mogao zatvoriti kralja i spriječiti nerede TEŠKO UMIRE KUCA OD SAVO JA MONARHISTI PRIJETE MARSOM NA RIM demonstracijama SVRSIT |
Tags
Comments
Post a Comment for 000273