Novosti, June 13, 1946

              ~'W
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide St W
Toronto I Oni
God 6 Broj 822
Izdajnik Draža
preci sudom :
T
-♦—- ♦—♦-♦—♦-♦-♦—♦—♦—♦ ♦-♦♦♦♦♦♦- ♦♦♦ -- t
DRAŽA PRIZNAJE SURADNJU S NIJEMCIMA I TALIJANIMA
Na Topčiderskom brdu u zgradi jugoslavenske Vojne
Akademije održava se sudjenje najvećem izdajniku historiji
Jugoslavije Draži Mihajloviću
Sudu predsjeda Mihajlo Djordjević predsjednik Srpskog
Vrhovnog Sudiita Obrana Draže predvodjena je po dvim beo-gradskim
advokatima članovima opozicije Nikoli Djonoviću
i Dragi Joksimoviću
U sudskoj dvorani nalazi se preko jedne hiljade slušaoca
i oko jedne stotine raznih dopisnika stranih i domaćih
Rasprava se već treći dan
Optužnica Dražu tereti da je
sve od 1941 godine suradjivao sa
faktičkim okupatorima i hrvat-skim
ustašama pod vodstvom krv-nika
l'avelića vodio borbu protiv
partizanskih odroda mučio i ubi-jao
zarobljene partizane palio ra-la
i ubijao nevini po selima
i gradovima Jugoslavije To je
tramna izdaja i strašan zločin pre-ma
narodima Jugoslavije — zavr-uj- e
se u optužnici
Nakon je optužnica pročitana
vrhovni sudi ja je upitao lražu
da 11 bo priznaje krivim na što je
dobio odgovor: Ne ja sam radio
prema svojoj savjesti neprestano
poticavan da tako radim po bri-tanskim
i američkim oficirima
koji hu ie u mojem štabu nalazili
Državni tužioc je u optužnici na-ročito
istakao povezanost Draže sa
Dritancima i Amerikancima pak
se na jednom mjestu optužnice
kaže: "Kroz cijelo vrijeme rata i
okupacije Mihajlović je bio nepre-stano
poticavan i podupiran po
reakcionarnim krugovima iz vana
— prvenstveno po Engleskoj i
Sjedinjenim Državama Amerike
U ljetu 1044 — nastavlja se u op-tužnici
— američki pukovnik Mc-Dovv- ell
šef američke vojne misije
kod Mihajlovića stigao je na zrač-no
uzletište kod l'ranjina Odmah
nakon se sastao s Mihajlovićem
rekao mu je:
"Mi Amerikanci nismo zainte-resirani
U vašu sa Nijemci-ma
Oni trebaju biti potjerani iz
Jugoslavije akcijom Saveznika
Na vama je da ostanete sa naro-dom
Amerika će pomagati is-ključivo
vama 1 vašem pokretu u
Jugoslaviji"
Taj isti McDovvell nastavlja se
dalje u optužnici "uzeo je učešća"
na sastanku izmedju Mihajlovića 1
šefa njemačke vojne administraci-je
za Srbiju Neubachera Sasta-nak
se održao u selu Focsi Mc-
Dovvell je i poslije u mjesecu sep-tembru
sudjelovao na sastanku iz-medju
Mihajlovića i Neubachero-vo- g
zamjenika Sterkera Ovaj se
tanak održao nedaleko sela
l'ranjina
Redanje nepobitnih dokaza fo-tografija
službenih akata i potpi-sa
do gola otkriva Draiin izdajni-cf- ki
rad i povezanost sa Nijemci-ma
Talijanima i ustaiama U
Jednom M pasusu kaše da je 1943
kad su osovinske sile otpočele sa
Četvrtom ofenzivom protiv Narod-no
Oslobodilačke Vojske i parti-aansk- ih
odreda Mihajlović je lič-no
naredio preko majora Ostojića
da sve četničke sile uzmu učešća u
borbi protiv partizana a ciljem
da se Narodno Oslobodilačka Voj-aka
i partizanski odredi posve uni-šte
"U to vrijeme — nastavlja op-tužnica
— britanski pukovnik
Dailev koji j bio dodjeljen Mi-hejtoviće- voj
Vrhovnoj Komandi i
koji je bio potpuno upoznat sa pla-nom
i operacijama koje provodi
Mihajlović je rekao da savez-nici
pripremaju invaziju u prolje-ću
1913 preko Dalmatinske obale
i da je radi toga nužno potrebno
da se do tog vremena likvidiraju
(unište) komunisti kako bi se ima-lo
čistu pozadinu što bi omogućilo
Draži da preuzme te položaje i
Moji u Dalmatinskom zaledju"
Dokumenat dalje ističe krimi-nalna
djela Draie Mihajlovića još
St septembra 1941 godine Kada j
tpć4 narodni uetanak zahvatio či-jem
SfWJw Crn (Ioni Bosnu i
TF%
i '_'
rH
u
vodi
narod
borbu
~ i JEDINA
Hercegovinu i iirila se partizan
ska borba preko cijele Jugoslavije
u kojoj borbi su uzimali učešća
protiv Nijemaca i nekoji Mihajlo
vicevi odredi on (Draža) im je
branio da to čine pripravljajući u
isto vrijeme i sa velikom tajnošću
generalni napad na partizane
Redajući tako dokaz za doka
zom u optužnici se ističe i to da
je poslije "sporazuma" izmedju
Tita i Mihajlovića 1941 godine
Mihajlović primio specijalnog iza-slanika
jugoslavenske izbjegličke
vlade pračenog po britanskom ka-petanu
Iludsonu sa ispisanim na-logom
koji glasi:
"Jugoslaveni se moraju boriti
za Jugoslaviju ne prenašati bor-bu
u komunistički ustanak u ko-rist
Sovjetskog Saveza"
I tako poslije trodnevnog lspi-tavan- ja
pritjeran dokazima Mi-hajlović
je počeo pomalo prizna-vati
svoju izdaju i svoj zločin pre-ma
narodima Jugoslavije
l'rvo što je priznao bilo je da
je stvarno joj 1941 predvodio Je-dan
napad na partizane ali kaže:
"to sam činio jer nisam znao Gru-pa
sa kojom sam vodio borbu bila
mi je nepoznata" I onda priznaje
da je bio u dobroj vezi su Milanom
Nedićem kako bi "skrenuo njego-ve
kvislinške trupe u šumu da vo-de
borbu sa Nijemcima — kao što
ste to vi kasnije činili" — priznaje
Mihajlović
l'riznao je dalje da su četnici
pod njegovom komandom suradji-va- l
i sa Nijemcima i Talijanima
rekavši jučer "priznam da su moji
oficiri suradjivali sa neprijatcljom
u njima napravili primirje ali ja
nisam bio u stanju da to sprije-čim"
Mihajlović dalje priznaje da je
u njegovoj komandi bio britanski
oficir pod imenom llailey i da je
od tog britanskog oficira primao
instrukcije da se protiv partizana
bori na život i smrt On Hailev
"nije nikada govorio o potrebi za-jedničkog
fronta svih Jugoslavena
protiv Nijemaca" — veli Draža
Pokazana su mu i službena na-redjen- ja
i upute u kojim naredje-njim- a
Je pod vlastoručnim potpi-som
Mihajlovića upućivana tali-janska
komanda kako i gdje će
napasti partizane Kad je sa jed-nim
takvim naredjenjem suočen
Mihajlović Je odgovorio: "Jest to
e moj potpis"
Državni tužioc ga potom pita
la ako zna da su njegovi koman- -
I diri poslije kapitulacije Italije ko--
I operirali sa Nijemcima i ustašama
I u Rosni na što izdajnik Draža veli
da je svaki komandir bio odgovo- -
! ran za svoj sektor i kaže: "kad
I su partizani napadali u Srbiji mi
smo branili Srbiju Pa ako su nam
tada i Nijemci priskočili u pomoć
I mi ih nismo mogli zaustaviti"
(Prenos na str 4)
NE IZGLEDA
Toronto 12 Juna - - Početkom
"vog tjedna održan je zajednički
sastanak predstavnika Canadian
Seamen's unije i vlasnika brodova
Ni ovaj puta nisu postignuti želje-ni
rezultati za rješenje štrajka po-moraca
Unijski vodje koji su prisustvo-vali
konferenciji za neuspjeh u
pora tu mu optužuju jeden dio
brodovlasnika koji su se i ovaj pu-ta
pokazali okorjeli neprijatelji
organisir&nih radnika i pokušava-li
svoje sebične uvjete nametnuti
Uniji
Na ovom zasjedanju rsMlo je
HH V
HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA KANADI - IZLAZI TRI PUTA
TORONTO
POBJEDA
CO U
Um
Jmltm in-- T Ti
"Come on I)addyT Pave the vvay
u llritish Columbiji štrajkuju za
TRST OPET
Ministri vanjskih poslova Ve-like
Britanije Sjed Država
Amerike Sovjetske Unije i
Francuske sastaju se opet u Pa-rizu
na 15 juna i ponovno je
Trst odnosno Julijska Krajina
jedno od glavnih pitanja dnev-nog
reda
Na koncu njihova prošlog sa-stanka
ministri su sva sporna
pitanja ostavili svojim zamjeni-cima
a ovi prema novinskim
izvještajima došli su do spora-zuma
samo po nekojim spored-nim
pitanjima odnoseći se na
mirovne ugovore sa llugarskom
Madjarskom i Rumunjskom
Pitanje Trsta 1 Julijske Krajine
prema tome još uvjek je tamo
gdje su ga ministri ostavili
Ministri se sastaju po drugi
put u Parizu u jednoj još težoj
atmosferi nego prošli put Gos-poda
ltvrnes i Devin američki i
britanski ministri vanjskih pos-lova
idu u Pariz sa još većom
odlučnošću da na konferenciji
la metnu svoju volju dotično
diktiraju uvjete pod kojima tre-ba
da se zaključi mir To znači
da će oni i dalje stojati na tome
da Trst ostave Italiji
Sovjetska Unija koja je do-prine- sla
najveći dio da se polu-če
Hitlerov fašizam i njegove
saveznike ne može sigurno i
neće pristati na diktat britan-skih
i američkih imperijalista
A ni Jugoslavija ne može i neće
pristati na nikakav mir koji ne
bi ispravio nepravdu učinjenu
po imperijalistima prvog svjet-skog
rata
Sovjetska Unija ne može pri-stati
na predloge Rjrnesa i De
najspornije pitanje priznanja uni-je
i unijkog prava na kolektivno
pregovaranje kod svih brodovlas-nika
Jedan dio brodovlasnika od-bija
priznati uniju Kompanije sa
oko 36 posto brodova na kanad-skim
jezerima nisu imale kolektiv-nog
ugovora prije štrajka- - pa i
sada to odbijaju
se tiče skraćivanja radnog
vremena jedan dio kompanija se
slaže sa ovim zahtjevom kako je
predloženo u unijskom programu
No toflve se protive druge kompa-nije
one iste kompanije koje odbi-jaju
i samu uniju priznati Pred
vf k'
U
Što
ONTARIO THURSDAY JUNE
RADNIKA KOD INTERNATIONAL
NICKEL
&£&!&
M3B&t SEDW"
UU UIIUIV" uittSH' nmmmmmmmmmmmHteMd
for my future securit}" — pozivaju djeca čiji cTevi šumski radnici
veću plaću kraće radno vrijeme i sigurniju budućnost
PRED MINISTRIMA
V ČETVORICE U PARIZU
l
VELIKE
SAKUPLJAJTE POTPISE I ŠALJITE BRZOJAVE I
vina ne samo radi svoje nacio-nalne
časti nego i zbog toga
što su ltjrnes-ov- i i Itevin-ov- i
predloži namjenjeni da se po-digne
i ojača iste one reakcio-narne
i fašističke sile u Europi
koje su odgovorne za upravo
dovršeno svjetsko krvoproliće
Tu je u pitanju ponovno uskr-savan- je
fašizma A fašizam
znači rat!
Zato kad narodi Jugoslavije
poduprti od Sovjetske Unije i
svih ostalih demokratskih sila
u svijetu brane svoja prava na
Trst oni istodobno brane i in-terese
svjetskog mira
Naša radna emigracija u Ka-nadi
podupire zahtjeve svoje
braće u domovini jer znade da
su ti zahtjevi pravični zato jer
je svjesna da je Trst danas po-stao
simbol čitave svjetske bor-be
za osiguranje mira u svijetu
No nije samo naša emigraci-ja
koja zahvaća pravi smisao
borbe za Trst To uvidja i veliki
broj drugih demokratski inspiri-sani- h
i miroljubivih Kanadjana
što se osobito vidi iz činjenice
da je do danas rezolucije za pri-ključenje
Trsta Jugoslaviji us-vojilo
149 raznih kanadskih or-ganizacija
vetinom radničkih
unija sa članstvom od blizu
700001
Medju posljednjima je rezolu-ciju
usvojio Port Arthur Tra-de- s
and Labor Council koji ima
3839 članova zatim Lumber
and SavvmiU Workers unija iz
Port Arthura sa 1520 članova
Dalje: Pertictn Fruit and Ve- -
loži unije toli ko su opravdani da
th je i sam fe Jera ni ministar ra-da
II Mitchell priznao kao umje-rene
Fa ipak federalnog ministra
rada to nije smetalo reći u parla-mentu
da su na ćelu pomorske
unije komunisti kojima da nije
stalo do nagodbe
Za neuspjeh u rješenju štrajka
ministar rada svu odgovornost
svaljuje na komuniste prijeteći im
se da će protiv njih povesti borbu
Prem i sam priznaje da su unij-ski
predloži umjereni ministar ra-da
još ni jednoć nije rekao da su
za štrajk odgovorni brodovlasnici
13TH 194B
SUDBURY
i ii 11 LiXi
bMI MBIMMBAUr - I
getables NVorkers Union Local
297 Iloilermakers and Iron
Ship Morkers' Union Stratford
Ont United Association of
Journermen Plumbers and
Steamfitters' Montreal Local
240 International Mine Mili
and Smclter Vv'orkcrs Kirkland
Lake 5 ogranaka Udruženja
Kanadskih Ukrajinaca raznih
drugih organizacija 6
Na peticije koje cirkuliše Vi-jeće
Kanadskih Južnih Slavena
a kojima se urgira na kanadsku
vladu da podupire priključenje
Trsta Jugoslaviji sakupljeno je
do sada 8831 potpisa Peticije
su posebno endorsirane od stra-ne
76 organizacija sa članstvom
od 10552
Ovaj izvještaj temelji se sa-mo
na listama koje su već vra-ćene
na glavni ured Vijeća u
Toronto a te su većinom iz ma-njih
mjesta Sto se tiče većih
mjesta Vancouver je javio da
ima 3000 potpisa sakupljeno
(to je bilo još pred 10 dana)
Dosta dobro se radi u Toronto
VVindsor Port Arthur itd Pri-kupljanjem
potpisa se nastav-lja
Još jednom naglasujemo: ša-ljite
brzojave konferenciji mi-nistara
u Pariz
To trebaju činiti sve organi-zacije
čije su želje da se Trst
pripoji Jugoslaviji
llrzojavkc adresirajte na:
Council of Foreign Ministers
Pariš I'rance
Vijeće K J Slavena
i da je protiv njih potrebno pove-sti
borbu
Dok prilik! za rješenje štrajkov-no- g
problema nemaju još nikakvog
izgleda unija predlaže federalnim
vlastima da preuzmu kontrolu nad
plovidbom svih brodova u kanad-skim
jezerima štrajkaši su se
spremni povratiti na posao ali sa-mo
pod uvjetom ako će vlasti pre-govarati
sa unijom i prihvatiti
unijski program Domaje se da je
Ottavva spremna to učiniti jer ako
se štra zategne dulje vremena
peneetati će svih zaliha ugljena
DA ĆE SE ŠTRAJK POMORACA BRZO
TJEDNO
I PORT COLBORNE
10 CENTI POVIŠICE
POTPISAN NOVI UGOVOR
Sudbury 12 Juna — Internatio-nal
Nickel kompanija je sa unijom
njezinih radnika u Sudbury i Port
Colborne potpisala novi ugovor
Kompanija je pristala na povišicu
plaće od 10 centi po satu i na pri-mjentva- nje
tako zvane Rand for-i- i
'U o sigurnosti International
Miit- - Mili and Smelter Vorkers
uinirje ru rudnicirra i talionicama se odnosi na blizu 7000
i i ' a u Sudburv i okolici i 1325
u Port Colborne
Za one radnike koji rade po noći
plaća je povišena nešto više od 10
cnti po satu Tako će oni na noć-noj
smjeni koja počima u tri sata
poslije podne primati 13 centi više
oo satu a na onoj koja počima u
lt na večer primati će 15 centi
više po satu Plaća običnog maj-ner- a
biti će sada 91 cent na sat
Ovo je prva povišica plaće od 1937
godine kada je na zahtjev iste
unije povišena plaća za 5 centi po
satu za sve majnere u sjevernom
Ontariu
U novom ugovoru je uključeno
i pitanje godišnjeg odmora sa pla-ćom
Svi koji su kod rečene kom-panije
uposleni pet godina ili više
imaju pravo na dva tjedna godiš-njeg
odmora Na jedan tjedan
plaćenog odmora imaju pravo oni
koji su kod kompanije uposleni
jednu do pet godina
Sto se tiče unljske sigurnosti
svi radnici zaposleni kod Inco u
Sudbury i Port Colborne osim ba-sova
i uredskog osoblja obavezanl
su plaćati unijsku članarinu bez
razlike htjeli biti članom unije ili
ne To je ona formula koju je sa-stavio
Ivan C Kand za vrijeme
štrajka automobilskih radnika kod
Forda u Windsoru
Nema dvojbe da je ovo važna
pobjeda rudarskih i talioničkih
radnika i njihove unije kod Inter-national
Nickel kompanije Što se
tiče povišice plaće moglo se je još
više dobiti da unijski vodje nisu
najprije počeli pregovarati u Port
Colborne gdje je manji broj član-stva
Nakon su talionički radnici u
Port Colborne pristali na rečenu
povišicu morali su pristati rudari
i talionički radnici u Sudbury i
okolici
Medju majnenma se osjeća da
su unijski vodje trebali više isti-cati
pitanje skraćivanja radnog
vremena sa 48 na 40 sati tjedno
Energično postavljanje ovog pita
Rim 12 Juna — Zadnji trzaji
umiruće talijanske monarhije po-praćeni
su posljednjih dana očaj-ničkim
monarhi-stičkih
sljedbenika u Rimu Napu-lju
i drugdje po južnoj Italiji
Dok vlada raspravlja pitanje
proglašenja republike monarhis-tičke
i druge reakcionarne gruie
provociraju i prouzrokuju nerede
neimajući više drugog izlaza ni
nade za spas savojske kuće U Na-pulju
su tako te histerične grupe
monarhista napala na komunisti-čki
ured i urede drugih organiza-cija
prouiročivii nešto štete Mo-narhistički
neredi su se proširili
hrane i druge robe koja se preva-ža
putem brodova Već su se sada
gotovo sve rezerve ugljena iserpl-l- e
Medjutim na strani brodovlas-nika
još uvjek postoji nada da će
pomoću policijskog terora i štraj-koloma- ea
kršiti štrajk U neko-jim
Strajkovnim zonama posljed-njih
dana ponovno je došlo do okr-šaja
izmedju policije i štrajkolo-mac- a
na jednu stranu i štrajkaša
na drugu U llumberstonu je sa
vrijeme takvog okršaja zatvoreno
nekoliko štrajkaša
Pripremajte se za
7 jula -- srpnja
Dan Hrvata iz
Južnog Ontaria
Vol 6 No 822
I SIGURNOST UNIJE
nja pred kompaniju je od naročito
važnosti jer je ono uslijed usavr-šenih
sredstva i metoda proizvod-nje
potpuno dozrijalo i jer Jo to
dio programa svih zanatskih unija
diljem zemlje Negdje su već i sa-mi
poslodavci priznali ispravnost
zanatskih unija po ovom pitanju i
pristali na uvadjanje 40 satnog
radnog tjedna
Kudarski i talionički radnici ko-ji
vrše najteže poslove u kanad-skoj
Industriji moraju biti pred-straž- a
u borbi svih kanadskih rad-nika
za 40 satni ladni tjedan Zf
ovaj puta to je ostavljeno za dalj-nju
borbu radnika kod Internatio-nal
Nickel kompanije
Votlja laburita kritizira
vanjsku politiku
Engleske
DEVIN I ATTLEK SU
LAltOlMTi:
London 12 Juna — Profesor
Harold Laski jedan od vodećih
članova Labor Partije oštro kriti-zira
vanjsku politiku laburitske
vlade On se sprema o tome govo-riti
na današnjem zasjedanju kon-ferencije
Labor Partije pa se oče-kuje
vruća debata jer će vladini
članovi svim snagama braniti Pa-danju
političku liniju kako Ju
predvodi Bevin-Attle- e
Laski smatra da je Britanija
dužna otvoriti vrata Palestine za
useljivanje 100000 Zidova iz Eu-rope
Uritanlja je to dužna učiniti
tim više što je već vrijeme da se
stane na kraj nesnosnom stanju
Židova u Europi
Što se tiče odnosa britansko
vlade prema španiji Laski kaže
da za britanske socijaliste znači
tragedija to kad vlada i dalje
odobrava režim generala Franka
koji se podržava na upravi samo
pomoću strogih zakona i terora
IJritanskl socijalisti jednostavni
članovi u Labor Partiji ne mogu
biti ravnodušni prema jednom na-rodu
koji se prvi digao u borbu
protiv fašizma i koji još uvjek
stenje pod fašističkim okovima
Sa isto takvom žestinom Laski
je kritizirao vanjsku politiku la-buritske
vlade u minusu prema
Indiji Egiptu i drugdje
do tolikog stupnja da su vlasti bi-le
prisiljene protiv njih poslati
vojsku poslije čega se razvila že-stoka
borba koja je trajala oko
dva sata Deset ili više osoba je
ubijeno i veći broj ranjenih SUfee
provokacije monarhista često te
pojavljuju u Kimu i drugdje
Kralj Umberto i njegovi sljed-benici
se protive napuštanju prije-stolja
Oni čak postavljaju pitanje
ponovnog brojenja glasova jer
sumnjaju da je narod u tolikoj ve-ćini
odglasao protiv monarhije a
sa republiku Dok vlada zasjeda
Istovremeno posebno zasjedaju i
monarhisti sa kraljem Umbertom
i poručuju vladi da kralj neće na-pustiti
prijestolja Sto vie oni se
prijete da će marširati na Kim
kao Sto je nekada marširao Muo
lini
Više od 100000 osoba je jučer u
Rimu demonstriralo pred vladi-nom
zgradom i tratilo da vlada
poduzme oštre mjere protiv mo-narhistić- kih
nereda i požuri sa
proglašenjem republike Naročito
je istiean zahtjev republikanskih
sljedbenika da se De Gasperia ne-posredno
proglasi predsjednikom
republike i vodjom države Vodja
republikanske partije Kudolfo 11-cear- di
izjavljuje da W De Oasperi
u takvom slučaju mogao zatvoriti
kralja i spriječiti nerede
TEŠKO UMIRE KUCA OD SAVO JA
MONARHISTI PRIJETE MARSOM NA RIM
demonstracijama
SVRSIT